Izdvojeno
Otkazi u Kliničkom centru Sarajevo, odlazi 13 anesteziologa

Vlada Kantona Sarajevo zatražila je u srijedu. 5. maja od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) da hitno smijeni rukovodstvo i Upravni odbor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
Odluka je donesena nakon što je 13 anesteziologa iz KCUS, u srijedu zatražilo prekid ugovora o radu u toj zdravstvenoj ustanovi, zbog nezadovoljstva uslovima rada u toj ustanovi.
„Odlučili smo se na to zbog činjenice da ovo možda nije kraj i da neće biti jedini ovakav odlazak. Imamo informaciju da neki ljudi dodatno razmišljaju o tome. Moramo ići ka tome šta su razlozi, a to su uslovi rada”, rekao je na konferenciji za novinare premijer Kantona Sarajevo Edin Forto.
Dodao je da se mora vidjeti ko je odgovoran, a to su, prema njegovom riječima federalni ministar, Vlada Federacije BiH, Upravni odbor i menadžment Kliničkog centra.
Vlada KS je odlučila da se svih 13 ljekara koji su dali otkaz primi u Opću bolnicu Abdulah Nakaš u Sarajevu.
Klinički centar optužuje za politikanstvo
Klinički centar će nastaviti da radi u punom kapacitetu sa 44 specijalista anestezije i reanimacije i 14 specijalizanata, saopšteno je iz ove ustanove nakon odluke trinaestoro anesteziologa ali i poziva iz Vlade sarajevskog kantona.
„Žao nam je što kolegice odlaze, ali je njihova odluka konačna, upravo su nam je saopštile na sastanku na kojem su iznijele određeni broj prigovora koje do sada nikad nisu prijavili generalnoj direktorici KCUS, što im je bila obaveza shodno Zakonu o liječništvu, član br.40”, navodi se u saopštenju KCUS.
Za menadžment KCUS-a je, kako piše u saopštenju, čudna naprasna odluka da se zahtjevi za raskid radnog odnosa podnesu nakon što su, kako tvrde, krenuli u rješavanje problema, a na koje su u svom pismu ukazali anasteziolozi.
Podsjetimo, početkom aprila 17 anesteziologa u internoj komunikaciji pisalo rukovodstvu KCUS-a u kojem su upozorili na katastrofalne uslove rada i korištenje neadekvatnih respiratora na COVID-19 pacijentima, a to su pismo objavili mediji.
Međutim u saopštenju KCUS se navodi da čudi što se taj slučaj sada ne spominje: „Također je zanimljivo da su kolegice više puta kazale da problem nisu u pismu spominjani respiratori ACM 812 A.”
Smatraju da je riječ o unaprijed pripremljenom scenariju pod političkim pokriviteljstvom. Na to, prema njihovom mišljenju, upućuje i najava da će 13 anesteziologa odmah dobiti posao u Općoj bolnici u Sarajevu.
UKC je javna zdravstvena ustanova u vlasništvu jednog ili više kantona i Federacije Bosne i Hercegovine zajedno, koja je osnovana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Upravno vijeće u ovoj zdravstvenoj ustanovi imenuje Vlada Federacije BiH.
Pravni zastupnik anesteziologa: Odluka donijeta prije mjesec dana
Zastupnik anesteziologa koji su dali otkaz u KCUS, Vlado Adamović, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je takva odluka donesena prije mjesec dana, ali da se čekalo smirivanje situacije sa korona virusom u Kantonu Sarajevo (KS).
„Uvjeti na Kliničkom centru su takvi da nisu prijemčivi za te ljude. Odlučili su da vlastitu egzistenciju podrede tome da ukažu na problem, da nešto mora biti drugačije u interesu pacijenata”, rekao je on.
Kazao je da će anesteziolozi raditi još sedam dana koliko je otkazni rok, a da su onda na ulici.
„Kako je pandemija krenula uzlazno, oni su iz etičkih razloga odlučili da to ne čine prije mjesec dana. Sada se smanjio broj pacijenata i raspoloživo osoblje može preraspodjelom opslužiti pacijente. Uostalom, oni nigdje ne idu, ostaju u Sarajevu. Radit će sedam dana otkaznog roka. Odlučili su da je sada pravi momenat”, rekao je Adamović za RSE.
Hoće li Vlada Federacije BiH smijeniti rukovodstvo KCUS?
