Linkovi

Najnovije

Ko su Bidenove kandidatkinje za Vrhovni sud?

Vrhovni sud ima devet sudija, od kojih su trenutno šestoro konzervativci.
Vrhovni sud ima devet sudija, od kojih su trenutno šestoro konzervativci.

Predsjednik SAD Joe Biden najavio je da će nominovati novog sudiju Vrhovnog suda, nakon što je liberalni sudija Stephen Breyer najavio da odlazi u penziju.

Predsjednik SAD se obavezao da će njegova kandidatkinja biti Afroamerikanka - što bi bilo prvi put u historiji da žena crnkinja zauzima tako visoku poziciju u sudu.

Evo ko su potencijalne kandidatkinje za to mjesto.

Ketanji Brown Jackson

Biden je prošle godine sutkinju Jackson (51) imenovao u Apelacioni sud Distrikta Columbia, što je bio korak ka potecijalnoj nominaciji za Vrhovni sud. Jackson je osam godina bila okružni sudija u Washingtonu, a izabrana je za vrijeme mandata Baracka Obame 2013. Radila je i kao federalni javni pravobranilac. Jackson ima dobre veze u Washingtonu, a za njeno imenovanje prošle godine glasalo je i troje republikanaca u Senatu. Rođena je u Miamiju, a studirala je na Harvardu.

Ketanji Brown Jackson
Ketanji Brown Jackson

Leondra Kruger

Sutkinja Kruger (45) bila je članica Vrhovnog suda Californije od 2014. godine. Stručnjaci navode da je umjereno liberalna u građanskim parnicama, a konzervativnija u krivičnim. Cijene je i liberali i konzervativci. Pred Vrhovnim sudom je 12 puta bila zastupnica federalne vlade, odnosno predsjednika obje stranke.

Leondra Kruger
Leondra Kruger

J Michelle Childs

Stkinja Childs već je dobila podršku uticajnog kongresmena Jima Clyburn​a, trećeg u vrhu demokrata u Predstavničkom domu Kongresa. Child je federalna okružna sutkinja u Sjevernoj Karolini, a Biden je već nominovao da bude sudija Apelacionog suda Distrikta Columbij. Ima 55 godina i nominovana je za vrijeme Baracka Obame 2010.

Michelle Childs
Michelle Childs

Candace Jackson-Akiwumi

Dugododišnja zastupnica klijenata sa niskim primanjima, Jackson-Akiwumi je nominovana da bude sudija Sedmog apelacionog suda SAD u Chicagu. Na tu poziciju je predložio Biden, a Senat je odobrio njeno imenovanje sa 54 glasa za i 40 protiv. Rođena je 1979. Deset godina je radila u federalnoj organizaciji za pružanje pravne pomoći onima koji ne mogu da je priušte.

Candace Jackson-Akiwumi
Candace Jackson-Akiwumi

Eunice Lee

Sudija Lee je takođe radila kao branilac onih koji ne mogu da priušte pravnu pomoć. Rođena je 1970. i Biden je nominovao za sudiju Drugog apelacionog suda u New Yorku. Nominaciju je prošle godine potvrdio Senat sa 50 glasova za i 47 protiv. Lee je 21 godinu radila u New Yorku kao zastupnik osuđenika u žalbenim postupcima.

Eunice Lee
Eunice Lee

Sherrilyn Ifill

Poznata zastupnica u slučajevima građanskih prava, 59-godišnja Iffil vodi Fond za pravnu odbranu i obrazovanje Nacionalnog udruženja za unapređenje prava drugih rasa (NAACP). Ona je ranije u karijeri provela 20 godina kao profesorica na pravnom fakultetu Univerziteta Maryland.

Sherrilyn Ifill
Sherrilyn Ifill

Koja god od kandidatkinja da bude izabrana, ne može da promijeni trenutnu većinu u Vrhovnom sudu, gdje sada 6 mesta zauzimaju konzervativne, a 3 mjesta liberalne sudije.

See all News Updates of the Day

SAD neće podržati globalni porez za milijardere

Ministarka finansija Janet Yellen svjedoči pred Komitetom za finansijske usluge Predstavničkog doma 6. februara 2024. u Washingtonu. Ona je 20. maja 2024. rekla da SAD ne podržavaju globalni porez za ultrabogate.
Ministarka finansija Janet Yellen svjedoči pred Komitetom za finansijske usluge Predstavničkog doma 6. februara 2024. u Washingtonu. Ona je 20. maja 2024. rekla da SAD ne podržavaju globalni porez za ultrabogate.

Prijedlog koji razmatraju neke članice G20 grupe naprednih ekonomija, a koji bi uveo porez na imovinu ultrabogatih širom svijeta, nema podršku Bidenove administracije, izjavila je u ponedjeljak američka ministrica financija Janet Yellen.

Yellen je rekla za Wall Street Journal da se Sjedinjene Države zalažu za progresivno oporezivanje, prema kojem bogataši plaćaju veći dio svog prihoda od onih koji imaju manje imovinske koristi. Međutim, rekla je, „pojam nekog zajedničkog globalnog aranžmana za oporezivanje milijardera sa prihodima koji su na neki način preraspodijeljeni – mi ne podržavamo proces kojim se to pokušava postići. To je nešto na šta ne možemo da se potpišemo.

Plan će imati ograničene šanse za implementaciju bez podrške SAD, iako se čini da ima podršku lidera nekih velikih ekonomija kao što su Francuska i Brazil.

Stav SAD o globalnom porezu na milijardere u suprotnosti je s podrškom globalnog minimalnog poreza na međunarodne kompanije, za koji je Yellen pomogla u sklapanju sporazuma na početku mandata predsjednika Joea Bidena.

Porez od 2% bi prikupio 250 milijardi dolara

Cilj globalnog poreza na bogatstvo milijardera bio bi spriječiti ultrabogate da izbjegnu oporezivanje tako što će svoj novac premjestiti preko granica ili u porezne oaze do kojih porezni organi njihove matične zemlje ne mogu doći.

Oporezivanje bogatstva umjesto dohotka, na koji se obično fokusiraju nameti, spriječilo bi milijardere da iskoriste strategije ulaganja koje im omogućavaju da povećaju svoje bogatstvo, a istovremeno ostvaruju mali oporezivi prihod.

U komentarima na sastanku ministara finansija G20 u februaru, ekonomista Gabriel Zucman, direktor Poreske opservatorije EU, citirao je dokaze koji pokazuju da je trenutno globalno oporezivanje milijardera regresivno, što znači da je efektivna poreska stopa koju plaćaju niža — ponekad mnogo niža — od stopa koje plaćaju prosječni poreski obveznici.

"Iako se može mnogo toga učiniti ako zemlje djeluju pojedinačno, najbolji način da se riješi ova regresivnost je stvaranje zajedničkog minimalnog standarda kroz međunarodnu koordinaciju", rekao je Zucman.

To je zato što je glavna prepreka oporezivanju veoma bogatih u praksi rizik da se presele u mjesta sa niskim porezom. Ovo međunarodno takmičenje izvršilo je značajan pritisak na dizajn poreskih sistema na globalnom nivou. Ali uz međunarodnu koordinaciju, poreskim stopama ultrabogatih može se postaviti obvezujući minimum.

Zucmanova organizacija je procijenila da bi godišnji porez od 2% koji se primjenjuje na bogatstvo od oko 3.000 milijardera širom svijeta generirao oko 250 milijardi dolara prihoda svake godine.

'Moralni dug'

Obraćajući se na sastanku G20 u Washingtonu prošlog mjeseca, profesorica MIT-a i dobitnica Nobelove nagrade za ekonomiju Esther Duflo govorila je u prilog porezu od 2%, kao i globalnom porezu na međunarodna preduzeća, i tvrdila da bi prihodi trebali biti usmjereni na pomoć siromašnim zemljama dok se bore da se prilagode klimatskim promjenama.

Bogati ljudi i bogate korporacije ostvaruju prihod od prodaje svojih proizvoda svuda u svijetu, uključujući i siromašne zemlje”, rekla je Duflo. “Njihovi proizvodi također uvelike doprinose klimatskim promjenama.”

Ona je okarakterisala obavezu bogatih nacija da pomognu siromašnim zemljama da upravljaju klimatskom tranzicijom kao "moralni dug" i rekla da je zahtevanje da ultrabogati plaćaju više samo pravedno.

Ne govorimo o iznudi”, rekla je. “Govorimo o plaćanju vašeg poštenog dijela.”

Brazilski ministar finansija Fernando Haddad govori na sastancima ministara finansija i guvernera centralnih banaka G20 u Sao Paulu, Brazil, 29. februara 2024.
Brazilski ministar finansija Fernando Haddad govori na sastancima ministara finansija i guvernera centralnih banaka G20 u Sao Paulu, Brazil, 29. februara 2024.

Oporezivanje 'ključna briga'

Na istom sastanku, brazilski ministar finansija Fernando Haddad branio je fokus na međunarodno oporezivanje bogatih kao ključan za ekonomsku pravdu.

Međunarodno oporezivanje nije samo omiljena tema progresivnih ekonomista; to je pitanje od ključne važnosti koje je u središtu globalnog makroekonomskog pitanja”, rekao je Haddad.

Nejednakost se povećava, a ciljevi održivog razvoja [Ujedinjenih nacija] postaju sve udaljeniji“, rekao je. “Tokom brazilskog predsjedavanja G20, zalagao sam se za novu globalizaciju zasnovanu na društvenim i ekološkim kriterijima.

Dodao je: „Svaka zemlja pojedinačno može preći dug put. ... Međutim, bez međunarodne saradnje postoji ograničenje za djelovanje nacionalnih država. Bez saradnje, oni koji su na vrhu nastaviće da izbegavaju naše poreske sisteme.

Francuska, MMF takođe za

Francuski ministar finansija Bruno Le Maire, na istom događaju, rekao je Hadadu: "Možete računati na apsolutnu podršku Francuske."

"To je pitanje efikasnosti i pravde", rekao je Le Maire. “Ideja je da svako plati svoj pošten udjel doprinosa.

Za to je bila i izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva, koja je rekla: „U većini zemalja bogati plaćaju manje poreza od srednje klase, pa čak i od siromašnih. Naš prvi izbor je da zatvorimo rupe i spriječimo utaju poreza. Pozivamo međunarodnu zajednicu da implementira sporazume koji omogućavaju razmjenu poreznih informacija.

State Department: Razočarani smo zbog akcije kosovske policije u bankama na sjeveru Kosova

State Department (Foto: AP/Mandel Ngan)
State Department (Foto: AP/Mandel Ngan)

Američki State Department saopštio je u ponedeljak da je razočaran “što je Policija Kosova preduzela akciju u finansijskim institucijama na sjeveru Kosova po nalogu Ministarstva unutrašnjih poslova”.

Pitanja u vezi sa ovim kancelarijama bila su predmet dugih diskusija u okviru dijaloga koji vodi Evropska unija. Ova akcija nije koordinirana sa međunarodnim partnerima i eskalira tenzije. To podriva percepciju o dobroj vjeri Kosova u rješavanju otvorenih pitanja sa Srbijom kroz dijalog koji vodi EU”, navodi se u odgovoru portparola State Departmenta Glasu Amerike.

Policija Kosova saopštila je da je na sjeveru Kosova u ponedeljak zatvoreno šest filijala banke Poštanske štedionice. Kako je navedeno, na bankama su postavljena zvanična obilježja za njihovo zatvaranje, a sve "dalje policijske radnje će se sprovoditi u saradnji i koordinaciji sa pravosudnim organima".

“Vlada SAD je dosljedno pozivala na koordinaciju između naših vlada kako bi podržala napredak Kosova na njegovom euroatlantskom putu, a posljednji put je to uradila podsekretarka Elizabet Alen na svom sastanku sa premijerom (Aljbinom) Kurtijem 19. maja”, navode u State Departmentu.

Ponavljaju i “jasnu zabrinutost” SAD zbog primjene izmijenjene uredbe Centralne banke Kosova koja ograničava uvoz i upotrebu srpskog dinara na Kosovu.

