Linkovi

Izdvojeno

Korupcija za vrijeme pandemije: Najviše predmeta u TK a istraga u ZE-DO kantonu

FOTO: Pravosudje.ba
FOTO: Pravosudje.ba

Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona (TK) je u periodu pandemije koronavirusa formiralo najviše predmeta za koruptivna krivična djela u Bosni i Hercegovini, dok je najviše istraga pokrenulo Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), pokazuju podaci koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Piše: Birn BiH

Državno tužilaštvo je od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo preuzelo predmet “Respiratori” protiv premijera Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadila Novalića, direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika firme “F.H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića. Oni su osumnjičeni da su počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa.

Iz Državnog tužilaštva su naveli da rade i na predmetima u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana, te da su praćena dešavanja vezana za pojedine klastere te za problem s vršenjem obdukcija. Na osnovu objavljenih informacija o pokrenutim istragama, Državno tužilaštvo je tokom pandemije pokrenulo manje istraga za korupciju od nekoliko lokalnih tužilaštava.

Na području Republike Srpske (RS) najviše prijava, njih 17, zaprimilo je Okružno tužilaštvo u Doboju, a Tužilaštvo Brčko distrikta zaprimilo je 12 predmeta korupcije, od kojih nisu svi direktno povezani s pandemijom koronavirusa.

Tri tužilaštva u BiH – Kantonalno tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona u Širokom Brijegu, Kantonalno tužilaštvo Kantona 10 Livno i Okružno tužilaštvo Bijeljina – nisu zaprimila nijednu prijavu za koruptivna djela tokom pandemije.

Tuzlansko tužilaštvo formiralo 29 predmeta protiv 51 osobe

Admir Arnautović, stručni savjetnik za odnose s javnošću tuzlanskog tužilaštva, rekao je da je ovo tužilaštvo u periodu od 15. marta do danas po različitim prijavama i izvještajima, formiralo 29 predmeta protiv 51 lica za koruptivna krivična djela, koji su u fazi provjera prijavljenih radnji.

“Od ovog broja, u 25 predmeta se radi o prijavljenom krivičnom djelu ‘zloupotreba položaja i ovlaštenja’, u tri predmeta o krivičnom djelu ‘nesavjestan rad u službi’, te po jedan predmet za prijavljena krivična djela ‘pronevjera u službi i krivotvorenje službene isprave’”, kazao je Arnautović.

On je istaknuo da je ovo tužilaštvo donijelo i tri naredbe o provođenju istrage u tri predmeta, te da su naredbe za provođenje istrage u dva predmeta za utaju poreza, a u jednom za zloupotrebu položaja i ovlaštenja.

U vezi s eventualnim nezakonitostima prilikom provođenja javnih nabavki tokom pandemije, u tuzlanskom tužilaštvu u fazi provjere su tri predmeta.

“Provjere se vrše u predmetima o izgradnji izolatorija u Domu zdravlja u Srebreniku, o smještaju većeg broja osoba u karantin u ‘A-hoteli’ (hotel ‘Tuzla’), hotel ‘Tehnograd’ Tuzla i Studentski dom Tuzla, te o nabavci zaštitne opreme u Kantonalnoj upravi civilne zaštite TK-a”, rekao je Arnautović.

BIRN BiH ranije je pisao o izgradnji izolatorija i odabiru tuzlanskih hotela za karantin.

Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona pokrenulo je najviše istraga za zloupotrebu položaja.

“Ovo tužilaštvo je u ukupno devet predmeta donijelo naredbu o provođenju istrage zbog krivičnog djela ‘zloupotreba položaja ili ovlaštenja’. Ovo tužilaštvo od 1. marta do 18. maja nije zaprimilo prijave niti pokretalo istrage vezano za zloupotrebe u javnim nabavkama”, kazala je Mirna Poljac, portparolka ovog tužilaštva.

Dodala je da je u istom periodu Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona zaprimilo i sedam prijava, na osnovu kojih je formirano sedam predmeta i to za krivično djelo “zloupotreba položaja ili ovlaštenja”, te da su predmeti tek formirani i u fazi su prijave.