Ministar zdravlja Federacije BiH Vjekoslav Mandić, za RSE kaže kako je iz medija saznao da je 13 anesteziologa u KCUS dalo otkaz.
„Dao sam nalog svojim pomoćnicima da, Upravnom vijeću KCUS, pošto Vlada Federacija imenuje Upravno vijeće, tražimo da nam se očituje zbog čega je 13 anesteziologa dalo otkaz i šta ih je nagnalo na to, te da vidimo šta ćemo dalje činiti”, rekao je Mandić.
Mandić dodaje kako će se ovakav potez anesteziologa svakako odraziti na zdravstvo u Federaciji.
„Ne možemo zažmiriti i reći da neće. Šta je pravi razlog davanja otkaza, naravno da ja imam neke naznake, ali moram dobiti izvješće od Upravnog vijeća”, kaže on.
Na pitanje razmišlja li o smjeni rukovodstva KCUS-a, Mandić kaže da će Upravno vijeće utvrditi o čijoj je odgovornosti riječ.
„Ja ne bih prejudicirao šta je nagnalo te ljude da postupe tako kako su postupili, moramo čuti sve strane kako bi vidjeli kakve ćemo dalje poteze poduzimati. Oporba naravno likuje. Moramo sagledati sve činjenice kako bi smo poštovali zakon i kako bi sve to bilo u skladu sa zakonskom regulativom”, kazao je Mandić za RSE.
Zastupnik anesteziologa, advokat Adamović, nije odgovorio na pitanje da li je otkaz 13 anesteziologa na KCUS, uzrokovan navodnim mobingom i pritiscima da povuku pismo koje su početkom aprila interno poslali upravi KCUS-a, a koje je nakon toga izašlo u javnost.
„Cilj nije bio to. Cilj je bio da se ukaže da postoje problem koji se trebaju rješavati sada i odmah”, kazao je Adamović.
Šta je prethodilo?
KCUS je u žiži je javnosti od 5. aprila kada je Tužilaštvo KS-a formiralo predmet koji se odnosi na pismo koje je potpisalo 17 anesteziologa u kojem ukazuju da respiratori ACM 812A, koje je iz Kine uvezla firma Srebrena malina u aprilu 2020. godine i koji se koriste u toj zdravstvenoj ustanovi, ne posjeduju postavke koje se preporučuju za mehaničku ventilaciju COVID-19 pacijenata.
Za respiratore koji su iz Kine stigli u aprilu 2020. godine, vještačenjem Tužilaštva BiH u maju iste godine je utvrđeno da nisu upotrebljivi u jedinicama intenzivne njege. Respiratore je uvezla firma "F.H. Srebrena malina" u vlasništvu Fikreta Hodžića za potrebe Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).
Sarajevski ljekar u penziji Bakir Nakaš, za RSE kaže kako odlazak 13 anesteziologa, praktično znači ključ u bravu, za jednu vrlo značajnu službu, koja nije vezana samo za operacionu salu.
„To je služba koja je vezana za intenzivnu njegu, to je služba koja je vezana za COVID-19 oboljele pacijente i to je praktično nešto što u potpunosti gasi funkciju tog nivoa koji je Klinički centar, a to je tercijarni nivo zdravstvene zaštite”, dodaje on.
Prema njegovim riječima posljedice mogu biti takve da u jednom momentu kapacitet Kliničkog centra neće biti onakav kakav je bio ranije prvenstveno iz razloga što nedostaju ljudski resursi.
„A to su najstručniji u ovom slučaju. I na taj način cjelokupno stanje i broj novooboljelih biće orijentisan prema Općoj bolnici koja ima svoje kapacitete, koji nisu dostatni da pokriju cjelokupne potrebe Kantona Sarajevo”, navodi Nakaš.
Nakon obavljenog uviđaja, Tužilaštvo KS-a je 6. aprila saopštilo kako se preduzima niz radnji u pravcu provjere da li je u KCUS-u počinjeno neko od krivičnih djela protiv zdravlja ljudi.
Poziv iz Opće bolnice Sarajevo anesteziolozima da pređu kod njih
Nakon što je 13 anesteziologa u KCUS dalo otkaz, direktor sarajevske Opće bolnice „Dr. Abdulah Nakaš” Ismet Gavrankapetanović, kazao je kako ljekari uvijek mogu računati na pomoć te bolnice.
