Linkovi

Izdvojeno

Ljekarska uvjerenja na neviđeno

Niko od uposlenika „Medice“ nije o ovoj temi želio razgovarati do okončanja sudskog procesa.

Privatna zdravstvena ustanova „Medica” je za godinu dana izdala skoro dvije i po hiljade uvjerenja za polaganje vozačkog ispita, a da ljekarska komisija nije pregledala nijednu osobu.

Privatna zdravstvena ustanova „Medica“ je tokom 2016. godine izdala 2.440 lažnih ljekarskih uvjerenja za kandidate autoškola iz: Bihaća, Bosanske Krupe, Cazina, Velike Kladuše i Bužima i tako nezakonito zaradila više od 120 hiljada maraka, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

Istražni organi Unsko-sanskog kantona (USK) su utvrdili da su kandidati dobijali neophodna zdravstvena uvjerenja za polaganje vozačkog ispita i vožnju, a da ih pritom nisu ljekari pregledali.

Fiktivna uvjerenja su potpisivali članovi komisije: oftalmolog u penziji iz Bihaća Enver Budimlić, neuropsihijatri iz Bihaća, Velike Kladuše i Bosanske Krupe Andrej Ižaković, Evresa Okanović i Muhidin Šertović te specijalista medicine rada i tadašnja direktorica „Medice“ Vjekoslava Pehadžić.

Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona optužilo je Pehadžić i osnivače ove zdravstvene ustanove Seada Seferagića, Mirzadu Seferagić i Suadu Šehić za organizovanje krivičnog djela. Osim njih, među 54 optuženih su uposlenici ove ustanove i čak 43 instruktora vožnje. Većina ih je sporazumno priznala krivicu.

Većina optuženih sa kojima je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) stupio u kontakt nije htjela govoriti o ovoj temi.

Recept za kršenje zakona

Praksa je bila ovakva: instruktori i predstavnici 34 autoškole uzimali su od kandidata lične karte i po 50 maraka te ih predavali uposlenicima „Medice“ koji su na ranije potpisana i opečaćena bjanko uvjerenja dopisivali imena kandidata. Osim toga, istragom je utvrđeno da doktori Ižaković, koji je priznao krivicu, Pehadžić, Budimlić i Okanović u vrijeme navodnih pregleda 427 kandidata i izdavanja ljekarskih uvjerenja uopće nisu bili u Bosni i Hercegovini.

Zakon o liječništvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nalaže da ljekar može izdati uvjerenje samo nakon pregleda i uvida u medicinsku dokumentaciju te određuje da ljekar koji to učini bez pregleda može biti kažnjen novčanom kaznom od 250 do 1.500 KM.

U državnom Pravilniku o zdravstvenim uvjetima koje mora ispunjavati vozač motornog vozila navedeni su svi zdravstveni problemi koji bi kandidate ograničili ili potpuno spriječili u vožnji.

Iako su pravila jasna, ova grupa ljekara, kandidata i instruktora odlučila je da ih ignoriše.

Zamjenik glavne kantonalne tužiteljice USK-a Adnan Tulić kaže: „148 lica nam je u fazi istrage potvrdilo da nikad nisu ušli u prostorije te zdravstvene ustanove”.

Pojedini instruktori i ljekari su tokom istrage potvrdili da ni ostali kandidati nisu bili pregledani. Među onima koji su dobili ljekarska uvjerenja bilo je i osoba sa fizičkim deformitetima i epilepsijom, utvrdilo je Tužilaštvo.

„Dovoljno je samo reći da je to jedna tempirana bomba koja ide u saobraćaj, koja ugrožava sve učesnike u saobraćaju”, rekla je za CIN Selma Omanović-Karakaš, specijalista medicine rada.

Niko od uposlenika „Medice“ nije o ovoj temi želio razgovarati do okončanja sudskog procesa.

Tužilaštvo USK-a je početkom 2021. godine optužilo uposlenike ove poliklinike i predstavnike autoškola da su izdali i upotrijebili fiktivna ljekarska uvjerenja.

„Govorimo o činjenicama koje smo već u određenom dijelu pravosnažno potvrdili, a ostale ćemo dokazivati, što ukazuje na mrežu, odnosno modus operandi te ustanove koji je po svojoj prirodi, načinu funkcionisanja, ništa drugo do organiziran“, kaže tužilac Tulić koji je predložio Općinskom sudu u Bihaću da od „Medice“ oduzme imovinsku korist od najmanje 121.580 KM.

Adnan Tulić, zamjenik glavne tužiteljice Tužilaštva USK-a, kaže da su izdavanje lažnih ljekarskih uvjerenja otkrili slučajno, preslušavanjem presretnutih telefonskih razgovara tokom istrage u drugom predmetu (Foto: CIN)
Adnan Tulić, zamjenik glavne tužiteljice Tužilaštva USK-a, kaže da su izdavanje lažnih ljekarskih uvjerenja otkrili slučajno, preslušavanjem presretnutih telefonskih razgovara tokom istrage u drugom predmetu (Foto: CIN)

Tužilaštvo tvrdi da su ljekari znali da uvjerenja nisu istinita i ne razmišljajući kome su dali zeleno svjetlo za upravljanje motornim vozilom su ugrozili sigurnost učesnika u saobraćaju.

„Moje mišljenje i tad, a i sada poslije podignute optužnice, da takvo ponašanje i takva radnja koja je njima opisana i stavljena na teret zasigurno nije krivično djelo”, kaže Hasan Veladžić, advokat optuženog neuropsihijatra Muhidina Šertovića.

Članovi ljekarske komisije nisu željeli govoriti o optužbama, kao ni većina instruktora. Nekoliko predstavnika autoškola je potvrdilo da su nosili novac i dokumente, ali da nisu tražili fiktivna uvjerenja. Preuzimali su gotove nalaze, ne znajući da njihovi kandidati nisu pregledani.

„Mojim branjenicima se stavlja na teret pomaganje u izdavanju takvog uvjerenja, što je za odbranu, za mene kao branioca, potpuni apsurd jer oni ne učestvuju niti mogu učestvovati u postupku ljekarskih pregleda i postupku izdavanja“, rekao je za CIN Jasmin Abdagić, advokat optuženih instruktora: Razije Mahmutović, Esada Kovačevića, Huseina Okanovića, Bešira Durakovića i Sanela Zećirevića.

On je uložio prigovor na optužnicu jer smatra da nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku FBiH i da su njegovi branjenici nevini.

Uprkos tome, Razija Mahmutović je nedavno sa Tužilaštvom potpisala sporazum o priznanju krivice, koji je upućen Sudu na potvrđivanje.

„Mi odnesemo spisak, pa, jel’ ta osoba išla nije li išla, oni sad okrivljuju nas da smo mi bili veza između toga da neko nije išao na pregled. Jest, nije – ja to ne znam, niti je to moja dužnost da znam“, kaže ona za CIN.

Troje optuženih instruktora: Hasan Mujakić, Senad Novkinić i Razija Mahmutović su već bili osuđivani na uslovne zatvorske kazne zbog davanja i primanja mita.

Do sada je 27 optuženih sporazumno priznalo krivicu. Među njima je i instruktor Irfan Kržalić.

„Javni tužioc je rekao ovako: ‘Haj’ da se nagodimo! Kao da vam to bude opomena, nastavite radite, kao, da nastavimo raditi al’ da nam to bude opomena da više to ne radimo“, kaže Kržalić.

Advokat Abdagić smatra da su optuženi koji su priznali izvršenje krivičnog djela – zbunjeni: „Oni, u biti, ne znaju ni šta su priznali”

Zabrinjavajuća statistika

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a, od 2016. do septembra 2021. godine u Kantonu se desilo 14.330 saobraćajnih nesreća u kojima je poginulo 96 osoba, a 801 je teže povrijeđena. Zbog alkohola, umora ili bolesti vozači su skrivili 481 nesreću, ali istraga ne propituju vezu nesreća sa ljekarskim uvjerenjima.

Psihologinja Jasmina Semanić Huskić 12 godina radi u ljekarskoj komisiji Doma zdravlja Cazin i smatra da kandidati sve češće odlaze po uvjerenja u privatne zdravstvene ustanove jer znaju da pregledi u Domu zdravlja nisu formalnost i da će potrajati. Ona kaže da je i sama bila izložena pritiscima da ubrza i da ne radi toliko detaljno.

„Oni tu provjeru, tu procjenu, bilo kod psihologa ili bilo kod koga drugog od članova komisije doživljavaju kao nekakvo maltretiranje i oni to i kažu. Vjerujte da vam kažu – sljedeći put neću doći ovdje, ovo sve mogu za pet minuta uraditi negdje drugo”, kaže Semanić Huskić.

Direktor Doma zdravlja, neuropsihijatar Amir Murić, zaključuje da zbog toga kandidati sve rjeđe dolaze u javnu ustanovu: „Znači, dolaze ljudi koji stvarno žele da dobiju nekakav adekvatan papir, a oni kojima je, recimo, prvo ljekarsko uvjerenje, produženje, ove mlađe generacije, oni idu svi u te nekakve privatne gdje se to, tako da kažem, štampa k’o na traci”.

Aladin Žunić, predsjednik Udruženja za promociju sigurnosti u saobraćaju iz Cazina, smatra da je najvažnije da vozači imaju validno ljekarsko uvjerenje bez kojeg ne mogu polagati vozački ispit (Foto: CIN)
Aladin Žunić, predsjednik Udruženja za promociju sigurnosti u saobraćaju iz Cazina, smatra da je najvažnije da vozači imaju validno ljekarsko uvjerenje bez kojeg ne mogu polagati vozački ispit (Foto: CIN)

Profesor u Prvoj srednjoj školi u Cazinu i predsjednik Udruženja za promociju bezbjednosti saobraćaja Aladin Žunić kaže da su brojke o stradalim zabrinjavajuće i da veliku pažnju treba posvetiti sposobnosti vozača da upravljaju motornim vozilom.

„Ako se vozač vozila kreće brzinom od 90 km/h i ako uzmemo u obzir da je vrijeme reagovanja u prosjeku jedna sekunda, pri toj samo jednoj sekundi vozač će preći 25 metara, a tek onda počinje da koči. Zamisli šta sve može da se desi u tih 25 metara! Dakle, govorimo o vozaču koji je i psihički i fizički sposoban. Šta onda da kažemo za vozača koji nije, koji ne ispunjava te uvjete?”, objašnjava Žunić, dodavši da je samo pitanje vremena da li će takvi vozači uzrokovati svoju ili tuđu smrt.

„Jednostavno, mi na našim cestama imamo toliko ubica, odnosno samoubica, da je samo pitanje kada će neko povući taj okidač.”

See all News Updates of the Day

Rođak stradalih: Moja tetka i njena djeca su mrtvi zbog namjernog nemara Kine

Protest Ujgura u Washingtonu 28. novembra, u znak podrške demonstrantima u Kini, koji su izašli na ulice zbog strogih mera vlasti protiv kovida

Hejrinsahan Abdurahman, 48-godišnja Ujgurka, živjela je sa svoje četvero djece u stanu na 19. spratu zgrade u Urumćiju, kineskoj provinciji Šinđijang.

U požaru u toj zgradi, koji je izbio 24. novembra, poginulo je deset osoba, koje nisu mogle da napuste zgradu jer je bila zaključana, zbog strogih Covid mjera koje je vlast uvela. Poslije tragedije u Urumćiju, širom Kine izbili su protesti protiv Covid mjera.

Abdurahman i njena djeca, 13-godišnja Šahide, 11-godišnji Imran, 9-godišnji Abdurahman i 5-godišnja Nadije, nisu mogli da pobjegnu i stradali su u požaru, tvrdi njihov rođak Abdulhafiz Muhamedimin, koji živi u Cirihu.

On je za Glas Amerike ispričao da su muža njegove tetke i njihovog najstarijeg sina kineske vlasti odvele u radni logor 2017. godine.

„Ja i moji rođaci izgubili smo kontakt sa svima, uključujući i moju tetku od 2017. kada je kineska vlada počela da oduzima pasoše Ujgurama i uhapsila muža moje tetke i njihovog sina”, rekao je Muhamedimin.

Međutim, kada je vidio da je u Urumćiju izbio požar, Muhamedimin je stupio u kontakt sa prijateljem koji je živio u blizini njegove tetke. Poslije nekoliko sati, prijatelj mu je potvrdio da su njegovi rođaci stradali u požaru.

„Zbog njihove neuspješne politike nulte tolerancije na Covid i namjernog nemara za spašavanje života, moja tetka i njeno četvoro djece su umrli”, tvrdi 27-godišnji rođak stradalih.

Požar u stambenoj zgradi u Urumćiju, 24. novembra 2022.
Požar u stambenoj zgradi u Urumćiju, 24. novembra 2022.

On kaže da su, odlukom kineske vlade, vrata koja vode do požarnih stepenica bila zaključana.

„Tako da je bilo nemoguće izaći i sići”, kaže Muhamedimin.

Li Venšeng, zvaničnik gradske vatrogasne službe u Urumćiju, rekao je da stradali nisu bili upoznati sa novim protokolom spašavanja u slučaju požara.

„Neki stanovnici nisu upoznati sa lokacijom drugog sigurnosnog izlaza koji vodi na krov stambene zgrade”, rekao je Li na konferenciji za novinare.

Međutim, jedan od Ujgura koji živi u Urumćiju, ispričao je za Glas Amerike da je zvaničnik zadužen za tu zgradu slao poruke stanarima da „ostanu kod kuće i ne koriste lift”.

„Moji rođaci su su krenuli ka požarnom izlazu na krovu, ali su vrata koja vode ka tom izlazu na njihovom spratu bila zaključana. Onda su se spustili liftom na prvi sprat, gdje su također zatekli zaključana vrata. Nažalost, izlaz je bio zatvoren zbog politike nulte tolerancije prema Covidu”, ispričao je jedan muškarac koji je tražio da ostane anoniman. „Na kraju ih je pustio u stan komšija sa prvog sprata, pa su pobjegli kroz prozor. Oni su bili sretnici, mnoge komšije su stradale.”

Demonstranti u Hong Kongu odaju poštu poginulima u požaru u Urumćiju, 29.novembra 2022.
Demonstranti u Hong Kongu odaju poštu poginulima u požaru u Urumćiju, 29.novembra 2022.

Tahir Imin, osnivač Ujgur Timesa u Washingtonu, kaže za Glas Amerike da nisu tačne tvrdnje kineskih vlasti da je poginulo 10 ljudi, već da je broj žrtava u Urumćiju mnogo veći.

„Prema tvrdnjama zaposlenih u obližnjoj bolnici, poginulo je 44 Ujgura. Mi smo uspjeli da dođemo do potvrde za 20 žrtava”, kaže Imin.

Požar u Urumćiju pokrenuo je proteste protiv Covid "lockdowna" širom zemlje. Lokalne vlasti u tom gradu su 26. novembra olabavile restrikcije i dozvolile kretanje stanovnika po distriktima.

Zvaničnik Katara: Broj radnika umrlih u pripremi Mundijala "između 400 i 500"

Arhiv - Radnici uklanjaju skele na stadijumu Al Bajt, u Al Koru, Katar, oko 50 kilometara sjeverno od Dohe, 29. aprila 2019.

Visoki katarski zvaničnik uključen u organizaciju Svjetskog prvenstva u fudbalu u toj zemlji je prvi put iznio broj mrtvih radnika na turniru - "između 400 i 500" - što je drastično veći broj od bilo kog drugog koji je ranije ponudila Doha.

Činilo se da je komentar Hasana al-Tavadija, generalnog sekretara katarskog Vrhovnog komiteta za isporuku i naslijeđe, neplanirano iznijet tokom intervjua sa britanskim novinarom Piersom Morganom.

Također je doveo u opasnost da se ponovo podstaknu kritike grupa za ljudska prava zbog plaćanja radova na organizaciji prvog Svjetskog prvenstva na Bliskom istoku za migrantsku radnu snagu koja je izgradila stadione, metro linije i novu infrastrukturu potrebnu za turnir u vrijednosti od preko 200 milijardi dolara.

Vrhovni komitet i katarska vlada nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar u utorak.

U intervjuu, čije je dijelove Morgan objavio na mreži, britanski novinar pita al-Tavadija: "Šta mislite, koji je pošten, realan ukupan ukupan radnika migranata koji su umrli kao rezultat posla koji rade za Svjetsko prvenstvo u cjelini?"

"Procjena je oko 400, između 400 i 500", odgovara al-Tavadi. "Nemam tačan broj. To je nešto o čemu se razgovaralo."

Ali katarski zvaničnici ranije nisu javno raspravljali o tom broju. Izvještaji Vrhovnog komiteta koji datiraju od 2014. do kraja 2021. uključuju samo broj smrtnih slučajeva radnika uključenih u izgradnju i renoviranje stadiona koji su sada domaćini Svjetskog prvenstva.

Prema objavljenim podacima, ukupan broj smrtnih slučajeva iznosi 40. Oni uključuju 37 od, kako Katarci opisuju kao neradne incidente, kao što su srčani udari, i tri od incidenata na radnom mjestu. U jednom izvještaju se takođe posebno navodi smrt radnika od koronavirusa usred pandemije.

Al-Tavadi je ukazao na te brojeve kada je razgovarao o radu samo na stadionima u intervjuu, neposredno prije nego što je iznio brojku "između 400 do 500" za svu infrastrukturu za turnir.

Otkako je FIFA dodelila turnir Kataru 2010. godine, zemlja je preduzela neke korake da preispita praksu zapošljavanja u zemlji. To uključuje i eliminaciju takozvanog sistema zapošljavanja kafala, koji je radnike vezivao za svoje poslodavce, koji su imali pravo glasa o tome da li mogu da napuste posao ili čak zemlju.

Katar je takođe usvojio minimalnu mjesečnu platu od 1.000 katarskih rijala (275 dolara) za radnike i potrebne naknade za hranu i stanovanje za zaposlene koji te beneficije ne primaju direktno od svojih poslodavaca. Takođe je ažurirala svoja pravila o bezbjednosti radnika kako bi spriječila smrt.

"Jedna smrt je smrt previše. Jasno i jednostavno", dodaje al-Tavadi u intervjuu.

Aktivisti su pozvali Dohu da učini više, posebno kada je u pitanju osiguranje da radnici primaju plate na vrijeme i da budu zaštićeni od poslodavaca koji zlostavljaju.

Al-Tavadijev komentar takođe obnavlja pitanja o istinitosti izvještavanja kako vlade tako i privatnih preduzeća o povredama i smrtima radnika u arapskim zalivskim državama, čije su nebodere izgradili radnici iz južnoazijskih zemalja poput Indije, Pakistana i Šri Lanke.

Mustafa Kadri, izvršni direktor Equidem Research, konsultantske kuće za rad koja je objavila izvještaje o naplati gradnje radnicima migrantima, rekao je da je iznenađen Al-Tavadijevim komentarom.

"Šokantno je da sada dođe i kaže da ih ima na stotine", rekao je za AP. "Oni nemaju pojma šta se dešava".

Sumorne prognoze stanja svjetske ekonomije za 2023.

Prodaja igračaka na Crni petak u prodavnici Walmart, Wilmington, Delawareu, 25. novembar 2022. (Foto: Samuel Corum / AFP)

Izgledi za globalnu ekonomiju pogoršali su se, prema brojnim nedavnim analizama, jer rat u Ukrajini nastavlja da opterećuje trgovinu, posebno u Evropi, a tržišta čekaju potpunije otvaranje kineske ekonomije nakon višemjesečnih poremećaja izazvanih karantinima uvedenim zbog Covida.

U Sjedinjenim Državama, situacija na tržištu rada i usporavanja poslovnih aktivnosti podstakli su strah od recesije. Globalno gledano, inflacija je rasla, a poslovna aktivnost, posebno u eurozoni i Ujedinjenom Kraljevstvu, nastavila da se smanjuje.

U analizi objavljenoj prošlog četvrtka, Institut za međunarodne finansije je predvidio stopu globalnog ekonomskog rasta od samo 1,2 odsto u 2023. godini, što je na nivou 2009. godine, kada je svijet tek počeo da izlazi iz finansijske krize.

Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) slaže se sa pesimističkom prognozom. U izvještaju objavljenom prošle nedjelje, privremeni glavni ekonomista organizacije Alvaro Santos Pereira napisao je: „Trenutno se suočavamo sa veoma teškim ekonomskim izgledima. Naš centralni scenario nije globalna recesija, već značajno usporavanje rasta svjetske ekonomije 2023. godine, kao i još uvek visoka, iako u padu, inflacija u mnogim zemljama”.

Američke kamatne stope

U SAD, inflacija i napori Federalnih rezervi za njeno suzbijanje bili su dominantni faktori u većini analiza sadašnjeg i budućeg stanja ekonomije.

SAD doživljavaju najviši nivo inflacije u posljednjih 40 godina, a cijene su počele značajno da skaču sredinom 2021. Do početka 2022. godine, godišnje stope su bile preko 6 procenata, i dok su se malo mijenjale, dotakle su maksimum od 6,6 odsto u oktobru.

Počevši od marta, Federalni komitet za otvoreno tržište (FOMC) centralne banke, koji određuje osnovne kamatne stope, podigao je referentnu stopu sa između 0,0 i 0,25 odsto na između trenutnih 3,75 i 4 odsto.

Američka centralna banka, svojim potezima, pokušava da smanji potražnju i uspori stopu rasta cijena. Dugoročni cilj joj je inflacija od 2 procenta na godišnjem nivou.

Izbjegavanje recesije

Cilj Federalnih rezevrvi je da inflaciju stavi pod kontrolu, a da privredu ne gurne u štetnu recesiju. I dok brojni ekonomski znaci ukazuju na to da napori da se uspori potražnja možda daju rezultate, opasnost od recesije i dalje postoji.

Podaci objavljeni ove nedjelje pokazali su da je poslovna aktivnost u SAD smanjena peti mjesec zaredom pošto su kompanije reagovale na smanjenu potražnju potrošača. Iako je privreda nastavila da otvara nova radna mjesta posljednjih mjeseci, zahtjevi za pomoć za nezaposlene su u porastu.

Znak za sajam radnih mjesta na Petoj aveniji na Manhattanu, 3. septembar 2021. (Foto: REUTERS/Andrew Kelly)
Znak za sajam radnih mjesta na Petoj aveniji na Manhattanu, 3. septembar 2021. (Foto: REUTERS/Andrew Kelly)

Federalne rezerve su ove sedmice objavile zapisnik sa sastanka FOMC-a početkom novembra. Zapisnik je otkrio pesimističan stav ekonomista centralne banke o američkoj ekonomiji u narednoj godini.

„Značajna većina” članova komiteta sa pravom glasa naznačila je da vjeruje da je vrijeme da se uspori povećanje kamatnih stopa, sugerišući da će se FOMC povući sa svojih nedavnih povećanja od 0,75 odsto kada se sastane u decembru, te da će možda povećati stope za samo 0,5 procenata.

Globalna borba

Na međunarodnom planu, vlade se suočavaju sa teškim izazovom: pokušavaju da pomognu građanima u vrijeme kada cijene dramatično rastu, posebno hrane i goriva, zbog rata Ukrajini.

U izvještaju ove nedjelje, Međunarodni monetarni fond ukazao je na to da vlade moraju da ulaže velike napore da održavaju ekonomsku ravnotežu.

„S obzirom da se mnogi ljudi još uvijek suočavaju sa poteškoćama, vlade bi trebalo da nastave da daju prioritet pomoći najugroženijim da se izbore sa rastućim računima za hranu i energiju i pokriju druge troškove — ali također treba da izbjegavaju da doprinose ukupnoj potražnji zbog opasnosti od povećanja inflacije. U mnogim razvijenim i privredama u razvoju, fiskalno ograničenje može smanjiti inflaciju uz istovremeno smanjenje duga.”

Prema podacima Instituta za međunarodne finansije (IIF), dok će globalni rast biti nizak, ali neto pozitivan 2023. godine, određene oblasti će se suočiti sa padom. Glavna među njima je Evropa, gdje IIF predviđa pad kumulativnog BDP-a od 2 odsto.

Svijetle tačke

U mjeri u kojoj postoje svijetle tačke u globalnoj ekonomiji 2023. godine, one su u oblastima kao što su Latinska Amerika i Kina.

U mnogim zemljama Latinske Amerike, gdje izvoz sirovina - uključujući drvo i rudu - pokreće mnoge ekonomije, globalna inflacija se pokazala korisnom utoliko što su cijene te robe porasle. Izjveštaj IIF predviđa povećanje BDP-a od 1,2 odsto širom regiona, iako će u ostatkku svijeta doći do ekonomskog pada.

Kina trpi ekonomsku štetu zbog „nulte tolerancije” na Covid, strategije predsjednika Xi Jinpinga koja je primorala na masovno zatvaranje čitavih gradova i regiona, uz ozbiljan poremećaj ekonomske aktivnosti. IFF i druge organizacije očekuju značajno ublažavanje kineske politike u narednoj godini, što će dovesti do privrednog rasta od čak 2 procenta, dok kineska ekonomija pokušava da oživi samu sebe.

Ujedinjeno Kraljevstvo pati

Sa izuzetkom Rusije, koja je još pod teškim sankcijama zbog invazije na Ukrajinu, Ujedinjeno Kraljevstvo se suočava sa najtmurnijim izgledima za narednu godinu od bilo koje od vodećih svjetskih ekonomija.

Sa inflacijom koja je znatno ispred drugih zemalja, očekuje se da će godišnja povećanja cijena dostići 10 procenata do kraja godine, prije postepenog pada 2023.

Među zemljama članicama G7, Velika Britanija je jedina u kojoj se privredna proizvodnja nije vratila na nivoe prije pandemije, a predviđa se da će se dalje smanjivati. OECD predviđa da će se britanska ekonomija smanjiti za 0,3 odsto u 2023. godini i da će rasti za samo 0,2 odsto u 2024. godini.

Policija na ulicama Pekinga i Šangaja poslije protesta protiv Covid mjera

Policajci se okupljaju na mjestu gdje je održan protest protiv COVID-19 mjera, Kina, 27. novembra 2022. REUTERS/Josh Horwitz

Kineska policija u ponedjeljak je obilazila lokacije u Pekingu i Šangaju, gdje su tokom vikenda građani protestovali zbog oštrih Covid mjera. Na demonstracijama su građani tražili i ostavku predsjednika Xi Jinpinga. U ponedjeljak nije bilo novih okupljanja, ali je prisustvo policije bilo vidljivije.

Vlasti u Kini ublažile su neke Covid restrikcije pošto su preko vikenda u većim gradovima izbili potesti zbog strogih mjera.

To je ujedno bilo i najveće vidljivo protivljenje Komunističkoj partiji u proteklih nekoliko decenija.

Nema zvaničnih informacija o tome koliko je ljudi uhapšeno na protestima u Šangaju i Pekingu, gdje je policija rastjerivala demonstrante suzavcem i sukobljavala se sa njima.

Vlasti u Šangaju su u ponedjeljak ujutro blokirale ulice velikim metalnim ogradama, kako bi spriječile okupljanje građana.

BBC je saopštio da je policija napala i uhapsila jednog od njihovih novinara, koji je pušten nakon nekoliko sati. Novinar Reutersa također je bio zadržan u policijskoj stanici oko 90 minuta.

Demonstracije u Pekingu protiv strogih Covid mjera.
Demonstracije u Pekingu protiv strogih Covid mjera.

Lokalne vlasti u Pekingu objavile su da više neće zatvarati čitave stambene blokove u kojima su otkriveni zaraženi Covidom.

Protesti u Kini izbili su pošto je u požaru u gradu Urumći, u provinciji Šinđijang, poginulo najmanje 10 osoba, jer nisu mogli da otključaju kapiju, a vatrogasci nisu mogli da uđu.

"Mora se omogućiti prolaz medicinskim vozilima, hitnim službama i spasiocima", rekao je Wang Daguang, gradski zvaničnik zadužen za kontrolu epidemije.

Grad Guangdžou, u kojem je bilo najviše inficiranih u posljednje vrijeme, objavio je da ukida obavezno masovno testiranje za neke stanovnike.

Gradovi Urumći i Korla objavili su da će otvoriti poslovne distrikte, u kojima je procijenjeno da je nizak rizik od infekcije, i da će javni prevoz biti obnovljen.

Nulta tolerancija na Covid koju Kina primjenjuje, znači da se izoluje svaka zaražena osoba kako bi broj inficiranih bio minimalan. Međutim, za neke ljude je to značilo da mjesecima budu zatvoreni u svojim stanovima.

List vladajuće partije People’s Daily ipak piše da će se strategija protiv koronavirusa nastaviti u ovom obliku, te da Xi nema planove da je mijenja.

Iako je najveći broj demonstranata izašao na ulicu zbog Covid mjera, neki su uzvikivali slogane protiv lidera Kine i tražili njegovu ostavku.

Vladajuća partija je već bila predmet kritike javnosti iz istog razloga, poslije smrti dvoje djece, čiji su roditelji rekli da hitna pomoć nije mogla da stigne do njih zbog „lockdowna”.

Kina: Protesti protiv Covid mjera, sukobi policije i demonstranata u Šangaju

Protesti u Pekingu, nedjelja, 27. studenog 2022.

Kineski cenzori su u ponedjeljak radili na gašenju protesta koji su se rasplamsali u većim gradovima tokom vikenda i na kojima su ljudi pozivali na političke slobode i ukidanje karantina zbog Covida.

Stotine ljudi izašlo je u nedjelju na ulice kineskih gradova u znak protesta protiv politike „nultog Covida”, u zemlji u kojoj su rijetki izljevi javnog bijesa protiv države.

Kineska strategija virusa izaziva frustraciju javnosti, a mnogi su umorni od brzih zatvaranja, dugih karantina i kampanja masovnog testiranja.

Smrtonosni požar u četvrtak u Urumčiju, glavnom gradu sjeverozapadne kineske regije Sinđijang, postao je novi katalizator bijesa javnosti, a mnogi okrivljuju mjere Covida za ometanje spasilačkih napora. Vlasti negiraju tvrdnje.

U nedjelju uveče, između 300 i 400 ljudi okupilo se na obalama rijeke u glavnom gradu Pekingu nekoliko sati, uz povike: „Svi smo mi Sinđijang! Naprijed Kinezi!”

Novinari AFP-a na mjestu događaja opisali su masu koja je pjevala himnu i slušala govore, dok je s druge strane obale kanala čekao red policijskih automobila.

Nekoliko stotina ljudi, koji su ostali iza ponoći, mahali su praznim listovima papira, simbolizirajući cenzuru.

U centralnom gradu Wuhanu, gdje se prvi put pojavio koronavirus, prijenosi uživo koji su brzo cenzurirani prikazali su ljude kako hodaju ulicama skandirajući i snimajući svojim telefonima.

Šangajski sukobi

U centru Šangaja, AFP je vidio kako se policija sukobila sa grupama demonstranata, dok su policajci pokušavali udaljiti ljude s mjesta ranijih demonstracija u ulici Wulumuči – nazvanoj po mandarinskom Urumči.

Ljudi – koji su se okupili preko noći od kojih su neki uzvikivali „Xi Jinping, odstupi! KPK, odstupi!” – razišli su se do jutra.

Ali popodne, stotine su se okupile u istoj oblasti sa praznim listovima papira i cvijećem kako bi održali nešto što je izgledalo kao tihi protest, rekao je očevidac za AFP.

Protesti u Šangaju, 27. novembar 2022.
Protesti u Šangaju, 27. novembar 2022.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac, koji je želio ostati anoniman, rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuči.

Protesti u Pekingu, 27. novembar 2022.
Protesti u Pekingu, 27. novembar 2022.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

Univerzitetski protesti

Ranije tokom dana, stotine su se također okupile na elitnom pekinškom univerzitetu Tsingua u znak protesta protiv karantina, rekao je za AFP jedan svjedok koji je želio ostati anoniman.

„U 11:30 sati studenti su počeli da drže natpise na ulazu u menzu, a onda se pridružilo sve više ljudi”, rekli su, procjenjujući da je bilo prisutno od 200 do 300 ljudi, od kojih su neki držali prazne komade papira.

Ostala bdjenja su se održala preko noći na univerzitetima širom Kine, uključujući i jedno na Pekinškom univerzitetu u komšiluku Tsingue, rekao je student dodiplomskih studija za AFP.

Govoreći anonimno, zbog straha od posljedica, rekao je da su neki slogani protiv Covida iscrtani na zidu na univerzitetu.

Čuo sam ljude kako viču: „Ne Covid testovima, da slobodi!”, rekao je, dodajući da je tamo bilo između 100 i 200 ljudi.

Video snimci na društvenim mrežama također pokazuju masovno bdjenje u Nanđing institutu za komunikacije.

Video snimci na društvenim mrežama iz tog područja za koje se činilo da su snimljeni u kasnim poslijepodnevnim satima pokazuju kako masa ljudi skandira.

Na snimku iz nekoliko različitih uglova vidi se kako je muškarac, koji drži buket žutog cvijeća, uvučen u policijski automobil na jednoj raskrsnici dok su posmatrači vikali.

Do večeri, desetine policajaca u žutim jaknama formirali su debelu liniju, ograđujući ulice na kojima su se protesti održavali.

AFP je vidio više ljudi uhapšenih, dok su policajci govorili ljudima da napuste to područje.

Stranac koji je želio ostati anoniman rekao je AFP-u da je vidio sukob dok je policija usmjerila gomilu dalje od ulice Wulumuqi.

„Izgleda da policija traga za pojedincima za koje se sumnja da su vodili proteste”, rekao je on.

Snimci protesta koji su navodno snimljeni u većim gradovima Guangdžou i Čengduu također su se širili internetom u nedelju uveče, ali AFP nije mogao da ih nezavisno provjeri.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG