Izdvojeno
Korupcija za vrijeme pandemije: Najviše predmeta u TK a istraga u ZE-DO kantonu
Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona (TK) je u periodu pandemije koronavirusa formiralo najviše predmeta za koruptivna krivična djela u Bosni i Hercegovini, dok je najviše istraga pokrenulo Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), pokazuju podaci koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Državno tužilaštvo je od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo preuzelo predmet “Respiratori” protiv premijera Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadila Novalića, direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika firme “F.H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića. Oni su osumnjičeni da su počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa.
Iz Državnog tužilaštva su naveli da rade i na predmetima u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana, te da su praćena dešavanja vezana za pojedine klastere te za problem s vršenjem obdukcija. Na osnovu objavljenih informacija o pokrenutim istragama, Državno tužilaštvo je tokom pandemije pokrenulo manje istraga za korupciju od nekoliko lokalnih tužilaštava.
Na području Republike Srpske (RS) najviše prijava, njih 17, zaprimilo je Okružno tužilaštvo u Doboju, a Tužilaštvo Brčko distrikta zaprimilo je 12 predmeta korupcije, od kojih nisu svi direktno povezani s pandemijom koronavirusa.
Tri tužilaštva u BiH – Kantonalno tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona u Širokom Brijegu, Kantonalno tužilaštvo Kantona 10 Livno i Okružno tužilaštvo Bijeljina – nisu zaprimila nijednu prijavu za koruptivna djela tokom pandemije.
Tuzlansko tužilaštvo formiralo 29 predmeta protiv 51 osobe
Admir Arnautović, stručni savjetnik za odnose s javnošću tuzlanskog tužilaštva, rekao je da je ovo tužilaštvo u periodu od 15. marta do danas po različitim prijavama i izvještajima, formiralo 29 predmeta protiv 51 lica za koruptivna krivična djela, koji su u fazi provjera prijavljenih radnji.
“Od ovog broja, u 25 predmeta se radi o prijavljenom krivičnom djelu ‘zloupotreba položaja i ovlaštenja’, u tri predmeta o krivičnom djelu ‘nesavjestan rad u službi’, te po jedan predmet za prijavljena krivična djela ‘pronevjera u službi i krivotvorenje službene isprave’”, kazao je Arnautović.
On je istaknuo da je ovo tužilaštvo donijelo i tri naredbe o provođenju istrage u tri predmeta, te da su naredbe za provođenje istrage u dva predmeta za utaju poreza, a u jednom za zloupotrebu položaja i ovlaštenja.
U vezi s eventualnim nezakonitostima prilikom provođenja javnih nabavki tokom pandemije, u tuzlanskom tužilaštvu u fazi provjere su tri predmeta.
“Provjere se vrše u predmetima o izgradnji izolatorija u Domu zdravlja u Srebreniku, o smještaju većeg broja osoba u karantin u ‘A-hoteli’ (hotel ‘Tuzla’), hotel ‘Tehnograd’ Tuzla i Studentski dom Tuzla, te o nabavci zaštitne opreme u Kantonalnoj upravi civilne zaštite TK-a”, rekao je Arnautović.
BIRN BiH ranije je pisao o izgradnji izolatorija i odabiru tuzlanskih hotela za karantin.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona pokrenulo je najviše istraga za zloupotrebu položaja.
“Ovo tužilaštvo je u ukupno devet predmeta donijelo naredbu o provođenju istrage zbog krivičnog djela ‘zloupotreba položaja ili ovlaštenja’. Ovo tužilaštvo od 1. marta do 18. maja nije zaprimilo prijave niti pokretalo istrage vezano za zloupotrebe u javnim nabavkama”, kazala je Mirna Poljac, portparolka ovog tužilaštva.
Dodala je da je u istom periodu Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona zaprimilo i sedam prijava, na osnovu kojih je formirano sedam predmeta i to za krivično djelo “zloupotreba položaja ili ovlaštenja”, te da su predmeti tek formirani i u fazi su prijave.
Manje predmeta u Državnom tužilaštvu
Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, rekao je da je javnosti poznato da je ovo tužilaštvo pokrenulo više predmeta koji se odnose na kaznena djela počinjena za vrijeme pandemije COVID-19.
“Radimo na predmetima koji se odnose na navode o zlouporabama u procesima javnih nabavki, predmete u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana (predmeti protiv dva pripadnika Granične policije). Pratili smo dešavanja vezana za pojedine klastere, problem s vršenjem obdukcija…”, kazao je Grubešić.