Manje predmeta u Državnom tužilaštvu

Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, rekao je da je javnosti poznato da je ovo tužilaštvo pokrenulo više predmeta koji se odnose na kaznena djela počinjena za vrijeme pandemije COVID-19.

“Radimo na predmetima koji se odnose na navode o zlouporabama u procesima javnih nabavki, predmete u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana (predmeti protiv dva pripadnika Granične policije). Pratili smo dešavanja vezana za pojedine klastere, problem s vršenjem obdukcija…”, kazao je Grubešić.

Iz Državnog tužilaštva je 19. maja saopćeno da je donesena naredba o provođenju istrage, te da je ispitano više desetina osoba u predmetu “Respiratori”.

Tužilaštvo BiH je predmet “Respiratori” preuzelo od sarajevskog Kantonalnog tužilaštva.

Azra Bavčić, portparolka Tužilaštva Kantona Sarajevo, rekla je da ovo tužilaštvo provjerava navode u šest predmeta zbog navodne nezakonitosti u postupku javnih nabavki.

“Vrše se provjere navoda kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela”, kazala je Bavčić.

Irena Marjanović-Čavkić, portparolka Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona Bihać, rekla je da je ovo tužilaštvo zaprimilo tri prijave koje ukazuju na eventualno izvršenje koruptivnih radnji, a jedna od tih prijava odnosi se na postupak javne nabavke.

“U ovom trenutku se vrše provjere navoda zaprimljenih prijava, te nakon što iste budu okončane, moći će se eventualno govoriti o kvalifikacijama prijavljenih djela”, kazala je Marjanović-Čavkić.

Na području RS-a najviše prijava zaprimilo Okružno tužilaštvo u Doboju

Okružno tužilaštvo u Doboju je od početka marta zaprimilo 17 prijava za koruptivna krivična djela, u kojima se vrše provjere.

“Jedan broj predmeta se odnosi na negativan revizorski izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora, na osnovu provedene finansijske revizije u Domu zdavlja Brod za 2019. godinu, a jedan na zloupotrebe u javnim nabavkama”, rekla je Slobodanka Lukić, službenica za informisanje Okružnog tužilaštva u Doboju.

Dodala je kako je, prema krivičnoj prijavi koju je podnio jedan od ponuđača, prijavljeno pravno lice “Elektro Doboj”, kao ugovorni organ, te odgovorno lice u tom pravnom licu i članovi komisije, a u vezi provedenog postupka javne nabavke, prilikom donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača za nabavku mjerno-priključnih ormarića.

“Prijavljeni se terete za više krivičnih djela: zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, trgovinu uticajem, nesavjestan rad u službi i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava”, kazala je Lukić.

Naglasila je da je ovo tužilaštvo – na osnovu informacija koje su se pojavile u javnosti a koje se odnose na pojavu širenja koronavirusa u Domu za stara lica “Zlatni lug” u Derventi, dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka” te dječijem vrtiću “Naša radost” – po službenoj dužnosti formiralo predmete i zatražilo od tih institucija dostavljanje relevantne dokumentacije.

Okružno tužilaštvo Banja Luka je u periodu pandemije zaprimilo tri prijave za koruptivna krivična djela, a podnosioci prijava su Agencija za javne nabavke BiH, Draško Stanivuković i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).

“Prijava Agencije za javne nabavke BiH je proslijeđena na nadležno postupanje Republičkom tužilaštvu, posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala. Preostale dvije prijave odnose se na nabavku medicinske opreme. S obzirom da su prijave tek zaprimljene u rad Tužilaštva, detalje iz prijava ne možemo saopštiti”, rekla je Maja Đaković-Vidović, rukovodilac odnosa s javnošću ovog tužilaštva.

Tužilaštvo Brčko distrikta BiH je u periodu od 11. marta do 27. maja 2020. godine zaprimilo 12 predmeta iz oblasti korupcije, koji se nalaze u predistražnoj fazi.

“Od ovog broja pet predmeta se može vezati za pandemiju virusa COVID-19. Niti jedan prijavljeni događaj se ne veže za zloupotrebe u javnim nabavkama. Svi događaji se mogu eventualno vezati za krivična djela protiv zdravlja ljudi”, kazao je Zekerija Mujkanović, glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta.

Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu zaprimilo je jedan predmet za zloupotrebe u javnim nabavkama.

“Prijavu je podnijela Agencija za javne nabavke protiv JPŠ-a ‘Šume Republike Srpske’ Sokolac zbog sumnje da su postupale suprotno odredbama Zakona o javnim nabavkama. Nakon provjere svih navoda iz prijave, postupajući tužilac će donijeti odluke u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske (ZKP RS)”, rekao je Neven Kramer, sekretar Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.

Iz Agencije za javne nabavke je saopćeno da je sredinom maja proslijeđena prijava potencijalne povrede Zakona o javnim nabavkama u vezi s Javnim preduzećem šumarstva (JPŠ) “Šume Republike Srpske” Sokolac zbog postojanja elemenata eventualnog krivičnog djela.

“Postupak je u fazi istrage i ne možemo davati nikakve konkretne informacije, zato što bi otkrivanje takvih informacija moglo ugroziti istragu”, naveli iz Agencije.

Kramer je dodao je Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu tokom trajanja pandemije COVID-19, zaprimilo i jedan predmet za koruptivna krivična djela, a vrijeme radnji djela odnosi se na period od 2016. do 2017. godine zbog nezakonitog postupanja više službenih i odgovornih lica u opštini Milići.

Ostala tužilaštva kojima je BIRN BiH poslao zahtjeve nisu do objavljivanja ovog teksta odgovorila na upit.

Ivana Korajlić iz Transparency Internationala kazala je ranije za BIRN BiH da je problem što se uglavnom procesuiraju hitni slučajevi, dok krupne afere uglavnom završavaju “formiranim predmetima”, koji, kako je rekla, rijetko dovedu do podignutih optužnica, a kamoli do pravosnažnih presuda.

Na osnovu podataka iz Transparency Internationala, među predmetima koji i dođu do optuženja i presuda, od 143 pravosnažne osuđujuće presude za korupciju tokom 2019. godine, 97 ih je završilo uslovnom kaznom.

See all News Updates of the Day

Trump, pred susret sa britanskim premijerom, hladan prema mogućnosti mirovnih trupa u Ukrajini

Američki predsjednik Donald Trump rukuje se s britanskim premijerom Keirom Starmerom tokom sastanka u Ovalnoj kancelariji Bijele kuće u Washingtonu, DC, 27. februara 2025.
Američki predsjednik Donald Trump rukuje se s britanskim premijerom Keirom Starmerom tokom sastanka u Ovalnoj kancelariji Bijele kuće u Washingtonu, DC, 27. februara 2025.

Predsjednik Donald Trump ugošćuje britanskog premijera Keira Starmera u Bijeloj kući u kako bi se pozabavio tekućim sukobom u Ukrajini i bilateralnim trgovinskim vezama, usred prijetnji američkog lidera carinama Evropi i zahtjeva da se kontinent manje oslanja na Washington za svoju sigurnost.

Uoči njihovog sastanka, Trump nije bio posvećen pružanju bilo kakvih sigurnosnih garancija za Kijev, uključujući predloženi američki "backstop" za podršku evropskim mirovnim snagama u provedbi potencijalnog primirja između Ukrajine i Rusije - uvjet koji je Starmer zahtijevao.

“Nadam se da imamo taj problem gdje bismo mogli da brinemo o očuvanju mira. Moramo prvo tome”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući u srijedu. „Održavanje mira je veoma lako. Sklapanje dogovora koji je veoma teško”

Među evropskim saveznicima i dalje postoje razlike u vezi sa bilo kojim budućim raspoređivanjem trupa u Ukrajinu. Ujedinjeno Kraljevstvo podržava prijedlog koji predvode Francuska, dok su ga druge nacije, uključujući Poljsku, odbacile.

"Apsolutno sam uvjeren da nam je potreban trajni mir, a ne prekid vatre, a da bi se to dogodilo, potrebne su nam sigurnosne garancije", rekao je Starmer u srijedu, dodajući da će Britanija dati svoj dio da podrži tu mjeru kao dio ukrajinskog mirovnog sporazuma, ali samo uz podršku SAD-a.

Ruski predsjednik Vladimir Putin odbacuje sve sugestije o raspoređivanju mirovnih trupa u Ukrajinu. On je u četvrtak rekao da "zapadne elite" pokušavaju da poremete novouspostavljeni dijalog između Moskve i Washingtona.

Posljednjih sedmica Trump je pokrenuo direktne pregovore s Rusijom kako bi brzo okončao rat bez uključivanja Kijeva ili evropskih saveznika, koje je sve više kritizirao. On je drastično preokrenuo američku politiku svog prethodnika, bivšeg predsjednika Joeo Bidena, čiji je stav administracije o ratu bio da "podržava Ukrajinu koliko god je potrebno" i "ništa o Ukrajini bez Ukrajine", kada su u pitanju mirovni pregovori.

Ponukan da razjasni Trumpov stav o slanju mirovnih snaga, visoki zvaničnik administracije koji je u četvrtak govorio o pozadini novinarima je rekao da postoji "zabrinutost" oko postavljanja trupa na teren u "konfliktu nakon Minska I, čak i nakon Minska II".

Zvaničnik je mislio na sporazum iz 2014. i 2015. koji je imao za cilj okončanje borbi između Ukrajine i separatista koje podržava Rusija u regionu Donbasa u istočnoj Ukrajini, od kojih nijedan nije održan.

Zvaničnik je rekao da će biti manje zabrinutosti za slanje trupa ako se sukob "svede na funkcionalni prekid vatre", kako žele SAD, a još manje uz "široko zasnovano, sporazumno mirovno rješenje među stranama".

Vrsta raspoređenih snaga ovisit će o političkom dogovoru za okončanje rata, rekao je dužnosnik - "kompromis" na koji će se Trump i Starmer fokusirati.

Ključna poruka koju Starmer treba pojačati je da Evropljani moraju biti dio bilo kakvih mirovnih pregovora, rekla je Gesine Weber, članica Geostrateškog tima njemačkog Marshall Funda (GMF).

„Zato što bi bilo veoma čudno imati situaciju u kojoj se teret prebaci na Evropljane, ali ne i stratešku odgovornost i strateška razmišljanja“, rekla je ona za Glas Amerike.

Jačanje odbrane

Trump, koji želi da članice NATO-a povećaju potrošnju na odbranu na 5% svog bruto domaćeg proizvoda, također je ponovio svoj stav da bi Evropa trebala "pojačati", insistirajući da američki porezni obveznici "ne bi trebali plaćati račune... više nego što Evropljani plaćaju".

U 2023. godini, SAD su potrošile 3,4% svog BDP-a na odbranu, prema podacima američke vlade koje je prikupio Međunarodni institut za istraživanje mira u Stockholmu.

U onome što se čini kao potez za smirivanje Trumpa, Starmer je u utorak najavio neočekivano povećanje budžeta za odbranu Ujedinjenog Kraljevstva na 2,5% nacionalnog BDP-a do 2027., a zatim na 2,6% sljedeće godine.

Povećanje će biti finansirano smanjenjem ionako iscrpljenog britanskog budžeta za inostranu pomoć na samo 0,3% BDP-a zemlje. Starmer namjerava dodatno povećati potrošnju na odbranu na 3% u sljedećem parlamentu, koji će početi najkasnije 2029. nakon sljedećih općih izbora.

Premijer je priznao da je odluka o povećanju potrošnje za odbranu "ubrzana" kako Trump kreće u pregovore s Moskvom i jasno daje do znanja da smanjuje podršku SAD-a evropskoj sigurnosti.

Posjeta je izazov za Starmera jer on nastoji da uravnoteži interese Ujedinjenog Kraljevstva sa interesima evropskih saveznika dok se angažuje s nepredvidivom američkom administracijom.

"Najvažnije je da li se ovi momci slažu? Imaju li zajedničku viziju?" rekao je Michael O’Hanlon iz Brookings instituta o Trumpu i Starmeru. To bi, rekao je on za Glas Amerike, moglo signalizirati pojavu zapadne strategije za okončanje rata uz podršku NATO-a.

“Ako je to slučaj, onda smo u dobroj poziciji da pokušamo promovirati pregovore između Rusije i Ukrajine”, dodao je O’Hanlon.

Trump je u srijedu dao do znanja Ukrajini da treba da "zaboravi" na put ka članstvu u NATO-u i da ne treba mnogo očekivati od Washingtona.

„Neću davati sigurnosne garancije – idemo da Evropa to uradi jer mi govorimo o Evropi da je njihov susjed", rekao je on.

Osim pregovora s Moskvom, Trump također gura dogovor sa Kijevom koji bi omogućio Amerikancima pristup ukrajinskim rijetkim zemnim mineralima i nadoknadio sredstva koja je Bajdenova administracija dala za podršku ratnim naporima zemlje.

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy trebao bi se u petak sastati s Trumpom u Bijeloj kući.

Carinske prijetnje

Starmer želi osigurati povoljne uslove usred potencijalnih američkih carina koje bi mogle utjecati na britanski izvoz jer SAD pogađa evropske zemlje sa 25% carina na čelik i aluminij. Trump prijeti više, rekavši da je Evropska unija bila "veoma nepravedna" prema Americi.

Starmer je "u malo delikatnoj poziciji" jer Ujedinjeno Kraljevstvo nije dio jedinstvenog tržišta Evropske unije, rekao je Weber iz GMF-a.

"Dakle, za njega je pitanje u suštini izbjegavanje situacije u kojoj postoje američke carine, i naravno pokušaj da se umiri Washington u tom pogledu, a on također ne ide na liniju superkonfrontacije sa Evropskom unijom", rekla je.

Britanska ministrica finansija Rachel Reeves izjavila je u srijedu da je uvjerena da trgovina i ulaganja između SAD-a i Velike Britanije neće biti poremećeni usljed Trumpovih tarifnih prijetnji.

Mišljenja američkih i evropskih stručnjaka: I konzervativci i liberali na istoj poziciji - Dodik je smetnja jedinstvu i napretku BiH

I liberali i konzervativci istog mišljenja: Dodik je kontinuirana smetnja jedinstvu i napretku BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:15 0:00

Za mišljenja o presudi Miloradu Dodiku pitali smo američke i evropske poznavatelje zapadnog Balkana, stručnjake koji naginju i konzervativnoj i liberalnoj političkoj misli. Bez obzira na to, slažu se da je Milorad Dodik kontinuirana smetnja jedinstvu ali i napretku BiH.

Luke Coffey, stručnjak pri konzervativnom institute Hudson, kaže da, “Dodik ostaje i dalje destabilizirajuća sila koja prijeti ne samo suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Herzegovine, nego i šire,, tj. stabilnosti cijelog Balkana i Evrope.

Luke Coffey
Luke Coffey

"Njegova konstantna secesionistička retorika direktno podriva jedinstvo BiH, potpaljuje tenzije i podstiče separatističke ambicije", kaže Coffey za Glas Amerike.

"Njegove napore da oslabi državu aktivno podržava i Srbija i Rusija, a dogadjaji ove sedmice služe kao alarmantno podsjećanje da Sjedinjene Države, a ni Evropa, ne mogu više priuštiti sebi da ignoriraju ovaj region,” zaključuje Luke Coffey iz konzervativne institucije Hudson.

Profesorica Tanya Domi sa Univerziteta Columbia se osvrnula na činjenicu da gospodin Dodik sada upozorava da je ova presuda, kako je rekao “kraj Bosne”:

Tanya Domi
Tanya Domi

"Ono što je takodjer interesantno u ovoj situaciji je da gospodin Dodik od ovoga pokušava napraviti nešto što je veće od njega samoga, i uključiti sve Srbe u ovaj kontekst a sebe predstaviti kao neku žrtvu.

Ova presuda je trebala da se desi I ranije i možda je prekasno i nedovoljno… Ipak, to je jedan značajan korak naprijed. Sada će biti interesantno vidjeti kako će se opozicija u RS postaviti dok se ovaj process bude nastavljao", kaže Domi.

Daniel Serwer
Daniel Serwer

Ovo je dobar početak, ali je neophodno još puno toga uraditi", kazao je profesor Daniel Serwer, jedan od najboljih američkih poznavatelja prilika na zapadnom Balkanu.

"Korupcija bi morala biti slijedeća optužba, jer potpuna pravda zahtijeva kontinuirano krivično gonjenje”, kaže za Glas Amerike Daniel Serwer, profesor na Univerzitetu Johns Hopkins .

Toby Vogel, analitičar pri Vijeću za politiku demokratizacije u Berlinu, naglašava:

"Mislim da je najvažnija poenta da je, političar na visokoj fuknciji, jedan lider u Bosni i Hercegovini, proglašen krivim za zloupotrebu položaja. Ovo nije trivijalna stvar, u ovo je u simboličnom smislu vrlo važno i možda predstavlja i momenat kad se jedna vrsta bezakonja završava.

Također je vrlo bitno, u isto vrijeme, ovome ne pridavati previše značaja, jer ovo nije konačna presuda, i proces može potrajati i do kraja godine.

Toby Vogel
Toby Vogel

No, kada dođe do konačne presude, i ako ostane nepromijenjena, onda se postavlja pitanje kako će Bosna I Hercegovina tu odluku provesti. Hoće li poslati policiju u Banjaluku da uhapsi Dodika, hoće li poništiti odluke Skupčtine RS i šta će biti sljedeći korak?

Još jedna značajna dimenzija u ovome je i mandat mirovne misije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini koji je joč uvijek na snazi i čiji je zadatak da održava sigurnost i bezbjednost.

Mirovna misija kojom upravlja Evropska unija će se također suočiti sa izazovima je im nedostaje osoblja, transporta i jednostavno nemaju operacioni kapacitet na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine", zaključuje Vogel u razgovoru za Glas Amerike.

Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti

Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.
Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.

Sud BiH saopštio je da je Milorad Dodik prvostepenom presudom osuđen zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika i određena mu je kazna zatvora od jedne godine kao i mjera zabrana vršenja dužnosti predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina.

Drugooptuženi Miloš Lukić, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, oslobođen je optužbi.

U ljeto 2023. godine Dodik je vodio još jednu od svojih bitki s visokim predstavnikom. Narodna skupština usvojila je zakon prema kojem se odluke visokog predstavnika neće objavljivati u “Službenom glasniku”. Prije nego što je stupio na snagu, visoki predstavnik Christian Schmidt je poništio taj zakon. Kada je Dodik najavio da će potpisati ukaz o proglašenju zakona iako je on poništen, Schmidt je izmijenio Krivični zakon BiH tako da je nepoštivanje odluka visokog predstavnika učinio krivičnim djelom.

Prkoseći ovim odlukama, Dodik je ipak potpisao ukaz o proglašenju dva poništena zakona. Dva rukovodioca “Službenog glasnika” podnijela su ostavku u samo nekoliko mjeseci pa je na kraju Miloš Lukić, kao vršilac dužnosti direktora, usvojene zakone objavio u “Službenom glasniku”.

Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji mogućnost žalbe.

Suđenje Dodiku i Lukiću počelo je 5. februara 2024. godine, a obilježeno je optužbama odbrane prema Sudu BiH, sucima i tužiteljima za pristranost i zahtjevi za premještanje suđenja pred sud u Banjoj Luci.

Rukovodstvo RS-a, uoči izricanja presude, zaprijetilo je "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.

Vlada RS-a usvojila je 24. februara "Informaciju o rušenju Ustava Bosne i Hercegovine, mjerama i zadacima u cilju zaštite Ustava BiH", koja je na dnevnom redu Skupštine RS 25. i 26. februara.

U informaciji je, uz ostalo, navedeno da će RS preduzeti mjere kroz politička i pravna sredstva "ukoliko pravno nasilje nad RS ne prestane, te ne bude političke volje i međunarodne podrške da se BiH vrati na osnove i transformiše u državu u kojoj se poštuju Dejtonski ustav i zakoni".

Schmidt pred presudu Dodiku: O BiH nema pregovora
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:43 0:00

edit: 26.02.2025. 16:50 Naslov "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane dužnosti Predsjednika RS" je prepravljen u "Sud BiH: Milorad Dodik proglašen krivim, osuđen na godinu zatvora i 6 godina zabrane javnih dužnosti" jer je sud pojasnio da se zabrana odnosi na sve javne dužnosti.

Predsjedavajući Doma osigurao dovoljno republikanskih glasova za usvajanje budžeta

Predsjedavajući Predstavničkog doma SAD-a Mike Johnson osigurao je dovoljno glasova, 217-215, da donese rodluku o budžetu u utorak navečer, podstičući napore republikanaca da produže porezne olakšice i smanje potrošnju koje su demokrate nazvali "nepromišljenim".

"Pred nama je mnogo teškog rada, ali ćemo ispuniti agendu America First", rekao je Johnson novinarima. “Isporučit ćemo sve, a ne samo dijelove, a ovo je prvi korak u tom procesu.”

Johnson i drugi čelnici republikanaca u Predstavničkom domu rekli su u saopćenju da je njihov cilj zakon „koji osigurava našu granicu, održava niske poreze za porodice i stvaraoce radnih mjesta, vraća američku energetsku dominaciju, jača američki položaj na svjetskoj sceni i čini da vlada radi efikasnije za sve Amerikance“.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je da republikanci rade na "sjeckanju i spaljivanju" programa kao što su boračke beneficije, pomoć u hrani i zdravstvena zaštita za ljude s nižim primanjima.

"Nepromišljeni republikanski budžet smanjit će poreze do 4,5 biliona dolara za bogate, dobrostojeće i one s dobrim vezama, a onda to stavljaju na račun Amerikanaca radničke klase, srednje klase i obične Amerikance", rekao je Jeffries novinarima.

Prije glasanja, nekoliko članova republikanske konferencije Predstavničkog doma i dalje je bilo zabrinuto oko veličine mjere potrošnje, kako i kada donijeti predloženo produženje smanjenja poreza za 2017. i kako isplatiti američki deficit bez rezanja ključnih programa sigurnosne mreže koji pomažu američkim biračima.

Rukovodstvo Senata če predložiti usvajanje smanjenja poreza u posebnom zakonu kasnije ove godine.

"Ne samo da radimo na pronalaženju uštede za američke poreske obveznike, boljem i efikasnijem korištenju njihovog dolara, što smo moralno obavezni učiniti, već imamo i moralnu obavezu da savijemo krivulju duga", rekao je Johnson.

Predsjednik Donald Trump pozvao je poslanike da usvoje "jedan veliki, lijep zakon" koji će biti ključni dio donošenja njegove unutrašnje politike.

Unatoč tome što je Trump izrazio preferenciju za verziju budžeta Predstavničkog doma, Senat je u petak usvojio rezoluciju o finansiranju koja predviđa 150 milijardi dolara vojnog finansiranja i 175 milijardi dolara za sigurnost granica. Ovom mjerom se također izbjegavaju kontroverzni Medicaid rezovi u verziji donjeg doma.

Republikanski predstavnik Tony Gonzales predvodio je grupu od sedam republikanaca u Predstavničkom domu koji su upozorili na potencijalno smanjenje programa zdravstvene zaštite Medicaid, finansiranja pomoći u hrani i drugih programa socijalne zaštite.

"Ukidanje Medicaida imalo bi ozbiljne posljedice, posebno u ruralnim i pretežno latinoameričkim zajednicama u kojima se bolnice i starački domovi već bore da svoja vrata zadrže otvorenim", rekli su zakonodavci u pismu Johnsonu prošle sedmice.

Trump je prošle sedmice na Truth Social objavio da "Dom i Senat rade SPEKTAKULARAN posao radeći zajedno kao jedan jedinstven i nepobjediv TIM, međutim, za razliku od Lindsey Graham verzije vrlo važnog zakonodavstva o kojem se trenutno raspravlja, Rezolucija Predstavničkog doma implementira moju PUNU Agendu na prvom mjestu, SVE, a ne samo dijelove!"

Predlozi Predstavničkog doma i Senata sada će morati da budu usaglašeni da bi bili potpisani.

Ako zakonodavci ne mogu postići kompromis do 14. marta, doći će do djelimičnog zatvaranja vlade, zbog čega će milioni federalnih službenika privremeno ostati bez plate i obustaviti neke nebitne vladine usluge.

Lider većine u Senatu John Thune nije isključio mogućnost još jednog zakona o kratkoročnoj potrošnji kako bi se poslanicima dalo više vremena za rad.

"Zadržavamo sve opcije na stolu, ali nam ponestaje vremena", rekao je Thune novinarima u utorak.

Senat je krenuo naprijed s glasanjem o svojoj verziji budžeta zbog neizvjesnosti oko potencijalnog uspjeha glasanja o verziji Predstavničkog doma.

Lider manjine u Senatu Chuck Schumer okarakterizirao je glasanje kao prvi korak ka povredi glasača.

" Opljačkat će starije osobe, djecu i invalide kako bi platili da bogati postanu bogati. To je pogrešno. Iskoristit ćemo svaku polugu koju imamo na raspolaganju da podignemo zabrinutost koju čujemo od naših birača, udružimo se i organiziramo s njima i borimo se da zaustavimo ovu poresku olakšicu za milijardere", rekao je Schumer novinarima u utorak.

SAD ponovo šalju "visoko opasne" migrante u Guantanamo Bay

Prvi američki vojni avion koji je prevezao zatočene migrante u zatvor u Guantanamo Bayu, ukrcan je sa neodređene lokacije u SAD-u, 4. februara 2025.
Prvi američki vojni avion koji je prevezao zatočene migrante u zatvor u Guantanamo Bayu, ukrcan je sa neodređene lokacije u SAD-u, 4. februara 2025.

Sjedinjene Američke Države počele su da šalju više migranata za koje zvaničnici smatraju da su kriminalci "visoke opasnosti" u američku pomorsku bazu u Guantanamo Bayu na Kubi, samo nekoliko dana nakon što su ispraznili objekte za migrante u bazi.

Zvaničnik američke odbrane potvrdio je za Glas Amerike da je vojni teretni avion C-130 koji je prevozio migrante napustio Fort Bliss u Teksasu i stigao u Guantanamo Bay u nedjelju.

Drugi zvaničnik odbrane rekao je da je za svih 17 migranata procijenjeno da predstavljaju "visoku prijetnju" i da se nalaze u zatočeničkom objektu baze.

Oba zvaničnika su razgovarala sa Glasom Amerike pod uslovom anonimnosti kako bi razgovarali o operacijama deportacije.

Ministarstvo domovinske sigurnosti (DHS), koje predvodi napore za deportaciju SAD-a, zajedno sa imigracionom i carinskom službom (ICE), još nije odgovorilo na pitanja o identitetu posljednje runde pritvorenika poslanih u Guantanamo Bay, njihovim zemljama porijekla ili zločinima za koje se terete.

Najnoviji let s migrantima za Guantanamo Bay dolazi u trenutku kada bi američki ministar odbrane Pete Hegseth trebao posjetiti bazu u utorak kako bi razmotrio napore vojske da podrži masovne deportacije koje je naredio američki predsjednik Donald Trump.

Hegseth će, prema saopćenju Pentagona, “primiti brifinge o svim operacijama misije u bazi, uključujući Operativni centar za migrante i zatvor u Guantanamo Bayu”.

„Putovanje sekretara naglašava posvećenost Ministarstva da osigura bezbjednost i operativnu efikasnost pomorske stanice u zalivu Guantanamo“, dodaje se u saopštenju.

ICE je prošlog četvrtka objavio da je prevezao 177 migranata koji su držani u Guantanamu Bayu u Honduras, gdje ih je trebala pokupiti vlada Venecuele.

Američki zvaničnici su ranije rekli da je više od 120 tih pritvorenih opasnih kriminalaca, uključujući članove Tren de Aragua, venecuelanske ulične bande koju su SAD označile kao stranu terorističku organizaciju.

Otprilike 50 drugih osoba koje su deportovane u četvrtak držano je u objektu za migrante u bazi, dizajniranom za držanje nenasilnih pojedinaca.

Ranije ovog mjeseca, komandant Južne komande SAD-a, koja nadgleda operacije u pomorskoj bazi u Guantanamo Bayu, rekao je zakonodavcima da migrantski objekat baze ima kapacitet da primi oko 2.500 nenasilnih zatočenika. U toku su napori da se omogući smještaj za čak 30.000 nenasilnih migranata predviđenih za deportaciju.

Američka unija za građanske slobode, zajedno s nekoliko grupa za prava imigracije, ranije ovog mjeseca podnijela je tužbu protiv DHS-a, navodeći da je zatočenicima koji su držani u zatvoru Guantanamo Bay prije deportacije nepropisno odbijen pristup advokatima.

DHS je odbacio navode tužbe.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG