Sestra Aleme Dolamić se već treću godinu, s troje djece, nalazi u sirijskom kampu “Al-Roj”. Dolamić kaže da se redovno čuje sa sestrom i da trenutno u tom kampu nema pojave koronavirusa. Naglašava kako ima saznanja da je uveden policijski sat, kao i da se svaki drugi dan vrši dezinfekcija.
O povratku žena i djece iz kampova u Siriji, kako Dolamić navodi za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), sa institucijama je bilo teško razgovarati i prije pojave koronavirusa.
“Sad su evo deportovali koliko puta i po koliko državljana iz raznih zemalja. Neka su, svako nek se spasi, ali to se organizovalo u roku od par sati – nađe se avion i deportuje se. Zašto se ne može stotinjak žena i djece iz Sirije deportovati?”, postavlja pitanje Dolamić, smatrajući da je problem u tome što su te osobe “etiketirane kao teroristi”.
Ona je, kako tvrdi, u kontaktu s Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), kao i Obavještajno-sigurnosnom agencijom Bosne i Hercegovine (OSA BiH), a prije dvije sedmice poslala je upit ministru sigurnosti BiH Fahrudinu Radončiću “da li razmišlja uopće o tim ljudima, pogotovo u ovom stanju”. Do trenutka pisanja ovog teksta, Dolamić nije dobila odgovor od Radončića.
I Safetu Sinanoviću, čije se tri kćerke i unuci nalaze u kampu u Siriji, niko iz nadležnih institucija se nije obratio.
“Iz svih zemalja vraćaju. Ovi isto kao da nisu naši državljani. O njima niko ništa ne brine, niko ništa ne govori. Sve je stalo, ušutilo se”, kaže Sinanović.
On navodi da nema nikakve informacije o virusu u kampu, te da kada se i čuje nakratko sa svojim kćerkama, one mu samo kažu da su dobro.
“Oni mi možda i ne bi rekli da ima nešto. Ništa mi nisu o tome rekli, niko da ih obilazi i to, uglavnom samo, eto, kažu da su dobro”, govori on.
Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i stručnjak za pitanja ekstremizma i terorizma Vlado Azinović kaže da pandemija koronavirusa nije uticala na rad sa ženama i djecom koji su se već vratili u BiH, ali jeste odgodila povratak preostalih građana.
“Jedino što mi trenutno vidimo jeste da nam je na neodređeno vrijeme odgođen dolazak ovih preostalih ljudi iz Sirije”, kaže on.
Terorističke grupe iskorištavaju pojavu koronavirusa
Bezbjednosni stručnjaci ukazuju da terorističke grupe na određenim područjima koriste situaciju u kojoj je fokus stavljen na virus, kako bi promovisali ideologije ili stekli nove sljedbenike. The Guardian je krajem marta pisao o bjekstvu pripadnika ISIL-a iz zatvora u sirijskom gradu Hasakeh.
Iz sirijske medijske agencije Rojava Information Centre (RIC) za BIRN BiH su rekli kako nije poznato koliko ljudi je pokušalo pobjeći, kao ni etnička pripadnost “onih koji su učestvovali u pobuni”. Dodali su i da je glasnogovornik Sirijskih demokratkih snaga, koje osiguravaju zatvor, Kino Gabriel potvrdio da nijedan pritvorenik nije pobjegao, a da su vraćeni oni koji su to pokušali.
Ministarstvo sigurnosti BiH i SIPA su za BIRN BiH naveli da ne raspolažu informacijama o bjekstvu zarobljenih pripadnika ISIL-a iz zatvora u Hasakehu.
Profesor sa Univerziteta u Malmöu Michael Krona, koji se bavi istraživanjem ISIL-a, u razgovoru za BIRN BiH je rekao kako je pojava koronavirusa stvorila prilike za grupe poput tzv. Islamske države da nastave svoje aktivnosti relativno nezapaženo, jer je veliki dio svjetskog fokusa usmjeren upravo na virus.
On je istakao da je pojačana online aktivnost, u kojoj su stvoreni narativi o tome kako je virus “Allahov vojnik” i da postoji za ubijanje nevjernika.
“Online sljedbenici se uključuju u ove narative i vide ovu pandemiju kao priliku za dodatno nadahnuće, regrutiranje i rast, kao globalni pokret terorizma. Teško je još uvijek govoriti o tome kako će ova situacija utjecati na terorizam u cjelini, ali kao neko ko svakodnevno radi na online operacijama tzv. Islamske države i njihovih sljedbenika, uočio sam prilagođavanje situaciji i fleksibilnost u smislu narativa. Oni iskorištavaju situaciju u najvećoj mjeri za promociju svoje ideologije i poruke”, kazao je on.
Međunarodni centar za borbu protiv terorizma (ICCT) objavio je članak o uticaju koronavirusa na terorizam u Sahelu, naglasivši kako je to postalo važna tema i terorističkih grupa poput “Al-Kaide” i Islamske države, koje su izdale saopćenja o pandemiji putem svojih sredstava informisanja.
ICCT navodi kako su obje grupe svojim sljedbenicima dale upute za sprečavanje širenja bolesti, te da je “Al-Kaida” istakla kako je “islam higijenski orijentisana religija”.
“Osim što su prepoznali prijetnju koju predstavlja COVID-19, u porukama je također jasno da su obje ove grupe dovoljno pametne da iskoriste globalni preokret koji može proizaći iz širenja pandemije kako bi nagovorili još regruta da se pridruže njihovim redovima, kao i da iskoriste situaciju za planiranje i izvršavanje ciljanih napada”, navodi se u članku koji je pisala Julie Coleman.
Dok je “Al-Kaida” za pandemiju optužila represiju muslimana i dekadenciju Zapada te pozvala ljude, uključujući i one iz “zapadnog svijeta”, da iskoriste vrijeme samoizolacije za prelazak na islam, Islamska država je pozvala svoje sljedbenike da aktivno nastave “voditi globalni džihad” i da situaciju kada su preopterećeni sigurnosni kapaciteti iskoriste za pokretanje napada, stoji u članku.
U razgovoru za BIRN BiH Julie Coleman pojašnjava da se neke analize iz njenog članka mogu općenito odnositi na terorističke grupe, te da one žele iskoristiti stanje nesigurnosti i nestabilnosti.
“Postoji bojazan da će sigurnosne službe zemalja, baveći se pandemijom i bilo kakvim mjerama ograničenog kretanja, imati manje kapacitete za prepoznavanje i rješavanje prijetnji terorističkih grupa”, kaže ona.
Kako naglašava, ISIL je svojim sljedbenicima pružio informacije o tome kako izbjeći širenje koronavirusa, ali ih je također podstaknuo da iskoriste prekomjerno opterećenje nacionalnih i međunarodnih sigurnosnih snaga.
Coleman smatra kako bi terorističke grupe mogle iskoristiti ovu ranjivost i trenutnu situaciju kako bi izvršili napade na “lakše ciljeve”, ali i za sticanje pristalica.
Bez uočenih promjena u BiH
Tokom svog istraživanja profesor Krona, kako ističe, ništa posebno nije uočio kada su u pitanju trendovi u BiH u odnosu na situaciju kakva je bila i prije pandemije, a profesor Azinović navodi da niko ne zna da li će pandemija uticati na stanje u BiH, te da nema “ništa tu što bi moglo inducirati da postoji nekakav direktan uticaj te korone na bilo šta”.
On kaže kako se ljudi iz “tog nekog ideološkog spektruma nisu nešto posebno ispalili na koronu”.
“Mene više brine to što neki drugi ljudi, koje sam smatrao i ozbiljnim i pametnim, pričaju takve gluposti i teorije zavjere da onda nemate obraza spočitavati nekom selefijskom autoritetu što misli da je ovo božija kazna”, govori Azinović.
Osim Aleme Dolamić, većina BIRN-ovih sagovornika nije mogla pružiti precizne informacije o pojavi koronavirusa u sirijskim kampovima.
Coleman naglašava da nedostaje pouzdanih informacija o širenju koronavirusa u sirijskim kampovima, ali da je razumno pretpostaviti da već jeste ili će se uskoro proširiti i na tim mjestima.
Ekstremističke grupe, prema njenom predviđanju, mogle bi istaknuti odbijanje država da vrate borce sa stranih ratišta i njihove porodice iz kampova, a kasnije i smrtne ishode usljed koronavirusa kao dokaze “koji podržavaju njihov ekstremistički pogled na svijet”.
Robin Fleming iz Rojava Information Centrea pojašnjava da je nemoguće reći koliko ima ili nema slučajeva zaraženih u “Al-Holu” i “Al-Roju” ili općenito u oblasti Rožava, iz razloga što tu ne postoje ustanove za testiranje na virus.
Iz Delegacije Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (ICRC) u Siriji navode da oni nisu zaduženi za testiranje ili nadgledanje osoba u kampovima, nego samo za pacijente koji se na dnevnoj osnovi prime u njihovu bolnicu na terenu.
Njihova bolnica u “Al-Holu” je, kako kažu, u funkciji, a njihov tim je počeo sprovoditi sve neophodne preventivne mjere kako bi zaštitio pacijente i sam tim od širenja virusa.
BIRN-u BiH su iz Ministarstva sigurnosti BiH i SIPA-e ranije ovog mjeseca kazali da ne raspolažu “operativnim podacima” i saznanjima o slučajevima zaraze u kampovima “Al-Hol” i “Al-Roj”.
