Izdvojeno
Otkazi u Kliničkom centru Sarajevo, odlazi 13 anesteziologa
Vlada Kantona Sarajevo zatražila je u srijedu. 5. maja od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (BiH) da hitno smijeni rukovodstvo i Upravni odbor Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).
Odluka je donesena nakon što je 13 anesteziologa iz KCUS, u srijedu zatražilo prekid ugovora o radu u toj zdravstvenoj ustanovi, zbog nezadovoljstva uslovima rada u toj ustanovi.
„Odlučili smo se na to zbog činjenice da ovo možda nije kraj i da neće biti jedini ovakav odlazak. Imamo informaciju da neki ljudi dodatno razmišljaju o tome. Moramo ići ka tome šta su razlozi, a to su uslovi rada”, rekao je na konferenciji za novinare premijer Kantona Sarajevo Edin Forto.
Dodao je da se mora vidjeti ko je odgovoran, a to su, prema njegovom riječima federalni ministar, Vlada Federacije BiH, Upravni odbor i menadžment Kliničkog centra.
Vlada KS je odlučila da se svih 13 ljekara koji su dali otkaz primi u Opću bolnicu Abdulah Nakaš u Sarajevu.
Klinički centar optužuje za politikanstvo
Klinički centar će nastaviti da radi u punom kapacitetu sa 44 specijalista anestezije i reanimacije i 14 specijalizanata, saopšteno je iz ove ustanove nakon odluke trinaestoro anesteziologa ali i poziva iz Vlade sarajevskog kantona.
„Žao nam je što kolegice odlaze, ali je njihova odluka konačna, upravo su nam je saopštile na sastanku na kojem su iznijele određeni broj prigovora koje do sada nikad nisu prijavili generalnoj direktorici KCUS, što im je bila obaveza shodno Zakonu o liječništvu, član br.40”, navodi se u saopštenju KCUS.
Za menadžment KCUS-a je, kako piše u saopštenju, čudna naprasna odluka da se zahtjevi za raskid radnog odnosa podnesu nakon što su, kako tvrde, krenuli u rješavanje problema, a na koje su u svom pismu ukazali anasteziolozi.
Podsjetimo, početkom aprila 17 anesteziologa u internoj komunikaciji pisalo rukovodstvu KCUS-a u kojem su upozorili na katastrofalne uslove rada i korištenje neadekvatnih respiratora na COVID-19 pacijentima, a to su pismo objavili mediji.
Međutim u saopštenju KCUS se navodi da čudi što se taj slučaj sada ne spominje: „Također je zanimljivo da su kolegice više puta kazale da problem nisu u pismu spominjani respiratori ACM 812 A.”
Smatraju da je riječ o unaprijed pripremljenom scenariju pod političkim pokriviteljstvom. Na to, prema njihovom mišljenju, upućuje i najava da će 13 anesteziologa odmah dobiti posao u Općoj bolnici u Sarajevu.
UKC je javna zdravstvena ustanova u vlasništvu jednog ili više kantona i Federacije Bosne i Hercegovine zajedno, koja je osnovana Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Upravno vijeće u ovoj zdravstvenoj ustanovi imenuje Vlada Federacije BiH.
Pravni zastupnik anesteziologa: Odluka donijeta prije mjesec dana
Zastupnik anesteziologa koji su dali otkaz u KCUS, Vlado Adamović, rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je takva odluka donesena prije mjesec dana, ali da se čekalo smirivanje situacije sa korona virusom u Kantonu Sarajevo (KS).
„Uvjeti na Kliničkom centru su takvi da nisu prijemčivi za te ljude. Odlučili su da vlastitu egzistenciju podrede tome da ukažu na problem, da nešto mora biti drugačije u interesu pacijenata”, rekao je on.
Kazao je da će anesteziolozi raditi još sedam dana koliko je otkazni rok, a da su onda na ulici.
„Kako je pandemija krenula uzlazno, oni su iz etičkih razloga odlučili da to ne čine prije mjesec dana. Sada se smanjio broj pacijenata i raspoloživo osoblje može preraspodjelom opslužiti pacijente. Uostalom, oni nigdje ne idu, ostaju u Sarajevu. Radit će sedam dana otkaznog roka. Odlučili su da je sada pravi momenat”, rekao je Adamović za RSE.
Hoće li Vlada Federacije BiH smijeniti rukovodstvo KCUS?
Ministar zdravlja Federacije BiH Vjekoslav Mandić, za RSE kaže kako je iz medija saznao da je 13 anesteziologa u KCUS dalo otkaz.
„Dao sam nalog svojim pomoćnicima da, Upravnom vijeću KCUS, pošto Vlada Federacija imenuje Upravno vijeće, tražimo da nam se očituje zbog čega je 13 anesteziologa dalo otkaz i šta ih je nagnalo na to, te da vidimo šta ćemo dalje činiti”, rekao je Mandić.
Mandić dodaje kako će se ovakav potez anesteziologa svakako odraziti na zdravstvo u Federaciji.
„Ne možemo zažmiriti i reći da neće. Šta je pravi razlog davanja otkaza, naravno da ja imam neke naznake, ali moram dobiti izvješće od Upravnog vijeća”, kaže on.
Na pitanje razmišlja li o smjeni rukovodstva KCUS-a, Mandić kaže da će Upravno vijeće utvrditi o čijoj je odgovornosti riječ.
„Ja ne bih prejudicirao šta je nagnalo te ljude da postupe tako kako su postupili, moramo čuti sve strane kako bi vidjeli kakve ćemo dalje poteze poduzimati. Oporba naravno likuje. Moramo sagledati sve činjenice kako bi smo poštovali zakon i kako bi sve to bilo u skladu sa zakonskom regulativom”, kazao je Mandić za RSE.
Zastupnik anesteziologa, advokat Adamović, nije odgovorio na pitanje da li je otkaz 13 anesteziologa na KCUS, uzrokovan navodnim mobingom i pritiscima da povuku pismo koje su početkom aprila interno poslali upravi KCUS-a, a koje je nakon toga izašlo u javnost.
„Cilj nije bio to. Cilj je bio da se ukaže da postoje problem koji se trebaju rješavati sada i odmah”, kazao je Adamović.
Šta je prethodilo?
KCUS je u žiži je javnosti od 5. aprila kada je Tužilaštvo KS-a formiralo predmet koji se odnosi na pismo koje je potpisalo 17 anesteziologa u kojem ukazuju da respiratori ACM 812A, koje je iz Kine uvezla firma Srebrena malina u aprilu 2020. godine i koji se koriste u toj zdravstvenoj ustanovi, ne posjeduju postavke koje se preporučuju za mehaničku ventilaciju COVID-19 pacijenata.
Za respiratore koji su iz Kine stigli u aprilu 2020. godine, vještačenjem Tužilaštva BiH u maju iste godine je utvrđeno da nisu upotrebljivi u jedinicama intenzivne njege. Respiratore je uvezla firma "F.H. Srebrena malina" u vlasništvu Fikreta Hodžića za potrebe Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ).
Sarajevski ljekar u penziji Bakir Nakaš, za RSE kaže kako odlazak 13 anesteziologa, praktično znači ključ u bravu, za jednu vrlo značajnu službu, koja nije vezana samo za operacionu salu.
„To je služba koja je vezana za intenzivnu njegu, to je služba koja je vezana za COVID-19 oboljele pacijente i to je praktično nešto što u potpunosti gasi funkciju tog nivoa koji je Klinički centar, a to je tercijarni nivo zdravstvene zaštite”, dodaje on.
Prema njegovim riječima posljedice mogu biti takve da u jednom momentu kapacitet Kliničkog centra neće biti onakav kakav je bio ranije prvenstveno iz razloga što nedostaju ljudski resursi.
„A to su najstručniji u ovom slučaju. I na taj način cjelokupno stanje i broj novooboljelih biće orijentisan prema Općoj bolnici koja ima svoje kapacitete, koji nisu dostatni da pokriju cjelokupne potrebe Kantona Sarajevo”, navodi Nakaš.
Nakon obavljenog uviđaja, Tužilaštvo KS-a je 6. aprila saopštilo kako se preduzima niz radnji u pravcu provjere da li je u KCUS-u počinjeno neko od krivičnih djela protiv zdravlja ljudi.
Poziv iz Opće bolnice Sarajevo anesteziolozima da pređu kod njih
Nakon što je 13 anesteziologa u KCUS dalo otkaz, direktor sarajevske Opće bolnice „Dr. Abdulah Nakaš” Ismet Gavrankapetanović, kazao je kako ljekari uvijek mogu računati na pomoć te bolnice.
„Solidarišemo se sa našim kolegama, ljekarima sa Kliničkog centra, koji su danas bili prinuđeni napustiti KCUS u većem broju. Naše kolege mogu uvijek računati da ćemo dati sve od sebe da ih zadržimo i omogućimo da nastave liječiti građane Sarajeva u Općoj bolnici”, napisao je Gavrankapatanović u odgovoru za RSE.
U Općoj bolnici, kako je rekao uvijek ima mjesta za stručne i vrijedne ljekare, te da ima posla i za mnogo veći broj ljekara od onih koji su u srijedu napustili KCUS.
Pred Sudom BiH trenutno se vodi krivični postupak u kojem je prvooptuženi premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić u vezi s nabavkom 100 respiratora iz Kine u vrijednosti od 10,5 miliona konvertibilnih maraka (oko 5,3 miliona eura).
See all News Updates of the Day
Demokratski senator Menendez i njegova supruga optuženi za primanje mita
Američki senator Robert Menendez, demokrata iz New Jerseyja, i njegova supruga optuženi su za krivična djela primanja mita u vezi sa njihovom vezom sa trojicom biznismena iz te države, saopštili su u petak savezni tužioci.
Kancelarija američkog tužioca na Manhattanu optužila je Menendeza i suprugu da su primili hiljade dolara mita u zamjenu za korištenje njegove moći i uticaja kao senatora kako bi zaštitili i pomogli biznismenima da se obogate, kao i da omoguće korist Vladi Egipta.
Tužioci su saopštili da je mito obuhvatao gotovinu, zlato, uplate za hipoteku za kuću, nadoknadu za posao sa minimalnim zahtjevima, luksuzno vozilo i druge stvari od finansijske vrednosti.
Senator i njegova supruga Nadin Menendez suočavaju se sa po tri krivične tačke optužnice. Kancelarija senatora nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Menendez, predsjedavajući uticajnog odbora američkog Senata za spoljne odnose, ranije je optužen u New Jerseyja za prihvatanje privatnih letova, priloga za kampanju i drugih vrsta mita od bogatog pokrovitelja u zamjenu za zvanične usluge, ali suđenje se završilo 2017. godine bez odluke porote.
Menendez je u Senatu od 2006. godine.
Menendez i njegova supruga suočeni su sljedećim tačkama optužnice: zavjera zbog podmićivanja, zavjera zbog izvršenja prevare i zavjera da se počini iznuda pod okriljem službenog prava.
Tužioci traže da se Menendezu oduzme imovina, među kojom su njegova kuća u New Jerseyju, automobil Mercedes-Benz iz 2019. i oko 566.000 dolara u gotovini, zlatnim polugama i sredstvima sa bankovnog računa.
Široj javnosti na Balkanu Menendez je postao poznat u augustu, kada je zajedno sa Michaelom Rothom, predsjedavajućim njemačkog Bundestaga i još 56 poslanika Evropskog parlamenta poslao pismo Antonyju Blinkenu, američkom državnom sekretaru i britanskom ministru spoljnih poslova Jamesu Cleverlyju i visokom predstavniku EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepu Borrellu tražeći od zvaničnog Zapada da promijeni aktuelnu politiku prema Srbiji u vezi sa pitanjem Kosova.
SAD objavile finansijki program za podršku novim demokratijama
Sjedinjene Države su ove sedmice objavile program vrijedan 255 miliona dolara za koji kažu da će podržati demokratije u nastajanju.
Kao dio napora, američka Međunarodna finansijska korporacija za razvoj daje zajam do 100 miliona dolara Siddhartha banci kako bi olakšala kredite malim i srednjim preduzećima u Nepalu.
Američki državni sekretar Antony Blinken i administratorica američke Agencije za međunarodni razvoj (USAID) Samantha Power objavili su finansiranje na marginama Generalne skupštine UN-a.
USAID daje 23 miliona dolara za projekte u Malaviju, Zambiji, Nepalu i Ekvadoru, koji će biti usmjereni na stabilizaciju demokratije, promoviranje većeg broja radnih mjesta i pokretanje investicija.
Još jedan projekat u Tanzaniji ima za cilj razvoj digitalnog portala za smanjenje korupcije u javnim nabavkama.
Inicijativa također uključuje 110 miliona dolara od kompanija i dobrotvornih organizacija za projekte kao što su razvoj sistema za skladištenje baterija u Malaviju, projekti elektrifikacije u Zambiji, jačanje sigurnosti hrane u Malaviju i unapređenje cyber sigurnosti u Moldaviji.
"Svaka transparentnija vladina institucija pomaže ljudima da imaju povjerenje da njihova vlada radi za njih i da zapravo može zadovoljiti njihove potrebe", rekao je Blinken. "A sve se to spaja u izgradnju podrške i izgradnju moći demokratija koje zapravo daju konkretne rezultate."
Američka vlada sve bliže zatvaranju zbog sukoba republikanaca
Zbog sukoba među republikancima u Predstavničkom domu američkog Kongresa oko budžetske potrošnje američka vlada je blizu zatvaranja, dok je sve neizvjesnija situacija za stotine hiljada vladinih službenika i onih koji za vladu rade pod ugovorom.
Ako Kongres ne usvoji 12 zakonskih prijedloga za finansiranje vlade - ili usaglasi mjeru za njeno privremeno finansiranje - mnoge vladine službe će u ponoć 30. septembra ostati bez ovlaštenja da plaćaju finansijske obaveze.
Srž problema je to što su neki od najkonzervativnijih republikanskih članova donjeg doma Kongresa odlučili da odbace sporazum o gornjem limitu zaduživanja koji su ranije ove godine ispregovarali predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy i predsjednik Joe Biden. Pojedini republikanci žele da se budžetski troškovi smanje još više od dogovorenog.
Traže značajno smanjenje domaće potrošnje, kao i pomoći Ukrajini da se odbrani od ruske invazije. S obzirom na to da republikanci imaju tijesnu većinu, ako i mali broj članova ne podrži zakonske prijedloge to znači da McCarthy nema potreban broj glasova za njihovo usvajanje.
McCarthy u problemima
McCarthy bi mogao da usvoji zakonske prijedloge o budžetu uz pomoć demokrata, ali bi to desničarski republikanci smatrali izdajom, i moguće tražili da se glasa o njegovoj smjeni s položaja predsjedavajućeg.
Da bi bio izabran na trenutnu funkciju, Macrthy je pristao na pravilo prema kojem je dovoljno da samo jedan član Predstavničkog doma zatraži da se glasa o njegovoj smjeni.
McCarthy je u srijedu novinarima rekao da se i dalje nada da će biti postignut dogovor kojim će biti izbjegnuto zatvaranje vlade.
"Još nije 30. septembar, još nije sve gotovo", poručio je republikanac iz Kalifornije.
Šta znači zatvaranje vlade
Termin "zatvaranje vlade" je donekle obmanjujući zato što će, i u slučaju da se budžet ne usvoji, veći dio vladinih službi nastaviti da radi. Nastaviće se sa aktivnostima koje se smatraju ključnim za javnu bezbjednost i odbranu.
Takođe, biće nastavljene vladine aktivnosti koje se finansiraju iz višegodišnjih budžeta. To, na primjer, obuhvata mnoge infrastrukturne projekte čije je finansiranje predviđeno zakonima kao što je Zakon o smanjenju inflacije.
Međutim, iako će veći dio vlade nastaviti da radi, njeni službenici neće biti plaćeni, To obuhvata i pripadnike vojske. Jednom kad se budžet odobri, vladini službenici će biti retroaktivno plaćeni. Uprkos tome, ako redovno ne primaju platu, to može značajno da poremeti njihovu finansijsku situaciju.
Članovi Kongresa bi nastavili da obavljaju posao, kao i dio njihovog osoblja, ali bi mnogi zaposleni na Capitolu, čiji se poslovi ne smatraju ključnim za funkcionisanje zakonodavne grane vlasti, bili poslati na prinudni odmor. To bio bio slučaj i sa mnogim radnicima koji u Kongresu rade pod ugovorom. Za razliku od onih koji su stalno zaposleni u vladi, radnicima koji za nju rade pod ugovorom nije garantovano da će biti retroaktivno plaćeni.
Federalni pravosudni sistem nastavio bi da radi neko vrijeme, zato što je moguće koristiti ranije odobrena sredstva kao i prihod od isplaćenih sudskih troškova.