“Pozivamo vladu Kosova da se vrati konstruktivnom angažovanju u dijalogu uz posredovanje EU kao odgovarajućem kanalu za rješavanje pitanja u vezi sa normalizacijom odnosa između Kosova i Srbije i da se pozabavi osnovnim potrebama svih svojih građana - uključujući i one iz srpske manjine - negativno pogođenim nedavnim promjenama valutnih propisa”, kažu iz Sate Departmenta za Glas Amerike.

Akcija je, kako prenose mediji, pozivajući se na zamjenika regionalnog komandira Policije Kosova Vetona Eljšanija sprovodena u opštinama Severna Mitrovica, Zvečan, Zubin Potok i Leposavić, na osnovu naloga tužilaštva i informacija da se tu odvijaju nezakonita poslovanja.

Preko Banke Poštanska štedionica isplaćuju se socijalna davanja, dječiji i roditeljski dodaci i ostale naknade koje za građane na Kosovu isplaćuje Srbija.

Đeljalj Svećlja, ministar unutrašnjih poslova Kosova objavio je na Facebooku da je “u cilju utvrđivanja zakonitosti, nakon komunikacije i zahtjeva nadležnih institucija i ovlašctenja tužioca, Kosovska policija u saradnji sa Poreskom upravom Kosova, u četiri opštine na sjeveru Kosova, izvršila kontrolu i zatvaranje šest jedinica takozvane Poštanske štedionice (Banka Poštanske Štedionice) kao nelegalne finansijske institucije Srbije u Republici Kosovo”.

“Vladavina zakona i reda, usluga svim građanima bez ikakve razlike i dalje će biti naš cilj kojem smo se kontinuirano zalagali. Čestitam svim institucijama na saradnji i prikazanom uspjehu”, napisao je Svećlja.

Prema odluci Centralne banke Kosova, euro je postao jedina zvanična valuta od 1. februara - što znači da je u platnom prometu ukinuta upotreba nacionalne srpske valute dinara.

Odluka je izazvala burne reakcije zvaničnog Beograda, ali i znatnu zabrinutost srpske zajednice na Kosovu kojoj Srbija iz budžeta isplaćuje plate, penzije, socijalnu pomoć i druga primanja.

Kritikovali su je i međunarodni partneri, uključujući SAD, zbog načina na koji je saopštena i kratkog roka datog za njenu primjenu.

Banja Luka: Nepoznati detalji kineskih investicija u BiH

Banja Luka: Nepoznati detalji kineskih investicija u BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:13 0:00

Još nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi budućeg auto-puta Banjaluka-Prijedor koji gradi kineski koncesionar tako da nije isključena mogućnost da Republika Srpska plati odštetu zbog kršenja rokova iz ugovora. Finansijski dio projekta je nepoznat, kao i detalji još nekih kineskih investicija u BiH.

Colorado: Pomoć za ukrajinske izbjeglice

Colorado: Pomoć za ukrajinske izbjeglice
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:41 0:00

Gotovo pola miliona ukrajinskih izbjeglica preselilo se u SAD od početka ruske invazije. Dva najveća izazova s kojima se suočavaju su pronalazak zdravstvene zaštite i posla. U Koloradu, vlasnica lokalne klinike, i sama ukrajinska imigrantkinja, pomaže koliko može. Svitlana Prystinska ima priču.

Biden: Odluka MKS je nečuvena, nikako ne mogu da se izjednače Izrael i Hamas

Američki predsjednik Joe Biden govori tokom godišnje "Večere fonda za borbu za slobodu" NAACP podružnice u Detroitu Michigan, 19. maja 2024.
Američki predsjednik Joe Biden govori tokom godišnje "Večere fonda za borbu za slobodu" NAACP podružnice u Detroitu Michigan, 19. maja 2024.

Zahtjev Karima Khana, tužioca Međunarodnog krivičnog suda za izdavanje naloga za hapšenje izraelskih lidera je "nečuven", rekao je američki predsjednik Joe Biden u ponedeljak.

„I da budem jasan: šta god da ovaj tužilac implicira, ne postoji jednakost - nikakva - između Izraela i Hamasa. Uvijek ćemo biti uz Izrael protiv prijetnji njegovoj bezbjednosti.“, rekao je Biden u saopštenju.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu Karim Khan saopštio je u ponedeljak da je zatražio naloge za hapšenje lidera Izraela i Hamasa, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, u vezi sa njihovim akcijama tokom sedmomesečnog rata.

Antony Blinken, američki državni sekretar, rekao je danas da Sjedinjene Države “suštinski odbacuju” Kanovu odluku.

“Odbacujemo tužiočevo izjednačavanje Izraela i Hamasa. To je sramotno. Hamas je brutalna teroristička organizacija koja je sprovela najgori masakr Jevreja od Holokausta i još drži desetine nevinih ljudi kao taoce, uključujući i Amerikance”.

On je podsjetio da su Sjedinjene Države još prije sukoba u Gazi bile jasne u stavu da MKS nema nadležnost nad ovim pitanjem.

“MKS su osnovale njegove države članice kao sud ograničene jurisdikcije. Ta ograničenja su ukorenjena u principima komplementarnosti, koji izgleda da nisu primijenjeni ovdje usred žurbe tužioca da traži ove naloge za hapšenje, umjesto da se izraelskom pravnom sistemu omogući puna i pravovremena prilika da nastavi. U drugim situacijama, tužilac je dao primat nacionalnim istragama i sarađivao sa državama kako bi im dao vremena za istragu. Tužilac nije pružio istu priliku Izraelu, gdje se trenutno vode istrage o optužbama protiv osoblja", navodi se u Blinkenovom saopštenju.

MKS je prvi stalni međunarodni sud za ratne zločine na svijetu. Države koje ga priznaju, njih 124, u obavezi su da odmah uhapse traženo lice ako se nalazi na njihovoj teritoriji, ali sud nema sredstava da izvrši naloge za hapšenje. Izrael i njegov glavni saveznik Sjedinjene Države nisu članovi MKS-a, kao ni Kina i Rusija.

U saopštenju se ističe i da postoje “duboko zabrinjavaju procesna pitanja” i podsjeća se na to da “iako nije bio član suda, Izrael je bio spreman da sarađuje sa tužiocem”.

“Čak je i sam tužilac trebalo da posjeti Izrael već sljedeće nedelje kako bi razgovarao o istrazi i saslušao izraelsku vladu. Predstavnici tužilaštvo danas je trebalo da slete u Izrael kako bi koordinirali posjetu. Izrael je obaviješten da se nisu ukrcali na let otprilike u isto vrijeme kada je tužilac otišao na kablovsku televiziju da objavi optužbe. Ove i druge okolnosti dovode u pitanje legitimitet i kredibilitet ove istrage”.

Dodaje se i da odluka tužioca “ništa ne pomaže, a mogla bi da ugrozi tekuće napore da se postigne sporazum o prekidu vatre koji bi doveo do oslobađanja taoca i povećao humanitarnu pomoć, a to su ciljevi kojima Sjedinjene Države nastavljaju neumorno da teže”.

Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda u Hagu Karim Khan saopštio je u ponedeljak da je zatražio naloge za hapšenje lidera Izraela i Hamasa, uključujući izraelskog premijera Benjamina Netanijahua, u vezi sa njihovim akcijama tokom sedmomesečnog rata.

Izrael Katz, izraelski ministar spoljnih poslova, rekao da je potez MKS "skandalozan" i jednak napadu na žrtve 7. oktobra. On je rekao da je otvorio specijalnu ratnu kancelariju kako bi se suprotstavio potezu MKS, dodajući da nikakva sila u svetu neće spriječiti Izrael da vrati taoce iz Gaze i svrgne Hamas.

Hamas je saopštio da "snažno osuđuje" zahtjev tužioca MKS-a. „Pokret Hamas najoštrije osuđuje pokušaje tužioca Međunarodnog krivičnog suda da izjednači žrtvu sa dželatom izdavanjem naloga za hapšenje jednog broja palestinskih vođa otpora“, navodi se u saopštenju Hamasa.

Najnoviji sukob na Bliskom istoku počeo je 7. oktobra napadom Hamasa, organizacije koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku, na jug Izraela, gde je ubijeno 1.200, a kidnapovano više od 250 ljudi. U izraelskoj ofanzivi od tada je ubijeno više od 35.000 Palestinaca, polovina žene i djeca, prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti pod kontrolom Hamasa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG