Linkovi

Izdvojeno

update

Lokalni izbori u BiH: SDA gubitnik u Sarajevu, SNSD u Banjaluci

Biračko mjesto u Sarajevu, 15. novembar 2020.

Centralna izborna komisija počela je preliminarnu objavu rezultata lokalnih izbora, a stranke su već objavile svoje rezultate priznajući poraze i pobjede.

Prvi čovjek Stranke demokratske akcije priznao je izborni poraz u Sarajevu, gdje su izgubili načelničke pozicije u općinama Centar, Novo Sarajevo, ali i na Ilidži. Tu je pobijedila koalicija stranaka Narod i pravda, Naša stranka, Socijaldemokratska partija i Nezavisna bosanskohercegovačka lista.

Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik je priznao poraz u Banjaluci, gdje poziciju gradonačelnika preuzima Draško Stanivuković iz Partije demokratskog progresa.

„Nisam sretan i tužan sam što smo izgubili Banjaluku na mjestu gradonačelnika”, rekao je Dodik.

Mićo Mićić izgubio je gradonačelničku poziciju u Bijeljini. Tu je pobjedu proglasila Srpska demokratska stranka, čiji je kandidat Ljubiša Petrović.

U Zenici je pobjedu proglasio nezavisni kandidat Fuad Kasumović, a u Tuzli Jasmin Imamović, kandidat Socijaldemokratske partije. Obojica su zadržali pozicije.

Izborni rezultat u Srebrenici još nije jasan.

Kada je riječ o kandidatima Hrvatske demokratske zajednice, gradonačelnike i načelničke pozicije su prema nezvaničnim rezultatima, zadržali u Širokom Brijegu, Čapljini, Stocu, Grudama, Ravnom, Čitluku, Ljubuškom, Neumu i Posušju, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Hrvatska demokratska zajednica, kako navodi Radio Slobodna Evropa, nije uspjela načelničku pozicije u Prozor-Rami, gdje je, ponovo, pobijedio Jozo Ivančević, aktuelni načelnik i kandidat Hrvatske demokratske zajednice 1990 1990.

Radio Slobodna Evropa javlja da je Hrvatska demokratska zajednica izgubila i načelničku poziciju u Tomislavgradu, gdje je pobijedio Ivan Buntić ispred Hrvatskog nacionalnog pomaka i Hrvatske demokratske zajednice1990.

Izlaznost birača razini Bosne i Hercegovine iznosila je 50 posto, navela je u nedjelju uveče Centralna izborna komisija.

„Mogu reći da smo mi relativno zadovoljni onim kako je protekao izborni dan. Mogu reći da su izbori provedeni u većini izbornih jedinica bez većih problema, a da su problemi koji su nam prijavljivani uglavnom problemi koji su se pojavljivali u prethodnim izbornim ciklusima”, rekao je Bakalar.

Prema njegovim riječima, Operativni štab je zaprimio 116 prijava o incidentima. Bakalar je rekao da će detaljnije o tome biti govora u narednom periodu.

Koalicija Pod lupom, koja posmatra izbore, navodi da su posmatrači Koalicije evidentirali, kako kažu, 160 kritičnih situacija tokom izbornog dana.

Kažu da su na 12 biračkih mjesta uočili da se jednoj osobi izdaje više glasačkih listića, da jedna osoba glasa više puta ili da jedna osoba glasa u ime osobe koja se ne pojavi na biračkom mjestu.

Na 19 biračkih mjesta, kako je saopštila Koalicija, dešavalo se otvoreno nagovaranje na glasanje.

Na dvije lokacije registrovali su „bugarski voz”, odnosno da osoba dolazi na popunjenim listićem, a izlazi sa praznim. Ova pojava uočena je u Starom Gradu u Sarajevu i Brčko Distriktu.

„Obje situacije su pravovremeno riješene”, kažu iz Koalicije.

Ovo su samo neke nepravilnosti koje je Koalicija uočila, a više o prevarama možete pročitati u izvještaju Koalicije objavljenom u 16.30 sati.

Američki ambasador u Bosni i Hercegovini Eric Nelson posjetio je danas Koaliciju Pod Lupom.

„Veliko hvala svima koji pomažu da ovi izbori budu pošteniji i transparentniji!”, navodi Ambasada na Twitteru.

Danas je stigla vijest da je preminuo kandidat Stranke demokratske akcije za načelnika Opštine Travnik Mirsad Peco, nakon što je bio pozitivan na COVID-19.

Iz Centralne izborne komisije za Radio Slobodna Evropa su rekli da utvrđuju daljnju proceduru u tom slučaju.

„Ne znamo još ništa. Kada utvrdimo, mi ćemo to objaviti”, rekla je Maksida Pirić, glasnogovornica Centralne izborne komisije.

Na posljednjim lokalnim izborima održanim prije četiri godine izlaznost birača bila je ukupno blizu 55 posto.

See all News Updates of the Day

Bitka za Bunske kanale: endemične vrste i voda u kandžama mini hidrocentrala

Bunski kanali

Jedna od najvećih borbi koja se vodi u Bosni i Hercegovini je ona za zaštitu rijeka od pogubne izgradnje mini hidrocentrala. Snaga vode dugo je korištena za dobijanje električne energije i jedan dio proizvodnje struje u Bosni i Hercegovini, pa i svijetu, zasniva se na tom modelu.

Međutim, male hidrocentrale (MHE) djeluju daleko pogubnije na rijeke, biološku raznolikost i na stanovništvo područja u kojima se izgrade nego velike hidrocentrale. Borba protiv izgradnje mini hidrocentrala je u BiH postala svojevrstan simbol otpora korupciji.

Nulta emisija ne mora značiti i da je to ekološki prihvatljivo

Rijeka Neretva i njene pritoke imaju posebnu ljepotu i draž ekoturizma, tim prije što teku kroz kršne hercegovačke krajolike koji na mahove izgledaju kao krajolik Mjeseca, i zeleno-plava boja vode ovdje djeluje kao melem, spas i blagoslov.

Međutim, mini hidrocentrale koje se grade ili planiraju izgraditi, mogu preobraziti pejsaž – učiniti ga sušnijim smanjenjem dotoka vode. Istovremeno, mini hidrocentrale se pokušavaju predstaviti kao „zeleni izvoz energije“ i kao dio plana za prelazak za smanjenje emisija ugljičnog dioksida, što na prvi pogled zvuči dobro.

Ono što se izostavlja u ovoj priči jeste da „nulte“ emisije ugljičnog dioksida ne moraju automatski značiti i da je nešto dobro za okoliš. Smanjenje dotoka vode iz pritoka utječe na smanjenje vode i u donjim dijelovima toka rijeka. Zapravo, akumulirani efekat više mini hidrocentrala na rijeci veći je utjecaj na okoliš jedne veće hidroelektrane. I to je samo dio problema s mini hidrocentralama.

Bunski kanali
Bunski kanali

Oni koji se protive ovome dobijaju epitet „protivnika napretka“. Procjene utjecaja na okoliš – koje obično kažu kako skoro pa nema nikakvog utjecaja na okoliš – zvuče nerealno.

Mini hidrocentrale prijete rijetkim endemima

Osim na pritokoma Neretve i samoj rijeci Neretvi, bila je planirana izgradnja čak dvije mini hidrocentrale na području Bunskih kanala, neobičnoj kraškoj geološkoj tvorevini, gdje rijeke Buna i Neretva teku paralelno i Buna se postrance u vodopadima prelijeva u Neretvu.

Kada vodostaj Neretve poraste s kišama, onda se ove dvije rijeke miješaju, što omogućava čak i prelazak određenih vrsta riba, poput čuvene endemske mekousne pastrmke (Salmothymus obtusirostris) iz jedne u drugu rijeku.

Ovakav kraški fenomen bio bi uništen izgradnjom mini hidrocentrala.

„Borba za Bunske kanale je okončana odlukom Gradskog vijeća Grada Mostara da će ih skinuti s prostornog plana. Sam čin je na neki način velika pobjeda za svijet koji se godinama borio protiv te izgradnje. Investitor je tražio saglasnost (op.a za izgradnju malih hidrocentrala) ali odbijena im je“, kaže dr. Sanel Riđanović, profesor ihtiologije, zoologije i ekologije na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

Mini hidrocentrale predstavljaju pogibeljnije rješenje od standardnih hidrocentrala. Jasno je kako destruktivni efekti izgradnje hidrocentrala u vodenim ekosistemima počinju već građevinskim radovima kada se sav obrušeni materijal osipa uglavnom u korito rijeka. Na taj način riblje populacije ostaju bez prirodnih staništa i rijeka ima smanjene potencijale ishrane.

Sanel Riđanović, profesor ihtiologije, zoologije i ekologije na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.
Sanel Riđanović, profesor ihtiologije, zoologije i ekologije na Univerzitetu „Džemal Bijedić“ u Mostaru.

„Što se tiče hidrocentrala, tu postoje jezera, akumulacije koje nastanu izgradnjom ovih centrala i njihovom regulacijom, koju čine elektroprivrede ispuštanjem vode na osnovu priliva vode, što ovisi o padavinama, je li bilo snijega, je li bilo kiše“, objašnjava Riđanović.

Međutim, konkretno problem s malim hidrocentralama je to što investitor zaustavi vodu na dijelu gdje je brana, od strojare i taj dio kompletno isuši.

„Kod MHE između strojare i brane obično ostaje pustoš. Sve izumire. Od briofita (op.a. mahovine), makroinvertebrata, riba, vodozemaca, gmizavaca. Ne ostavljaju se koridori za prolazak živih organizama, koji su vrlo bitno za bidiverzitet“, dodaje Riđanović.

Gornji Horizonti i Ulog, hidrocentrala planirana iznad Glavatičeva, imati će isto veliki utjecaj na živi svijet Neretve, ali i na ljude. „Ljudi oko Konjica, na koje bi HE Ulog imao utjecaja, žive od ekoturizma, raftinga, kajakaštva, desetine porodica se hrane tako, a gradnja ove hidrocentrale bi smanjila dotok vode. Umjesto da se posvetimo ekoturizmu, mi uništavamo sve prirodne ljepote koje imamo“, ističe dr. Sanel Riđanović.

Prema analizi koju je Riđanović radio za Udrugu „Majski cvijet“ koja je samo jedna od udruga koja se bori za povećanje svijesti i MHE i borbu protiv njihove izgradnje te protiv devastacije rijeka, samo neke od mogućih posljedica izgradnje su smanjenje biodiverziteta i rasprostanjenosti vrsta nizvodno, ali i uzvodno od HE, ekstinkcije mnogih ribljih vrsta i drugih vodenih organizama, nestanak ptica iz priobalnog područja, veliki gubitaka rastinja, negativni utjecaji na močvarni ekosistem zaštićenih područja Parka prirode Hutovo blato i delte rijeke Neretve, erozije delte, i mnoge druge nepredvidive posljedice.

Smanjuje se i koncentracija kisika u rijekama usljed izgradnje ovakvih objekata, što ima pogubno dejstvo na ribe iz porodice pastrmki (Salmonidae) koje prirodno traže protočnu vodu bogatu kisikom. Najviše utjecaja izgradnja MHE ima na riblje populacije, a posebno su osjetljive i ugrožene mekousna pastrmka i glavatica, ali stanje više nije dobro i s „običnom“ potočnom neretvanskom pastrmkom.

„Po nekim procjenama iz istraživanja koje sam radio za Critical Ecosystem Partnership Fund (CEPF), pokazano je da je mekousna pastmka ugrožena, i njena populacija znatno smanjena. Problem je i to što postoje dvije Crvene liste, naša i evropska, koje nisu usklađene – na evropskoj je ona 'least concern' (op.a. najmanja zabrinutost za očuvanje vrste), dok je na našoj ona ugrožena. Moja sugestija će biti i da se status ove vrste izjednači na našoj i evropskoj Crvenoj listi i da se označi kao kritično ugrožena. Ugrožena je i glavatica, Salmo marmoratus“, izražava Riđanović svoju zabrinutost.

Područje u blizini Bunskih kanala je mjesto i gdje se mrijesti mekousna pastrmka i izgradnja mini hidrocentrala bi ugrozila opstanak ionako ugrožene vrste.

„Situacija s mekousnom pastrmkom u rijeci Buni je alarmantna i vrlo je malo ima. Problem je taj što ima jako puno kalifornijske pastrmke koja bježi iz uzgajališta ribnjaka, dakle nije namjerno puštena. Čak je ugrožena i obična potočna pastrmka, Salmo trutta m. fario“, nastavlja dr. Riđanović i dodaje kako ribari kažu da ulove malo primjeraka potočare.

„Problem je i hibridizacija, ukrštavanje potočne pastrmke s mekousnom pastrmkom, što ugrožava genofond potočare. Još jedan od problema i to što se prilikom poribljavanja nije vodilo računao ubacivanju autohtonih pastrmki nego je ubačena dunavka (op. a. potočna pastrmka koja pripada dunavskom, a ne jadranskom slivu, iz drugačijeg genofonda), kada elektroprivrede daju novac za poribljavanje“, dodaje on.

