Linkovi

Izdvojeno

Korupcija za vrijeme pandemije: Najviše predmeta u TK a istraga u ZE-DO kantonu

FOTO: Pravosudje.ba

Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona (TK) je u periodu pandemije koronavirusa formiralo najviše predmeta za koruptivna krivična djela u Bosni i Hercegovini, dok je najviše istraga pokrenulo Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), pokazuju podaci koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Piše: Birn BiH

Državno tužilaštvo je od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo preuzelo predmet “Respiratori” protiv premijera Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadila Novalića, direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika firme “F.H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića. Oni su osumnjičeni da su počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa.

Iz Državnog tužilaštva su naveli da rade i na predmetima u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana, te da su praćena dešavanja vezana za pojedine klastere te za problem s vršenjem obdukcija. Na osnovu objavljenih informacija o pokrenutim istragama, Državno tužilaštvo je tokom pandemije pokrenulo manje istraga za korupciju od nekoliko lokalnih tužilaštava.

Na području Republike Srpske (RS) najviše prijava, njih 17, zaprimilo je Okružno tužilaštvo u Doboju, a Tužilaštvo Brčko distrikta zaprimilo je 12 predmeta korupcije, od kojih nisu svi direktno povezani s pandemijom koronavirusa.

Tri tužilaštva u BiH – Kantonalno tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona u Širokom Brijegu, Kantonalno tužilaštvo Kantona 10 Livno i Okružno tužilaštvo Bijeljina – nisu zaprimila nijednu prijavu za koruptivna djela tokom pandemije.

Tuzlansko tužilaštvo formiralo 29 predmeta protiv 51 osobe

Admir Arnautović, stručni savjetnik za odnose s javnošću tuzlanskog tužilaštva, rekao je da je ovo tužilaštvo u periodu od 15. marta do danas po različitim prijavama i izvještajima, formiralo 29 predmeta protiv 51 lica za koruptivna krivična djela, koji su u fazi provjera prijavljenih radnji.

“Od ovog broja, u 25 predmeta se radi o prijavljenom krivičnom djelu ‘zloupotreba položaja i ovlaštenja’, u tri predmeta o krivičnom djelu ‘nesavjestan rad u službi’, te po jedan predmet za prijavljena krivična djela ‘pronevjera u službi i krivotvorenje službene isprave’”, kazao je Arnautović.

On je istaknuo da je ovo tužilaštvo donijelo i tri naredbe o provođenju istrage u tri predmeta, te da su naredbe za provođenje istrage u dva predmeta za utaju poreza, a u jednom za zloupotrebu položaja i ovlaštenja.

U vezi s eventualnim nezakonitostima prilikom provođenja javnih nabavki tokom pandemije, u tuzlanskom tužilaštvu u fazi provjere su tri predmeta.

“Provjere se vrše u predmetima o izgradnji izolatorija u Domu zdravlja u Srebreniku, o smještaju većeg broja osoba u karantin u ‘A-hoteli’ (hotel ‘Tuzla’), hotel ‘Tehnograd’ Tuzla i Studentski dom Tuzla, te o nabavci zaštitne opreme u Kantonalnoj upravi civilne zaštite TK-a”, rekao je Arnautović.

BIRN BiH ranije je pisao o izgradnji izolatorija i odabiru tuzlanskih hotela za karantin.

Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona pokrenulo je najviše istraga za zloupotrebu položaja.

“Ovo tužilaštvo je u ukupno devet predmeta donijelo naredbu o provođenju istrage zbog krivičnog djela ‘zloupotreba položaja ili ovlaštenja’. Ovo tužilaštvo od 1. marta do 18. maja nije zaprimilo prijave niti pokretalo istrage vezano za zloupotrebe u javnim nabavkama”, kazala je Mirna Poljac, portparolka ovog tužilaštva.

Dodala je da je u istom periodu Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona zaprimilo i sedam prijava, na osnovu kojih je formirano sedam predmeta i to za krivično djelo “zloupotreba položaja ili ovlaštenja”, te da su predmeti tek formirani i u fazi su prijave.

Manje predmeta u Državnom tužilaštvu

Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, rekao je da je javnosti poznato da je ovo tužilaštvo pokrenulo više predmeta koji se odnose na kaznena djela počinjena za vrijeme pandemije COVID-19.

“Radimo na predmetima koji se odnose na navode o zlouporabama u procesima javnih nabavki, predmete u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana (predmeti protiv dva pripadnika Granične policije). Pratili smo dešavanja vezana za pojedine klastere, problem s vršenjem obdukcija…”, kazao je Grubešić.

Iz Državnog tužilaštva je 19. maja saopćeno da je donesena naredba o provođenju istrage, te da je ispitano više desetina osoba u predmetu “Respiratori”.

Tužilaštvo BiH je predmet “Respiratori” preuzelo od sarajevskog Kantonalnog tužilaštva.

Azra Bavčić, portparolka Tužilaštva Kantona Sarajevo, rekla je da ovo tužilaštvo provjerava navode u šest predmeta zbog navodne nezakonitosti u postupku javnih nabavki.

“Vrše se provjere navoda kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela”, kazala je Bavčić.

Irena Marjanović-Čavkić, portparolka Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona Bihać, rekla je da je ovo tužilaštvo zaprimilo tri prijave koje ukazuju na eventualno izvršenje koruptivnih radnji, a jedna od tih prijava odnosi se na postupak javne nabavke.

“U ovom trenutku se vrše provjere navoda zaprimljenih prijava, te nakon što iste budu okončane, moći će se eventualno govoriti o kvalifikacijama prijavljenih djela”, kazala je Marjanović-Čavkić.

Na području RS-a najviše prijava zaprimilo Okružno tužilaštvo u Doboju

Okružno tužilaštvo u Doboju je od početka marta zaprimilo 17 prijava za koruptivna krivična djela, u kojima se vrše provjere.

“Jedan broj predmeta se odnosi na negativan revizorski izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora, na osnovu provedene finansijske revizije u Domu zdavlja Brod za 2019. godinu, a jedan na zloupotrebe u javnim nabavkama”, rekla je Slobodanka Lukić, službenica za informisanje Okružnog tužilaštva u Doboju.

Dodala je kako je, prema krivičnoj prijavi koju je podnio jedan od ponuđača, prijavljeno pravno lice “Elektro Doboj”, kao ugovorni organ, te odgovorno lice u tom pravnom licu i članovi komisije, a u vezi provedenog postupka javne nabavke, prilikom donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača za nabavku mjerno-priključnih ormarića.

“Prijavljeni se terete za više krivičnih djela: zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, trgovinu uticajem, nesavjestan rad u službi i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava”, kazala je Lukić.

Naglasila je da je ovo tužilaštvo – na osnovu informacija koje su se pojavile u javnosti a koje se odnose na pojavu širenja koronavirusa u Domu za stara lica “Zlatni lug” u Derventi, dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka” te dječijem vrtiću “Naša radost” – po službenoj dužnosti formiralo predmete i zatražilo od tih institucija dostavljanje relevantne dokumentacije.

Okružno tužilaštvo Banja Luka je u periodu pandemije zaprimilo tri prijave za koruptivna krivična djela, a podnosioci prijava su Agencija za javne nabavke BiH, Draško Stanivuković i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

“Prijava Agencije za javne nabavke BiH je proslijeđena na nadležno postupanje Republičkom tužilaštvu, posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala. Preostale dvije prijave odnose se na nabavku medicinske opreme. S obzirom da su prijave tek zaprimljene u rad Tužilaštva, detalje iz prijava ne možemo saopštiti”, rekla je Maja Đaković-Vidović, rukovodilac odnosa s javnošću ovog tužilaštva.

Tužilaštvo Brčko distrikta BiH je u periodu od 11. marta do 27. maja 2020. godine zaprimilo 12 predmeta iz oblasti korupcije, koji se nalaze u predistražnoj fazi.

“Od ovog broja pet predmeta se može vezati za pandemiju virusa COVID-19. Niti jedan prijavljeni događaj se ne veže za zloupotrebe u javnim nabavkama. Svi događaji se mogu eventualno vezati za krivična djela protiv zdravlja ljudi”, kazao je Zekerija Mujkanović, glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta.

Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu zaprimilo je jedan predmet za zloupotrebe u javnim nabavkama.

“Prijavu je podnijela Agencija za javne nabavke protiv JPŠ-a ‘Šume Republike Srpske’ Sokolac zbog sumnje da su postupale suprotno odredbama Zakona o javnim nabavkama. Nakon provjere svih navoda iz prijave, postupajući tužilac će donijeti odluke u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske (ZKP RS)”, rekao je Neven Kramer, sekretar Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.

Iz Agencije za javne nabavke je saopćeno da je sredinom maja proslijeđena prijava potencijalne povrede Zakona o javnim nabavkama u vezi s Javnim preduzećem šumarstva (JPŠ) “Šume Republike Srpske” Sokolac zbog postojanja elemenata eventualnog krivičnog djela.

“Postupak je u fazi istrage i ne možemo davati nikakve konkretne informacije, zato što bi otkrivanje takvih informacija moglo ugroziti istragu”, naveli iz Agencije.

Kramer je dodao je Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu tokom trajanja pandemije COVID-19, zaprimilo i jedan predmet za koruptivna krivična djela, a vrijeme radnji djela odnosi se na period od 2016. do 2017. godine zbog nezakonitog postupanja više službenih i odgovornih lica u opštini Milići.

Ostala tužilaštva kojima je BIRN BiH poslao zahtjeve nisu do objavljivanja ovog teksta odgovorila na upit.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala kazala je ranije za BIRN BiH da je problem što se uglavnom procesuiraju hitni slučajevi, dok krupne afere uglavnom završavaju “formiranim predmetima”, koji, kako je rekla, rijetko dovedu do podignutih optužnica, a kamoli do pravosnažnih presuda.

Na osnovu podataka iz Transparency Internationala, među predmetima koji i dođu do optuženja i presuda, od 143 pravosnažne osuđujuće presude za korupciju tokom 2019. godine, 97 ih je završilo uslovnom kaznom.

See all News Updates of the Day

SAD u 24 sata izvele dva udara na lidere Islamske države u Siriji

Mapa oblasti Kamišli, u sjeveroistočnoj Siriji.

Oslabljena i oprezna teroristička grupa Islamska država (ID) pretrpjela je novu seriju neuspjeha kada su američke snage gađale tri ključna lidera te organizacije u dvije operacije u sjevernoj Siriji u jednom danu.

SAD su potvrdile prvu operaciju, najavljujući da su američke specijalne snage izvele helikopterski napad u četvrtak rano u blizini sela Kamišli na sjeveroistoku zemlje, u oblasti koju kontrolišu snage lojalne sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu.

Centralna komanda SAD (CENTCOM), koja nadgleda američke snage u Siriji i većem dijelu Bliskog istoka, saopštila je da je meta operacije Rakan Vahid al Šamri - ubijen, a da je jedan od njegovih saradnika povrijeđen. Uhapšena su još dva saradnika.

Američki vojni i obavještajni zvaničnici opisali su al-Šamrija kao dugogodišnjeg operativca ID koji je igrao ključnu ulogu u švercu oružja i boraca za podršku operacijama terorističke grupe.

Aktivisti Sirijske opservatorije za ljudska prava sa sjedištem u Londonu saopštili su da je u ranim jutarnjim satima američki napad izvršen u selu Moluk Saraj, oko 17 kilometara južno od Kamišlija, i da je meta ubijena nakon što je odbila da se preda.

Aktivisti su dalje identifikovali dvojicu uhapšenih muškaraca kao iračke državljane i komandante "vojnobezbjednosne frakcije".

Glas Amerike nije mogao samostalno da potvrdi tvrdnje aktivista.

Kasnije u četvrtak, američka vojska je zadala nešto što je moglo biti još veći udarac, izvodeći precizni vazdušni napad nešto poslije 18 časova po lokalnom vremenu na sjeveru Sirije, ubivši još dva visoka zvaničnika ID.

U izjavi koju je podijelio sa Glasom Amerike, CENTCOM je naveo da je u napadu ubijen Abu Ala, opisan kao jedan od "najboljih pet" terorističke grupe, koji je služio kao zamjenik vođe ID-a u Siriji.

Drugi zvaničnik ID Abu Mu'Ad al-Katani, za koga se tvrdi da je odgovoran za poslove sa zatvorenicima, također je ubijen.

O vazdušnom napadu prvi je izvijestio Fox News.

Zvaničnici CENTCOM-a rekli su da je vazdušni napad rezultat "više od 1.000 sati prikupljanja obavještajnih podataka na svaku od dvije mete" i da prve procjene nisu pokazale civilne žrtve u napadu.

Udari SAD protiv ID uslijedili su nedjeljama nakon što je jedan od najviših američkih zvaničnika za borbu protiv terorizma rekao da je ID zaglavljen u "režimu preživljavanja" i za sada nesposoban da prevaziđe nemilosrdni antiteroristički pritisak iz Sjedinjenih Država.

Teroristička grupa "više ne pokušava da napadne Sjedinjene Države", rekla je prošlog mjeseca direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid, ukazujući na seriju udara na čelnike grupe i hapšenja, počevši od februarske racije koja je dovela do smrti bivšeg emira ID Abua Ibrahima al-Hašimi al-Kurašija, također poznat kao hadži Abdalah.

U julu su SAD saopštile da je u napadu dronom na sjeverozapadu Sirije ubijen još jedan lider "top pet" Islamske države, Maher al-Agal, opisan kao najviši sirijski zvaničnik te terorističke grupe.

U junu, američke specijalne snage uhvatile su Hanija Ahmeda al-Kurdija, opisanog kao jednog od viših lidera ID, tokom helikopterskog napada u Džarablusu, na sjeverozapadu Sirije.

Američki saveznici i partneri takođe su izneli značajne pobjede protiv glavnog rukovodstva ID. Turska je prošlog mjeseca potvrdila hapšenje Bašara Hataba Gazala Al Sumaidaija u maju, visokog zvaničnika ID za koga se smatra da je bio jedan od nekolicine lidera u redu da postane novi emir.

Analitičari koji proučavaju ID, također poznat kao ISIS, kažu da očigledan uspjeh američkih operacija u četvrtak ne treba minimizirati.

"Ubistvo zamjenika emira ISIS-a za Siriju je značajno dostignuće, s obzirom na to da je Sirija očigledno mjesto gdje ISIS najviše ulaže svoje resurse ovih dana", rekao je Charles Lister, direktor programa za Siriju i borbu protiv terorizma sa sjedištem u Washingtonu.

Ali dok je primijetio da su SAD i njihovi saveznici uspješno eleminisali vrh ID, Lister je upozorio da bi bila greška da Zapad sada popusti.

"Sirija je dugo bila strateška dubina grupe, ali danas nudi svoj najveći potencijal za podsticanje budućeg oživljavanja", rekao je on za Glas Amerike. "Tempo napada ISIS-a u sjeveroistočnoj Siriji značajno je porastao nekoliko mjeseci. To ove američke operacije čini još važnijim."

Sjedinjene Države imaju oko 900 vojnika u Siriji. Ali ostaje pitane da li postoji potreba da se pojača to prisustvo.

Sirijske demokratske snage (SDF) koje podržavaju SAD objavile su prošlog mjeseca još 105 hapšenja vezanih za IS u kampu za raseljena lica al-Hol, dio antiterorističke operacije koja je u augustu dovela do 121 hapšenja.

Operacija SDF-a je također pronašla skrovišta oružja i srušila šatore koje su koristili sljedbenici IS-a da muče druge stanovnike kampa.

Operacija, koju je podržala koalicija predvođena SAD, također je pomogla da se demontira ono što su zvaničnici koalicije opisali kao "glavnu mrežu za pomoć ISIS-u, kako unutar kampa, tako i širom Sirije".

Čini se da se napadi protiv ID u četvrtak, prema nekim stručnjacima, uspješno nadograđuju na te napore iskorištavanjem kritičnih obavještajnih podataka.

"Svakako, ove dvije operacije pokazuju kontinuirani pritisak SAD na elemente ISIS-a u Siriji. Ali što je još važnije, one pokazuju kakve efekte SAD mogu da proizvedu malim otiskom", rekla je za Glas Amerike Katherine Zimmerman, saradnica na Američkom preduzetničkom institutu.

Sudija blokirao ključne dijelove novog zakona o oružju države New York

Znak "Zona bez oružja" postavljen u New Yorku, august 2022,.

Posljednji pokušaj New Yorka da ograniči ko može da nosi pištolj u javnosti i gdje može da se donese vatreno oružje odbacio je u četvrtak federalni sudija, koji je presudio da je više odredbi u državnom zakonu usvojenom ove godine neustavno.

U presudi koja ne stupa na snagu odmah, američki okružni sudija Glenn Suddaby odbacio je ključne elemente užurbanog pokušaja države da ponovo napiše svoje zakone o oružju pošto je stare poništio Vrhovni sud SAD u junu.

Država ne može da zabrani ljudima da nose oružje u njujorškom metrou ili na Times Squareu, presudio je sudija, iako je rekao da ima pravo da isključi oružje sa nekih drugih lokacija, uključujući škole.

Nekoliko novih državnih pravila o davanju dozvola otišlo je predaleko, napisao je on, uključujući jedno koje zahtijeva od kandidata da budu "dobrog moralnog karaktera", a drugo koje je natjeralo podnosioce da predaju informacije o svojim nalozima na društvenim mrežama.

Capitol: Potresna svjedočenja preživjelih i roditelja ubijene djece u masovnim pucnjavama
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:03 0:00

Krajnji rezultat je bila šema licenciranja koja je zabranjivala ljudima da nose pištolj za samoodbranu osim ako podnosilac prijave nije mogao da ubijedi službenike za izdavanje dozvola da ga neće koristiti da bi povrijedio sebe ili druge, napisao je sudija.

"Jednostavno rečeno, umjesto da se kreće ka tome da postane jurisdikcija koja se izdaje, država New York se dodatno učvrstila kao jurisdikcija koja se ne izdaje. I, čineći to, dodatno je smanjila prvorazredno ustavno pravo na nošenje oružja u javnosti za samoodbranu u puki zahtjev", napisao je Suddaby.

Suddaby, kojeg je imenovao bivši predsjednik George Bush mlađi, stavio je svoju odluku na čekanje na tri dana kako bi omogućio državi da je ospori na višem sudu.

Državna tužiteljica New Yorka Letitia James rekla je da će njena kancelarija uložiti žalbu.

"Današnja odluka dolazi nakon masovnih pucnjava i rasprostranjenog nasilja iz vatrenog oružja koje povrjeđuje zajednice ovdje u New Yorku i širom zemlje. Iako se odlukom čuvaju dijelovi zakona, vjerujemo da zakon mora biti sačuvan onako kako je usvojen", rekala je tužiteljica James, demokratkinja.

Zakonodavci su ovog ljeta ponovo napisali državne zakone o oružju pošto je presudom Vrhovnog suda poništen stari njujorški sistem za izdavanje dozvola za nošenje oružja van kuće. Viši sud je odbacio dugogodišnji zahtjev države da ljudi predstave neobičnu prijetnju po svoju bezbjednost da bi se kvalifikovali za takvu dozvolu.

Novi zakon, koji je stupio na snagu 1. septembra, široko je proširio ko može da dobije dozvolu za oružje, ali je pooštrio uslove za obuku kandidata i zahtijevao od njih da predaju više privatnih podataka, uključujući spisak svih koji žive u njihovom domu. Država je također napravila dugačku listu mjesta gdje bi vatreno oružje bilo zabranjeno.

Pravila koja zabranjuju većini ljudi da nose oružje u škole, vladine zgrade, biračka mjesta i vjerske objekte su u redu, napisao je sudija. Ali država nije mogla da uvede nove zabrane ljudima da nose pištolje u sistemima javnog prevoza, u ljetnim kampovima ili na mjestima gdje se konzumira alkohol.

Sudija je također zadao udarac odredbi koja zabranjuje ljudima da unose oružje na tuđu imovinu osim ako vlasnici ne daju dozvolu - na primjer, postavljanjem znaka u izlog.

Bilo je nekoliko federalnih izazova novom zakonu od strane zagovornika prava na oružje koji tvrde da zakon krši Drugi amandman i prava na slobodu govora.

Ovu tužbu podnijelo je šest vlasnika oružja iz države New York, koji tvrde da zakon krši njihova ustavna prava. Većina tužilaca ima dozvole za nošenje i tvrde da im zakon sprječava da drže oružje na određenim osjetljivim mjestima kao što su državni parkovi ili crkva.

Istinomjer donosi listu bh. političara koji najčešće lažu

Istinomjer donosi listu bh. političara koji najčešće lažu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:19 0:00

Istinomjer je od Općih izbora 2018. godine ocijenio 600 tvrdnji aktera na političkoj sceni BiH, a u narednom prilogu pogledajte koji su se to zvaničnici i zvaničnice najčešće nalazili u kategoriji neistinitih tvrdnji na ovom portalu u protekle četiri godine i na koje teme su izgovarali neistine.

Biden pomilovao osuđenike za posjedovanje marihuane, mijenja politiku prema tom pitanju

Predsjednik SAD-a Joe Biden tokom obraćanja povodom promjene državne politike prema marihuani. (Foto: Twitter/@whitehouse)

Američki predsjednik Joe Biden naložio je promjenu državne politike u vezi sa marihuanom – proglašavajući pomilovanje za sve ranije federalne prekršaje čiji su uzroci njeno posjedovanje.

„Hiljadama ljudi koji su na federalnom nivou osuđeni zbog pukog posjedovanja marihuane odbija se pravo na zaposlenje, smještaj ili obrazovanje. Potezi koje povlačim pružiće olakšanje zbog kolateralnih posljedica proisteklih iz osuđujućih presuda”, objavio je Biden.

On je pozvao sve guvernere američkih država da postupe na isti način.

„Kao što niko ne bi trebalo da bude u federalnom pritvoru zbog posjedovanja marihuane, to bi isto trebalo da važi za lokalne ili zatvore na nivou država. Također, od sekretara za zdravstvo, socijalne usluge, kao i državnog tužioca tražim reviziju načina na koji se marihuana tretira po federalnom zakonu”, saopštio je američki predsjednik.

„Kao što sam često govorio tokom predsjedničke kampanje - niko ne bi trebalo da bude pritvoren samo zbog upotrebe ili posjedovanja marihuane. Takva praksa, usljed posjedovanja, uticala je na previše ljudskih života – zbog postupaka koje brojne države više ne zabranjuju. Uprkos tome što bijelci i ljudi drugih rasa koriste marihuanu u sličnim stopama – za to su u mnogo većim stopama hapšeni, gonjeni i osuđivani crnci”, ukazao je on.

Biden je podsjetio da je marihuana trenutno, prema američkom zakonu, klasifikovana kao najopasnija supstanca, poput heriona i LSD-a, što je viši nivo od fentanila i metamfetamina – koje američke vlasti smatraju odgovornim za epidemiju predoziranja u zemlji.

„Konačno, čak i kada se federalna i državna regulativa u vezi sa marihuanom promijeni – na snazi bi trebalo da ostanu važna ograničenja u trgovini, marketingu, kao i prodaji maloljetnicima”, poručio je američki predsjednik – uz napomenu da je, kako je rekao, previše života ispaštalo zbog neuspjelog pristupa marihuani.

„Vrijeme je da ispravimo te greške”, zaključio je američki predsjednik Biden u izjavi kojom je objelodanio promjenu državne politike u vezi sa marihuanom.

Samit Evropske političke zajednice: Gradimo novi poredak bez Rusije

Sastanak Evropske političke zajednice u Pragu

U glavnom gradu Češke održava se prvi sastanak Evropske političke zajednice, koji osim lidera zemalja EU okuplja i predstavnike zemalja Zapadnog Balkana, Turske, Velike Britanije i drugih.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell izjavio je da je želja EU da 44 predstavnika istaknu međunarodnu izolaciju Rusije zbog agresije na Ukrajinu.

Ipak, očekuje se da isplivaju razlike među zemljama u pogledu ograničavanja cijena energenata, koje su skočile zbog rata u Ukrajini.

"Ovaj sastanak je način da napravimo novi poredak bez Rusije. Ne znači da ćemo isključiti Rusiju zauvijek, ali ova Rusija, Putinova Rusija, ne može da sjedi za našim stolom", rekao je Borrell.

U tom kontekstu, Borrell je pomenuo i Evropsku političku zajednicu, koja okuplja zemlje od Britanije, preko Srbije do Turske.

"Ovo je poruka koju želimo da pošaljemo - Rusija je izolovana, ne može da sjedi za stolom, dok svi ostali mogu", naveo je Borrell.

Okupljanje u Praškom zamku viđeno je kao znak solidarnosti unutar kontinenta, na više nivoa - uključujući i bezbjednosni i ekonomski - zbog rata u Ukrajini. Ipak, nije jasno šta su krajnji ili konkretni ciljevi ovog samita.

Kritičari Evropske političke zajednice, koja je ideja francuskog predsjednika, kažu da je posrijedi samo još jedna pričaonica kojom neće biti lako upravljati, jer okuplja i rivale - poput Jermenije i Azerbejdžana, ili Grčke i Turske.

Drugi, pak, samit vide kao šansu za otopljavanje odnosa EU i Britanije, budući da je došla i britanska premijerka Liz Tras.

EU je usaglasila i osmi paket sankcija Rusiji zbog aneksije ukrajinskih teritorija, a ograničenja na pomorski transport nafte mogla bi da pogode i Srbiju, ako EU i definitivno odluči da zabrani Hrvatskoj da uvozi rusku naftu, koja se preko naftovoda JANAF prebacuje u Srbiju.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG