Izdvojeno
Ljekarska uvjerenja na neviđeno
Privatna zdravstvena ustanova „Medica” je za godinu dana izdala skoro dvije i po hiljade uvjerenja za polaganje vozačkog ispita, a da ljekarska komisija nije pregledala nijednu osobu.
Privatna zdravstvena ustanova „Medica“ je tokom 2016. godine izdala 2.440 lažnih ljekarskih uvjerenja za kandidate autoškola iz: Bihaća, Bosanske Krupe, Cazina, Velike Kladuše i Bužima i tako nezakonito zaradila više od 120 hiljada maraka, piše Centar za istraživačko novinarstvo.
Istražni organi Unsko-sanskog kantona (USK) su utvrdili da su kandidati dobijali neophodna zdravstvena uvjerenja za polaganje vozačkog ispita i vožnju, a da ih pritom nisu ljekari pregledali.
Fiktivna uvjerenja su potpisivali članovi komisije: oftalmolog u penziji iz Bihaća Enver Budimlić, neuropsihijatri iz Bihaća, Velike Kladuše i Bosanske Krupe Andrej Ižaković, Evresa Okanović i Muhidin Šertović te specijalista medicine rada i tadašnja direktorica „Medice“ Vjekoslava Pehadžić.
Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona optužilo je Pehadžić i osnivače ove zdravstvene ustanove Seada Seferagića, Mirzadu Seferagić i Suadu Šehić za organizovanje krivičnog djela. Osim njih, među 54 optuženih su uposlenici ove ustanove i čak 43 instruktora vožnje. Većina ih je sporazumno priznala krivicu.
Većina optuženih sa kojima je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) stupio u kontakt nije htjela govoriti o ovoj temi.
Recept za kršenje zakona
Praksa je bila ovakva: instruktori i predstavnici 34 autoškole uzimali su od kandidata lične karte i po 50 maraka te ih predavali uposlenicima „Medice“ koji su na ranije potpisana i opečaćena bjanko uvjerenja dopisivali imena kandidata. Osim toga, istragom je utvrđeno da doktori Ižaković, koji je priznao krivicu, Pehadžić, Budimlić i Okanović u vrijeme navodnih pregleda 427 kandidata i izdavanja ljekarskih uvjerenja uopće nisu bili u Bosni i Hercegovini.
Zakon o liječništvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nalaže da ljekar može izdati uvjerenje samo nakon pregleda i uvida u medicinsku dokumentaciju te određuje da ljekar koji to učini bez pregleda može biti kažnjen novčanom kaznom od 250 do 1.500 KM.
U državnom Pravilniku o zdravstvenim uvjetima koje mora ispunjavati vozač motornog vozila navedeni su svi zdravstveni problemi koji bi kandidate ograničili ili potpuno spriječili u vožnji.
Iako su pravila jasna, ova grupa ljekara, kandidata i instruktora odlučila je da ih ignoriše.
Zamjenik glavne kantonalne tužiteljice USK-a Adnan Tulić kaže: „148 lica nam je u fazi istrage potvrdilo da nikad nisu ušli u prostorije te zdravstvene ustanove”.
Pojedini instruktori i ljekari su tokom istrage potvrdili da ni ostali kandidati nisu bili pregledani. Među onima koji su dobili ljekarska uvjerenja bilo je i osoba sa fizičkim deformitetima i epilepsijom, utvrdilo je Tužilaštvo.
„Dovoljno je samo reći da je to jedna tempirana bomba koja ide u saobraćaj, koja ugrožava sve učesnike u saobraćaju”, rekla je za CIN Selma Omanović-Karakaš, specijalista medicine rada.
Niko od uposlenika „Medice“ nije o ovoj temi želio razgovarati do okončanja sudskog procesa.
Tužilaštvo USK-a je početkom 2021. godine optužilo uposlenike ove poliklinike i predstavnike autoškola da su izdali i upotrijebili fiktivna ljekarska uvjerenja.
„Govorimo o činjenicama koje smo već u određenom dijelu pravosnažno potvrdili, a ostale ćemo dokazivati, što ukazuje na mrežu, odnosno modus operandi te ustanove koji je po svojoj prirodi, načinu funkcionisanja, ništa drugo do organiziran“, kaže tužilac Tulić koji je predložio Općinskom sudu u Bihaću da od „Medice“ oduzme imovinsku korist od najmanje 121.580 KM.
Tužilaštvo tvrdi da su ljekari znali da uvjerenja nisu istinita i ne razmišljajući kome su dali zeleno svjetlo za upravljanje motornim vozilom su ugrozili sigurnost učesnika u saobraćaju.
„Moje mišljenje i tad, a i sada poslije podignute optužnice, da takvo ponašanje i takva radnja koja je njima opisana i stavljena na teret zasigurno nije krivično djelo”, kaže Hasan Veladžić, advokat optuženog neuropsihijatra Muhidina Šertovića.
Članovi ljekarske komisije nisu željeli govoriti o optužbama, kao ni većina instruktora. Nekoliko predstavnika autoškola je potvrdilo da su nosili novac i dokumente, ali da nisu tražili fiktivna uvjerenja. Preuzimali su gotove nalaze, ne znajući da njihovi kandidati nisu pregledani.
„Mojim branjenicima se stavlja na teret pomaganje u izdavanju takvog uvjerenja, što je za odbranu, za mene kao branioca, potpuni apsurd jer oni ne učestvuju niti mogu učestvovati u postupku ljekarskih pregleda i postupku izdavanja“, rekao je za CIN Jasmin Abdagić, advokat optuženih instruktora: Razije Mahmutović, Esada Kovačevića, Huseina Okanovića, Bešira Durakovića i Sanela Zećirevića.
On je uložio prigovor na optužnicu jer smatra da nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku FBiH i da su njegovi branjenici nevini.
Uprkos tome, Razija Mahmutović je nedavno sa Tužilaštvom potpisala sporazum o priznanju krivice, koji je upućen Sudu na potvrđivanje.
„Mi odnesemo spisak, pa, jel’ ta osoba išla nije li išla, oni sad okrivljuju nas da smo mi bili veza između toga da neko nije išao na pregled. Jest, nije – ja to ne znam, niti je to moja dužnost da znam“, kaže ona za CIN.
Troje optuženih instruktora: Hasan Mujakić, Senad Novkinić i Razija Mahmutović su već bili osuđivani na uslovne zatvorske kazne zbog davanja i primanja mita.
Do sada je 27 optuženih sporazumno priznalo krivicu. Među njima je i instruktor Irfan Kržalić.
„Javni tužioc je rekao ovako: ‘Haj’ da se nagodimo! Kao da vam to bude opomena, nastavite radite, kao, da nastavimo raditi al’ da nam to bude opomena da više to ne radimo“, kaže Kržalić.
Advokat Abdagić smatra da su optuženi koji su priznali izvršenje krivičnog djela – zbunjeni: „Oni, u biti, ne znaju ni šta su priznali”
Zabrinjavajuća statistika
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a, od 2016. do septembra 2021. godine u Kantonu se desilo 14.330 saobraćajnih nesreća u kojima je poginulo 96 osoba, a 801 je teže povrijeđena. Zbog alkohola, umora ili bolesti vozači su skrivili 481 nesreću, ali istraga ne propituju vezu nesreća sa ljekarskim uvjerenjima.
Psihologinja Jasmina Semanić Huskić 12 godina radi u ljekarskoj komisiji Doma zdravlja Cazin i smatra da kandidati sve češće odlaze po uvjerenja u privatne zdravstvene ustanove jer znaju da pregledi u Domu zdravlja nisu formalnost i da će potrajati. Ona kaže da je i sama bila izložena pritiscima da ubrza i da ne radi toliko detaljno.
„Oni tu provjeru, tu procjenu, bilo kod psihologa ili bilo kod koga drugog od članova komisije doživljavaju kao nekakvo maltretiranje i oni to i kažu. Vjerujte da vam kažu – sljedeći put neću doći ovdje, ovo sve mogu za pet minuta uraditi negdje drugo”, kaže Semanić Huskić.
Direktor Doma zdravlja, neuropsihijatar Amir Murić, zaključuje da zbog toga kandidati sve rjeđe dolaze u javnu ustanovu: „Znači, dolaze ljudi koji stvarno žele da dobiju nekakav adekvatan papir, a oni kojima je, recimo, prvo ljekarsko uvjerenje, produženje, ove mlađe generacije, oni idu svi u te nekakve privatne gdje se to, tako da kažem, štampa k’o na traci”.
Profesor u Prvoj srednjoj školi u Cazinu i predsjednik Udruženja za promociju bezbjednosti saobraćaja Aladin Žunić kaže da su brojke o stradalim zabrinjavajuće i da veliku pažnju treba posvetiti sposobnosti vozača da upravljaju motornim vozilom.
„Ako se vozač vozila kreće brzinom od 90 km/h i ako uzmemo u obzir da je vrijeme reagovanja u prosjeku jedna sekunda, pri toj samo jednoj sekundi vozač će preći 25 metara, a tek onda počinje da koči. Zamisli šta sve može da se desi u tih 25 metara! Dakle, govorimo o vozaču koji je i psihički i fizički sposoban. Šta onda da kažemo za vozača koji nije, koji ne ispunjava te uvjete?”, objašnjava Žunić, dodavši da je samo pitanje vremena da li će takvi vozači uzrokovati svoju ili tuđu smrt.
„Jednostavno, mi na našim cestama imamo toliko ubica, odnosno samoubica, da je samo pitanje kada će neko povući taj okidač.”
See all News Updates of the Day
Lideri EU danas razgovaraju o odbrani kontinenta od Rusije i kako se nositi sa Trumpom
Lideri Europske unije okupljaju se u ponedjeljak kako bi razgovarali o tome kako ojačati odbranu kontinenta od Rusije i kako se nositi s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon njegove odluke da uvede carine na robu iz Kanade, Meksika i Kine.
U kraljevskoj palači koja je pretvorena u konferencijski centar u Briselu, lideri 27 zemalja EU-a također će ručati s glavnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom i večerati s britanskim premijerom Keirom Starmerom.
Prva sesija se fokusira na geopolitiku i odnose sa Sjedinjenim Državama, posebno jer se zvaničnici EU plaše da bi se uskoro mogli suočiti sa sličnim mjerama nakon što je Trump preko vikenda uveo carine Kini, Kanadi i Meksiku.
Trump, koji je svoj drugi predsjednički mandat započeo 20. januara, također će biti glavni faktor u razgovorima o odbrani, jer je zahtijevao da evropske nacije troše mnogo više na vlastitu zaštitu i manje se oslanjaju na Sjedinjene Države preko NATO-a.
Trumpov poziv članici EU Danskoj da ustupi Grenland Sjedinjenim Državama - i njegovo odbijanje da isključi vojnu akciju ili ekonomski pritisak da prisili Kopenhagen - također je dodatno zaoštravao transatlantske veze.
Očekuje se da će lideri EU razgovarati o tome koje vojne sposobnosti su im potrebne u narednim godinama.
„Evropa treba da preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu”, rekao je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa u pismu liderima. „Mora da postane otporniji, efikasniji, autonomniji i pouzdaniji akter u oblasti bezbednosti i odbrane.”
Diskusija o finansiranju bit će posebno teška, prema diplomatama, jer mnoge evropske zemlje imaju malo prostora u svojim javnim finansijama za velika povećanja potrošnje.
Neke zemlje, kao što su baltičke zemlje i Francuska, zagovaraju zajedničko zaduživanje EU za potrošnju na odbranu. Međutim, Njemačka i Holandija se odlučno protive.
Evropske zemlje povećale su izdatke za odbranu posljednjih godina, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022.
Ali mnogi lideri EU rekli su da će morati potrošiti još više. Trump je rekao da bi evropske članice NATO-a trebale da troše 5% BDP-a na odbranu - što trenutno nijedna članica alijanse, uključujući Sjedinjene Države, ne postiže.
Prošle godine su zemlje EU potrošile u prosjeku 1,9% BDP-a na odbranu - oko 326 milijardi eura, prema procjenama EU.
To je povećanje od 30% u odnosu na 2021, prema EU. Ali to također prikriva velike razlike među zemljama EU.
Poljska i baltičke zemlje su među najvećim potrošačima na odbranu u smislu BDP-a, a Varšava prednjači sa više od 4,1%, prema procjenama NATO-a. Ali neke od najvećih ekonomija EU, poput Italije i Španije, troše mnogo manje - oko 1,5% odnosno 1,3%.
Trump: Amerikanci bi se mogli suočiti s 'bolom', zbog novih carina za ključne trgovinske partnere
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da bi se Amerikanci mogli suočiti s ekonomskim "bolom" zbog novih carina koje nameće tri za najveća trgovinska partnera zemlje - Kanadi, Kini i Meksiku - ali je ustvrdio da bi "vrijedilo cijene"- jačanja interesa SAD-a .
Uprkos tome što je dijelio pakt zajednički o slobodnoj trgovini o kojem je pregovarao s Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu, Trump je u subotu nametnuo carine od 25 posto za dvije zemlje koje bi trebalo da stupe na snagu u utorak, i udario Kinu novim nametom od 10 posto uz već donesene tarife.
Trump tvrdi da tri zemlje ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju i ulazak smrtonosnog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države.
U postovima Truth Sociala rano u nedjelju, Trump je priznao da bi se američki potrošači mogli suočiti s višim cijenama zbog tarifa. Američke kompanije koje plaćaju carine saveznoj vladi za uvoz robe iz drugih zemalja onda često prebacuju barem dio, ako ne i sve, svojih viših troškova na potrošače, umjesto da same preuzimaju svoje dodatne troškove.
Ali Trump je većinu svojih komentara usmjerio na Kanadu, ciljajući na jednog od najbližih saveznika SAD-a. Američki biro za popis stanovništva rekao je da su SAD prošle godine imale trgovinski deficit od 55 milijardi dolara sa Kanadom.
„Zašto? Nema razloga”, rekao je Trump. “Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebali bismo napraviti vlastite automobile i imati više drvne građe nego što možemo ikada iskoristiti.”
„Bez ove ogromne subvencije, Kanada prestaje da postoji kao održiva zemlja. Grubo ali istinito! Stoga bi Kanada trebala postati naša draga 51. država. Mnogo niži porezi i daleko bolja vojna zaštita za narod Kanade — I BEZ TARIFA!” napisao je Trump.
„Kanada, Meksiko, Kina i previše drugih da ih nabrojimo, nastavljaju decenijama dugu otimačinu od AMERIKE, kako u pogledu TRGOVINE, KRIMINALA I OTROVNIH DROGA kojima je dozvoljeno da slobodno ulaze u AMERIKU. TI DANI SU PROŠLI!”
Sa novim tarifama, Trump je napisao: "Hoće li biti bola? Da, možda (a možda i ne!) Ali učinićemo Ameriku ponovo velikom, i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti."
Trumpovi saradnici ranije su izbjegavali priznavanje da bi carine mogle povećati potrošačke cijene u SAD-u. Ankete širom zemlje u SAD-u pokazale su da je frustracija potrošača zbog rasta cijena tokom posljednje četiri godine glavni faktor u njegovoj pobjedi na izborima u novembru nad demokratom Kamalom Harris.
Trump je od tada priznao da neće biti lako obuzdati veće cijene namirnica. Trump je novu tarifu na uvoz energije iz Kanade postavio na 10%, očigledno želeći da ograniči povećanje cijena goriva i struje.
Kanadski premijer Justin Trudeau izjavio je u subotu da će njegova zemlja uzvratiti vlastitim nametima od 25 posto na odabranu američku robu vrijednu 106,6 milijardi dolara, pri čemu će prva runda u utorak biti praćena drugom za tri sedmice.
Lideri nekoliko kanadskih provincija već su najavili i akcije odmazde, poput trenutnog zaustavljanja kupovine alkoholnih pića iz SAD-a, tačnije, soka od narandže proizvedenog u američkoj državi Florida, viskija u Tennesseeju i putera od kikirikija u Kentuckyju, tri države koje je Trump osvojio na izborima u novembru prošle godine i koje predstavljaju republikanci, poput Trumpa, u američkom Senatu.
Kirsten Hillman, kanadska ambasadorica u SAD-u, rekla je za ABC-jevu emisiju "Ova sedmica": "Zaista smo razočarani" i "zbunjeni" Trumpovim postupcima i rekla da se nada da će ih Trump povući prije utorka. Ali ona je priznala da je "zaista u rukama predsjednika" da li će se to dogoditi.
Ona je rekla da "manje od 1% ilegalnih imigranata" koji ulaze u SAD putuje preko njene sjeverne granice s Kanadom. Ona je rekla da je Kanada uložila "u mnogo opreme" za suzbijanje neovlaštenih graničnih prelaza i izvela zajedničke vježbe sa SAD-om za hvatanje kako bi uhvatila migranata.
“Teško je znati šta bismo još mogli učiniti”, rekla je. "Uopšte nismo zainteresovani za eskalaciju" trgovinskog rata sa SAD, za koji je rekla da je 99% trgovine trenutno bez carina. "Željni smo da na tome gradimo."
U međuvremenu, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum rekla je da je uputila svom ministru ekonomije da "provede plan B", koji uključuje još neodređene "carinske i necarinske mjere u odbrani interesa Meksika", ne precizirajući na koju će američku robu ciljati njena vlada.
Američki izvoz u Meksiko iznosio je više od 322 milijarde dolara 2023. godine, pokazali su podaci Biroa za popis stanovništva, dok su SAD uvezle meksičke proizvode u vrijednosti od više od 475 milijardi dolara.
Sheinbaum je osudio Trumpovu tvrdnju da je njena vlada udružila snage s narko kartelima, tvrdnju koju je iznio kada je najavio povećanje carina.
“Kategorički odbacujemo klevetničku tvrdnju Bijele kuće da vlada Meksika ima saveze sa kriminalnim organizacijama, kao i svaki pokušaj intervencije na našoj teritoriji”, napisao je Sheinbaum na X. “Ako igdje postoji takav savez, to je nalazi se u tvornicama oružja u Sjedinjenim Državama koje prodaju oružje velike snage ovim kriminalnim grupama.”
Kina je osudila nove carine na svoj izvoz, Peking je rekao da će ih osporiti u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i poduzeti neodređene "kontramjere". SAD su imale trgovinski deficit od 279 milijardi dolara sa Kinom 2023. godine, što je najveća brojka za bilo kog od njenih trgovinskih partnera.
Taj odgovor je zaustavio neposrednu eskalaciju koja je obilježila trgovinski obračun Kine s Trumpom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.
Kinesko ministarstvo trgovine navelo je u saopćenju da Trumpov potez "ozbiljno krši" pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se "uključuju u iskren dijalog i ojačaju saradnju".
Trump je također često prijetio novim carinama Evropskoj uniji. Glasnogovornik bloka rekao je u nedjelju da će "odlučno odgovoriti svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili proizvoljno nametne carine".
SAD: Potrošači se pripremaju za uticaj kineskih carina
Sekretar za štampu Bijele kuće Karoline Levitt najavila je u petak da će predsjednik Donald Trump u subotu uvesti carine od 25 posto na meksičku i kanadsku robu i carinu od 10 posto na sav kineski uvoz.
Potrošači su za Glas Amerike rekli da se pripremaju za mogući uticaj povećanih troškova.
"Zabrinut sam zbog rasta cijena", rekao je Yon Bui, student muzike i računarstva na koledžu Middlebury u Vermontu, u intervjuu u četvrtak.
Bui je rekla da, iako je možda još prerano reći kakav bi to mogao biti utjecaj, ona je razmišljala o kupovini skupih stvari, poput skupe kozmetike koju ponekad kupuje, iz Kine. Takođe je rekla da joj je potreban novi telefon.
Bui je rekla da će “kupovati proizvode sada prije nego što poskupe do tačke u kojoj bi postali nedostupni”.
Šon Liu, koji živi u Virdžiniji, rekao je za Glas Amerike da mu je drago što je nedavno odlučio da kupi novi telefon i automobil.
„Sa stvarima koje su već zaista skupe, ako na njihovu cijenu dodate još 10% – to nije kao, recimo, kupiti termos i dodati još 10% – ova vrsta povećanja cijena je zaista velika,” rekao je.
Dodao je, međutim, da bi moglo biti malo lakše nositi se s tim ako bi tarife bile uz niže cijene osnovnih potrepština poput namirnica i plina.
'Jedna veoma velika moć'
Tokom kampanje, Trump je zaprijetio carinama od čak 60 posto na Kinu. Otkako je preuzeo dužnost, te prijetnje su se proširile i uključuju sve, od univerzalne carine do prijetnji trgovinskim partnerima i rivalima kao što su Kina i Rusija.
Trump je prošle sedmice zaprijetio Kolumbiji tarifama od 25% do 50% kako bi Bogota prihvatila letove za deportaciju.
Što se tiče Kine, Trump je nedavno rekao Šonu Hanitiju iz Fox Newsa da su carine "jedna veoma velika moć" koju SAD ima nad Kinom.
"Oni ih ne žele i radije ne bih morao to da koristim", rekao je Trump.
Carina od 10% na sav kineski uvoz dio je onoga što Trump kaže da je kazneni odgovor na ulogu Kine u proizvodnji kemikalija prekursora bitnih za proizvodnju fentanila u Meksiku.
Trenutno Sjedinjene Države ciljaju Kinu sa tarifom od 100% na električna vozila, tarifom od 50% na solarne ćelije i poluvodiče, tarifom od 25% na kritične minerale potrebne za proizvodnju određenih naprednih baterija i tarifom od 25% na čelik i aluminijum.
Nove carine bi se temeljile na porezima na uvoz iz Kine u vrijednosti od više od 300 milijardi dolara koje je Trump uveo tokom svog prvog mandata. Te su tarife zadržane i, u nekim slučajevima, poboljšane pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.
Ko će osjetiti utjecaj?
Neki analitičari postavljaju pitanje ko će stradati ako se ove tarife implementiraju. Neki kažu da bi duboke ekonomske veze između Kine i Sjedinjenih Država mogle značiti da će američki potrošači biti ti koji će snositi teret Trumpove kazne Pekingu.
Pristalice, međutim, vide ovaj potez kao ispunjenje Trumpovog obećanja da će američki životi i sredstva za život staviti na prvo mjesto - posebno kada je u pitanju zaustavljanje dotoka fentanila u zemlju.
Prema William Reinschu, višem savjetniku ekonomskog programa i Šolovoj predstojnici za međunarodno poslovanje u Centru za strateške i međunarodne studije, tarifa bi vjerovatno podigla cijene robe u Americi.
“Cijene mnogih stvari koje ljudi kupuju u maloprodaji – odjeće, obuće, kućnih potrepština – to će biti pogođeno. Deset posto nije veliko, ali nije ni nula”, rekao je Reinsch.
Troškovi i koristi
Trump je odbio argument da carine podstiču inflaciju i umjesto toga rekao da će carine učiniti Ameriku bogatom.
Liu Longzhu, kalifornijski advokat i delegat na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji 2024., vidi tarife kao ključ za oporavak američke ekonomske snage.
“Glavna svrha povećanja carina je uvjeriti se da je Amerika zaista 'Amerika na prvom mjestu' i zaštititi američka radna mjesta. Ako tražite posao, oni su vam od koristi. Ako se tarife povećaju, kineski proizvodi će izgubiti svoju konkurentnost, a američki proizvodi će postati konkurentniji. Ovo će olakšati Amerikancima da nađu posao”, rekao je Liu.
James Galbraith, ekonomista sa Univerziteta Teksas u Austinu, ne vidi tarife kao inherentno inflatorne, i slaže se da bi tarife vratile poslove koji su izgubljeni za strane kompanije.
"Tarifna strategija se može implementirati na takav način da troškovi uglavnom padnu izvan zemlje", rekao je Galbraith za Glas Amerike.
Međutim, Stephen Lamar, predsjednik i izvršni direktor Američkog udruženja za odjeću i obuću, rekao je da će carine, posebno one koje se naplaćuju Kini, na kraju povećati cijenu i domaće i strane robe s obzirom na međusobnu povezanost globalnih ekonomija.
“Teorija na papiru je da dajete prednost domaćim proizvođačima. Realnost u praksi je da sve više ljudi plaća više cijene za proizvode, bez obzira na njihov izvor”, rekao je Lamar za Glas Amerike.
Reinsch je također doveo u sumnju sposobnost carina da vrate proizvodne poslove u Ameriku, posebno u radno intenzivnim sektorima poput odjeće ili obuće.
“Bio bih iznenađen ako vidite renesansu u američkoj industriji odjeće kao rezultat carine od 10%. Bilo bi potrebno mnogo više od toga”, rekao je Reinsch, dodajući da carine ne garantuju odmak od uvoza prema domaćoj proizvodnji.
Uvoznici koji traže jeftine proizvode i dalje mogu nabavljati iz zemalja jugoistočne Azije ili Afrike koje nude konkurentne, jeftine alternative kineskim proizvodima.
SAD: Carine na robe iz Kanade, Meksika i Kine primjenjuju se od subote
Američki predsjednik Donald Trump uvodi carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika i 10% na robu iz Kine koje će stupiti na snagu u subotu, saopštila je u petak Bijela kuća, ali nije navela da li će biti izuzeća od mjere koja bi mogla dovesti do brzog povećanja cijena za potrošače u SAD-u.
Trump, republikanac, prijetio je carinama kako bi osigurao veću saradnju zemalja na zaustavljanju ilegalne imigracije i krijumčarenja hemikalija koje se koriste za fentanil, ali je također obećao da će koristiti carine kako bi podstakao domaću proizvodnju.
"Od sutra će te tarife biti na snazi", rekla je novinarima sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt. "Ovo je obećanje koja je dao i obećanje koje je održao predsjednik."
Trump je rekao da namjerava izdati izuzeće za uvoz kanadske i meksičke nafte, ali Leavitt je rekla da nema informacije o predsjednikovoj odluci o bilo kakvim potencijalnim isključivanjima.
Sjedinjene Države su uvozile skoro 4,6 miliona barela nafte dnevno iz Kanade u oktobru i 563.000 barela iz Meksika, prema Upravi za energetske informacije. Dnevna proizvodnja u SAD tokom tog mjeseca u prosjeku je iznosila skoro 13,5 miliona barela dnevno.
On je ranije izjavio da bi carina od 10% na kineski uvoz bila povrh ostalih uvoznih taksi na proizvode iz zemlje.
Washington: Pronađeno više od 40 tijela žrtava zračne nesreće
Zvaničnici vatrogasne i hitne službe u Washingtonu rekli su u petak da je više od 40 tijela izvučeno iz olupina komercijalnog putničkog aviona i vojnog helikoptera koji su se sudarili i srušili u rijeku Potomac kasno u srijedu.
Operacije izvlačenja tijela 67 osoba poginulih u sudaru nastavljene su u zoru u petak. Nacionalni odbor za sigurnost transporta - ili NTSB, savezna agencija koja vodi istragu o nesreći - navodno je na licu mjesta zajedno s lokalnim i regionalnim ekipama EMS-a.
Komercijalni avion, regionalni avion Bombardier CRJ700 kojim upravlja podružnica American Airlinesa PSA Airlines, prevozio je 64 putnika i posadu, dok je helikopter američke vojske UH-60 Black Hawk imao tročlanu posadu. Zvaničnici su rekli da nije bilo preživjelih.
NTSB je kasno u četvrtak izvijestio da su snimač glasa u pilotskoj kabini i snimač podataka o letu iz aviona, uređaji koji se često nazivaju crnim kutijama, pronađeni i nalaze se u laboratorijima agencije radi procjene.
U intervjuu u petak za američku mrežu Fox News, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da "crna kutija" za helikopter još nije pronađena, ali da će njeni podaci vjerovatno odrediti ko je pilotirao helikopterom u vrijeme sudara.
Hegseth je u četvrtak rekao da je posada, koja je provodila procjenu obuke za noćne letove, uključivala stožernog narednika, kapetana u obuci i glavnog zastavnika, koji je bio instruktor. Posada je za let dobila naočare za noćni vid, ali Hegset je rekao da nije jasno da li su ih koristili.
Ministar odbrane je takođe u četvrtak rekao da je visina helikoptera u trenutku nesreće pod istragom. Dvije letjelice su se sudarile dok je putnički avion pokušavao da sleti na nacionalni aerodrom Regan.
Hegseth je rekao da snimači glasa i podataka o letu takođe mogu da utvrde ko je bio u komunikaciji sa aerodromskim kontrolnim tornjem i da li je bilo zabune u vezi sa uputstvima koje su dobili.
Pozivajući se na vladin izvještaj, Washington Post je u četvrtak objavio da je u kontrolnom tornju u srijedu navečer bilo nedovoljno osoblja. U izvještaju se navodi da su dvije osobe obavljale poslove četvorice unutar tornja u trenutku sudara.
U sličnom izvještaju američkog emitera NBC News, pozivajući se na izvor upoznat sa istragom, navodi se da je nadzornik u tornju pustio kontrolora letenja da napusti svoju smjenu ranije prije sudara.
Tom odlukom, navodi se u izvještaju, prepušteno je jednom kontroloru da upravlja saobraćajem aviona i helikoptera u tom području, dok obično postoji jedan kontrolor koji nadgleda svaki tip aviona.
U izvještaju NBC-a navodi se da je prema standardima Federalne uprave za avijaciju dozvoljeno da jedna osoba obavlja oba posla, iako se to ne smatra optimalnim. Agencija je u petak značajno ograničila helikopterski saobraćaj u neposrednoj blizini nacionalnog aerodroma Washington Reagan do daljnjeg.
Na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak, i američki senatori Tim Kaine i Mark Warner iz Virdžinije rekli su da su godinama izražavali zabrinutost u vezi sa velikim obimom zračnog saobraćaja u području Washingtona, ali će sačekati rezultate istrage o nesreći prije nego što ponovo razmotre tu specifičnu zabrinutost.
Tokom konferencije za novinare u Bijeloj kući u četvrtak, predsjednik Donald Trump sugerirao je da su prethodne predsjedničke administracije, na čelu s demokratskim predsjednicima Barackom Obamom i Joeom Bidenom, snizile standarde za zapošljavanje kontrolora letenja i okrivio inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI) za to.
Rekao je da je prošle sedmice poništio te inicijative izvršnim naredbama.
Američka organizacija za umjetničko klizanje saopštila je da je nekoliko članova njene zajednice, uključujući sportiste, trenere i članove porodice, bilo među putnicima u avionu.
"Slomljeni smo ovom neopisivom tragedijom i čvrsto držimo porodice žrtava u našim srcima", saopštila je organizacija.
Kremlj i ruski mediji navode da su u avionu bili i ruski umjetnički klizači, uključujući par svjetskih prvaka Evgeniju Šiškovu i Vadima Naumova. Trump je rekao da će njegova administracija omogućiti povratak njihovih posmrtnih ostataka u Rusiju.
Nesreća u srijedu bila je najsmrtonosniji zrakoplovni incident na tlu SAD-a od 2001. godine, kada se srušio let American Airlinesa u Belle Harboru u New Yorku, pri čemu je poginulo 260 ljudi.
Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.