Prema podacima Državne izborne komisije (DIK), samo trećina od nešto više od 1,8 miliona građana s pravom glasa izašlo je na birališta, ali je više od 90 odsto njih glasalo za promkenu imena u Republika Sjeverna Makedonija.
Prije dva dana, DIK je saopštila da će neobavezujući referendum biti proglašen neuspješnim ukoliko ne izađe prosta većina registrovanih birača - 50 odsto plus jedan glas.
Pitanje koje je ispred 1.806.336 građana, koliko ih je upisano je u birački spisak bilo je "Da li ste za članstvo u EU i NATO, uz prihvatanje sporazuma o imenu između Republike Makedonije i Grčke?".
Makedonska Državna izborna komisija (DIK) objavila je da je na referendumu o imenu države do 18 sati i 30 minuta glasalo 34,09 odsto birača. Na osnovu 94,65 odsto prebrojanih listića, 91,4 odsto je glasalo "za", dok je 5,7 odsto bilo protiv. Biračka mjesta zatvorena su u 19 sati.
SAD pozdravile rezultat referenduma
SAD su pozdravile rezultate referenduma, u kojem su - kako se navodi u saopštenju State Departmenta - građani izrazili podršku članstvu u NATO-u i Evropskoj uniji, prihvatajući Prespa sporazum između Makedonije i Grčke.
"SAD snažno podržavaju punu implementaciju Sporazuma, koji će omogućiti Makedoniji da zauzme mjesto u NATO-u i EU, koje zaslužuje i doprinese regionalnoj stabilnosti, bezbjednosti i prosperitetu", navodi se u saopštenju i dodaje:
"Dok makedonski parlament počinje raspravu o promjenama Ustava, pozivamo lidere da se izdignu iznad stranačke politike i iskoriste ovu istorijsku prilikuda osiguraju svijetlu budućnost za zemlju, koja će biti potpuni učesnik u zapadnim institucijama".
Građanima Makedonije koji su glasali na konsultativnom referendumu čestitao je i komesar Evropske unije za proširenje Johannes Hahn, koji je dodao da od svih političkih lidera očekuje da poštuju tu odluku.
Gotovo tri decenije traje spor sa Grčkom, koji je kočio evroatlantske integracije Makedonije zbog imena, a referendum se odvijao u atmosferi političkih podjela, koje je ovaj sporazum postignut s Grčkom još više produbio.
Otvorene podjele u zemlji
Koliko su otvorene te podele pokazao je i nedavni incident u UN, kada je predsjednik Makedonije Ðorđe Ivanov, koji je kritikovao visoke zvaničnike SAD i EU zbog podrške referendumu, pozvao svoje sunarodnike na bojkot glasanja, poslije čega je pomoćnik šefa diplomatije Makedonije Andrej Žernovski napustio salu.
Predstavnici aktuelne vlasti su u kampanji pozivali građane da se izjasne "za", a najuticajnija opoziciona VMRO-DPMNE, koja je sve vrijeme bila veoma neodređena pozvala je građane da glasaju prema svojoj savjesti, a sa sličnom porukom se oglasila i kanonski nepriznata Makedonska pravoslavna crkva.
Osnovna poruka aktuelne vlasti je da se građani na referendumu, odlučuju da li žele da žive u (samo) izolaciji ili će sebi osigurati svijetlu i izvejsnu evroatlantsku budućnost kroz članstvo u EU i NATO.
Podrška međunarodne zajednice, izuzev Rusije
Analitičari ocjenjuju da aktuelna vlada i premijer Zoran Zaev, izuzimajući Rusiju, imaju najsnažniju međunarodnu podršku i da bi bojkot referenduma bio jedna vrlo nezrela opcija koja bi mogla izazvati katastrofalne posljedice za budućnost Makedonije.
Podržavajući referendum, u Skoplju su se boravili njemačka kancelarka Angela Merkel, austrijski kancelar Sebastian Kurtz, generalni sektetar NATO Jens Stoltenberg i američki senator Ron Johnson, kao i visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federica Mogherini i pomoćnik državnog sekretara SAD za evropska i evroazijska pitanja Wess Mitchel.
U Makedoniju je dolazio i američki ministar odbrane James Mattis, koji je naglasio je da Rusija pokušava da se umiješa u referendum o sporazumu Atine i Skoplja.
S druge strane, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov posjetio je region i tom prilikom negirao navode o umiješanosti Rusije u makedonski referendum, istakavši da je njegova zemlja protiv nametanja "vještačkog izbora" zemljama Balkana, koje su prisiljene da se izjasne da li su sa Zapadom ili sa Rusijom.
Šef NATO-a Stoltenberg je prilikom svog boravka Makedoncima stavio do znanja da istorijski dogovor Skoplja i Atine o rješavanju spora u vezi sa imenom te bivše jugoslovenske republike otvara mogućnost za ravnopravno članstvo Makedonije u međunarodnoj zajednici, uključujući i ravnopravno članstvo u NATO.
