Izdvojeno
Korupcija za vrijeme pandemije: Najviše predmeta u TK a istraga u ZE-DO kantonu
Kantonalno tužilaštvo Tuzlanskog kantona (TK) je u periodu pandemije koronavirusa formiralo najviše predmeta za koruptivna krivična djela u Bosni i Hercegovini, dok je najviše istraga pokrenulo Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), pokazuju podaci koje je prikupila Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Državno tužilaštvo je od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo preuzelo predmet “Respiratori” protiv premijera Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadila Novalića, direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i vlasnika firme “F.H. Srebrena malina” Fikreta Hodžića. Oni su osumnjičeni da su počinili više krivičnih djela prilikom uvoza respiratora za vrijeme pandemije koronavirusa.
Iz Državnog tužilaštva su naveli da rade i na predmetima u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana, te da su praćena dešavanja vezana za pojedine klastere te za problem s vršenjem obdukcija. Na osnovu objavljenih informacija o pokrenutim istragama, Državno tužilaštvo je tokom pandemije pokrenulo manje istraga za korupciju od nekoliko lokalnih tužilaštava.
Na području Republike Srpske (RS) najviše prijava, njih 17, zaprimilo je Okružno tužilaštvo u Doboju, a Tužilaštvo Brčko distrikta zaprimilo je 12 predmeta korupcije, od kojih nisu svi direktno povezani s pandemijom koronavirusa.
Tri tužilaštva u BiH – Kantonalno tužilaštvo Zapadnohercegovačkog kantona u Širokom Brijegu, Kantonalno tužilaštvo Kantona 10 Livno i Okružno tužilaštvo Bijeljina – nisu zaprimila nijednu prijavu za koruptivna djela tokom pandemije.
Tuzlansko tužilaštvo formiralo 29 predmeta protiv 51 osobe
Admir Arnautović, stručni savjetnik za odnose s javnošću tuzlanskog tužilaštva, rekao je da je ovo tužilaštvo u periodu od 15. marta do danas po različitim prijavama i izvještajima, formiralo 29 predmeta protiv 51 lica za koruptivna krivična djela, koji su u fazi provjera prijavljenih radnji.
“Od ovog broja, u 25 predmeta se radi o prijavljenom krivičnom djelu ‘zloupotreba položaja i ovlaštenja’, u tri predmeta o krivičnom djelu ‘nesavjestan rad u službi’, te po jedan predmet za prijavljena krivična djela ‘pronevjera u službi i krivotvorenje službene isprave’”, kazao je Arnautović.
On je istaknuo da je ovo tužilaštvo donijelo i tri naredbe o provođenju istrage u tri predmeta, te da su naredbe za provođenje istrage u dva predmeta za utaju poreza, a u jednom za zloupotrebu položaja i ovlaštenja.
U vezi s eventualnim nezakonitostima prilikom provođenja javnih nabavki tokom pandemije, u tuzlanskom tužilaštvu u fazi provjere su tri predmeta.
“Provjere se vrše u predmetima o izgradnji izolatorija u Domu zdravlja u Srebreniku, o smještaju većeg broja osoba u karantin u ‘A-hoteli’ (hotel ‘Tuzla’), hotel ‘Tehnograd’ Tuzla i Studentski dom Tuzla, te o nabavci zaštitne opreme u Kantonalnoj upravi civilne zaštite TK-a”, rekao je Arnautović.
BIRN BiH ranije je pisao o izgradnji izolatorija i odabiru tuzlanskih hotela za karantin.
Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona pokrenulo je najviše istraga za zloupotrebu položaja.
“Ovo tužilaštvo je u ukupno devet predmeta donijelo naredbu o provođenju istrage zbog krivičnog djela ‘zloupotreba položaja ili ovlaštenja’. Ovo tužilaštvo od 1. marta do 18. maja nije zaprimilo prijave niti pokretalo istrage vezano za zloupotrebe u javnim nabavkama”, kazala je Mirna Poljac, portparolka ovog tužilaštva.
Dodala je da je u istom periodu Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona zaprimilo i sedam prijava, na osnovu kojih je formirano sedam predmeta i to za krivično djelo “zloupotreba položaja ili ovlaštenja”, te da su predmeti tek formirani i u fazi su prijave.
Manje predmeta u Državnom tužilaštvu
Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, rekao je da je javnosti poznato da je ovo tužilaštvo pokrenulo više predmeta koji se odnose na kaznena djela počinjena za vrijeme pandemije COVID-19.
“Radimo na predmetima koji se odnose na navode o zlouporabama u procesima javnih nabavki, predmete u kojima su koruptivna ponašanja dovela do ozbiljnog ugrožavanja zdravlja i sigurnosti građana (predmeti protiv dva pripadnika Granične policije). Pratili smo dešavanja vezana za pojedine klastere, problem s vršenjem obdukcija…”, kazao je Grubešić.
Iz Državnog tužilaštva je 19. maja saopćeno da je donesena naredba o provođenju istrage, te da je ispitano više desetina osoba u predmetu “Respiratori”.
Tužilaštvo BiH je predmet “Respiratori” preuzelo od sarajevskog Kantonalnog tužilaštva.
Azra Bavčić, portparolka Tužilaštva Kantona Sarajevo, rekla je da ovo tužilaštvo provjerava navode u šest predmeta zbog navodne nezakonitosti u postupku javnih nabavki.
“Vrše se provjere navoda kako bi se utvrdilo da li ima elemenata krivičnog djela”, kazala je Bavčić.
Irena Marjanović-Čavkić, portparolka Kantonalnog tužilaštva Unsko-sanskog kantona Bihać, rekla je da je ovo tužilaštvo zaprimilo tri prijave koje ukazuju na eventualno izvršenje koruptivnih radnji, a jedna od tih prijava odnosi se na postupak javne nabavke.
“U ovom trenutku se vrše provjere navoda zaprimljenih prijava, te nakon što iste budu okončane, moći će se eventualno govoriti o kvalifikacijama prijavljenih djela”, kazala je Marjanović-Čavkić.
Na području RS-a najviše prijava zaprimilo Okružno tužilaštvo u Doboju
Okružno tužilaštvo u Doboju je od početka marta zaprimilo 17 prijava za koruptivna krivična djela, u kojima se vrše provjere.
“Jedan broj predmeta se odnosi na negativan revizorski izvještaj Glavne službe za reviziju javnog sektora, na osnovu provedene finansijske revizije u Domu zdavlja Brod za 2019. godinu, a jedan na zloupotrebe u javnim nabavkama”, rekla je Slobodanka Lukić, službenica za informisanje Okružnog tužilaštva u Doboju.
Dodala je kako je, prema krivičnoj prijavi koju je podnio jedan od ponuđača, prijavljeno pravno lice “Elektro Doboj”, kao ugovorni organ, te odgovorno lice u tom pravnom licu i članovi komisije, a u vezi provedenog postupka javne nabavke, prilikom donošenja odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača za nabavku mjerno-priključnih ormarića.
“Prijavljeni se terete za više krivičnih djela: zloupotrebu službenog položaja ili ovlašćenja, trgovinu uticajem, nesavjestan rad u službi i nenamjensko trošenje budžetskih sredstava”, kazala je Lukić.
Naglasila je da je ovo tužilaštvo – na osnovu informacija koje su se pojavile u javnosti a koje se odnose na pojavu širenja koronavirusa u Domu za stara lica “Zlatni lug” u Derventi, dobojskoj bolnici “Sveti apostol Luka” te dječijem vrtiću “Naša radost” – po službenoj dužnosti formiralo predmete i zatražilo od tih institucija dostavljanje relevantne dokumentacije.
Okružno tužilaštvo Banja Luka je u periodu pandemije zaprimilo tri prijave za koruptivna krivična djela, a podnosioci prijava su Agencija za javne nabavke BiH, Draško Stanivuković i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA).
“Prijava Agencije za javne nabavke BiH je proslijeđena na nadležno postupanje Republičkom tužilaštvu, posebnom odjeljenju za suzbijanje korupcije, organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala. Preostale dvije prijave odnose se na nabavku medicinske opreme. S obzirom da su prijave tek zaprimljene u rad Tužilaštva, detalje iz prijava ne možemo saopštiti”, rekla je Maja Đaković-Vidović, rukovodilac odnosa s javnošću ovog tužilaštva.
Tužilaštvo Brčko distrikta BiH je u periodu od 11. marta do 27. maja 2020. godine zaprimilo 12 predmeta iz oblasti korupcije, koji se nalaze u predistražnoj fazi.
“Od ovog broja pet predmeta se može vezati za pandemiju virusa COVID-19. Niti jedan prijavljeni događaj se ne veže za zloupotrebe u javnim nabavkama. Svi događaji se mogu eventualno vezati za krivična djela protiv zdravlja ljudi”, kazao je Zekerija Mujkanović, glavni tužilac Tužilaštva Brčko distrikta.
Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu zaprimilo je jedan predmet za zloupotrebe u javnim nabavkama.
“Prijavu je podnijela Agencija za javne nabavke protiv JPŠ-a ‘Šume Republike Srpske’ Sokolac zbog sumnje da su postupale suprotno odredbama Zakona o javnim nabavkama. Nakon provjere svih navoda iz prijave, postupajući tužilac će donijeti odluke u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Republike Srpske (ZKP RS)”, rekao je Neven Kramer, sekretar Okružnog tužilaštva u Istočnom Sarajevu.
Iz Agencije za javne nabavke je saopćeno da je sredinom maja proslijeđena prijava potencijalne povrede Zakona o javnim nabavkama u vezi s Javnim preduzećem šumarstva (JPŠ) “Šume Republike Srpske” Sokolac zbog postojanja elemenata eventualnog krivičnog djela.
“Postupak je u fazi istrage i ne možemo davati nikakve konkretne informacije, zato što bi otkrivanje takvih informacija moglo ugroziti istragu”, naveli iz Agencije.
Kramer je dodao je Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu tokom trajanja pandemije COVID-19, zaprimilo i jedan predmet za koruptivna krivična djela, a vrijeme radnji djela odnosi se na period od 2016. do 2017. godine zbog nezakonitog postupanja više službenih i odgovornih lica u opštini Milići.
Ostala tužilaštva kojima je BIRN BiH poslao zahtjeve nisu do objavljivanja ovog teksta odgovorila na upit.
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala kazala je ranije za BIRN BiH da je problem što se uglavnom procesuiraju hitni slučajevi, dok krupne afere uglavnom završavaju “formiranim predmetima”, koji, kako je rekla, rijetko dovedu do podignutih optužnica, a kamoli do pravosnažnih presuda.
Na osnovu podataka iz Transparency Internationala, među predmetima koji i dođu do optuženja i presuda, od 143 pravosnažne osuđujuće presude za korupciju tokom 2019. godine, 97 ih je završilo uslovnom kaznom.
See all News Updates of the Day
Blinken: Xijeva posjeta sugerira da Kina ne misli da Moskva treba da odgovara za ratne zločine u Ukrajini
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da posjeta kineskog predsjednika Xi Jinpinga Moskvi ove sedmice sugerira da Kina ne misli da bi Kremlj trebao snositi odgovornost za "brojne ratne zločine i druge zločine" koje su počinile ruske oružane snage u Ukrajini, a što je dokumentirano u State Departmentu izvještaju.
State Department je u ponedjeljak predstavio svoje Izvještaje o praksi ljudskih prava za 2022. godinu, u kojima se navode "vjerodostojni izvještaji o pogubljenjima po prijekom postupku, mučenju, silovanju, neselektivnim napadima i napadima namjerno usmjerenim na civile i civilnu infrastrukturu od strane ruskih snaga u Ukrajini, a što predstavlja ratne zločine".
U izvještaju se navodi da su se zločini dogodili nakon invazije Moskve na Ukrajinu 24. februara 2022. godine.
"Umjesto da čak i osudi [ruske snage], [Narodna Republika Kina] radije bi pružila diplomatsko pokriće Rusiji da nastavi da čini te zločine", rekao je Blinken novinarima na konferenciji za novinare u ponedjeljak.
Visoki američki diplomata rekao je da Sjedinjene Države očekuju da bi Kina mogla iskoristiti Xijevu posjetu da ponovi pozive na prekid vatre u skladu sa svojim mirovnim prijedlogom.
"Osnovni element svakog plana za okončanje rata u Ukrajini i stvaranje prilagođenog trajnog mira mora biti očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine, u skladu sa Poveljom Ujedinjenih naroda", rekao je Blinken.
Zvaničnik Bijele kuće John Kirby, koordinator za strateške komunikacije Vijeća za nacionalnu sigurnost, rekao je u ponedjeljak: "Svaki prekid vatre koji se ne bavi povlačenjem ruskih snaga iz Ukrajine efektivno bi ratifikovao rusko ilegalno osvajanje".
Godišnji izvještaj State Departmenta o ljudskim pravima također naglašava slučajeve prisilne deportacije civila i djece iz Ukrajine u Rusiju.
Izvještaj dolazi nakon što je Međunarodni krivični sud izdao naloge za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina i ruske zvaničnice za prava djece zbog njihove uloge u navodnim ratnim zločinima u vezi s ilegalnim transferima i deportacijama djece sa okupiranih ukrajinskih teritorija u Rusiju.
Moskva je saopštila da su nalozi za hapšenje nečuveni i odbacila je mogućnost da Putin ode na suđenje. Rusija ne priznaje jurisdikciju MKS-a.
Američki predsjednik Joe Biden i visoki zvaničnici iz njegove administracije optužili su Rusiju da je počinila ratne zločine i zločine u Ukrajini.
New York se sprema za objavu optužnice protiv Trumpa i nerede u slučaju hapšenja
Radnici su u ponedjeljak podigli barikade oko zgrade suda na Manhattanu dok se New York priprema za objavljivanje optužnice Donalda Trumpa zbog navodne isplate 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels tokom kampanje 2016, kako ne bi javno govorila o seksualnim odnosima sa njim.
To bi bio prvi krivični postupak protiv bilo kog predsjednika SAD. Trump je u subotu pozvao svoje pratioce na društvenim mrežama da protestuju zbog toga što je rekao da se u utorak sprema njegovo hapšenje.
U pozivu na proteste, Trump je rekao da je zabrinut da bi moglo da dođe do sukoba policije sa njegovim pristalicama, kao što se dogodilo 6. januara 2021. na Capitolu. Međutim, kažu analitičari, ekstremni desničari neće se odazvati njegovom pozivu.
Gradonačelnik New Yorka Eric Adams rekao je da policija prati društvene mreže i pazi na "neprikladne radnje" u gradu. Policijska uprava New Yorka saopštila je da za sada nema vjerodostojnih prijetnji.
Velika porota koja odlučuje o pozidanju optužnice protiv Trumpa u slučaju Stormy Daniels, najavila je da to može da se desi ove nedjelje.
Porotnici su nastavili u ponedjeljak sa saslušavanjem svjedoka i svoj iskaz je dao advokat Robert Costello, svjedok odbrane, koji je svojevremeno bio dio Trumpovog pravnog tima. On je tvrdio da je Michael Cohen, tadašnja Trumpova desna ruka, dao novac porno glumici bez Trumpovog znanja.
"Michael Cohen je sam odlučio - to nam je rekao - da vidi da li može da se pobrine za ovo", rekao je Costello nakon svjedočenja pred velikom porotom na zahtjev Trumpovih advokata.
Cohen, koji je dva puta svedočio pred velikom porotom, javno je rekao da ga je Trump naložio da izvrši isplate u Trumpovo ime. Cohen je priznao svoju krivicu u tom slučaju i bio je u zatvoru.
Trump želi ponovo da se kandiduje za predsjednika 2024, ali bi ova optužnica to mogla da oteža.
Oko 44 odsto republikanaca kaže da bi trebalo da odustane od predsjedničke trke ako bude optužen, prema anketi Reutersa/Ipsosa.
Međutim, njegove kolege, pa i potencijalni protiv kandidati, kritikovali su istragu kao politički motivisanu.
Guverner Floride Ron DeSantis, Trumpov rival za republikansku predsjedničku nominaciju, rekao je da njujorški tužilac Alvin Bragg nameće "političku agendu“ koja je ugrozila vladavinu zakona.
Republikanci u Predstavničkom domu američkog Kongresa pokrenuli su istragu o Braggovoj istrazi, tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenja u vezi sa istragom.
Trump i drugi republikanci su također rekli da bi kancelarija okružnog tužioca trebalo više da se fokusira na borbu protiv kriminala.
Istraga u slučaju isplate porno glumici, koju vodi okružni tužilac Manhattana samo je jedna koja se vodi protiv Trumpa.
Trumpovi advokati su u ponedjeljak zatražili od suda u Georgiji da poništi poseban izvještaj velike porote u kojem se navode rezultati istrage o njegovim navodnim pokušajima da promijeni rezultat svog izbornog poraza 2020.
Trumpovi advokati traže i da se tužiteljica okruga Fulton Fani Willis povuče sa slučaja, zbog navodne pristrasnosti na društvenim mrežama.
Trump takođe nastoji da odloži suđenje za finansijske malverzacije, odnosno manipulisanje vrijednošću imovine kako bi dobio bolje uslove od banaka i osiguravajućih kuća.
Trump se suočava sa još jednom privatnom tužbom: kolumnistkinja E.Jean Carroll ga je tužila za klevetu jer je negirao da je silovao.
Bivšeg predsjednika i pretendenta za to mjesto 2024. dva puta je opozvao Predstavnički dom Kongresa - jednom zbog ponašanja u vezi sa Ukrajinom i drugi put zbog upada njegovih pristalica na Capitol. Oba puta je oslobođen u Senatu.
Studija Pentagona: Vojni piloti i posade na zemlji češće oboljevaju od raka
Studija Pentagona je otkrila visoku stopu razboljevanja od raka među vojnim pilotima i po prvi put pokazala da obolijevaju i članovi posada na zemlji, koje dosipaju gorivo, održavaju i lansiraju te letjelice.
Podatke su dugo tražili penzionisani vojni avijatičari koji su godinama upozoravali o velikom broju članova vazdušnih i zemaljskih posada za koje su znali da imaju rak. Govoreno im je da su ranije vojne studije otkrile da nisu izloženi većem riziku od opšte populacije u SAD.
U jednogodišnjoj studiji o skoro 900.000 pripadnika službe koji su letjeli ili radili na vojnim avionima između 1992. i 2017. godine, Pentagon je otkrio da članovi posade imaju 87 odsto veću stopu melanoma i 39 odsto veću stopu raka štitne žlijezde. Muškarci su imali 16 odsto veću stopu obolijevanja od raka prostate, a žene 16 odsto veću stopu obolijevanja od raka dojke. Ukupno, avionske posade su imale 24 odsto veću stopu dobijanja raka svih vrsta.
Studija je pokazala da su zemaljske posade imale 19 odsto veću stopu obolijevanja od raka mozga i nervnog sistema, 15 odsto veću stopu raka štitne žlijezde i devet odsto veću stopu raka bubrega, dok su žene imale sedam odsto veću stopu raka dojke. Ukupna stopa karcinoma svih vrsta bila je tri odsto veća.
Izvještaj sadrži i dobre vijesti. Zemaljske i vazdušne posade imale su daleko niže stope raka pluća, a vazdušne posade su takođe imale niže stope raka bešike i debelog cijreva.
Podaci su upoređivali pripadnike vojske sa opštom populacijom SAD, nakon prilagođavanja starosti, pola i rase.
Pentagon je saopštio da je nova studija jedna od najvećih i najsveobuhvatnijih do sada. Ranija studija je posmatrala samo vojne pilote i otkrila neke veće stope raka, dok je ova proučavala sve službe i posade u vazduhu i na kopnu. Čak i sa širim pristupom, Pentagon je upozorio da će stvarni broj slučajeva raka vjerovatno biti još veći zbog nedostataka u podacima, za koje su naveli da će ih otkloniti.
Studija "dokazuje da je odavno prošlo vrijeme da lideri i kreatori politika pređu sa skepticizma na vjerovanje i aktivnu pomoć", rekao je penzionisani pukovnik vazduhoplovnih snaga Vince Alcazar, član Udruženja pilota-lovaca Red River Valley, koje je lobiralo kod Pentagona i u Kongresu za pomoć. Alcazar je član odbora za medicinska pitanja ovog udruženja.
Studiju je zahtijevao Kongres u zakonu o odbrani iz 2021. Sada, pošto su utvrđene veće stope, Pentagon mora da sprovede još veće istraživanje kako bi pokušao da shvati zašto se posade razboljevaju.
Izolovanje potencijalnih uzroka je teško, a Pentagon je naveo da ova studija "ne podrazumijeva da vojna služba u vazduhoplovnoj ili zemaljskoj posadi izaziva rak, jer postoji više potencijalnih zbunjujućih faktora koji se ne mogu kontrolisati u ovoj analizi", kao što su porodične istorije, pušenje ili upotreba alkohola.
Posade su dugo tražile od Pentagona da pažljivo pogleda neke od faktora okruženja čijim su uticajima izloženi, kao što su mlazno gorivo i rastvarači koji se koriste za čišćenje i održavanje dijelova aviona, senzori i njihovi izvora energije u prednjim dijelovima aviona, kao i radarski sistemi na palubama brodova na koje avioni sleću.
Kada bi se mornarički kapetan Jim Seamann vratio kući sa smjene na nosaču aviona, njegova oprema bi zaudarala na avionsko gorivo, kaže njegova udovica Betty Seamann. Pilot A-6 Intrudera umro je 2018. u 61. godini od raka pluća. Beety još uvijek ima njegovu opremu koja i dalje miriše na gorivo, "što volim", rekla je.
Ona i drugi se pitaju da li postoji veza. Rekla je da su članovi posade razgovarati o tome kako čak i sistemi za vodu na brodu mirišu na gorivo.
Također je navela da ona i drugi imaju pomiješana osjećanja o tome da konačno u podacima vide ono što su godinama sumnjali u vezi sa rakom u vazduhoplovstvu, ali što"ima potencijal da učini mnogo dobrog što se tiče rane komunikacije, ranog otkrivanja".
Studija je otkrila da kada članovima posade bude dijagnostikovan rak, veća je vjerovatnoća da će preživjeti nego pripadnici opšte populacije. Prema studiji, razlog je to što im se bolest dijagnostikuje ranije zbog redovnih obaveznih medicinskih pregleda, zbog čega je veća vjerovatnoća da će biti boljeg zdravlja, a zbog zahtijevane vojne fizičke spremnosti.
Pentagon je priznao da studija ima praznine koje su vjerovatno dovele do prikazivanja umanjenog broja slučajeva obolevanja od raka.
Baza podataka vojnog zdravstvenog sistema korištena u studiji nema pouzdane podatke o raku sve do 1990. godine, tako da možda nije uključila pilote koji su u prethodnim decenijama letjeli mlaznjacima rane generacije.
Studija također nije uključila podatke o raku iz Odjeljenja za boračka pitanja ili državnih registara raka, što znači da nije obuhvatila slučajeve bivših članova posade koji su se razboljeli nakon što su napustili vojni medicinski sistem.
"Važno je napomenuti da bi se rezultati studije možda razlikovali da su bili uključeni dodatni stariji bivši pripadnici vojske", navodi se u studiji. Da bi to popravio, Pentagon će sada uzeti podatke iz tih registara kako bi ih dodao ukupnom broju.
Druga faza studije će pokušati da utvrdi uzroke. Prijedlog zakona iz 2021. zahtijeva od Sekretarijata za odbranu ne samo da identifikuje "kancerogene otrovne materije ili opasne materijale povezane sa vojnim letovima", već i da odredi tip aviona i lokacije na kojima su služile posade kod kojih je bolest dijagnostikovana.
Nakon što se njen muž razbolio, Betty Seamann ga je pitala da li bi izabrao drugačije, znajući da je njegovo službovanje možda povezano sa rakom.
"Ja sam otvoreno pitala Jima. A on je, bez oklijevanja, rekao: 'Ipak bih uradio to isto'."
Ko su ukrajinska djeca navedena u nalogu za Putinovo hapšenje?
Međunarodni krivični sud je u svom nalogu za hapšenje Vladimira Putina optužio ruskog predsjednika za ratni zločin protivpravne deportacije ljudi, posebno djece, i njihovo nezakonito prebacivanje iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju.
MKS je izdao poseban nalog po istoj optužbi za Marijom Aleksejevnom Lvovom-Belovom, ruskom komesarkom za prava djeteta.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je optužbe "nečuvenim". Rusija poriče da su njene snage počinile zločine i odbacila je ranije optužbe o ilegalnom preseljenju Ukrajinaca.
Slijede neke ključne činjenice i brojke koje su dale ukrajinske vlasti o tom pitanju.
Daria Herasymchuk, savjetnica-komesarka predsjednika Ukrajine za prava djece i rehabilitaciju, opisala je u intervjuu za Reuters u petak pet glavnih načina koje je Rusija koristila za nezakonito prebacivanje ukrajinske djece.
To uključuje:
- ponudu porodicama koje žive u okupiranim područjima da vode djecu na odmor u ruske dječje kampove i ne vraćaju ih u dogovorenom roku;
- odvođenje ukrajinske djece iz ustanova za skrb u okupiranim područjima.
- odvajanje dece od roditelja na kontrolnim punktovima za filtriranje - mjestima gdje se provjeravaju i obrađuju ukrajinski državljani iz regiona pod ruskom okupacijom prije nego što im se dozvoli ulazak u Rusiju;
- oduzimanje roditeljskog prava kroz zakone koji se primjenjuju na okupiranim teritorijama;
- odvođenje djece u slučajevima kada su boravili sa drugim odraslim osobama nakon što su im roditelji poginuli u ratu.
Ukrajinski glavni tužilac Andrij Kostin rekao je 17. marta da tužioci istražuju slučajeve deportacije više od 16.000 djece iz oblasti Donjecka, Luganska, Harkova i Hersona pod ruskom okupacijom.
"Ali stvarna cifra može biti mnogo veća", rekao je Kostin na svojoj Facebook stranici.
Ukrajina je do sada uspjela vratiti 308 djece, rekli su zvaničnici.
Iryna Vereshchuk, ministrica za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija, uputila je u subotu javni apel ruskim zvaničnicima tražeći spiskove sve ukrajinske siročadi i sve ukrajinske djece čiji su roditelji lišeni roditeljskog prava koja se trenutno nalaze na okupiranim ukrajinskim područjima ili su ilegalno premještena u Rusija.
U izvještaju koji je u februaru objavila Laboratorija za humanitarna istraživanja na Yale School of Public Health u sklopu Opservatorije za sukobe, navodi se da je Rusija držala najmanje 6.000 ukrajinske djece - vjerovatno mnogo više - na lokacijama na Krimu i u Rusiji čija je primarna svrha izgleda kao političko prevaspitavanje.
U izvještaju se navodi da su istraživači sa Univerziteta Yale identificirali najmanje 43 kampa i druge ustanove u kojima su držana ukrajinska djeca, a koji su bili dio "velike sistematske mreže" kojom upravlja Moskva.
Zvaničnici: Američki partneri kupuju oružje od Kine zbog brzine prodaje i isporuke
Sposobnost Kine da brzo prodaje vojnu opremu ima velike posljedice za Sjedinjene Države u dva ključna regiona, koje bi mogle da budu još veće narednih godina, upozorili su članove Kongresa visoki američki vojni zvaničnici.
Procjene komandanata američke Centralne komande (CENTCOM), koja nadgleda američke snage na Bliskom istoku i južnoj Aziji i Afričke komande (AFRICOM) iznesene su u trenutku kada sve veći broj zvaničnika izražava zabrinutost zbog brze vojne modernizacije koja je već učinila Kinu izazovom za Pentagon.
"To je trka za integraciju prije prodora Kine", izjavio je u četvrtak pred članovima Senatskog odbora za oružane snage general Michael Kurilla, ukazujući na povećanje kineske vojne prodaje u regionu za 80 odsto posljednjih deset godina.
"Naši bezbjednosni partneri imaju stvarne bezbjednosne potrebe, a mi gubimo sposobnost da obezbijedimo našu opremu", rekao je on, navodeći duga čekanja za odobrenje i isporuku američke vojne opreme.
"Ono što Kina radi je da dođe i otvori cijeli svoj katalog. Daju im brzu isporuku. Daju im trajni ugovor i omoguće im finansiranje ", rekao je Kurilla. "Mnogo su brži."
Komandant Afričke komande, general Michael Langley iznio je slične ocjene o američkim partnerima na afričkom kontinentu.
"Čak i sa našom značajnom inicijativom za bezbjednosnu saradnju, taj proces nije ništa brži", rekao je Langley.
"Osjećaj hitnosti, posebno u zapadnoj Africi, od Sahela, preko Gane, Obale Slonovače, Benina i Togoa, potrebna im je oprema. Potrebno im je oružje, sada", rekao je on članovima Kongresa. "Dakle, oni donose odluke i donose pogrešne odluke kada riješe da sarađuju sa Kinom ili Rusijom za pomoć, posebno, u oružju."
Zabrinutost oko prodaje oružja u Kini nije novost i nastavlja se uprkos ukupnoj dominaciji Washington u izvozu oružja.
Prema podacima Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stokholmu (SIPRI), Sjedinjene Države su bile najveći svjetski izvoznik oružja od 2018. do 2022, što je predstavljalo 40 odsto ukupnog izvoza. Kina se našla na četvrtom mjestu, predstavljajući nešto više od 5 odsto prodaje.
Podaci State Departmenta objavljeni ranije ove godine pokazuju da je prodaja oružja od strane američke vlade povećana još više, za skoro 50 odsto u fiskalnoj 2022. godini na 51,9 milijardi dolara, što je dijelom pojačano ratom u Ukrajini. Komercijalna prodaja oružja također se povećala, dostižući 153,7 milijardi dolara.
Ipak, američki zvaničnici za odbranu i obavještajne poslove su godinama upozoravali na uticaj trgovine oružjem između Pekinga i afričkih zemalja. U jednom izvještaju, objavljenom u februaru 2020. godine, navodi se da je Kina čak i tada dopunjavala prodaju afričkim zemljama, nudeći vojnu i tehničku obuku.
A podaci SIPRI-a, analizirani u izvještaju koji je ovog mjeseca objavio Atlantski savjet sa sjedištem u Washingtonu, pokazuju da Kina stiče značajnu prednost u podsaharskoj Africi, gdje je Peking zabeležio više od 2 milijarde dolara prodaje oružja između 2010. i 2021. godine, prateći samo Rusiju.
Između 2017. i 2020, izvoz kineskog oružja u podsaharsku Afriku premašio je Sjedinjene Države za skoro 3 prema 1, navodi se u izvještaju.
Komandanti CENTCOM-a i AFRICOM-a izjavili su u četvrtak pred zakonodavcima da, što više Kina bude u stanju da se bavi prodajom oružja, to će se više SAD boriti da sarađuju sa zemljama koje bi inače izabrale da budu partneri Washingtona.
"Ako tamo ima kineske opreme, ne možemo je integrisati sa američkom opremom", rekao je Kurilla.
"Bez obzira da li je to radar ili je to stvarni sistem vazdušne odbrane, ne možemo dozvoliti da to dotakne našu mrežu, na osnovu onoga što znamo o kineskoj opremi", rekao je on, opisujući kinesku komunikaciju na Bliskom istoku kao agresivnu.
Međutim, neki istraživači su zabrinuti da podaci, koji daju mnoge razloge za uzbunu, ne pružaju potpunu sliku.
Pieter Wezeman, viši istraživač u programu SIPRI-a za transfer oružja, izjavio je da je, uprkos ukupnom rastu izvoza kineskog oružja u protekle dvije decenije, prodaja u proteklih pet godina opala za 23 odsto.
"Očekivanja u pogledu izvoza oružja iz Kine zasnovana na brzo rastućem kvalitetu i napretku proizvoda koje oni nude, još uvek se nisu ostvarila", rekao je on u srijedu na vebinaru čiji je domaćin bio Stimson centar u Washingtonu.
"Također vidimo da Kina nije bila u stanju da postane glavni snabdijevač najmanje jednog regiona u kojem bi se očekivalo da će imati značajne šanse da se razvije, a to je Bliski istok", rekao je Wezeman. "Nismo vidjeli veliku prodaju stvari kao što su podmornice ili borbeni avioni Saudijskoj Arabiji ili Kataru ili bilo kojem drugom većem kupcu na Bliskom istoku. Čak smo vidjeli da je kineski izvoz u Egipat opao."
