Većina zemalja glasala je "za", jedan glas je bio "protiv", a 14 drugih zemalja je bilo suzdržano, na sjednici Skupštine koja se održava u Sofiji u Bugarskoj.
Delegacija Skupštine Srbije je prije neki dan pismom zatražila da se status Kosova ne unapredi.
Kako funkcioniše Parlamentarna skupština NATO-a?
Parlamentarna skupština NATO-a je institucionalno odvojena od Alijanse, ali služi kao važna poveznica između tog vojnog saveza i parlamenata zemalja članica.
Sastoji se od 281 delegata iz sve 32 zemlje članice NATO-a.
Pored njih, u njegovim aktivnostima učestvuju i delegati iz devet pridruženih zemalja, četiri pridružene mediteranske zemlje, kao i osam parlamentarnih posmatračkih delegacija.
Pridruženi članovi – ono što Kosovo želi da postigne – mogu predstaviti rezolucije i podnositi amandmane na rezolucije. Također, oni mogu služiti kao specijalni izvjestioci udruženi u komitete, kako bi predstavili svoje perspektive u izvještajima Parlamentarne skupštine NATO-a.
Međutim, oni nemaju pravo glasanja o izvještajima, rezolucijama ili rukovodstvu Parlamentarne skupštine, niti doprinose njenom budžetu.
Trenutno je devet pridruženih članova, među kojima su Srbija i Bosna i Hercegovina.
Skupština Kosova je već godinama posmatračka delegacija sa dva mjesta u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. Sa unaprjeđenjem statusa povećala bi se i kosovska delegacija.
Na sastanku u Sofiji učesnike će primiti generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg i drugi visoki zvaničnici Alijanse i zemlje domaćina - Bugarske.
Razgovaraće se o temama koje se odnose na euroatlantsku odbranu i bezbjednost, sa fokusom na podršku Ukrajini i prioritete ovogodišnjeg samita NATO, koji će se održati u julu u Washingtonu.
"Očekuje se da će Skupština tokom sednice učvrstiti svoj nepokolebljiv stav o neopravdanom, ničim izazvanom i brutalnom ratu Rusije protiv Ukrajine, razgovarati o pružanju trenutne i dugoročne pomoći Ukrajini i usvojiti deklaraciju podrške Ukrajini do njene pobjede", saopšteno je iz Parlamentarne skupštine NATO-a.
Kosovo i NATO
Nakon što je Rusija pokrenula invaziju punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine, kosovske vlasti su zatražile ubrzano članstvo u NATO.
"Ubrzano članstvo Kosova u NATO i uspostavljanje stalne baze američkih snaga su neposredna potreba za garantovanje mira, bezbjednosti i stabilnosti na Zapadnom Balkanu i šire", rekao je tadašnji ministar odbrane Kosova, Armend Mehaj.
NATO nije komentarisao ovaj zahtjev Kosova, ali je uvjerio da njegova mirovna misija u zemlji (KFOR) "omogućava hitno rješavanje bilo kakvog razvoja događaja koji može utjecati na bezbjednosnu situaciju".
Zašto bi na Kosovu bilo potrebno stalno jačanje NATO-a?
NATO snage su na Kosovu prisutne od juna 1999. godine, nakon završetka rata i povlačenja srpskih snaga.
Kosovo graniči sa tri države NATO članice: Albanijom, Crnom Gorom i Sjevernom Makedonijom.
U redovima NATO su četiri zemlje koje još ne priznaju nezavisnost Kosova: Grčka, Španija, Rumunija i Slovačka.