Iz Državnog tužilaštva je 19. maja saopćeno da je donesena naredba o provođenju istrage, te da je ispitano više desetina osoba u predmetu “Respiratori”.
Tužilaštvo BiH je predmet “Respiratori” preuzelo od sarajevskog Kantonalnog tužilaštva.
Azra Bavčić, portparolka Tužilaštva Kantona Sarajevo, rekla je da ovo tužilaštvo provjerava navode u šest predmeta zbog navodne nezakonitosti u postupku javnih nabavki.
“Vrše se provjere navoda kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela”, kazala je Bavčić.
Irena Marjanović-Čavkić, portparolka Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona Bihać, rekla je da je ovo tužilaštvo zaprimilo tri prijave koje ukazuju na eventualno izvršenje koruptivnih radnji, a jedna od tih prijava odnosi se na postupak javne nabavke.
“U ovom trenutku se vrše provjere navoda zaprimljenih prijava, te nakon što iste budu okončane, moći će se eventualno govoriti o kvalifikacijama prijavljenih djela”, kazala je Marjanović-Čavkić.
Na području RS-a najviše prijava zaprimilo Okružno tužilaštvo u Doboju
Okružno tužilaštvo u Doboju je od početka marta zaprimilo 17 prijava za koruptivna krivična djela, u kojima se vrše provjere.
“Jedan broj predmeta se odnosi na negativan revizorski izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora, na osnovu provedene finansijske revizije u Domu zdavlja Brod za 2019. godinu, a jedan na zloupotrebe u javnim nabavkama”, rekla je Slobodanka Lukić, službenica za informisanje Okružnog tužilaštva u Doboju.
Dodala je kako je, prema krivičnoj prijavi koju je podnio jedan od ponuđača, prijavljeno pravno lice “Elektro Doboj”, kao ugovorni organ, te odgovorno lice u tom pravnom licu i članovi komisije, a u vezi provedenog postupka javne nabavke, prilikom donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača za nabavku mjerno-priključnih ormarića.
“Prijavljeni se terete za više krivičnih djela: zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, trgovinu uticajem, nesavjestan rad u službi i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava”, kazala je Lukić.
Naglasila je da je ovo tužilaštvo – na osnovu informacija koje su se pojavile u javnosti a koje se odnose na pojavu širenja koronavirusa u Domu za stara lica “Zlatni lug” u Derventi, dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka” te dječijem vrtiću “Naša radost” – po službenoj dužnosti formiralo predmete i zatražilo od tih institucija dostavljanje relevantne dokumentacije.
Okružno tužilaštvo Banja Luka je u periodu pandemije zaprimilo tri prijave za koruptivna krivična djela, a podnosioci prijava su Agencija za javne nabavke BiH, Draško Stanivuković i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).
“Prijava Agencije za javne nabavke BiH je proslijeđena na nadležno postupanje Republičkom tužilaštvu, posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala. Preostale dvije prijave odnose se na nabavku medicinske opreme. S obzirom da su prijave tek zaprimljene u rad Tužilaštva, detalje iz prijava ne možemo saopštiti”, rekla je Maja Đaković-Vidović, rukovodilac odnosa s javnošću ovog tužilaštva.
Tužilaštvo Brčko distrikta BiH je u periodu od 11. marta do 27. maja 2020. godine zaprimilo 12 predmeta iz oblasti korupcije, koji se nalaze u predistražnoj fazi.
“Od ovog broja pet predmeta se može vezati za pandemiju virusa COVID-19. Niti jedan prijavljeni događaj se ne veže za zloupotrebe u javnim nabavkama. Svi događaji se mogu eventualno vezati za krivična djela protiv zdravlja ljudi”, kazao je Zekerija Mujkanović, glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta.
Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu zaprimilo je jedan predmet za zloupotrebe u javnim nabavkama.
“Prijavu je podnijela Agencija za javne nabavke protiv JPŠ-a ‘Šume Republike Srpske’ Sokolac zbog sumnje da su postupale suprotno odredbama Zakona o javnim nabavkama. Nakon provjere svih navoda iz prijave, postupajući tužilac će donijeti odluke u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske (ZKP RS)”, rekao je Neven Kramer, sekretar Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.
Iz Agencije za javne nabavke je saopćeno da je sredinom maja proslijeđena prijava potencijalne povrede Zakona o javnim nabavkama u vezi s Javnim preduzećem šumarstva (JPŠ) “Šume Republike Srpske” Sokolac zbog postojanja elemenata eventualnog krivičnog djela.
“Postupak je u fazi istrage i ne možemo davati nikakve konkretne informacije, zato što bi otkrivanje takvih informacija moglo ugroziti istragu”, naveli iz Agencije.
Kramer je dodao je Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu tokom trajanja pandemije COVID-19, zaprimilo i jedan predmet za koruptivna krivična djela, a vrijeme radnji djela odnosi se na period od 2016. do 2017. godine zbog nezakonitog postupanja više službenih i odgovornih lica u opštini Milići.
Ostala tužilaštva kojima je BIRN BiH poslao zahtjeve nisu do objavljivanja ovog teksta odgovorila na upit.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala kazala je ranije za BIRN BiH da je problem što se uglavnom procesuiraju hitni slučajevi, dok krupne afere uglavnom završavaju “formiranim predmetima”, koji, kako je rekla, rijetko dovedu do podignutih optužnica, a kamoli do pravosnažnih presuda.
Na osnovu podataka iz Transparency Internationala, među predmetima koji i dođu do optuženja i presuda, od 143 pravosnažne osuđujuće presude za korupciju tokom 2019. godine, 97 ih je završilo uslovnom kaznom.
See all News Updates of the Day
2024: Demokratija testirana u istočnoj Evropi usred optužbi za rusko uplitanje
Ove godine vodila se bitka za utjecaj u istočnoj Evropi između Zapada i Rusije dok su održavani izbori u nekoliko država koje su nekada bile pod sovjetskom vlašću.
Moskva je naširoko optužena za miješanje u evropsku demokratiju usred tenzija koje su porasle od ruske invazije na Ukrajinu 2022
Gruzija
U aprilu je desetine hiljada Gruzijaca organiziralo demonstracije u Tbilisiju protiv vladinog zakona o takozvanom "stranim agentima", koji zahtijeva da se sve organizacije koje primaju više od 20% svojih sredstava iz inostranstva registruju i podvrgnu detaljnoj istrazi.
Protivnici su taj zakon nazvali "ruskim zakonom", nakon što je slične zakone dugo koristila vlada predsjednika Vladimira Putina da ušutka političku opoziciju i slobodne medije.
Protesti su prerasli u bitku za budućnost Gruzije: da bude u skladu sa Zapadom ili Rusijom. To je borba koja se nastavlja i danas na ulicama Tbilisija.
Gruzijske opozicione stranke polagale su nade u svrgavanje vlade na općim izborima u oktobru. Međutim, pobijedila je vladajuća partija Gruzijski san sa više od 53% glasova.
Izborni posmatrači optužili su Gruzijski san da nadgleda široko rasprostranjeno namještanje glasanja.
Gruzijski san je insistirao na pobjedi na poštenim izborima. Vlada je prekinula pristupne pregovore sa Evropskom unijom. Sjedinjene Države su zauzvrat suspendovale svoje strateško partnerstvo sa Gruzijom.
Mnogi Gruzijci strahuju da su njihove nade u budućnost vezane za Zapad izgubljene. Demonstranti su se vratili na ulice u novembru, tražeći još jedno glasanje.
"Samo želim da gledamo prema Evropi, a ne nazad u rupu iz koje smo upravo izašli", rekla je studentica Salome Bakhtadze.
Gruzijski premijer Irakli Kobakhidze nije se pokajao. "Apsolutno smo posvećeni potpunoj neutralizaciji radikalne opozicije", rekao je on na konferenciji za novinare 6. decembra.
Moldavija
Moldavija, još jedna bivša sovjetska republika, održala je u oktobru predsjedničke izbore.
Uprkos široko rasprostranjenim dokazima o miješanju Moskve, koje je ona negirala, proevropska aktuelna predsjednica Maia Sandu pobijedila je u novembru u drugom krugu glasanja nakon što su Moldavci sa malom razlikom glasali za željom za članstvom u EU u ustav nacije.
"Danas ste, dragi Moldavci, održali lekciju iz demokratije", rekla je ona poslije pobjede.
Rumunija
U susjednoj Rumuniji, kandidat krajnje desnice Calin Georgescu, koji se protivi pomoći Zapada Ukrajini, postigao je šokantnu pobjedu u prvom krugu na predsjedničkim izborima u novembru sa 23% glasova.
Rumunski najviši sud poništio je rezultat nakon što su službe sigurnosti otkrile navodnu kampanju dezinformacija za promoviranje Georgescua na društvenim mrežama, za koju se uveliko okrivljavala Rusija. Moskva je ponovo negirala da se mešala u glasanje.
"Kampanju ovog kandidata podržala je država koja je strana u interesima Rumunije", rekao je sadašnji predsjednik Rumunije Klaus Iohannis u televizijskom obraćanju 6. decembra. Zemlja tek treba da izabere novi datum za ponovne izbore.
Miješanje u izbore
Rusija vodi kampanju miješanja u evropsku demokratiju - ali slika je složena, tvrdi Costin Ciobanu, politički analitičar sa Univerziteta Aarhus u Danskoj.
"Postoje dokazi da je Rusija pokušala da iskoristi svoje alate da favorizuje Georgescua, ali još ne znamo da li je postojala direktna koordinacija između Georgescuove kampanje i Rusije", rekao je Ciobanu za Glas Amerike.
"Rusija iskorištava ranjivost unutar naših demokratija. Oni koriste način na koji društvene mreže funkcionišu u današnjim demokratijama. Ali ne bih rekao da se sve što se dešava u našim društvima, da su sve pritužbe i bijes koje vidimo rezultat toga što Rusija koristi svoje tehnike hibridnog ratovanja."
"Uvijek bih isticao lokalne slabosti, činjenicu da ponekad imate ovakav jaz između elite i stanovništva. A ponekad Rusija samo pokušava da proširi te praznine", rekao je Ciobanu.
Kako se kreira američka spoljna politika
Simbol američke spoljne politike za mnoge je predsjednik države. To je, naravno, najznačajnija funkcija u državi koja oblikuje i određuje spoljnu politiku.
Međutim, predsjednik Sjedinjenih Država nije i jedini donosilac odluka i moć te funkcije je ograničena.
U nadležnosti predsjednika su odluke o raspoređivanju američke vojske širom svijeta. Međutim, nisu u mogućnosti da objave rat - to spada u ovlaštenja američkog Kongresa.
Mogu da postižu sporazume sa drugim zemljama, ali ne i da sklapaju ugovore, što je u nadležnosti Senata.
Imaju mogućnost da uspostavljaju veze sa stranim vladama, ali ne i da odobravaju pomoć - bez saglasja Kongresa.
Predsjednička ovlaštenja su učestalo na ozbiljnim provjerama.
Tokom prvog mandata, novoizabrani predsjednik Donald Trump povukao je članstvo Sjedinjenih Država iz Pariskog sporazuma o klimatskim promenama i nuklearnog sporazuma sa Iranom. Međutim, obećanja o obuzdavanju sjevernokorejskog nuklearnog programa i okončanju, kako ih je nazivao, beskrajnih ratova, na Bliskom istoku - ostala su neispunjena.
Administracija odlazećeg predsjednika Joea Bidena se ponovo pridružila Pariskom sporazumu i povukla američke trupe iz Afganistana, ali nije uspjela da obnovi nuklearni sporazum sa Iranom.
"Postoje ograničenja za predsjedničke doprinose, zbog brojnih aktera, provjera i potrebe za ravnotežom", objašnjava David McKean, bivši zvaničnik State Departmenta i Odbora za spoljne poslove Senata.
Historijski gledano, spoljna politika bila je u domenu predsjedničkih nadležnosti, uz značajan doprinos Kongresa, navodi Thomas Schwartz sa Univerziteta Vanderbilt.
"U 18. i 19. vijeku State Department nije bio veliki sistem, dok je izvršna birokratija bila ograničena", kaže on.
Međutim, kako su Sjedinjene Države jačale u 20. vijeku, tako je snažio i njihov spoljnopolitički aparat.
"To je sada ogroman sistem, koji raspolaže milijardama dolara i ima hiljade angažovanih. U njemu je važna i uloga predsjednika, koji je nekad u prvom planu", kaže Schwartz za Glas Amerike.
Politikolog Roger Hilsman razvio je proces kreiranja američke spoljne politike:
- Uži krug: predsjednik i njegovi bliski savjetnici, uključujući savetnika za nacionalnu bezbjednost koji obično vodi sastanke Savjeta za nacionalnu bezbjednost
- Srednji krug: Ključna odjeljenja i agencije izvršne vlasti – za državu i odbranu, visoka komanda vojske, obavještajna zajednica
- Spoljni krug: Kongres i drugi akteri, uključujući interesne grupe, korporacije, tink-tenkove, strane vlade
"Nema sumnje da je institucionalna arhitektura spoljne politike postala mnogo veća", smatra David McKean, koji je obavljao i funkciju američkog ambasadora u Luksemburgu.
State Department, mala agencija sa 700 zaposlenih tokom tridesetih godina prošlog vijeka - sada predstavlja birokratiju od 70.000 ljudi, primjećuje McKean.
Savjet za nacionalnu bezbjednost (NSC)
Riječ je o centru kreiranje spoljne politike. Osnovana 1947, kancelarija koja se nalazi pored Bijele kuće, tokom godina se proširivala. Najvažniji članovi su američki predsjednik, potpredsjednik, državni sekretari, sekretar odbrane i drugi najviši zvaničnici.
Stručnjak McKean označava Savjet za nacionalnu bezbjednost označava spoljnopolitičkim timom predsjednika Sjedinjenih Država.
Uticaj savjetnika za nacionalnu bezbjednost mijenja se, od jedne do druge, administracije.
Često se poredi sa uhom predsjednika u trenucima kada državni sekretar učestalo putuje.
Kada izbije kriza, poput pada Assadovog režima u Siriji, Savjet za nacionalnu bezbjednost kreće u akciju. Da bi pomogao predsjedniku u odlučivanju savjetnik za nacionalnu bezbjednost saziva hitan sastanak članova NSC-a, dok se istovremeno pripremaju opcije za diskusiju.
"Kada se nosite sa trenutnom krizom kao što je Assad, nemate vremena jer kasnite. Učesnike je potrebno brzo pokupiti i prebaciti u Bijelu kuću. Sastanci se sazivaju hitno i to u bilo koje doba dana ili moći", objašnjava Gordon Adams profesor Američkom univerzitetu, koji je tokom devedesetih godina prošlog vijeka službovao u Savjetu za nacionalnu bezbjednost.
Kongres
Promjene administracije za posljedice mogu imati i izmjene u oblasti spoljne politike. Međutim, učestaliji je kontinuitet, nego promjene.
Razlog tome je to što predsjednik nije jedini akter koji oblikuje spoljnu politiku. Kao ravnopravna grana vlasti, Kongres igra važnu ulogu. Iako mu nije data posebna uloga u spoljnim poslovima, Kongres može da nadzire političke odluke i usvaja zakone koji oblikuju politiku.
Gordon Adams primjećuje da Kongres kontroliše budžet, što smatra najvažnijim.
To znači da može utjecati na to koliko se novca izdvaja na pomoć stranim državama, vojne operacije i druge međunarodne inicijative.
Na primjer, novoizabrani predsednik Trump obećao je masovne deportacije, kako ih označava, ilegalnih migranata. Međutim, za to će mu biti potreban novac koji se odobrava na Capitol Hillu.
"Kongres odlučuje o pravnoj regulativi i novcu za taj proces", objašnjava Adams.
Ostali akteri
Kako se spoljnopolitički sistem razvijao tokom godina, tako je rastao i uticaj spoljnih faktora. To obuhvata korporacije, interesne grupe, tink-tenkove, strane vlade, medije i javnost.
"To je također oblast u kojoj mislim da je došlo do ogromnog povećanja uticaja, tako da korporacije imaju sve značajniju ulogu u spoljnoj politici, jer znatan dio onoga što se dešava u pogledu trgovine uključuje multinacionalne korporacije", smatra McKean - bivši zvaničnik State Departmenta.
Strani saveznici takođe mogu uticati na američku spoljnu politiku SAD, iako se to može razlikovati od aktuelnih pitanja i administracije, ukazuje za Glas Amerike Gordon Adams.
Primijetio je da je tokom devedesetih godina prošlog vijeka tadašnji britanski premijer Tony Blair ubijedio predsjednika Billa Clintona, koji je bio nevoljan, da interveniše na Balkanu.
Kada je toliki broj aktera uključen u proces kreiranja spoljne politike Sjedinjenih Država - može izgledati zbunjujuće za kreatore politike u drugim zapadnim demokratijama, smatra Adams.
"Nemaju ovu vrstu naizgled nesređenog prikaza interesa, ambicija i planova poput procesa u okviru američke politike. Djeluje da imao jedan od najmanje efikasnih političkih procesa u zapadnim demokratijama", zaključuje za Glas Amerike Gordon Adams profesor Američkom univerzitetu.
Komandant pobunjenika u Siriji: Naći ćemo Assadove ljude i pomilovanje ne dolazi u obzir
Glavni komandant sirijskih boraca, koji su svrgnuli višedecenijskog predsjednika Bashara al-Assada, rekao je da će svako ko je umiješan u mučenje i ubistvo ljudi koji je Assad zarobio tokom svoje vladavine, biti uhvaćen i da pomilovanje nije opcija.
„Tražićemo ih po Siriji i tražimo od zemalja da predaju one koji su pobjegli, kako bismo mogli da sprovedemo pravdu”, rekao je Abu Mohammed al-Golani u izjavi objavljenoj na Telegram kanalu sirijske državne televizije.
Golanijeva najava da će se osvetiti Assadovim poručnicima za mučenja i smrti, stigla je u trenutku kada svijet gleda da li novi sirijski vladari mogu da stabilizuju zemlju nakon što ju je 14-godišnji građanski rat ostavio u rasulu.
Mohammed al-Bashir, čovjek kojeg su Golanijevi borci postavili da vodi privremenu administraciju do 1. marta, molio je milione izbjeglica da se vrate kućama. Ali za obnovu ima malo finansijskih sredstava.
„U kasi postoje samo sirijske funte koje vrijede malo ili ništa. Jedan američki dolar se kupuje sa 35.000 naših novčića”, rekao je Bashir za italijanski list Corriere della Sera. „Nemamo stranu valutu, a što se tiče zajmova i obveznica, još uvijek prikupljamo podatke. Dakle, finansijski smo veoma loši”, dodao je.
Ističe i da će savez predvođen islamistima garantovati prava svih vjerskih grupa.
Više od 500.000 ljudi je ubijeno u ratu, a više od polovine stanovništva primorano je da napusti svoje domove. Oko šest miliona Sirijaca potražilo je utočište u inostranstvu.
Strani zvaničnici oprezno stupaju u kontakt sa bivšim pobunjenicima, koje SAD, UN, EU i drugi smatraju terorističkom organizacijom.
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da nova vlada mora da „ispuni jasne obaveze - da u potpunosti poštuje prava manjina, olakša protok humanitarne pomoći svima kojima je potrebna, da spreči da se Sirija koristi kao baza za terorizam ili da predstavlja pretnju po susjede”.
Generalni sekretar UN Antonio Guterres rekao je da je „dužnost da se podrže različiti sirijski lideri kako bi djelovali jedinstveno i omogućili glatku tranziciju”.
Međutim, Kancelarija UN za koordinaciju humanitarnih poslova saopštila je da je bezbjednosna situacija u Siriji i dalje nestabilna. Agencija je saopštila da je pronašla više od 50 minskih polja u proteklih 10 dana, što ograničava kretanje civila i otežava isporuku robe i usluga.
U međuvremenu, Rusija, koja je podržavala Assadovu borbu protiv pobunjenika, a sada mu je dala azil, rekla je da pažljivo prati situaciju u Siriji i da je u kontaktu sa „onima koji trenutno kontrolišu situaciju”.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov istakao je potrebu Rusije da osigura bezbjednost svojih diplomatskih objekata i vojnih baza u Siriji, gdje su ruske trupe godinama bile stacionirane i podržavale sirijsku vojsku u građanskom ratu.
Assadov pad takođe je nanio udarac iranskim interesima u regionu, presijecajući kopnenu rutu za isporuku oružja militantnoj grupi Hezbollah koju podržava Iran u Libanu, kao i teritoriju na kojoj bi iranske milicije mogle da deluju.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei odbacio je ideju o oslabljenoj iranskoj mreži u regionu, što uključuje njenu podršku militantima Hamasa u Pojasu Gaze, milicijama u Iraku i militantima Huti u Jemenu.
Hamnei je također rekao da je ono što se dogodilo u Siriji rezultat američko-izraelskog plana i da je „susjedna država” igrala ulogu u Assadovom svrgavanju. Nije imenovao koja je to susedna država, ali Turska, koja se graniči sa Sirijom, bila je glavna pristalica grupa koje su se suprotstavljale Assadu.
Dok Sirijci rade na izgradnji budućnosti svoje zemlje, papa Franjo je u srijedu rekao da se nada političkom rješenju koje promoviše „stabilnost i jedinstvo zemlje”.
„Molim se... da sirijski narod može da živi u miru i sigurnosti u svojoj voljenoj zemlji i da različite religije hodaju zajedno u prijateljstvu i međusobnom poštovanju za dobro te nacije pogođene tolikim godinama rata”, rekao je papa.
John Kirby: Washington želi u Siriji vidjeti vladu koja ispunjava očekivanja naroda
Administracija odlazećeg američkog predsjednika Joea Bidena ukazala je da je u kontaktu sa svim sirijskim pobunjeničkim grupama poslije svrgavanja predsjednika Bashara al-Assada.
Navodi i da očekuje da proces formiranja nove vlade predvodi sirijska strana.
Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće John Kirby izjavio je za Glas Amerike da, kakva god vladavina bude uspostavljena u tom procesu, Washington želi da bude siguran da će ispuniti očekivanja sirijskog naroda.
Kirby kaže da je prerano ocijeniti da li su Hayat Tahrir al-Sham, ogranak al-Kaide koju su Sjedinjene Države proglasile terorističkom organizacijom i njen vođa Mohammed al-Golani, promijenili svoju idelologiju.
Glas Amerike: Da li je Izrael obavijestio Sjedinjene Države o njihovim udarima na Golansku visoravan i znatnijem angažmanu u Siriji?
Kirby: Neka izraelska strana govori o svojim aktivnostima i neću da spekulišem o tome. Istakao bih da svakako imaju pravo na samoodbranu. Jasno je da su događaje koji se odvijaju preko granice shvatili kao prijetnje i da su preduzeli neke aktivnosti. Dijelimo zabrinutost Izraela u vezi sa potencijalnim skladištenjem hemijskog oružja u Siriji i njegovom potencijalnom upotrebom, konstantno o tome razgovaramo sa Izraelcima i nastavićemo.
Glas Amerike: Vjeruju li Sjedinjene Države da je Hayat Tahrir al-Sham promijenio svoja ideološka opredjeljenja?
Kirby: Mislim da je prerano govoriti o tome. Učestalo govore prave stvari o inkluzivnosti, da ne žele progon manjina i drugih grupa. Ali, potrebno je sačekati i utvrditi šta zapravo rade u smislu nastojanja da uspostave dobru vladavinu. Oni su još označeni kao teroristička grupa. Kakva god vladavina da se uspostavi, želimo da budemo sigurni da ispunjava očekivanja sirijskog naroda i da odlučuje o sopstevnoj budućnosti. Sjedinjene Države će nastaviti da podržavaju tu vrstu procesa.
Glas Amerike: U Turskoj postoji zabrinutost zbog mogućnosti nastanka nezavisne kurdske države u severnoj Siriji. Mogu li Sjedinjene Države ublažiti te zabrinutosti?
Kirby: Njihova zabrinutost je legitimna. Međutim, tokom posljednje četiri godine smo u neprekidnom kontaktu sa turskim kolegama u vezi sa tim. I sarađujemo sa njima u suprotstavljanju Islamskoj državi, kao i Sirijskim demokratskim snagama. U situacijama preklapanja imali smo mogućnost da razgovaramo sa turskom stranom u pokušaju da riješimo ta pitanja.
Glas Amerike: Sjedinjene Države sa Turskom razgovaraju o tome gde bi mogao biti novinar Austin Tice. Šta možete reći o tome?
Kirby: Neću ulaziti u detalje. Pokušavamo da dobijemo više informacija o tome gdje se nalazi i u kakvom bi stanju mogao biti. O tome smo razgovarali sa turskom stranom, ali i drugima i regionu. Razgovori su u toku. Kako je predsjednik poručio u nedjelju, želimo da bude kod kuće sa porodicom - tamo gdje pripada. Nastavićemo da se angažujemo u pokušaju da obezbijedimo takav ishod.
Glas Amerike: Novoizabrani predsjednik Donald Trump nagovijestio je da Amerika neće biti direktno uključena u procese u Siriji i da će drugim stranama prepustiti angažovanje. Da li to predstavlja opasnost za američke interese u regionu?
Kirby: Neka gospodin Trump govori o svojim planovima kada preuzme mandat. Vjerujemo da postoje dvije stvari koje su u nacionalnom interesu Amerike. Prva je mirna tranzicija ka legitimnoj upravi u procesu koji predvodi Sirija. Druga je da spriječimo da Islamska država regeneriše sposobnosti koje je imala 2014. godine. Kao i da ne iskoristi trenutnu neizvjesnost u Siriji u svoju korist.
Glas Amerika: Sirija je bila važno uporište iranskog uticaja. Da li su okončane iranske ambicije na Bliskom istoku?
Kirby: Mislim da samo iranski vrhovni vođa može konkretno da odgovori na to pitanje. Iran je trenutno drastično oslabljen u vojnom smislu. Ipak, ne mogu reći da Iran odustaje od svojih hegemonističkih ambicija u regionu. Iako nisu u pravoj mjeri sposobni da ostvare vizije i tu ambiciju, ništa ne ukazuje da od njih odustaju.
Glas Amerike: Da li bi Sjedinjene Države prihvatile vladavinu Hayat Tahrir al-Shama koja bi obuzdala Iran - kao što je njihov lider Mohammed al-Golani aludirao u svom govoru?
Kirby: U Siriji želimo da vidimo vladu koja je kredibilna, legitimna i održiva. Vlast koja ispunjava težnje naroda i proizvod je procesa koji predvodi Sirija. Mislim da je prerano uvidjeti kako će se odvijati proces - koji pomno pratimo.
SAD: Rusija bi "narednih dana" mogla ponovo da gađa Ukrajinu novom raketom
Američke obavještajne službe procijenile su da bi Rusija "narednih dana" mogla ponovo da gađa Ukrajinu smrtonosnom novom balističkom raketom srednjeg dometa, rekao je u srijedu jedan američki zvaničnik.
Zvaničnik, koji je za medije govorio pod uslovom da ostane anoniman, rekao je da Amerika smatra da je upotreba ekspertimentalne rakete "Orešnik" više pokušaj zastrašivanja, nego nešto što će to značajno promijeniti situaciju na ratištu u Ukrajini, prenosi AP.
Rusija, kako je naveo zvaničnik, ima samo nekoliko raketa koje nose manje bojeve glave od drugih projektila koje je Rusija redovno ispaljivala na Ukrajinu.
Rusija je prvi put ispalila novu raketu 21. novembra, u napadu na ukrajinski grad Dnjepar. Na snimcima udara, sa nadzornih kamera, vidi se kako projektil udara u zemlju zapanjujućom brzinom.
Nekoliko sati poslije napada na vojni objekat u Dnjepru, ruski predsjednik Vladimir Putin je na nacionalnoj televiziji govorio o novoj hipersoničnoj raketi. Upozorio je Zapad da bi mogao da je upotrijebi protiv NATO saveznika Ukrajine, koji Kijevu dozvoljavaju da koristi zapadne rakete dužeg dometa za napade na mete duboko na ruskoj teritoriji.
Dva dana prije napada, Putin je potpisao izmijenjenu verziju ruske nuklearne doktrine da bi smanjio prag za upotrebu nuklearnog oružja. Doktrina sada predviđa potencijalni ruski nuklearni odgovor i u slučaju konvencionalnog napada na Rusiju, bilo koje zemlje koja ima podršku neke nuklearne sile.
Američki predsjednik Joe Biden je uoči napada na Dnjepar pristao da ublaži ograničenja na ukrajinsku upotrebu američkog oružja dužeg dometa za napade na mete u Rusiji.
"Vjerujemo da imamo pravo da koristimo naše oružje protiv vojnih objekata zemalja koje dozvoljavaju da se njihovo oružje koristi protiv naših objekata", rekao je Putin poslije napada.
Iz Pentagona je saopšteno da je "Orešnik" ekperimentalni tip balističke rakete srednjeg dometa (IRBM), zasnovan na ruskoj interkontinentalnoj raketi RS-26 Rubež (ICBM).
Rakete srednjeg dometa mogu da lete od 500 do 5.500 kilometara. Zabranjene su sporazumom iz sovjetskog doba, iz kojeg su se Vašington i Moskva povukli 2019. godine.
Rusija: Ukrajina ispalila američke rakete na ruski Taganrog
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u srijedu da je Ukrajina ispalila šest američkih raketa ATACMS na vojni aerodrom u gradu Taganrog, na jugu Rusije. Ruski zvaničnici najavili su odmazdu zbog tog napada.
U saopštenju Ministarstva navodi se da je svih šest projektila oboreno ili presretnuto, ali da su šrapneli povrijedili neke vojnike, prenosi Reuters.
"Nije bilo štete, dvije zgrade na aerodromu i tri vojna vozila, kao i civilni automobili na parkingu, neznatno su oštećeni (šrapnelima)", navodi se u saopštenju.
"Ovaj napad zapadnim oružjem dugog dometa neće proći bez odgovora i biće preduzete adekvatne mjere", upozorilo je rusko Ministarstvo.