„Solidarišemo se sa našim kolegama, ljekarima sa Kliničkog centra, koji su danas bili prinuđeni napustiti KCUS u većem broju. Naše kolege mogu uvijek računati da ćemo dati sve od sebe da ih zadržimo i omogućimo da nastave liječiti građane Sarajeva u Općoj bolnici”, napisao je Gavrankapatanović u odgovoru za RSE.
U Općoj bolnici, kako je rekao uvijek ima mjesta za stručne i vrijedne ljekare, te da ima posla i za mnogo veći broj ljekara od onih koji su u srijedu napustili KCUS.
Pred Sudom BiH trenutno se vodi krivični postupak u kojem je prvooptuženi premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić u vezi s nabavkom 100 respiratora iz Kine u vrijednosti od 10,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura).
See all News Updates of the Day
Reakcije na optužnicu protiv Trumpa potvrdile oštre podjele u SAD

Reakcije na optužnicu protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa bile su predvidive ako se uzmu u obzir oštre podjele u američkoj politici i društvu. Njegove kolege republikanci tvrde da je istraga bila politički motivisana, dok demokrate poručuju da niko ne smije da bude iznad zakona.
Čak su i potencijalni Trumpovi protivkandidati unutar Republikanske stranke stali u njegovu odbranu, nakon što je njujorška velika porota optužila bivšeg predsjednika u slučaju isplate 130.000 porno glumici Stormi Danijels, kako bi šutila o njihovoj navodnoj aferi. Trump je negirao optužbe i ocijenio da je istraga politički motivisana.
Guverner Floride Ron Desantis, koji nije najavio predsjedničku kandidaturu 2024. ali važi za Trumpovog glavnog rivala, na Tviteru je optužio njujorškog tužioca - demokratu Alvina Brega - da je "okrenuo vladavinu prava naglavačke jer koristi pravni sistem za ostvarivanje političke agende".
Desantis je rekao da neće sarađivati sa njujorškim zvaničnicima na izručenju Trumpa sa Floride, gdje je prijavljen, kako bi se suočio sa optužbama. To možda i neće biti problem jer je Trumpov advokat rekao da će bivši predsjednik otići za Njujork da se preda.
Niki Hejli, bivša ambasadorka pri UN za vrijeme Trumpa, koja je najavila svoju kandidaturu za 2024, rekla je da optužnica "govori više o osveti, nego o pravdi".
Majk Pompeo, državni sekretar za vrijeme Trumpove administracije i još jedan mogući kandidat za predsjednika, optužio je tužioca da se „igra politike“.
Republikanski senator iz Južne Karoline Tim Skot, još jedan mogući kandidat, u saopštenju je naveo da "pro-kriminalni njujorški tužilac nije uspio da uhapsi kriminalce, već koristi zakon za političke obračune".
"Ovo je parodija i ne bi trebalo da se dešava u najboljoj zemlji na svijetu".
Sa druge strane, demokrate poručuju da niko ne treba da izbjegne krivično gonjenje ako je prekršio zakon, ali da isto tako ima pravo da pred sudom odgovori na optužbe.
Nensi Pelosi, bivša predsjednica Predstavničkog doma, napisala je na Tviteru da je "velika porota odlučivala na osnovu činjenica i zakona".
"Niko nije iznad zakona i svako ima pravo na suđenje da dokaže nevinost. Nadamo se da će bivši predsjednik mirno poštovati sistem koji mu daje to pravo“, dodala je ona.
Lider većine u demokratskom Senatu Čak Šumer naveo je u saopštenju da Trump "potpada pod iste zakone kao i svaki Amerikanac".
"Pravni sistem i porota, a ne politika, će odrediti njegovu sudbinu, u skladu sa činjenicama i zakonom. Ne bi trebalo da bude nikakvog spoljnog političkog uticaja, zastrašivanja i miješanja. Ohrabrujem i pristalice i protivnike gospodina Trumpa da puste da se proces odvija mirno i u skladu sa zakonom".
Reakcije stanovnika Njujorka bile su pomiješane.
"Konačno. Trebalo je da bude optužen za milion stvari i konačno je optužen za nešto. Bilo je krajnje vrijeme!" rekla je stanovnica Njujorka, Kerolajn.
Stanovnik Njujorka po imenu Oskar rekao je da vjeruje da će optužnica pomoći Trumpovoj kandidaturi za reizbor.
„Ovo je vjerovatno ono što oni žele, Trumpova kampanja želi ovo. To je besplatan marketing".
Džejms iz Konektikata je rekao da vjeruje da optužnica jača vladavinu prava.
„Mislim da ova optužnica pokazuje da niko nije iznad zakona. I nadamo se, ako je počinio krivična djela, da će za to odgovarati."
Stiv, stanovnik Čikaga, vidi stvari drugačije.
„Mislim da je to glupa optužba. Amerika može da provede više vremena na važnijim stvarima...On je zapravo osoba koja je učinila mnogo za ovu zemlju".
Da li će Trump biti uhapšen i koji su naredni koraci poslije optužnice?

Svakoga dana stotine ljudi završe u pritvoru u Njujorku. Očekuje se da se tu nađe i bivši predsjednik Donald Trump, najranije sljedeće nedelje, javlja AP.
NJUJORK - Velika porota na Menhentu odlučila je da se podigne optužnica protiv Trampa. Ova odluka uslijedila je posle istrage okružnog tužioca Alvina Braga o tome da li je Trump falsifikovao poslovna dokumenta kada je preko svog advokata platio porno glumici Stormi Danijels 130.000 dolara, da ne bi govorila o njihovoj navodnoj aferi. Sve se to dešavalo tokom Trumpove izborne kampanje 2016.
Detalji optužnice nisu poznati, ali je Trump prvi američki predsednik koji će biti krivično gonjen.
Donald Trump tvrdi da je posrijedi politički progon i da je potpuno nevin.
Izvori agencije AP tvrde da su u toku pregovori kancelarije tužioca i Trumpovih advokata o njegovoj predaji nadležnim organima, koja bi mogla da se desi sljedeće nedelje. Iz kancelarije tužioca saopšteno je da su kontaktirani Trumpovi advokati kako bi se o tome razgovaralo.
Kakva je procedura kad je neko optužen za krivično djelo u Njujorku?
Za bilo koga ko je optužen u Njujorku za krivično djelo, bilo da je siromašan i bogat, protokol je isti. Po predaji u policijskoj stanici se uzimaju otisci prstiju, optuženi se fotografiše i uzimaju mu se osnovni podaci. Potom se optuženi pritvara na najmanje nekoliko sati.
Optuženi mora da preda svoj mobilni telefon i ostale lične stvari, i advokati često ne mogu da budu uz optužene kada prolaze kroz ovaj proces. Zato im savjetuju da ne daju nikakve izjave.
Detalji poput stavljanja lisica na ruke zavise od slučaja do slučaja. Mnogi optuženi biraju da se sami predaju i onda se pregovara o uslovima za to.
Ali, nije poznato šta se radi u situaciji kada je optuženi bivši predsjednik Amerike, kojeg i dalje štite pripadnici Tajne službe. Svaki predsjednik SAD ima pravo na to i obezbjeđenje mu se ukida samo ako on to zatraži. Trump to nije uradio, tako da će agenti vjerovatno biti sa njim.
Džeremi Saland, bivši tužilac sa Menhetna, kaže da je ovo jedinstven slučaj.
"Ako Trump odluči da se preda, treba očekivati relativno brz proces i puštanje na slobodu bez kaucije. Ne vjerujem da će bivši predsjednik biti odveden u policijsku stanicu sa lisicama na rukama, kroz masu ljudi na ulici. Ovdje je stvar i u bezbjednosti", kaže Saland.
Šta pokazuju dosadašnji slučajevi poznatih ličnosti?
Optuženi se često, ako znaju da im slijedi hapšenje, sami predaju policiji, ali to zavisi od ozbiljnosti optužbi.
Na primjer, direktor Trumpove organizacije Alen Vajselberg, optužen za poreske malverzacije 2021, sam se predao kako bi izbjegao "medijski cirkus", napisao je njegov advokat tada.
Vajselberg je došao u zgradu suda oko 6.15 ujutru i odveden je na razgovor. Osam sati kasnije, poslije saslušanja, pušten je na slobodu i prošao je kroz hodnik pun televizijskih kamera. On je na kraju priznao krivicu za poreske malverzacije.
Filmski producent Harvi Vajnstin se predao u policijskoj stanici na Menhetnu zbog optužbi za silovanje i seksualno zlostavljanje 2018.
Na kratko je zadržan u pritvorskoj ćeliji, a onda je sa lisicama na rukama odveden u sud - što su ispratile stotine novinara ispred zgrade.
Tri sata nakon predaje, Vajnstin je saslušan i pušten kući sa nanogicom, i uz kauciju od milion dolara. Nakon toga je osuđen u Njujorku, i Los Anđelesu, po sličnim optužbama.
Ali, neka hapšenja nisu planirana unaprijed, čak i kad su u pitanju poznati.
Takav je bio slučaj sa bivšim direktorom MMF-a, Dominikom Stros Kanom, kojeg je spremačica u hotelu optužila za seksualno zlostavljanje 2011.
Stros Kan je izveden iz aviona na njujorškom aerodromu. Negirao je optužbe i oko 36 sati proveo na ispitivanju. Potom je poslat u ozloglašeni njujorški zatvor Rajkers, i tu je proveo nekoliko dana. Pušten je u kućni pritvor, uz kauciju od milion dolara.
Tužilaštvo na Menhetnu je u međuvremenu prekinulo krivično gonjenje Stros Kana, ali ga po privatnoj tužbi goni žena koja tvrdi da je napao.
Šta je prethodilo podizanju optužnice protiv Trumpa?

Tužilaštvo na Menhetnu podiglo je optužnicu protiv Donalda Trumpa poslije istrage u vezi sa isplatom novca porno zvijezdi koja je tvrdila da je imala seksualne odnose sa njim, i tako postao prvi bivši američki predsjednik protiv koga je podignuta krivična optužnica.
Januar 2018.
The Wall Street Journal javlja je da je Trump ugovorio isplatu od 130.000 dolara porno zvijezdi Stormi Danijels u oktobru 2016, kako bi je spriječio da govori o seksualnom odnosu koji je navodno imala sa njim 2006. godine.
Trump stalno poriče da je imao aferu sa Danijels, čije je pravo ime Stefani Kliford.
Februar 2018.
Majkl Koen, Trumpov bivši privatni advokat, tvrdi je da je platio Stormi Danijels sopstvenim novcem i da nije dobio nalog od Trumpove kompanije ili izborne kampanje da obavi tu isplatu. Koen kaže da mu Trump nikada nije nadoknadio novac koji je dao za tu isplatu.
Svjedočeći pod zakletvom, Koen kasnije poriče obje izjave, navodeći da mu je Trump, zapravo, dao nalog da plati Stormi Danijels, i nadoknadio mu je taj novac.
Februar 2018.
Magazin NewYorker objavio je da je Trump imao aferu sa Playboyevom manekenkom Karen Mekdugal od 2006. do 2007. Magazin navodi da je izdavač tabloida National Enquirer platio Mekdugal 150.000 dolara, ubrzo nakon što je Trump postao republikanski kandidat za predsjednika 2016. za ekskluzivna prava da objavi njenu priču. Priča nikada nije objavljena.
April 2018.
Na pitanja novinara da li je bio upoznat sa isplatama Danijels, Trump je odgovorio "ne". Na pitanje zašto je Koen obavio tu isplatu odgovorio je "Moraćete da pitate Majkla Koena".
Maj 2018
U svom finansijskom izvještaju Kancelariji za vladinu etiku, koji je kao predsjednik bio obavezan da podnese jednom godišnje, Trump je priznao da je Koenu nadoknadio 130.000 dolara, sumu kojom je njegov advokat platio Danijels.
Jul 2018.
Rudi Đulijani, jedan od Trumpovih ličnih advokata u to vreme, kaže da je Koen snimio razgovor sa Trumpom dva mjeseca prije izbora 2016, u kome su razmatrali potencijalnu isplatu Mekdugal. Trump poriče da je uradio bilo šta pogrešno, i rekao je da je Koenov snimak njihovog razgovora "možda nelegalan."
Avgust 2018
Koen priznaje krivicu pred federalnim sudom na Menhetnu, uključujući i za kršenje zakona o finansiranju kampanje u vezi sa isplatom novca kojim je kupljena šutnja žena koje su tvrdile da su imale seksualne odnose sa Trumpom. Koen izjavljuje da mu je Tramp dao nalog da obavi te isplate" isključivo zbog predsjedničkih izbora.
U optužnici protiv Koena, tužioci su naveli da je kandidat za federalni položaj, nazvan "Pojedinac 1" - dogovorio isplate. Trump nije optužen za krivično djelo. Džefri Berman, tadašnji glavni federalni tužilac na Menhetnu, kasnije je potvrdio da je Trump bio "pojedinac 1".
Decembar 2018.
Trump je na Tviteru nazvao isplate novca za kupovinu šutnje "jednostavnom privatnom transakcijom". U intervjuu za agenciju Reuters, rekao je da isplata Danijels "nije bila izdvojena iz novca od kampanje" i da tom transakcijom "nije prekršen zakon."
Avgust 2019.
Sajrus Vens, tadašnji okružni tužilac Menhetna, izdao je obavezujući poziv Trumpovoj organizaciji - porodičnoj kompaniji za prodaju nekretnina - tražeći podatike o isplatama novca za šutnju.
Juli 2021.
Vensova kancelarija je podigla otpužnicu protiv Trumpove organizacije i njenog direktora finansija zbog poreskih prevara. Sam Trump nije optužen za krivično djelo i u optužnici se nisu pominjale isplate novca Stormi Danijels i Mekdugal.
Februar 2022.
Dvoje tužilaca koji su vodili istragu o praksama poslovanja Trumpove kompanije podnose ostavku. Jedan od njih, Mark Pomeranc, kasnije je izjavio da je ostavku podnio nakon što je Alvin Brag, koji je zamijenio Vensa kao državni tužilac - nagovijestio da nije siguran da će pokrenuti slučaj protiv Trampa.
Iz Bragove kancelarije je odgovoreno da je istraga u toku.
Decembar 2022.
Trumpova organizacija proglašena je krivom za izbjegavanje plaćanja poreza, poslije suđenja pred državnim sudom Njujorka na Menhetnu.
Januar 2023.
Bragova kancelarija počinje iznošenje dokaza o Trumpovoj navodnoj ulozi u isplatama novca za "kupovinu šutnje" 2016. godine pred velikom porotom.
Mart 2023.
Tužioci sa Menhetna pozivaju Trumpa da svjedoči pred velikom porotom, za šta pravni eksperti navode da je znak da se bliži podizanje optužnice. Koen svjedoči pred velikom porotom.
18. mart 2023.
Trump je na svojoj platformi za društvedne medije Istina (Truth Social) objavio da očekuje da bude uhapšen u utorak, i pozvao svoje pristalice da protestuju. Trumpov portparol izjavio je da bivši predsjednik nije dobio obavještenje da će, potencijalno, biti uhapšen.
23. mart 2023.
Bragova kancelarija navodi da je Trump stvorio "lažno očekivanje" da će biti uhapšen, i republikanskim kongresmenima koji su tražili dokumenta i svjedočanstva o istrazi odgovara da se miješaju u aktuelnu istragu.
24. mart 2023.
Trump upozorava da bi moglo da dođe do "smrti i uništenja" ako bude optužen za krivično djelo.
30. mart 2023.
Izvori iz agencija za sprovođenje zakona i američki mediji javljaju da je protiv Trumpa podignuta optužnica.
Banja Luka: Vlasti pokušavaju da kontrolišu NVO
Zakon o neprofitnim organizacijama predstavlja korak unazad u demokratskim procesima. Smatraju ovo pojedini analitičari i predstavnici opozicije ne isključujući vezu između donošenja ovog zakona i najave prekida odnosa entitetskih vlasti sa predstavnicima američke i britanske ambasade u BiH.
Blinken: Dodik je na Putinovom autoritarnom putu

Američki državni sekretar Antony Blinken na svom zvaničnom Twitter profilu objavio je poruku koja se tiče Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska.
"Napadi Milorada Dodika na osnovna prava i slobode u Republici Srpskoj pokazuju da je na autoritarnom putu predsjednika Putina. State Department kojeg zastupa amb. Murphy, nastavlja se zalagati za demokratsku i prosperitetnu budućnost koju svi građani Bosne i Hercegovine zaslužuju", stoji u poruci.
Entitet Republika Srpska, namjerava da uvede dva nova zakona za koja se strahuje da bi mogla služiti za ušutkivanje kritike vlasti.
Poruka dolazi i nakon Dodikove izjave da "poštuje Ameriku ali ne i američkog ambasadora u Bosni i Herecegovini Michael Murphyja".
Dodik je ranije najavio da entitet RS, "zbog njihovog antidaytonskog djelovanja" prekida kontakte sa ambasadama SAD i Velike Britanije u BiH.
Dodik se, zbog korupcije i ugrožavanja mira u BiH nalazi pod sankcijama vlada ove dvije zemlje.