Linkovi

Izdvojeno

update

Lokalni izbori u BiH: SDA gubitnik u Sarajevu, SNSD u Banjaluci

Biračko mjesto u Sarajevu, 15. novembar 2020.
Biračko mjesto u Sarajevu, 15. novembar 2020.

Centralna izborna komisija počela je preliminarnu objavu rezultata lokalnih izbora, a stranke su već objavile svoje rezultate priznajući poraze i pobjede.

Prvi čovjek Stranke demokratske akcije priznao je izborni poraz u Sarajevu, gdje su izgubili načelničke pozicije u općinama Centar, Novo Sarajevo, ali i na Ilidži. Tu je pobijedila koalicija stranaka Narod i pravda, Naša stranka, Socijaldemokratska partija i Nezavisna bosanskohercegovačka lista.

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik je priznao poraz u Banjaluci, gdje poziciju gradonačelnika preuzima Draško Stanivuković iz Partije demokratskog progresa.

„Nisam sretan i tužan sam što smo izgubili Banjaluku na mjestu gradonačelnika”, rekao je Dodik.

Mićo Mićić izgubio je gradonačelničku poziciju u Bijeljini. Tu je pobjedu proglasila Srpska demokratska stranka, čiji je kandidat Ljubiša Petrović.

U Zenici je pobjedu proglasio nezavisni kandidat Fuad Kasumović, a u Tuzli Jasmin Imamović, kandidat Socijaldemokratske partije. Obojica su zadržali pozicije.

Izborni rezultat u Srebrenici još nije jasan.

Kada je riječ o kandidatima Hrvatske demokratske zajednice, gradonačelnike i načelničke pozicije su prema nezvaničnim rezultatima, zadržali u Širokom Brijegu, Čapljini, Stocu, Grudama, Ravnom, Čitluku, Ljubuškom, Neumu i Posušju, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Hrvatska demokratska zajednica, kako navodi Radio Slobodna Evropa, nije uspjela načelničku pozicije u Prozor-Rami, gdje je, ponovo, pobijedio Jozo Ivančević, aktuelni načelnik i kandidat Hrvatske demokratske zajednice 1990 1990.

Radio Slobodna Evropa javlja da je Hrvatska demokratska zajednica izgubila i načelničku poziciju u Tomislavgradu, gdje je pobijedio Ivan Buntić ispred Hrvatskog nacionalnog pomaka i Hrvatske demokratske zajednice1990.

Izlaznost birača razini Bosne i Hercegovine iznosila je 50 posto, navela je u nedjelju uveče Centralna izborna komisija.

„Mogu reći da smo mi relativno zadovoljni onim kako je protekao izborni dan. Mogu reći da su izbori provedeni u većini izbornih jedinica bez većih problema, a da su problemi koji su nam prijavljivani uglavnom problemi koji su se pojavljivali u prethodnim izbornim ciklusima”, rekao je Bakalar.

Prema njegovim riječima, Operativni štab je zaprimio 116 prijava o incidentima. Bakalar je rekao da će detaljnije o tome biti govora u narednom periodu.

Koalicija Pod lupom, koja posmatra izbore, navodi da su posmatrači Koalicije evidentirali, kako kažu, 160 kritičnih situacija tokom izbornog dana.

Kažu da su na 12 biračkih mjesta uočili da se jednoj osobi izdaje više glasačkih listića, da jedna osoba glasa više puta ili da jedna osoba glasa u ime osobe koja se ne pojavi na biračkom mjestu.

Na 19 biračkih mjesta, kako je saopštila Koalicija, dešavalo se otvoreno nagovaranje na glasanje.

Na dvije lokacije registrovali su „bugarski voz”, odnosno da osoba dolazi na popunjenim listićem, a izlazi sa praznim. Ova pojava uočena je u Starom Gradu u Sarajevu i Brčko Distriktu.

„Obje situacije su pravovremeno riješene”, kažu iz Koalicije.

Ovo su samo neke nepravilnosti koje je Koalicija uočila, a više o prevarama možete pročitati u izvještaju Koalicije objavljenom u 16.30 sati.

Američki ambasador u Bosni i Hercegovini Eric Nelson posjetio je danas Koaliciju Pod Lupom.

„Veliko hvala svima koji pomažu da ovi izbori budu pošteniji i transparentniji!”, navodi Ambasada na Twitteru.

Danas je stigla vijest da je preminuo kandidat Stranke demokratske akcije za načelnika Opštine Travnik Mirsad Peco, nakon što je bio pozitivan na COVID-19.

Iz Centralne izborne komisije za Radio Slobodna Evropa su rekli da utvrđuju daljnju proceduru u tom slučaju.

„Ne znamo još ništa. Kada utvrdimo, mi ćemo to objaviti”, rekla je Maksida Pirić, glasnogovornica Centralne izborne komisije.

Na posljednjim lokalnim izborima održanim prije četiri godine izlaznost birača bila je ukupno blizu 55 posto.

See all News Updates of the Day

Američka garancija jedini je način da se Rusija odvrati od ponovnog napada na Ukrajinu, kaže Starmer

Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovara s britanskim premijerom Keirom Starmerom dok stiže na neformalni sastanak lidera ključnih zemalja Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva u Jelisejskoj palati u Parizu, ponedjeljak, 17. februara 2025. (Foto: AP/Aurelien Morissard)
Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovara s britanskim premijerom Keirom Starmerom dok stiže na neformalni sastanak lidera ključnih zemalja Evropske unije i Ujedinjenog Kraljevstva u Jelisejskoj palati u Parizu, ponedjeljak, 17. februara 2025. (Foto: AP/Aurelien Morissard)

Evropski lideri održali su krizni sigurnosni sastanak u ponedjeljak u Parizu nakon mećave diplomatskih intervencija Washingtona posljednjih dana koje su izazvale sumnju u posvećenost SAD transatlantskom savezu, temelju evropske sigurnosti.

Britanski premijer Keir Starmer, njemački kancelar Olaf Scholz, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen i drugi evropski lideri bili su među onima koji su prisustvovali vanrednom samitu u Jelisejskoj palači.

Starmer je razgovarao sa novinarima nakon sastanka.

"U pitanju nije samo budućnost Ukrajine. To je egzistencijalno pitanje za Evropu u cjelini i stoga od vitalnog je značaja za britanski nacionalni interes", rekao je.

"Jasno je da SAD neće napustiti NATO. Ali mi Evropljani ćemo morati učiniti više. Pitanje podjele tereta nije novo, ali je sada aktuelno. I Evropljani će morati da se pojačaju, kako u pogledu potrošnje, tako i u pogledu mogućnosti koje mi pružamo."

"Evropa mora odigrati svoju ulogu, a ja sam spreman razmotriti angažovanje britanskih snaga na terenu zajedno s drugima, ako postoji trajni mirovni sporazum. ... Ali mora postojati zaštitni mehanizam SAD, jer je američka sigurnosna garancija jedini način da se Rusija efikasno odvrati od ponovnog napada na Ukrajinu", rekao je Starmer novinarima u Parizu.

Scholz, koji se suočava s izborima krajem ove sedmice, ponovio je pozive da Evropa i Ukrajina budu dio mirovnih pregovora.

"Sada nam je jasno da moramo nastaviti da podržavamo Ukrajinu. I mora i može se osloniti na nas da će to biti slučaj. Pozdravljamo činjenicu da se razgovara o mirovnom planu, ali to mora biti i jasno nam je - to ne znači da može biti diktiranog mira i da Ukrajina mora prihvatiti ono što joj se predstavlja", rekao je Scholz.

Pomoć Ukrajini

Niz političkih promjena od strane Washingtona tokom protekle sedmice transformirao je geopolitičke proračune Evrope.

Američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je saveznicima iz NATO-a prošle sedmice da Evropa mora pružiti ogroman dio pomoći Ukrajini dok se bori protiv ruskih osvajača.

"Sada je vrijeme za ulaganje, jer ne možete pretpostaviti da će američko prisustvo trajati zauvijek", rekao je Hegseth u govoru u petak u Varšavi.

"Realnost da je povratak na granice iz 2014. kao dio dogovorenog rješenja malo vjerojatan. Stvarnost američkih trupa u Ukrajini je malo vjerovatna. Realnost članstva Ukrajine u NATO-u kao dijela dogovorenog rješenja je malo vjerovatna", rekao je Hegseth.

Mirovni pregovori

Ranije ove sedmice, američki predsjednik Donald Trump održao je 45-minutni telefonski razgovor sa svojim ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, čime je efektivno okončana izolacija Moskve od opsežne invazije na Ukrajinu u februaru 2022. Obojica lidera su se složila da započnu mirovne pregovore o Ukrajini u Rijadu počevši od utorka, a Kijev i Evropa isključeni iz stola.

"To bi moglo malo smetati. Ali govorim vam nešto što je zaista vrlo iskreno... kada ste pogledali Minsk II [mirovni sporazum], za stolom je bilo mnogo ljudi koji stvarno nisu bili sposobni provesti neku vrstu mirovnog procesa, a on je užasno propao. Dakle, nećemo ići tim putem", rekao je Keith Kellogg, američki posebni izaslanik za Ukrajinu i Rusiju, delegatima u subotu na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.

Taj pristup je neodrživ, rekla je analitičarka Armida van Rij, koja vodi evropski program u londonskom Chatham Houseu.

"S obzirom na to da su SAD same sebe izbacile iz jednadžbe kada je u pitanju ... pružanje sigurnosnih garancija za Ukrajinu ili praćenje bilo koje vrste potencijalnog prekida vatre koji se može dogoditi, na Evropljanima je zaista da provedu bilo kakvu vrstu primirja ili mirovnog sporazuma. Dakle, potrebni su vam Evropljani za stolom da biste mogli razgovarati o tome, jer u suprotnom, zašto bi potpisali nešto o čemu se razgovaralo bez njih, a što njihove trupe dovodi u potencijalni rizik od direktnog sukoba s Rusijom", rekla je van Rij za Glas Amerike.

Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu
Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.

Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.

Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".

Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.

Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.

Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.

Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.

Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima

Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

U centralnoj Kaliforniji sezona je berbe jagoda i citrusa. No, neki radnici na farmama koji nisu legalni stanovnici SAD-a se klone posla nakon hvatanja migranata u okviru suzbijanja ilegalne imigracije predsjednika Donalda Trumpa.

Alejandra je radnica na farmi bez dokumenata u Kaliforniji koja ne želi pokazati svoje lice ili podijeliti svoje prezime zbog straha od deportacije.

Ona kaže da je bila na putu na posao ranije ovog mjeseca kada su agenti Imigracione i carinske službe – ili ICE – počeli prikupljati migrante bez dokumenata širom grada Bakersfielda.

„To je bilo u utorak kada su krenuli u racije, a u srijedu nismo izašli jer smo bili uplašeni. Čuli smo i vidjeli cijeli dan da je ICE jako aktivan. Bili su na ključnim mestima kroz koja moraju da prođu svi poljoprivrednici, gde su nasadi agruma, tako da sutradan nisam otišao na posao jer sam se uplašio”, priča Alejandra, nedokumentirana migrantkinja.

Predsjednica sindikata United Farm Workers Teresa Romero kaže da su dva njihova člana privedena.

„Radnici sa farme koji su deportovani ovdje rade 15-20 godina. Nemaju čak ni kaznu za parkiranje”, govori Romero.

Dok Trumpova administracija kaže da će se prve akcije protiv migranata fokusirati na osumnjičene kriminalce, američki „granični car” Tom Homan kaže da je to samo početak.

„Jasno sam stavio do znanja: ako ste u zemlji ilegalno, niste isključeni”, kaže Homan.

U Bakersfieldu, stanovnik James Miller kaže da deportacije mogu stvoriti nedostatak terenskih radnika, ali imigracijski agenti moraju provoditi zakon.

„Mislim da je pogrešno protumačeno da će upasti u škole. Imaju posla i trebali bi ga obaviti. Hoće li to utjecati na nas? Vjerojatno hoće”, kaže Miller.

Drugi stanovnik, JP Avalos, kaže da bi ekonomski utjecaj mogao biti značajan.

„Vidjet ćemo za dva ili tri mjeseca kada se Latinoamerikanci, kada se to dogodi i kada ih izbace, vidjet ćemo koliko košta vaša hrana i što ćete vi učiniti da to dobijete”, kaže Avalos.

Susjedni okrug Ventura također je svjedočio racijama usmjerenim na migrante pod novom administracijom. Više od 80 posto lokalnih žetelaca su migranti bez dokumenata, prema procjenama neprofitnog poljoprivrednog ureda okruga Ventura. Maureen McGuire je izvršna direktorica ureda.

„Ako imamo masovne deportacije i izgubimo radnu snagu koja žanje, bit će manja ponuda hrane za onu pojedinačnu robu koja je pogođena, a onda će se trgovine mješovitom robom natjecati tko će dobiti taj ograničeni resurs. To će podići cijene”, kaže McGuire.

Alejandra kaže da se vratila na posao berbe mrkve nekoliko dana nakon hvatanja migranata, ali drži sebe i svog sina rođenog u SAD-u podalje od javnih mjesta u nadi da će izbjeći imigracijske agente.

Putin šalje Lavrova i savjetnika Kremlja na sastanak sa Trumpovim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji

Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov
Ruski šef diplomatije Sergej Lavrov

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je u utorak ministra vanjskih poslova i višeg savjetnika Kremlja da se sastanu sa američkim zvaničnicima u Saudijskoj Arabiji kako bi razgovarali o obnavljanju odnosa i mogućim razgovorima za okončanje rata u Ukrajini, saopćio je Kremlj u ponedjeljak.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je nakon razgovora s Putinom prošle srijede da će započeti razgovore u cilju hitnog okončanja rata u Ukrajini, a razgovarali su i o Bliskom istoku, energetici, američkom dolaru i vještačkoj inteligenciji.

Američki državni sekretar Marco Rubio trebao bi se u Saudijskoj Arabiji sastati s ruskim zvaničnicima, zajedno s Mikeom Waltzom, Trumpovim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, i Steveom Witkoffom, izaslanikom Bijele kuće za Bliski istok.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su Sergej Lavrov, Putinov ministar inostranih poslova od 2004. godine, i Jurij Ušakov, spoljnopolitički savjetnik Kremlja, otputovali za Rijad na Putinov zahtjev.

"Očekuje se da u utorak održe sastanak sa američkim kolegama, koji će se prvenstveno fokusirati na obnavljanje čitavog kompleksa rusko-američkih odnosa", rekao je Peskov.

"Također će biti posvećeni pripremi mogućih pregovora o ukrajinskom rješenju i organizaciji sastanka dva predsjednika."

Ukrajina i Evropa bit će dio "pravih" mirovnih pregovora, kaže Rubio, dok SAD vagaju Putinove motive

Američki državni sekretar Marco Rubio maše dok odlazi iz Izraela za Saudijsku Arabiju, na aerodromu Ben Gurion u Tel Avivu, Izrael, ponedjeljak, 17. februara 2025. (Evelyn Hockstein/Pool Photo via AP)
Američki državni sekretar Marco Rubio maše dok odlazi iz Izraela za Saudijsku Arabiju, na aerodromu Ben Gurion u Tel Avivu, Izrael, ponedjeljak, 17. februara 2025. (Evelyn Hockstein/Pool Photo via AP)

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u nedjelju da će Ukrajina i Evropa biti eventualnih "pravih pregovora" o okončanju rata Moskve, nagovještavajući da su pregovori SAD-a s Rusijom ove sedmice prilika da se vidi koliko je ruski predsjednik Vladimir Putin ozbiljan po pitanju mira.

Američki najviši diplomata umanjio je zabrinutost Evrope da će biti isključena iz početnih pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država koji će se održati u Saudijskoj Arabiji u narednim danima.

U intervjuu za CBS, Rubio je rekao da pregovarački proces još nije ozbiljno započeo, a ako pregovori budu napredovali, Ukrajinci i drugi Evropljani će biti uključeni.

Ranije u nedjelju, Reuters je izvijestio da su američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima upitnik u kojem se, između ostalog, pita sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

"Predsjednik Trump razgovarao je s Vladimirom Putinom prošle sedmice i njemu je Vladimir Putin izrazio svoj interes za mir, a predsjednik je izrazio želju da vidi kraj ovog sukoba na način koji je trajan i koji štiti ukrajinski suverenitet", rekao je Rubio u emisiji "Meet the Press" na CBS-u.

"Sada, očigledno, to mora biti praćeno akcijama, tako da će narednih nekoliko sedmica i dana odrediti da li je to ozbiljno ili ne. Na kraju, jedan telefonski poziv ne donosi mir."

Planirani pregovori u Saudijskoj Arabiji poklapaju se sa pokušajem SAD-a da sklope sporazum s Kijevom kako bi se ukrajinsko bogatstvo prirodnih resursa otvorilo američkim investicijama.

Ukrajinski predsjednik Volodimyr Zelenski, u intervjuu za NBC koji je emitiran u nedjelju, postavio je pitanje da li će minerali u područjima koje drži Rusija biti dati Putinu.

Trump, koji je u srijedu razgovarao sa Putinom i rekao da ruski lider želi mir, rekao je u nedelju da je uvjeren da Putin neće željeti da pokuša da preuzme kontrolu nad cijelom Ukrajinom.

"To bi mi izazvalo veliki problem, jer jednostavno ne možete dozvoliti da se to desi. Mislim da on želi da to okonča", rekao je Trump novinarima u West Palm Beachu na Floridi.

Trump je dodao da će Zelenski biti uključen u razgovore o okončanju sukoba.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG