Izdvojeno
Ljekarska uvjerenja na neviđeno
Privatna zdravstvena ustanova „Medica” je za godinu dana izdala skoro dvije i po hiljade uvjerenja za polaganje vozačkog ispita, a da ljekarska komisija nije pregledala nijednu osobu.
Privatna zdravstvena ustanova „Medica“ je tokom 2016. godine izdala 2.440 lažnih ljekarskih uvjerenja za kandidate autoškola iz: Bihaća, Bosanske Krupe, Cazina, Velike Kladuše i Bužima i tako nezakonito zaradila više od 120 hiljada maraka, piše Centar za istraživačko novinarstvo.
Istražni organi Unsko-sanskog kantona (USK) su utvrdili da su kandidati dobijali neophodna zdravstvena uvjerenja za polaganje vozačkog ispita i vožnju, a da ih pritom nisu ljekari pregledali.
Fiktivna uvjerenja su potpisivali članovi komisije: oftalmolog u penziji iz Bihaća Enver Budimlić, neuropsihijatri iz Bihaća, Velike Kladuše i Bosanske Krupe Andrej Ižaković, Evresa Okanović i Muhidin Šertović te specijalista medicine rada i tadašnja direktorica „Medice“ Vjekoslava Pehadžić.
Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona optužilo je Pehadžić i osnivače ove zdravstvene ustanove Seada Seferagića, Mirzadu Seferagić i Suadu Šehić za organizovanje krivičnog djela. Osim njih, među 54 optuženih su uposlenici ove ustanove i čak 43 instruktora vožnje. Većina ih je sporazumno priznala krivicu.
Većina optuženih sa kojima je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) stupio u kontakt nije htjela govoriti o ovoj temi.
Recept za kršenje zakona
Praksa je bila ovakva: instruktori i predstavnici 34 autoškole uzimali su od kandidata lične karte i po 50 maraka te ih predavali uposlenicima „Medice“ koji su na ranije potpisana i opečaćena bjanko uvjerenja dopisivali imena kandidata. Osim toga, istragom je utvrđeno da doktori Ižaković, koji je priznao krivicu, Pehadžić, Budimlić i Okanović u vrijeme navodnih pregleda 427 kandidata i izdavanja ljekarskih uvjerenja uopće nisu bili u Bosni i Hercegovini.
Zakon o liječništvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nalaže da ljekar može izdati uvjerenje samo nakon pregleda i uvida u medicinsku dokumentaciju te određuje da ljekar koji to učini bez pregleda može biti kažnjen novčanom kaznom od 250 do 1.500 KM.
U državnom Pravilniku o zdravstvenim uvjetima koje mora ispunjavati vozač motornog vozila navedeni su svi zdravstveni problemi koji bi kandidate ograničili ili potpuno spriječili u vožnji.
Iako su pravila jasna, ova grupa ljekara, kandidata i instruktora odlučila je da ih ignoriše.
Zamjenik glavne kantonalne tužiteljice USK-a Adnan Tulić kaže: „148 lica nam je u fazi istrage potvrdilo da nikad nisu ušli u prostorije te zdravstvene ustanove”.
Pojedini instruktori i ljekari su tokom istrage potvrdili da ni ostali kandidati nisu bili pregledani. Među onima koji su dobili ljekarska uvjerenja bilo je i osoba sa fizičkim deformitetima i epilepsijom, utvrdilo je Tužilaštvo.
„Dovoljno je samo reći da je to jedna tempirana bomba koja ide u saobraćaj, koja ugrožava sve učesnike u saobraćaju”, rekla je za CIN Selma Omanović-Karakaš, specijalista medicine rada.
Niko od uposlenika „Medice“ nije o ovoj temi želio razgovarati do okončanja sudskog procesa.
Tužilaštvo USK-a je početkom 2021. godine optužilo uposlenike ove poliklinike i predstavnike autoškola da su izdali i upotrijebili fiktivna ljekarska uvjerenja.
„Govorimo o činjenicama koje smo već u određenom dijelu pravosnažno potvrdili, a ostale ćemo dokazivati, što ukazuje na mrežu, odnosno modus operandi te ustanove koji je po svojoj prirodi, načinu funkcionisanja, ništa drugo do organiziran“, kaže tužilac Tulić koji je predložio Općinskom sudu u Bihaću da od „Medice“ oduzme imovinsku korist od najmanje 121.580 KM.
Tužilaštvo tvrdi da su ljekari znali da uvjerenja nisu istinita i ne razmišljajući kome su dali zeleno svjetlo za upravljanje motornim vozilom su ugrozili sigurnost učesnika u saobraćaju.
„Moje mišljenje i tad, a i sada poslije podignute optužnice, da takvo ponašanje i takva radnja koja je njima opisana i stavljena na teret zasigurno nije krivično djelo”, kaže Hasan Veladžić, advokat optuženog neuropsihijatra Muhidina Šertovića.
Članovi ljekarske komisije nisu željeli govoriti o optužbama, kao ni većina instruktora. Nekoliko predstavnika autoškola je potvrdilo da su nosili novac i dokumente, ali da nisu tražili fiktivna uvjerenja. Preuzimali su gotove nalaze, ne znajući da njihovi kandidati nisu pregledani.
„Mojim branjenicima se stavlja na teret pomaganje u izdavanju takvog uvjerenja, što je za odbranu, za mene kao branioca, potpuni apsurd jer oni ne učestvuju niti mogu učestvovati u postupku ljekarskih pregleda i postupku izdavanja“, rekao je za CIN Jasmin Abdagić, advokat optuženih instruktora: Razije Mahmutović, Esada Kovačevića, Huseina Okanovića, Bešira Durakovića i Sanela Zećirevića.
On je uložio prigovor na optužnicu jer smatra da nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku FBiH i da su njegovi branjenici nevini.
Uprkos tome, Razija Mahmutović je nedavno sa Tužilaštvom potpisala sporazum o priznanju krivice, koji je upućen Sudu na potvrđivanje.
„Mi odnesemo spisak, pa, jel’ ta osoba išla nije li išla, oni sad okrivljuju nas da smo mi bili veza između toga da neko nije išao na pregled. Jest, nije – ja to ne znam, niti je to moja dužnost da znam“, kaže ona za CIN.
Troje optuženih instruktora: Hasan Mujakić, Senad Novkinić i Razija Mahmutović su već bili osuđivani na uslovne zatvorske kazne zbog davanja i primanja mita.
Do sada je 27 optuženih sporazumno priznalo krivicu. Među njima je i instruktor Irfan Kržalić.
„Javni tužioc je rekao ovako: ‘Haj’ da se nagodimo! Kao da vam to bude opomena, nastavite radite, kao, da nastavimo raditi al’ da nam to bude opomena da više to ne radimo“, kaže Kržalić.
Advokat Abdagić smatra da su optuženi koji su priznali izvršenje krivičnog djela – zbunjeni: „Oni, u biti, ne znaju ni šta su priznali”
Zabrinjavajuća statistika
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a, od 2016. do septembra 2021. godine u Kantonu se desilo 14.330 saobraćajnih nesreća u kojima je poginulo 96 osoba, a 801 je teže povrijeđena. Zbog alkohola, umora ili bolesti vozači su skrivili 481 nesreću, ali istraga ne propituju vezu nesreća sa ljekarskim uvjerenjima.
Psihologinja Jasmina Semanić Huskić 12 godina radi u ljekarskoj komisiji Doma zdravlja Cazin i smatra da kandidati sve češće odlaze po uvjerenja u privatne zdravstvene ustanove jer znaju da pregledi u Domu zdravlja nisu formalnost i da će potrajati. Ona kaže da je i sama bila izložena pritiscima da ubrza i da ne radi toliko detaljno.
„Oni tu provjeru, tu procjenu, bilo kod psihologa ili bilo kod koga drugog od članova komisije doživljavaju kao nekakvo maltretiranje i oni to i kažu. Vjerujte da vam kažu – sljedeći put neću doći ovdje, ovo sve mogu za pet minuta uraditi negdje drugo”, kaže Semanić Huskić.
Direktor Doma zdravlja, neuropsihijatar Amir Murić, zaključuje da zbog toga kandidati sve rjeđe dolaze u javnu ustanovu: „Znači, dolaze ljudi koji stvarno žele da dobiju nekakav adekvatan papir, a oni kojima je, recimo, prvo ljekarsko uvjerenje, produženje, ove mlađe generacije, oni idu svi u te nekakve privatne gdje se to, tako da kažem, štampa k’o na traci”.
Profesor u Prvoj srednjoj školi u Cazinu i predsjednik Udruženja za promociju bezbjednosti saobraćaja Aladin Žunić kaže da su brojke o stradalim zabrinjavajuće i da veliku pažnju treba posvetiti sposobnosti vozača da upravljaju motornim vozilom.
„Ako se vozač vozila kreće brzinom od 90 km/h i ako uzmemo u obzir da je vrijeme reagovanja u prosjeku jedna sekunda, pri toj samo jednoj sekundi vozač će preći 25 metara, a tek onda počinje da koči. Zamisli šta sve može da se desi u tih 25 metara! Dakle, govorimo o vozaču koji je i psihički i fizički sposoban. Šta onda da kažemo za vozača koji nije, koji ne ispunjava te uvjete?”, objašnjava Žunić, dodavši da je samo pitanje vremena da li će takvi vozači uzrokovati svoju ili tuđu smrt.
„Jednostavno, mi na našim cestama imamo toliko ubica, odnosno samoubica, da je samo pitanje kada će neko povući taj okidač.”
See all News Updates of the Day
Trump odabrao Marca Rubija za državnog sekretara
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da nominira republikanskog senatora Marca Rubija za američkog državnog sekretara.
"On će biti snažan zagovornik naše nacije, pravi prijatelj našim saveznicima i neustrašivi ratnik koji nikada neće ustuknuti pred našim protivnicima", naveo je Trump u izjavi.
Izbor bi trebao doći kao olakšanje za američke partnere zabrinute da bi se Trumpova administracija mogla povući iz svoje globalne mreže saveza, uključujući NATO, s obzirom na Trumpov pristup vanjskim poslovima koji je više "Amerika na prvom mjestu".
Rubio (53) se proteklih godina zalagao za mišićavu vanjsku politiku u odnosu na geopolitičke neprijatelje Amerike, uključujući Kinu, Iran i Kubu.
U posljednjih nekoliko godina ublažio je neke svoje stavove kako bi se više uskladio s Trumpovim stavovima. Novoizabrani predsjednik optužuje bivše predsjednike SAD-a da su doveli Ameriku u skupe i uzaludne ratove i zalagao se za suzdržaniju vanjsku politiku.
Rubio je u nedavnim intervjuima rekao da Ukrajina treba da traži sporazumno rješenje sa Rusijom, a ne da se fokusira na vraćanje cjelokupne teritorije koju je Rusija zauzela u posljednjoj deceniji. On je također bio jedan od 15 republikanskih senatora koji su glasali protiv paketa vojne pomoći Ukrajini od 95 milijardi dolara, usvojenog u aprilu.
"Nisam na strani Rusije - ali nažalost stvarnost je da će se rat u Ukrajini završiti sporazumnim rješenjem", rekao je Rubio za NBC u septembru.
Rubijev izbor ima domaći, ali i međunarodni značaj.
Rubio će vjerovatno pridavati mnogo veći značaj Latinskoj Americi nego bilo koji prethodni državni sekretar, rekao je Mauricio Claver-Carone, Rubijev saveznik, bivši predsjednik Međuameričke razvojne banke i bivši pomoćnik Vijeća za nacionalnu sigurnost za Latinsku Ameriku u prvoj Trumpovoj administraciji.
Rubio je bio jedan od tri posljednja Trumpova kandidata za potpredsjednika. Novoizabrani predsjednik je na kraju izabrao američkog senatora JD Vancea.
Za vrijeme Trumpovog mandata 2017-2021, na primjer, Rubio je susponzorirao zakon koji bi otežao Trumpu da se povuče iz Sjevernoatlantskog saveza, zahtijevajući od dvije trećine Senata da ratificira povlačenje.
Trump je godinama kritikovao zemlje članice NATO-a koje nisu uspjele da ispune dogovorene ciljeve vojne potrošnje i upozoravao je tokom kampanje da ne samo da će odbiti da brani nacije "delinkventne" u finansiranju, već će takođet ohrabriti Rusiju da njima „radi šta god želi”.
Peking je sankcionirao Rubija 2020. zbog njegovog stava o Hong Kongu nakon demokratskih protesta.
Najvažnije, Rubio je pozvao Ministarstvo finansija 2019. godine da pokrene reviziju nacionalne sigurnosti popularne kineske aplikacije za društvene mreže TikTok koju je kupila Musical.ly, što je potaknulo istragu i problematičan nalog za prodaju.
Kao najviši republikanac u obavještajnom odboru Senata, on je također nastavio s Bidenovom administracijom, zahtijevajući da blokira svu prodaju Huaweiju ranije ove godine nakon što je sankcionirana kineska tehnološka kompanija objavila novi laptop koji pokreće Intel AI procesorski čip.
Rubio, čiji je djed pobjegao sa Kube 1962. godine, također je otvoreni protivnik normalizacije odnosa s kubanskom vladom, što Trump prihvata.
Šef podkomiteta Predstavničkog doma koji nadgleda poslove Latinske Amerike, on je također čest i žestoki kritičar vlade Nicolasa Madura u Venecueli.
Biden poželio dobrodošlicu Trumpu. Novoizabrani predsjednik cijeni miran prenos vlasti
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici, sastali su se u Bijeloj kući nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Kratko su razgovarali prije sastanka koji održavaju iza zatvorenih vrata Ovalne sobe. Biden, koji je započeo konverzaciju, založio se za nesmentani prenos političke vlasti.
„Izabrani predsjedniče i bivši predsjedniče, dobrodošli i čestitam”, rekao je Biden Trumpu pred reporterima koji su pratili događaj, na čemu mu se izabrani predsjednik zahvalio.
„Nadam se, kao što smo rekli, nesmetanom prenosu. Pobrinućemo se da obezbijedimo sve što vam je potrebno. Imaćemo priliku da, o nekim od detalja, porazgovaramo danas... Dobrodošli”, bile su Bidenove riječi.
Trump je pomenuo da su okolnosti u politici teške, zahvališi Bidenu za iskazanu spremnost da se izvrši transfer vlasti.
„Često se u njoj ne dešavaju najljepše stvari. Ali, danas to nije slučaj i veoma sam zahvalan na tome. Tranzicija će proteći najlakše moguće i to veoma cijenim”, prenio je Trump Bidenu u kratkotrajnom razgovoru prije njihovog susreta iza zatvorenih vrata Ovalne sobe.
„Nema na čemu”, uzvratio mu je Biden.
Bidenova pozivnica važila i za Trumpovu suprugu, buduću prvu damu Melaniju Trump, koja međutim nije došla u Bijelu kuću.
Bidenov i Trumpov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako je Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, boravio u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
„On vjeruje u norme, institucije i miran transfer vlasti”, izjavila je u utorak predstavnica za medije Bijele kuće Karine Jean-Pierre o odluci odlazećeg predsjednika.
Biden je ranije naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Tokom prethodnih godina Biden i Trump su razmjenjivali oštre kritike. Zastupaju različite stavove o ključnim političkim pitanjima koja obuhvataju ekonomiju, bezbjednost, migracije, kao i spoljnu politiku.
Biden je u javnosti Trumpa predstavljao kao prijetnju demokratiji, a Trump Bidena nesposobnim da obavlja predsjedničku funkciju.
Prenos vlasti treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
Njemačka održava izbore u februaru. Strahuje se da politička previranja ugrožavaju pomoć Ukrajini
Glavne političke stranke Njemačke složile su se da održe opće izbore u februaru nakon kolapsa vlade vladajuće koalicije ranije ovog mjeseca.
Glasanje bi moglo imati velike implikacije na ukrajinsku vojnu pomoć – u trenucima dok se Evropa priprema za drugi mandat novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trumpa.
Nijemci će izaći na birališta 23. februara nakon raspada trostranačke koalicione vlade prošle sedmice. Kancelar Olaf Scholz rekao je da će se ponovo kandidovati kao kandidat socijaldemokrata.
Ali glavni opozicioni demokršćani imaju veliku prednost u anketama. Njihov vođa, Friedrich Merz, zalagao se za brže izbore.
„Dozvolite mi da podsjetim sve da nemamo savezni budžet za 2025. godinu”, rekao je Merz.
Trostranačka vladajuća koalicija raspala se nakon neslaganja oko podizanja novog duga za finansiranje budžeta za 2025. godinu, uključujući pružanje vojne pomoći Ukrajini.
Berlin je drugi najveći donator vojne pomoći Kijevu nakon Sjedinjenih Država, izdvojivši oko 11 milijardi dolara od invazije Rusije u februaru 2022. Odlazeća vlada planirala je smanjiti tu pomoć na nešto više od četiri milijarde dolara sljedeće godine.
„Loš je trenutak za Ukrajinu, loš je za Evropu. To znači da će Njemačka biti zaokupljena sobom nekoliko mjeseci prije nego što budemo imali novu vladu”, kaže Mattia Nelles iz Njemačko-ukrajinskog biroa.
Izbori će se održati samo nekoliko sedmica nakon inauguracije Donalda Trumpa za sljedećeg američkog predsjednika.
„Najgori slučaj kojeg se mnogi plaše u Berlinu i Kijevu, nova Trumpova administracija koja preuzima vlast u januaru, a zatim smanjuje ili ukida pomoć Ukrajini, prisilit će njemačku vladu, Scholzovu vladu sa sadašnjim parlamentom, da poveća finansiranje Ukrajine”, rekao je Nelles.
Također nije jasno šta bi predstojeći Trumpov mandat moao značiti za širu evropsku sigurnost – uključujući raspoređivanje američkih snaga i opreme, poput raketnih sistema dugog dometa Tomahawk, kaže analitičarka Marina Miron.
„Ono što bi se još moglo preokrenuti je postavljanje [američkih] Tomahawksa u Njemačku. Dakle, imamo prilično situaciju u kojoj bi, recimo, Trump mogao slijediti antiglobalističku agendu i natjerati zemlje NATO-a da ulože više svog BDP-a u odbranu”, kaže Miron iz King's koledža u Londonu.
Evropa je zamrznula oko 200 milijardi dolara ruske imovine nakon invazije Moskve na Ukrajinu. Kamata se koristi za finansiranje oružja za Kijev. Neki tvrde da je vrijeme da se u potpunosti zaplijeni imovina.
„Evropa sjedi na ratnoj blagajni od 200 milijardi američkih dolara zamrznute ruske imovine. I mislim da će dolazeća Trumpova administracija potaknuti Evropljane da idu dalje. I to je dobrodošla vijest sa ukrajinske strane – da ne daju samo zajmove i kredite na osnovu zamrznute ruske imovine, već da krenu u konfiskuciju imovine. I to je svakako nešto što mnogi u Njemačkoj također podržavaju”, kaže Nelles.
Kancelar Scholz je nadgledao nemačke napore da okonča oslanjanje na jeftinu rusku energiju. Ali analitičari kažu da je to dovelo do inflacije i potkopalo povjerenje u najveću evropsku ekonomiju.
U isto vrijeme, analitičari kažu da se Njemačka bori da prevaziđe decenije nedovoljnog ulaganja u svoje oružane snage – nešto što će sljedeća vlada morati riješiti.
Blinken obećao jaču podršku Ukrajini do Trumpovog ulaska u Bijelu kuću
Američki državni sekretar Antony Blinken uvjeravao je NATO u srijedu da će Bidenova administracija pojačati svoju podršku Ukrajini u periodu prije povratka Donalda Trumpa na mjesto predsjednika i da će u to vrijeme pokušati ojačati savez.
Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom u Briselu, Blinken je također rekao da raspoređivanje sjevernokorejskih trupa da pomognu Rusiji u ratu u Ukrajini „zahtijeva čvrst odgovor”.
Novoizabrani predsjednik Trump, koji je doveo u pitanje američku vojnu podršku Ukrajini, kaže da će brzo okončati ruski rat, ali ne govori kako, izazivajući zabrinutost među saveznicima SAD-a da bi mogao pokušati natjerati Kijev da prihvati mir pod uslovima Moskve.
Biden napušta funkciju 20. januara.
Blinken je nakon sastanka s Rutteom u sjedištu Alijanse rekao da su razgovarali o tekućoj podršci Ukrajini, dok ruske snage ostvaruju dobitke na istočnim linijama fronta, te o poslu koji NATO mora obaviti na jačanju svoje odbrambene industrijske baze.
Odlazeća američka administracija bi „nastavila da podupire sve što radimo za Ukrajinu” kako bi osigurala da se može efikasno boriti sljedeće godine ili pregovarati o miru s Rusijom sa pozicije snage, rekao je on.
Biden će „iskoristiti svaki dan da nastavi da radi ono što smo radili u protekle četiri godine, a to je jačanje ovog saveza”, rekao je Blinken.
Govoreći o raspoređivanju sjevernokorejskih trupa za podršku Rusiji, Blinken je rekao novinarima da su odnosi Moskve i Pjongjanga „dvosmjerna ulica” i da postoji „duboka zabrinutost oko toga šta Rusija radi ili može da radi na jačanju kapaciteta Sjeverne Koreje”, uključujući njen nuklearni kapacitet.
Rutte je rekao da „Rusija nije pobijedila” u Ukrajini, koju je napala u februaru 2022.
„Očigledno je da moramo učiniti više kako bismo bili sigurni da Ukrajina može ostati u borbi i biti u stanju da što više odbije ruske napade i spriječi (predsjednika Vladimira) Putina da bude uspješan u Ukrajini”, rekao je.
Biden i Trump sastaju se danas Bijeloj kući
Donald Trump i Joe Biden, novoizabrani i odlazeći američki predsjednici sastaju se u srijedu u Bijeloj kući – nedjelju dana pošto je republikanski kandidat i bivši šef države osvojio potreban broj elektorskih glasova za drugi predsjednički mandat.
Njihov susret tumači se kao jedan od neformalnih koraka u tranziciji političke vlasti, koju će Trump formalno preuzeti 20. januara 2025. nakon inauguracione ceremonije.
Tako će Trump, prije nego što formalno preuzme vlast, kratkotrajno boraviti u predsjedničkoj rezidenciji i to na Bidenov poziv.
Susret se organizuje nakon poruke odlazećeg predsjednika da će omogućiti nesmetanu tranziciju vlasti.
Biden je naglasio značaj saradnje sa Trumpom, njegovog prethodnika i nasljednika na predsjedničkoj funkciji. Svrha je, kako je ukazao, da zemlja ostane ujedinjena u vremenima izazova.
Bidenova pozivnica važi i za Trumpovu suprugu – buduću prvu damu Sjedinjenih Država Melaniju Trump.
Sve to dešava se u okviru tranzicije političke vlasti, procesa tokom kog novoizabrani predsjednik Sjedinjenih Država preuzima administraciju od svog prethodnika. Proces treba da bude okončan do formalnog preuzimanja dužnosti izabranog predsjednika – kada nova administracija stupa na dužnost.
Konkretan slučaj posebno zanimljivim čini to što sličan susret Trumpa i Bidena poslije izbora 2020. nije upriličen. Trump je poslije poraza prije četiri godine iznosio neutemeljene tvrdnje da su izbori pokradeni u korist Bidena i demokrata.
Tada je napustio Washington i nije prisustvovao Bidenovoj inauguraciji. Time je postao prvi predsednik koji je to učinio poslije Andrewa Jacksona koji je 1869. izbjegao inauguraciju Ulyssesa Granta.
