Ukrajina proizvodi 16% svjetskog kukuruza, a Ukrajina i Rusija zajedno proizvode 29% pšenice koja se prodaje na svjetskim tržištima. Veliki dio onoga što izvoze ide u Afriku, na Bliski istok i južnu Aziju, a s obzirom na to da gotovo nema tereta koji se kreće iz okruga crnomorskih luka, cijene osnovne hrane rastu. Još se ne zna hoće li trajanje rata u Ukrajini oštetiti ovogodišnju žetvu ili spriječiti sjetvu usjeva za sljedeću sezonu.
Postojeća kriza hrane
Globalno, cijene hrane već su bile na 10-godišnjem vrhu prije nego što je Rusija napala Ukrajinu, prema Svjetskom programu za hranu (WFP) Ujedinjenih nacija. Od 25. februara, dan nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju, fjučersi na pšenicu porasli su za čak 40%, a na kukuruz za čak 16%.
Budući da rat već remeti globalno snabdjevanje gorivom — problem koji će se dramatično pogoršati ako se sankcije Rusiji prošire na njen izvoz energije — viši troškovi prevoza doprinose rastu cijena.
"Već se suočavamo s krizom gladi na globalnom nivou kakvu nismo vidjeli, barem u ovom vijeku", rekla je za Glas Amerike (VOA) Jordan Teague, privremena direktorka dobrotvorne grupe Bread for the World.
"Ovo je još jedan primjer konflikta koji stvara glad širom svijeta, a svijet to jednostavno ne može izdržati", rekao je Steve Taravella, viši portparol Svjetskog programa za hranu UN-a. "Imamo Jemen, imamo Južni Sudan, imamo Afganistan. Značajna količina sredstava Svjetskog programa za hranu posvećena je rješavanju gladi uzrokovane konfliktima koje je stvorio čovjek, a ovo je samo još jedan od njih", rekao je za Glas Amerike.
Područja zabrinutosti
Teague je rekla da, dok se više zemalja suočava s ozbiljnom nestašicom hrane, njena grupa posebno je zabrinuta zbog nekoliko zemalja na Bliskom istoku i u istočnoj Africi, od kojih se svi oslanjaju na uvoz iz Ukrajine i Rusije.
U Jemenu, rekla je, deseci hiljada ljudi proživljavaju glad, a još 16 miliona suočava se s krizom hrane i prijeti im opasnost od gladi. Čak i prije trenutne krize, rekla je, inflacija cijena, deprecijacija valute i iscrpljene devizne rezerve doveli su do toga da se Jemen muči s uvozom hrane.
Slično, Libanon, koji, kako je rekla Teague, uvozi oko 60% pšenice iz Ukrajine, ima poteškoća s kupovinom dovoljno hrane. Više od jedne trećine tamošnjeg stanovništva već je nesigurno s hranom, što ne uključuje hiljade izbjeglica raseljenih zbog sukoba u Siriji, koje uvelike ovise o humanitarnoj pomoći.
Etiopija, koja je trenutno zatvorena u brutalnom građanskom ratu, takođe se suočava s krizom gladi koju će sukob u Ukrajini vjerojatno pogoršati. Zemlja se oslanja na uvoz za oko 25 posto svoje pšenice, rekla je Teague.
UN za nastavak pomoći
Ukrajina je najveći WFP-ov snabdjevač pšenice i graška, dvije ključne namirnice koje koristi za prehranu gladnih, rekao je Taravella. Međutim, dok će nestašice uzrokovane sukobom u Ukrajini sve više opterećivati sposobnost njegove organizacije da isporučuje hranu za više od 135 miliona ljudi kojima služi širom svijeta, programi WFP-a nastaviće s radom.
"Budući da imamo stručnost u lancu snabdjevanja i da smo godinama razvijali strategije kako bismo bili sigurni da možemo dopremiti robu u teško dostupne zemlje u teškim vremenima, imamo druge izvore", rekao je. "Ne brine me što WFP neće moći pronaći pšenicu ili grašak ili druge stvari za koje se oslanjamo na Ukrajinu. Ono što nas brine je što ćemo mi i drugi morati platiti za njih, jer će cijene ići gore."
Agencija bi mogla biti prisiljena smanjiti količinu hrane koju daje po osobi, rekao je. "To će nas koštati više, što će značiti da ćemo možda morati smanjiti obroke. To su vrlo stvarne implikacije", rekao je.
Situacija s hranom u Ukrajini je nestabilna
Unutar Ukrajine, čini se da borbe nisu prekinule snabdjevanje hranom, ali medijski izvještaji pokazuju da je trgovinama sve teže da ostanu otvorene.
Fozzy Group, najveći lanac supermarketa u zemlji nastavio je s radom, većina njihovih trgovina otvorena je ove sedmice, čak i u gradovima kao što su Harkov i Kijev, koji su suočeni s direktnim napadima ruskih vojnika. Trgovine su se morale zatvarati na ad hoc osnovi, ponekad s malo najave, kada menadžeri utvrde da su rizici da ostanu otvoreni preveliki.
Prema novinskoj agenciji Interfax-Ukraine, grupa maloprodajnih mjesta i Ministarstvo za digitalnu transformaciju zemlje izradili su internetsku kartu koja pokazuje da li je trgovina mješovitom robom otvorena i radno vrijeme.