Vlada na ivici zatvaranja previše puta
Od 1980-tih godina, američka vlada je više puta zatvorena, ali uglavnom u kratkom periodu, jedan puni dan ili kraće. Četiri puta je bila zatvorena na duže, uključujući i 2018-19, kada je bila djelimično zatvorena 35 dana. Djelimično - zato što je bilo usvojeno nekoliko zakonskih prijedloga o budžetu.
Kongres je mnogo puta bio na ivici da dovede do zatvaranja vlade, ali je u poslednjem trenutku usvajao mjere za njeno privremeno finansiranje ili je postizao dogovore o budžetu.
Max Stier, predsjednik i izvršni direktor organizacije "Partnerstvo za javnu službu", rekao je za Glas Amerike da čak i kratkotrajna zatvaranja vlade ili ona koja su izbjegnuta u poslednjem trenutku imaju značajan uticaj na njeno funkcionisanje zbog resursa koji se ulažu u pripremu za moguću obustavu operacija.
"To nije kao da jednostavno pritisnite dugme. Svi znaju da nije samo zatvaranje teško, već je teško i skupo nastaviti operacije. Znači, jednodnevno zatvaranje ima cijenu i posljedice, iako će federalni službenici uraditi sve da osiguraju da javnost ne trpi štetu", ističe on.
"Izuzetno bolno"
Stier kaže da javnost možda neće primijetiti kratko zatvaranje vlade, ali da će to biti očiglednije u slučaju dužeg obustavljanja vladinih operacija.
Neće biti procesuirane prijave za pasoš. Neće biti zajmova malim preduzećima. Djeca ne mogu da budu upisana u federalne programe. Te i druge usluge, koje se ne pružaju, zatim počinju da utiču na pojedince i širu ekonomiju.
"To onda postaje veoma bolno i skupo. Prošlo zatvaranje vlade trajalo je 35 dana. Procjena je da je ekonomski gubitak iznosio više milijardi dolara, a ja vjerujem da je ukupan trošak potcijenjen", smatra Stier.
Vladini službenici pod stresom
Vladini službenici koje će direktno pogoditi zatvaranje vlade nezadovoljni su Kongresom, kaže Everett Kelly, predsjednik Udruženja zaposlenih u vladi.
On za Glas Amerike kaže da mnogi zaposleni u vladi, kao i veliki broj Amerikanaca, žive od plate do plate i da bi patili ako bi iznenada ostali bez zarade.
"Naši članovi su nezadovoljni. Nervozni su. Pitaju se i brinu kako će da plate račune, kako da nahrane pordicu. Vladini službenici idu na posao svakog dana i obavljaju svoje dužnosti. Potrebno nam je da Kongres radi svoj posao. Zatvaranje vlade neće pogoditi samo njene zaposlene, već i naše zajednice. Tražimo od Kongresa da uradi svoj posao", poručio je Kelly.
Finansiranje pomoći za Ukrajinu
Kongres je ove nedelje kratko razmatrao usvajanje mjere za privremeno finansiranje vlade, ali je od toga odustao jer nije bilo dovoljno glasova za usvajanje. Mjera nije obuhvatala dodatna sredstva za Ukrajinu koja je tražila Bidenova administracija.
Većina članova Kongresa podržava nastavak američke pomoći Ukrajini, ali je mala grupa republikanskih kongresmena protiv toga da se Kijevu šalje više novca. Zbog toga, zahtjev da se za Ukrajinu odobri još novca komplikuje razgovore o budžetu.
Nekoliko republikanskih članova Predstavničkog doma, koji podržavaju nastavak pomoći za Ukrajinu, reklo je za Glas Amerike u srijedu da će biti neophodno da se o novim sredstvima za Kijev razgovara odvojeno od budžeta za vladu.
"Moramo da riješimo veće pitanje finansiranja našeg Sekretarijata za odbranu i drugih službi, a zatim možemo da razgovaramo o drugim prijedlozima", rekao je republikanac Mike Gallagher.
"Mislim da nije ispravno da se o sredstvima za Ukrajinu raspravlja u okviru mjere za privremeno finansiranje vlade. To je odvojeno pitanje. Moramo da imamo veoma složen razgovor o istoriji Ukrajini, gdje je novac potrošen, o ukrajinskim uspjesima protiv treće po veličini vojske u svijetu", naglasio je republikanac Rich McCormick.
Novinarka ukrajinskog servisa Kateryna Lisunov učestvovala je u pisanju ovog izvještaja.
Gabriel Escobar: Dodikova politika je najveći izazov za BiH
Vrijeme je za novi pristup partnera unutar dijaloga Srbije i Kosova, poručio je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar. Potom je ukazao na zabrinutosti u vezi sa Bosnom i Hercegovinom.
„Ona, kao što znate, ima pred sobom velike izazove. Najveći je to što Milorad Dodik dovodi u pitanje osnove stabilnosti i bezbjednosti uspostavljenih prije više od 25 godina - Dejtonski mirovni sporazum i sve strukture unutar njega, uključujući uspostavljanje mira i poziciju visokog predstavnika. To je trenutno najveći najveći izazov za Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Escobar.
Založio se da strane koje, kako je ukazao, imaju razvijen osjećaj odgovornosti - pronađu način za osnaživanje Dejtonskog sporazuma i pokrenu evropski put Bosne i Hercegovine.
Ovaj američki diplomata u New Yorku boravi povodom zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija gdje je razgovarao i planira susrete sa liderima država Zapadnog Balkana.
U razgovoru za Glas Amerike precizirao je da, nakon još jednog kraha u razgovorima Beograda i Prištine, pristup treba da mijenja strana koja, kako je naznačio, djeluje po principu - uzmi ili ostavi.
„Konkretno mislim na Vladu Kosova. Jasno im je šta su njihove obaveze. I mislim da je izjava Borrella bila veoma jasna. Srbiju nastavljamo da ohrabrujemo da bude konstruktivna i strpljiva. Od nje nastavljamo da tražimo da ne čini ništa što doprinosi destabilizaciji Kosova. Moramo da nastavimo da radimo na dijalogu. Nema alternative za region - osim evropskih integracija”, rekao je Escobar u intervjuu Glasu Amerike.
On je dodao da ne prihvata kritike na račun angažmana posrednika u razgovorima, diplomate Miroslava Lajčaka.
„Lajčak uživa puno povjerenje Evropske unije i Sjedinjenih Država. Poslije kraha razgovora, 27 država članica Evropske unije javno je Lajčaku uputilo podršku. Dakle, to je nešto sa čime će on (Kurti, prim.nov.) morati da se nosi. Lajčak i dijalog neće nestati. Neće zemlja od million i po stanovnika ubijediti transatlantsku zajednicu sa 700.000.000 ljudi da promijeni taktiku”, rekao je Escobar - dodavši da je potreban pragmatičniji pristup Vlade Kosova.
„Moram da dodam još nešto. Tokom prošle sedmice uznemirile su me informacije da se Lajčak našao na meti napada na kosovskim društvenim mrežama. Tražio sam od predsjednice Osmani i premijera Kurtija da ih osude. Ne kažem da dolaze iz redova Vlade Kosova, ali potrebno jasno istaći da su neprihvatljivi napadi lične prirode na specijalnog izaslanika”, precizirao je Escobar.
U osvrtu na to što je Srbija još jednom propustila da se usaglasi sa kaznenom politikom zapadnih saveznika prema Rusiji – Escobar je ukazao da ta država ne bi trebalo da bude, kako se izrazio, stranac u evropskoj porodici.
„Reći ću da smatramo da Srbija treba da uvede sankcije. Ona nema nikakvu zakonsku obavezu da to učini i očigledno je da se radi o državi koja samostalno sprovodi sopstvenu spoljnu politiku. Dakle, to je ono što smo dosljedno prenosili i ja ću to ponoviti”, napomenuo je Escobar - koji, kako je naveo, zbog tijesnog rasporeda još nije razgovarao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
„Nadam se da ćemo se vidjeti tokom nedjelje”, dodao je Escobar.
Napomenuo je i da su američke diplomate kod crnogorske delegacije, konkretno predsjednika Jakova Milatovića, uvidjele razumijevanje u vezi sa potrebom da proevropske stranke formiraju Vladu.
„Predsjednik Milatović je imao važne i produktivne sastanke sa savetnikom Cholletom, državnim sekretarom i predstavnicima Bijele kuće. Sjedinjene Države su bile vrlo jasne da želimo da vladu čine isključivo partije usredređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele naš stav u vezi sa Rusijom. Mislim da smo bili vrlo jasni u vezi sa tim i on je signalizirao da se saglasio sa tim. Želimo da se formira vlada i okupe stranke. On, kao šef države, ima veoma važnu ulogu da ljudima prenese pravu poruku. Tako da smo uvjereni da je razumio ono što smo mu prenijeli”, precizirao je Escobar.
Američki diplomata je, međutim, izrazio i zabrinutost što se Zapadni Balkan, kako je ukazao, razvija u dvije brzine.
„Sa jedne strane su članice Sjevernoatlantske alijanse koje su veoma posvećene svom NATO i evropskom putu. Tu su i preostale tri koje se bore sa poteškoćama. Tokom susreta sa njima dosljedno sam prenio da Sjedinjene Države podržavaju njihov euroatlantski put. Voljeli bismo i željeli da sve one riješe unutrašnje i regionalne razlike koje ih sprječavaju da napreduju”, naveo je sagovornik Glasa Amerike.
Konkretizujući odgovor ukazao je, kako je označio, važnu ulogu Sjeverne Makedonije u aktuelnim procesima.
„Njima smo zahvalni na regionalnom liderstvu i na njihovom proevropskom vođstvu. Kao predsjedavajući Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) mislim da Sjeverna Makedonija dosledno dokazuje da je odličan partner. U tom smislu bismo voljeli i da je vidimo u Evropskoj uniji. Albanija je imala sjajan pristup članstvu u Savjetu bezbjednosti, u bilateralnim odnosima, kao i sa NATO”, naveo je Escobar.
Republikanski rivali treba da "krenu snažnije na Trumpa" u drugoj debati, kaže moderatorica
Suparnici Donalda Trumpa treba snažnije da se bore protiv njega na predsjedničkoj debati republikanaca sljedeće nedjelje ako žele da imaju bilo kakvu šansu da će sustići ogromnu prednost koju, prema istraživanjima javnog mnijenja, Trump ima, rekla je jedna od moderatorki.
"Oni neće moći da umanje njegovo vodstvo ako to ne urade. Trump ima ubjedljivo i naizgled nedostižno vodstvo. Na ovim kandidatima je da pokažu zašto misle da bi bili bolji", rekla je Dana Perino, svojevremena sekretarica za medije Bijele kuće u doba vladavine Georgea Busha mlađeg, a sada voditeljica i politička komentatorka na televiziji Fox News.
Trump, koji u anketama vodi u odnosu na najbližeg rivala za republikansku predsjedničku nominaciju za oko 40 procentnih poena, preskočiće i drugu debatu, baš kao što je to učinio i sa prvom u Wisconsinu prošlog mjeseca.
Perino, komoderatorka debate koja će biti održana 27. septembra, rekla je da niko od Trumpovih rivala nije uspio da promijeni dinamiku trke za nominacije u toj prvoj debati. Dodala je da je to potrebno promijeniti u sljedećem sučeljavanju kandidata
"Ako ste pristalica ili donator jednog od ovih kandidata, želite da vidite trenutak njihovog proboja", rekla je ona.
Poslije glasanja u takmičenju za nominaciju koje se održava u Iowi u januaru, Trumpovim republikanskim rivalima će ponestati vremena da zaustave njegov pohod ka tome da postane republikanski kandidat, uprkos njegovim pravnim problemima. Trump je ove godine pred sudovima optužen u četiri slučaja.
Stuart Varney, voditelj Fox Business mreže i jedan od komoderatora debate, rekao je da će kandidati biti ispitivani o nizu tema, među kojima su imigracija, inflacija, kriminal i spoljna politika.
Šest kandidata se do sada kvalifikovalo za debatu: guverner Floride Ron DeSantis, bivši potpredsjednik SAD Mike Pence, bivši američki ambasador pri UN i nekadašnja guvernerka Južne Karoline Nikki Haley, američki senator Tim Scott iz Južne Karoline, biotehnološki investitor Vivek Ramaswamy i bivši suverner New Jerseyja Chris Christie.
Većina njih ima jednocifrenu podršku u istraživanjima javnog mnijenja, daleko iza Trumpa, čije je vodstvo samo raslo posljednjih mjeseci sa svakom od četiri podignute optužnice.
Republikanski nacionalni komitet koji organizuje debate, odabrao je Foks Business mrežu za domaćina događaja, pored Univisiona, američkog TV kanala na španskom jeziku, i Rambl, onlajn video platforme popularne među konzervativcima.