Ugrožen je i lipljen (Thymallus thymallus), vrlo specifična riba draga ribarima. „Lipljena ima u gornjem toku Neretve, on je osjetljiv, traži čistu, bistru protočnu vodu“.

Izgradnja MHE na Bunkskim kanalima, ali i drugdje, ugrozila bi i sedrene strukture, koje su važno stanište mnogih vodenih insekata, puževa i mahovina. U slučaju nestanka sedrenih površina nestalo bi važno stanište koje je izvor hrane i sklonište za te biljke i životinje. To bi dovelo do poremećaja cijelog ekosistema, narušavanja lanaca ishrane, kao i ukupnog kruženja materije.

U Buni su nađene 23 endemične vrste, od kojih je najviše riba. Osim već spomenutih vrsta mekousna pastrmka i glavatica, u ovom regionu se mogu naći i potočna paklara (Lampetra planeri), koja se nalazi na Crvenoj listi IUCN-a kao gotovo ugrožena vrsta, a zaštićena je Bernskom konvencijom i Evropskom direktivom o zaštiti staništa te lojka (Alosa fallax nilotica), migratorna vrsta, koja u Neretvu ulazi do ušća Bune, nalazi se na Crvenoj listi IUCN-a od 1996. godine kao vrsta o kojoj nema dovoljno podataka, također zaštićena Bernskom konvencijom i Evropskom direktivom o zaštiti staništa. Treba spomenuti i ribu žutalj (Rutilus basak), regionalnog i ugrožnog endema, te strugača (Leuciscus svallize) i ukliju (Alburnus albidus).

Zabilježene su i vrste koje poniru, poput podustve (Chondrostoma knerii) koja je prisutne su rijeci tek nekoliko mjeseci.

Rijeke kao prilika za edukaciju djece i mladih, ali i za pomirenje

Poznavanje prirode, orijentacija u prirodi, upoznavanje sa karakteristikama kraja u kojem živimo – sve bi to trebalo biti dio nastavnog plana. Ali ipak, nekako ove stvari iskliznu iz obrazovnog procesa. Adnan Đuliman, iz nevladine organizacije „Novi val“ je prepoznao značaj rijeka za neformalno obrazovanje mladih, stvorivši jednu vrstu dodatka obrazovanju u školama.

Adnan Đuliman, nevladina organizacija „Novi val“, i Oliver Arapović, predsjednik Udruge „Majski cvijet“.
Adnan Đuliman, nevladina organizacija „Novi val“, i Oliver Arapović, predsjednik Udruge „Majski cvijet“.

„Mi smo shvatili da, u cilju očuvanja i rijeka i životinja, poput supova, mi moramo raditi s djecom. Ne možemo mijenjati mentalitet odraslih ljudi. U jednom momentu smo uvidjeli i da škole nemaju međusobnu saradnju i ja sam odlučio da nastavimo edukacije o prirodi kroz projekte sličnima kave smo radili o supovim, magarcu, psu tornjaku. Recimo kako se ponašati u prirodi. A u procesu tog rada s djecom treba raditi i na procesu pomirenja“, ističe Đuliman.

Đuliman tijesno sarađuje sa dr. Riđanovićem i pomaže oko mnogih stvari vezanih za probleme rijeka Neretve i Bune. Spada u neke od ključnih osoba koje su skrenule pažnju na to šta MHE znače za područje u kojem se grade i kolika je šteta od njih.

„Planirano je istraživanje rijeke Bune odnosno invertarizacija mekousne pastrmke. Ovaj projekat će biti finansiran od strane američke The Nature Conservancy i u ovom projektu sam uključen ja, kao ekspert iz oblasti ekologije i ihtiologije i radim zajedno s eko-udrugom Novi val iz Blagaja“, ističe dr Riđanović.

Pravna borba za Bunske kanale

U ovoj priči oko očuvanja Bunskih kanala našao se i Oliver Arapović, predsjednik udruge „Majski cvijet“. Ova udruga nastoji sačuvati rijeku Bunu i Neretvu i spriječiti izgradnju malih hidroelektrana MHE „Buna 1” i MHE „Buna 2“ te je organizovala i potpisivanje peticija protiv izgradnje ovih objekata. Građanska hrabrost ovih ljudi da ne šute i ne zatvore oči pred prijetnjom devastacije rijeka zaslužuje veliko poštovanje.

Nakon pravne analize, iznijete u Studiji slučaja za spomenute mini hidrocentrale, koju su uradili pravni eksperti Centra za životnu sredinu (CZZS) i Aarhus Centra Sarajevo, utvrđeno je da proces izdavanje okolišne dozvole za izgradnju MHE „Buna 1” i MHE „Buna 2” nije izvršen u skladu s zakonom i međunarodnim pravilima i postupcima, kao što je Arhuška konvencija, s obzirom da Eko udruga „Majski Cvijet,” kao zainteresovana strana, nije bila adekvatno uključena u administrativne procese koji prethode izdavanju okolinske dozvole. Također, došlo je do grubog kršenja administrativnih procesa u postupku pripreme Odluke o izmjenama i dopunama Prostornog plana Općine Mostar.

Prema podacima udruženja EkoAkcija u Federaciji BiH planirana izgradnja ili je u izgradnji 207 mini hidrocentrala, a u Republici Srpskoj 146. U FBiH je već izgrađeno 69 MHE, a u RS 51.

„Po našoj statistici, ukupno 60 koncesija je trebalo biti u Hercegovačno-neretvanskoj županiji, a izdato je negdje oko 40, preko 20 je urađeno. Donošenjem ovog novog zakona spriječeno je oko 100 minihidroelektrana da se izgradi“, kaže Oliver Arapović.

Iako je Agencija vodno područje Jadranskog mora u julu 2022. godine odbacila zahtjev za izdavanje saglasnosti za zahvatanje vode radi proizvodnje električne energije za MHE Buna 1 i Buna 2, borba za Bunu i Bunske kanale još nije gotova. Kako kaže Emina Veljović, izvršna direktorica Resursnog Aarhus centra u BiH, veliku prijetnju Buni i za Bunske kanale opasnost predstavlja izgradnja Gornjih Horizonata.

Četiri ključne izborne trke u Wisconsinu i Minnesoti pred kongresne izbore

Kandidat za republikanskog guvernera Wisconsina Tim Michels, govori dok ga bivši predsjednik SAD Donald Trump posmatra tokom mitinga u Wisconsinu, 5. augusta 2022.

Birači u državama, među kojima su i Wisconsin i Minnesota, birali su kandidate za Kongres SAD i druge funkcije u utorak na stranačkim izborima, što je bio još jedan test uticaja Donalda Trumpa u Republikanskoj partiji, uoči izbora za Kongres na sredini predsjedničkog mandata - 8. novembra.

Connecticut i Vermont također su održali takmičenja za nominacije, dok je Minnesota održala specijalne izbore za svoj upražnjeni 1. kongresni okrug.

Slijede četiri ključne trke:

Izbori za republikanskog kandidata za guvernera Wisconsina

U završnici trke za nominaciju za republikanskog kandidata za guvernera Wisconsina to je postala još jedna bitka između Trumpa i njegovog bivšeg potpredsjednika Mikea Pencea.

Trump je u junu podržao vlasnika građevinske kompanije Tima Michelsija prokrenuo trku u kojoj je do tada vodila bivša zamjenica guverenera Rebecca Kleefisch, koju je Pence podržao u julu.

Michels je u utorak pobedio Kleefisch, prema kompaniji za istraživanje javnog mnijenja Edison Research. Bila je to treća ovogodišnja trka visokog profila u kojoj su Pence i Trump podržali različite kandidate.

U prethodnim takmičenjima, guverner Georgije kojeg je podržavao Pence Brian Kemp osvojio je stranačku nominaciju za svoju kandidaturu za reizbor, dok je Kari Lake, bivša voditeljica vijesti, koju podržava Trump, osvojila republikansku nominaciju u trci za guvernera Arizone.

Pence, koji kao i Trump razmišlja da se kandiduje za predsjednika 2024. godine, nedavno se ogradio od Trumpovih ponovljenih lažnih tvrdnji da su izbori 2020. pokradeni.

Demokratski primarni izbori za senatora u Wisconsinu

U trci da bi dobila priliku da izazove republikanskog senatora Rona Johnsona, zamenica guvernera Wisconsina Mandela Barnes, progresivna političarka koju podržava američka senatorka Elizabeth Warren, lako je osvojila nominaciju demokrata pošto je njen vodeći rival, umjereni demokrata, ispao iz trke krajem jula.

Fokus se sada pomjera na sposobnost Barnesove da se dopadne umjerenim glasačima u trci protiv Johnsona, što bi mogla da bude jedna od najneizvjesnijih trka za Senat u novembru, koja b i ujedno mogla da ima i najveće posljedice po ishod u tom domu Kongresa.

Republikanski primarni izbori za guvernera Minnesote

Bivši senator savezne države Minnesota Scott Jensen, koji je obećao da će pokušati da zabrani većinu abortusa u državi, osvojio je nominaciju Republikanske stranke u trci za guvernera.

Uprkos tome što je Vrhovni sud SAD poništio slučaj Roe protiv Wadea, abortus je prema državnom zakonu i dalje legalan u Minnesoti. Jensen je nedavno rekao da podržava pravo na abortus u slučajevima silovanja ili incesta.

Jensen, ljekar koji je doveo u sumnju ozbiljnost Covida, suočiće se u novembru sa demokratskim guvernerom Timom Walzom, koji se smatra potencijalno ranjivim na izborima.

Vanredni izbori za Kongres u Minnesoti

Demokrate se suočavaju sa teškim zadatkom da osvoje mjesto u Predstavničkom domu SAD koje je ostalo upražnjeno kada je u februaru preminuo republikanski kongresmen Jim Hegedorn.

Uoči vanrednih izbora u utorak, republikanac Brsd Finsted, bivši zvaničnik za poljoprivredu u Trumpovoj administraciji, bio je ispred demokrate Jeffa Ettingera sa 46 odsto prema 38 odsto, prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja koje je posljednje nedjelje jula sproveo Survey USA.

Politički posmatrači kažu da bi trka mogla da bude nezivjesna pošto je Ettinger, bivši izvršni direktor prehrambene kompanije Hormel Foods, vrlo rano uložio velika sredstva u televizijske oglase tvrdeći da ga njegovo poslovno iskustvo čini pravom osobom da riješi problem u vezi sa nekontrolisanim povećanjem cijena hrane.

Zašto predsjednički papiri ne pripadaju predsjedniku

Arhiv - Na fotografiji od 7. januara 2009 predsednik George Bush mlađi (u sredini) pozira sa izabranim predsjednikom Barackom Obamom i bivšim predsjednicima Georgeom Bushom starijim (lijevo), Billom Cntonom i Jimmyjem Carterom (desno), u Bijeloj kući u Washingtonu.

Okolnosti oko FBI-ovog pretresa rezidencije bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, Mar-a-Laga, u ponedeljak u Palm Beachu na Floridi nisu za sada sasvim jasne, prema izvještajima medija.

Međutim, Sekretarijat za pravosuđe aktivno je istraživao otkriće kutija koje sadrže povjerljive informacije koje su odnijete u Trumpovu rezidenciju na Floridi nakon što je napustio Bijelu kuću u januaru 2021.

Zašto su evidencije poziva, nacrti, govori, rukom pisane bilješke i drugi dokumenti iz Trumpovog mandata u posjedu Nacionalnog arhiva (NARA)?

"Predsjednička evidencija je vlasništvo Vlade Sjedinjenih Država i njome upravlja Nacionalni arhiv", rekla je Meghan Ryan Guthorn, vršiteljica dužnosti zamenika glavnog operativnog direktora agencije. "Dakle, svi predsjednički papiri, materijali i zapisi koji se nalaze u čuvanju Nacionalnog arhiva, bilo da su donirani, zaplijenjeni ili regulisani Zakonom o predsjedničkoj evidenciji, u vlasništvu su federalne vlade."

Arhiv - Ljudi pored kombija nakon što su kutije iznete iz Eisenhowerovog ureda u kompleksu Bijele kuće u Washingtonu.
Arhiv - Ljudi pored kombija nakon što su kutije iznete iz Eisenhowerovog ureda u kompleksu Bijele kuće u Washingtonu.

Zakon o predsjedničkoj evidenciji iz 1978. godine utvrdio je da su svi predsjednički dokumenti u vlasništvu javnosti i da se automatski prenose na čuvanje Nacionalnog arhiva čim vrhovni komandant napusti funkciju. Sve predsjedničke biblioteke i muzeji su dio Nacionalnog arhiva. Predsjednička biblioteka bivšeg predsjednika Baracka Obame biće prva koja će biti potpuno digitalna.

"Nacionalna uprava za arhive i dokumente je zvanični čuvar evidencije za vladu Sjedinjenih Država", rekla je Ryan Guthorn. "Samo oko jedan do tri posto evidencije se smatra trajnom evidencijom, a to su dokumenti koji su od suštinskog značaja za razumijevanje prava građana SAD, koji naše izabrane zvaničnike smatraju odgovornim za svoje postupke i dokumentuju našu historiju kao nacija."

Predsjednički zapisi nisu uvijek bili u vlasništvu javnosti.

Zgrada Nacionalnog arhiva u Washingtonu, 7. august 1984.
Zgrada Nacionalnog arhiva u Washingtonu, 7. august 1984.

"Od Georgea Washingtona preko Jimmyja Cartera, papiri predsjedničke administracije su smatrani privatnim vlasništvom predsjednika koji je mogao da radi kako im odgovara", rekla je Rhyan Guthorn.

Većina vrhovnih komandanata donirala je svoje predsjedničke papire, što je presedan (odluka koja postaje pravilo, op. nov.) koji je započeo predsjednik Franklin D. Roosevelt 1940.

To se nastavilo sve do 1970-ih kada se predsjednik Richard Nixon borio da uništi svoje zapise, uključujući tajne snimke, tokom skandala Watergate koji je na kraju doveo do njegove ostavke na funkciju.

Predsjednik Richard M. Nixson 29. aprila 1974.
Predsjednik Richard M. Nixson 29. aprila 1974.

Kongres je sumnjao da snimci sadrže dokaze koji bi mogli da inkriminišu predsjednika. Zakonodavci su usvojili Zakon o predsjedničkim snimcima i očuvanju materijala iz 1974, koji se odnosio samo na Nixonove predsjedničke materijale i naložio da NARA zadrži materijale u vezi sa Watergateom.

Tokom svog života, Nixon se borio da sačuva svoju predsjedničku evidenciju u tajnosti. NARA je dobila većinu snimaka vezanih za Watergatet, ali ne sve. Nakon Nixonove smrti, njegova porodica je donirala njegove predsjedničke papire i druge materijale.

"Zove me Julie Nixon Eisenhower, kaže da želi da se sastane sa mnom, da porodica želi da se nagodi", kaže John Carlin, koji je radio kao arhivar Sjedinjenih Država od 1995. do 2005. godine.

Nixonova kćerka se obratila Carlinu tokom njegove prve nedjelje na poslu u junu 1995, više od 20 godina nakon Watergatea.

Arhiva - Predsednik Ričard Nikson grli svoju ćerku Džuli Nikson, 9. avgusta 1074.
Arhiva - Predsednik Ričard Nikson grli svoju ćerku Džuli Nikson, 9. avgusta 1074.

"Morate da zapamtite da je u to vrijeme predsjednikova evidencija bila lična", rekao je Carlin. "Nixson je namjeravao da je zadrži, a zakon je bio na njegovoj strani. (...) I tako, kada je tog dana nazvala i rekla: 'Spremni smo da se nagodimo', to su bile dobre vijesti. Dok je on [Nixon] bio živ, borio se protiv toga. Mislim, ni za životu glavu, neće biti nikakvog poravnanja".

Među onima koji pristupaju zapisima Bijele kuće su predsjednički analitičari poput Shannon Bow O'Brien koji su zainteresovani za dokumentovanje istorije.

"Javnost može da počne da podnosi zahtjeve putem Zakona o slobodnom pristupu informacijama pet godina nakon što se administraciji okonča mandat, ali takođe predsjednik može da se poziva na određena ograničenja za javni pristup do 12 godina", rekla je O'Brien, profesorica u vladinom odjeljenju na Univerzitet Texasa na koledžu slobodnih umjetnosti u Austinu.

"Ako nemamo pristup ovom materijalu, nemamo pristup istini. Imamo pristup samo probranim istinama, na mnogo načina, što je ono što ljudi žele da nam kažu, ili ono što ljudi žele da vidimo, a to nije uvijek najtačnije."

Kina ponovila prijetnju da će vojnom silom anektirati Tajvan

Kina je u srijedu još jednom ponovila svoju prijetnju da će upotrijebiti vojnu silu da uspostavi kontrolu nad samoupravnim Tajvanom, usred prijetnji kineskim vojnim vježbama koje su podigle tenzije dvije strane na najviši nivo u posljednjih nekoliko godina.

Saopštenje koje su objavili kabinet za poslove sa Tajvanom i njegovo odeljenje za vijesti uslijedilo je poslije skoro nedjelju dana ispaljivanja projektila i upada kineskih ratnih brodova i aviona u tajvanske vode i vazdušni prostor.

Akcije su poremetile letove i otpremanje robe u regionu ključnom za globalne lance snabdijevanja, što je izazvalo oštru osudu SAD, Japana i drugih.

U verziji kineske izjave na engleskom jeziku navodi se da će Peking "raditi sa najvećom iskrenošću i uložiti najveće napore da postigne mirno ponovno ujedinjenje".

"Ali mi se nećemo odreći upotrebe sile i zadržavamo mogućnost da preduzmemo sve neophodne mjere. Ovo je u cilju zaštite od spoljnog miješanja i svih separatističkih aktivnosti", navodi se u saopštenju.

"Uvijek ćemo biti spremni da odgovorimo upotrebom sile ili drugih neophodnih sredstava na miješanje spoljnih snaga ili radikalnu akciju separatističkih elemenata. Naš krajnji cilj je da obezbjedimo izglede za mirno ujedinjenje Kine i unaprijedimo ovaj proces", navodi se u saopštenju.

Kina kaže da je prijeteće poteze izazvala prošlonedjeljna posjeta predsjedavajuće Predstavničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu, ali Tajvan kaže da su takve posjete rutinske i da je Kina to iskoristila samo kao izgovor da pojača svoje pretnje.

Zaustavljanje pregovora sa SAD

Kao dodatni odgovor na posetu Pelosijeve, Kina je saopštila da prekida dijalog o pitanjima od pomorske bezbjednosti do klimatskih promjena sa SAD, koje su glavni vojni i politički podržavalac Tajvana.

Tajvanski ministar spoljnih poslova upozorio je u utorak da kineske vojne vježbe odražavaju ambicije da kontrolišu velike dijelove zapadnog Pacifika, dok je Tajpej izveo sopstvene vježbe kako bi naglasio svoju spremnost da se brani.

Strategija Pekinga bi uključivala kontrolu Istočnog i Južnog kineskog mora preko Tajvanskog moreuza i nametanje blokade kako bi se spriječilo da SAD i njeni saveznici pomognu Tajvanu u slučaju napada, rekao je Joseph Wu, tajvanski ministar vanjskih poslova, na konferenciji za novinare u Tajpeju.

Peking je produžio vježbe koje su u toku ne najavljujući kada će se one završiti.

Tajvan se podijelio od kopnenog dijela Kine usred građanskog rata 1949. i 23 miliona stanovnika ostrva se u velikoj mjeri protivi političkom ujedinjenju sa Kinom, dok više voli da zadrži bliske ekonomske veze i status kvo, odnosno de fakto nezavisnost.

Svojim manevrima Kina se približila granicama Tajvana i možda želi da uspostavi novu normalu u kojoj bi na kraju mogla da kontroliše pristup ostrvskim lukama i vazdušnom prostoru.

SAD, glavni pobornik Tajpeja, također su pokazale da su spremne da se suoče sa kineskim pretnjama. Washington nema formalne diplomatske veze sa Tajvanom u znak poštovanja prema Pekingu, ali je zakonski obavezan da obezbjedi da se ostrvo može braniti i da sve prijetnje protiv njega tretira kao stvar ozbiljne zabrinutosti.

To ostavlja otvorenim pitanje da li bi Washington poslao snage ako Kina napadne Tajvan. Američki predsjednik Joe Biden je više puta ponavljao da su SAD obavezne da to urade - ali su se članovi osoblja brzo povulačili te komentare.

Moguće globalne posljedice

Osim geopolitičkih rizika, produžena kriza u Tajvanskom moreuzu — značajnoj saobraćajnici za globalnu trgovinu — mogla bi da ima velike implikacije na međunarodne lance snabdijevanja u trenutku kada se svijet već suočava sa poremećajima i neizvjesnošću usled pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini.

Konkretno, Tajvan je ključni dobavljač kompjuterskih čipova za globalnu ekonomiju, uključujući i kineske visokotehnološke sektore.

Kao odgovor na vežbe, Tajvan je stavio svoje snage u stanje pripravnosti, ali se do sada uzdržavao od preduzimanja aktivnih kontramera.

U utorak je njegova vojska održala vježbe bojeve artiljerije u okrugu Pingtung na svojoj jugoistočnoj obali.

Biden obećava dodatnu pomoć ljudima koji su pogođeni poplavama u Kentuckyju

Biden obećava dodatnu pomoć ljudima koji su pogođeni poplavama u Kentuckyju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:40 0:00

Predsjednik Joe Biden posjetio je u ponedjeljak Centar za oporavak Federalne agencije za hitne slučajeve u istočnom Kentuckyju uništenom poplavama, gdje je rekao da je nedavno usvojen zakon koji ima za cilj borbu protiv klimatskih promjena, koje mogu dovesti do nasilnih vremenskih pojava.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG