Izdvojeno
Kongresna zastupnica Tenney: Ne želim ni pomisliti da će ponovo doći do sukoba u BiH
Claudia Tenney u Zastupničkom domu Kongresa (Republikanska stranka) predstavlja distrikt iz savezne države New York u kojem živi veliki broj ljudi porijeklom iz Bosne i Hercegovine (BiH).
Još 80-ih godina prošlog stoljeća posjećivala je Jugoslaviju, a bila je jedina američka zaposlenica u jugoslovenskom konzulatu u New Yorku gdje je radila na projektu Olimpijskih igara u Sarajevu, kojima je i prisustvovala. Tokom rata u BiH pomagala je izbjeglicama koje su pristizale u Sjedinjene Države (SAD), a radi njih je pokrenula i novinu na bosanskom jeziku.
Kao članica Odbora za vanjske poslove Kongresa, za Glas Amerike je komentarisala krizu u BiH, navodeći da bi trebalo razmisliti o Daytonu 2, te naglašavajući važnost snažnije diplomatske aktivnosti BiH u Washingtonu.
Sadržaji Glasa Amerike su besplatni i slobodni za prenošenje na drugim portalima isključivo uz naznaku izvora i url link na orginalni sadržaj.
VOA: Vaša veza sa BiH, odnosno sa bivšom Jugoslavijom, datira još iz ranih 80-ih godina kada ste tamo putovali kao studentica. Možete li objasniti kako se ta veza sa regionom razvijala od početka?
Tenney: "To je pomalo smiješna priča. Otišla sam na Univerzitet Colgate u Hamiltonu, gdje su se moji roditelji upoznali, ali nisam željela provesti ljeto u Hamiltonu, već sam htjela biti dio studijskih grupa. Uvijek sam željela da putujem u inostranstvo i zanimali su me vanjski poslovi. Otišla sam u studijsku grupu, misleći da bih mogla ići u Italiju i studirati renesansnu umjetnost i arhitekturu, jer sam sanjala da postanem umjetnica. Dok sam čekala u kancelariji za studijske grupe, jedna žena je sjedila preko puta mene i rekla: 'zašto ne odeš u Jugoslaviju?'. A ja sam otprilike rekla: 'Jugoslavija - zar nije tamo ubijen Ferdinand?'. Znate, tipično za SAD, to je bilo sve što smo tada znali o Jugoslaviji. Ona je rekla: 'ne, to je nevjerovatno, trebala bi otići'. Tako da sam imala prvu studijsku grupu u Italiji, a onda sam ljeto 1981. provela u Jugoslaviji i jednostavno sam se zaljubila u cijeli region. Stekla sam mnogo prijatelja tamo, bilo je nevjerovatno, veoma raznoliko i zanimljivo. Zatim sam, dok sam još bila na koledžu, radila u bivšem jugoslovenskom konzulatu u New Yorku kao pripravnica. A kada sam diplomirala vratila sam se i radila za konzulat, kao jedini američki uposlenik, posebno se fokusirajući na pripreme za Olimpijadu u Sarajevu 1984. godine. To je bilo jako uzbudljivo. Učila sam hrvatski jezik. Vratila sam se 1984/85. godine, pozvao me zagrebački univerzitet u grupi oko stotinu studenata iz cijelog svijeta. Studirali smo u Dubrovniku tokom ljeta, ko bi to mogao odbiti? Tamo sam odvela roditelje, sestre, drugarice sa fakulteta, moj sin je bio u regionu nekoliko puta.
Posebno sam se uključila kada je 1991. izbijao rat. Zvali su me prijatelji iz svih krajeva bivše Jugoslavije, uključujući i Srbiju, koji su pokušavali izaći i otići u Kanadu. Svi su pokušavali otići zbog užasne prirode tih događaja. Za mene kao osobu koja voli ljude iz cijelog regiona bilo je zaista poražavajuće da se to dešava, užasna situacija. Moj sin je bio student u Centru Jevrejske zajednice u Utici. Povezala sam se s ljudima iz jevrejske zajednice, koji su bili solidarni sa onim što se dešavalo Bosancima, te smo počeli raditi na dovođenju velikog broja bosanskih izbjeglica u Uticu. Moj grad Utica je postao neka vrsta magneta za izbjeglice, posebno za Bosance. Vježbala sam jezičke vještine, posebno sa starijim i novim građanima, pomagala sam im. Kada sam vidjela koliko su se Bosanci dobro snašli u našoj zajednici, koliko su dobrodošli i koliko je sve to bilo sjajno, to je nekako vratilo moju povezanost sa regionom. Napravila sam i prve bosanske novine, na bosanskom jeziku, u svojoj zajednici. Učinili smo mnogo sa centrom za izbjeglice, donirali mnogo novca, puno vremena, kako bismo osigurali da njihova tranzicija u SAD bude dobra. A oni su obogatili naše zajednice na nevjerovatan način. Cijela ta situacija bila je zaista tragična. A sada smo tu, sa puno problema koji se ponovo pojavljuju na Balkanu. Kao neko sa tako dugom istorijom i ljubavlju prema regionu i ljudima, osjećam strast prema tome i imam puno saosjećanja za složenost situacije. Mnogi u SAD ne razumiju da je to kapija između Istoka i Zapada, da su ljudi preživjeli i savladali toliko toga, bilo da su ih kroz istoriju zauzimale imperije ili su preživljavali svakojake zločine. Ovo je dugačka priča, ali mislim da je vrijedno da ljudi znaju koliko sam dugo uključena i koliko pokušavam razumjeti i pomoći ljudima iz regiona."
VOA: U međuvremenu ste se kandidovali za poziciju u sudstvu, radili u medijima, zatim za jednog zakonodavca, bili u lokalnoj skupštini, a sada ste u Kongresu, što nas dovodi do mnogo ozbiljnijih tema. Dio ste Odbora za vanjske poslove, koji je nedavno održao saslušanje o situaciji na Zapadnom Balkanu. Kako ste vidjeli saslušanje i pitanja o kojima se razgovaralo, posebno u vezi BiH?
Tenney: "Uvijek sam bila pomalo zabrinuta zbog prirode Daytonskog sporazuma, kada se to dešavalo 90-ih. Brinula me je vrsta balansiranja strana u odnosu na stanje moći, posebno s obzirom na posljedice rata i veliki dio zapadne Bosne koji je pripisan Srbima i Republici Srpskoj, naspram bosanskog dijela - i Hrvata u blizini. Znala sam da je to komplikovano. Ali na saslušanju sam predložila da razmotrimo Dayton 2, kako bismo bili sigurni da u smislu vremena koje je prošlo i onoga što se dogodilo nakon Daytona održavamo stvarne ciljeve i principe Daytona. A to je stvaranje harmoničih odnosa. Čini se da se tu u ovom trenutku osjeća napetost."
VOA: Prije nekoliko dana bila je 26. godišnjica Daytonskog sporazuma, a čini se da je toliko toga ostalo neriješeno, što ste već spomenuli, ili se stvari čak pogoršavaju, korupcija je raširena, retorika podjela je svuda. Iz vaše perspektive, kako je posmatrati kada nešto takvo traje toliko dugo?
Tenney: "Pokušavam da se upoznam sa svim stranama jednačine. Sastala sam se sa Željkom Cvijanović iz Republike Srpske, tražila je sastanak. Nedavno sam se sastala i sa jednom bosanskom grupom u Utici, koja je veoma zabrinuta za očuvanje i zaštitu BiH. Sa hrvatskom stranom se još nisam sastala. Ali voljela bih se sresti sa svima njima, voljela bih da se okupimo i da se pobrinemo da se ne desi nešto - mrzim i da pomislim da će tamo potencijalno ponovo doći do sukoba. Nadam se da stvari neće eskalirati do te tačke. Voljela bih da mogu spojiti mnogo ovih zainteresiranih strana i da ponovo pogledamo tu situaciju. Ali kada sam na saslušanju o Balkanu predložila Dayton 2, State Department je to odbacio. Tako da nisam sigurna kuda Administracija ide, ali mislim da treba da imamo neku vrstu hlađenja i neku vrstu diskusije kako bismo bili sigurni da ćemo deeskalirati svaku retoriku i osigurati da barem gledamo prema naprijed ka idealima o tome šta bi se trebalo dešavati u BiH i pobrinuti se da se to poštuje."
VOA: Tokom saslušanja specijalni izaslanik Gabriel Escobar spomenuo je plan korištenja proširenih ovlaštenja za sankcije, posebno za korupciju. Koliko su po vašem mišljenju sankcije efikasne i važne kao oruđe američke vanjske politike, imajući u vidu da je 2017. godine sankcionisan lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, ali se ništa nije promijenilo; štaviše, on je sada počeo da povlači ovlaštenja sa državnog nivoa i dio je problema o kojem ste već govorili?
Tenney: "Ponekad sankcije, u zavisnosti od njihove prirode i pojedinačne situacije, mogu biti vrlo efikasne, a u nekim slučajevima nisu efikasne. Mislim da je ovo situacija u kojoj trebamo za stol staviti strane kojih se to tiče, sa neutralnom grupom, kako bismo zaista razumjeli gdje leži korupcija, kako možemo spriječiti da se ona događa, koji su njeni pravi razlozi i šta radimo da riješimo problem. Da ne bude zabune, dolazim iz SAD, ali ponekad mediji ne mogu ispričati tačnu priču i osjećam da to zavisi od toga na čijoj strani čitam o čemu se radi. Iako osjećam da je to prirodno urođeno i neodvojivo kada u 49 posto zemlje dominira jedna strana i jedna stranka. To stvari čini pomalo neravnopravnim, kada druge dvije strane nemaju jednakost, uključujući Hrvate, koji su zabrinuti zbog svoje mogućnosti da imaju glas u vladi. Tako da mislim da za sve njih ima puno problema koje treba riješiti. Escobar je apsolutno odbacio Dayton 2, što zastupnik Mike Turner, koji je bio gradonačelnik Daytona u vrijeme rada na sporazumu, spominje svake godine. Mislim da treba ponovo sagledati ekonomsku i političku situaciju – šta se sada dešava u BiH? Kako da unaprijedimo interese svake koalicione grupe u regionu, da deeskaliramo bilo kakvu namjeru sukoba koji bi tamo mogao izbiti, posebno uz mnogo retorike koju čujete? Mislim da je to prava briga. Kontaktirali smo State Department, voljela bih da pokušamo pronaći efikasne načine za neutralisanje oštrih riječi koje smo slušali i postupaka u pokušaju potkopavanja vlasti BiH."
VOA: Nedavno ste sa kongresmenom Keatingom bili koautorica dvostranačkog pisma bugarskom ambasadoru, u pokušaju da riješe svoje probleme sa Sjevernom Makedonijom, što bi omogućilo toj zemlji, pa i Albaniji, da započnu pregovarački proces sa Evropskom unijom. Zašto je to važno, po vašem mišljenju?
Tenney: "Da, očito je da smo zabrinuti za cijeli region, pa i za (Sjevernu) Makedoniju. Samo želimo da budemo sigurni da komunikacija postoji, da svaka strana može da komunicira, ostvaruje svoje trgovinske odnose i ima uzajamno korisne odnose, politički i ekonomski, te da ima prilike da napreduje bez nepotrebnog uticaja iz vanjskih izvora. Nažalost, ono što vidite u velikom dijelu Balkana je da se mnoge od ovih država, posebno nakon pandemije, muče ekonomski i postaju zavisne od vanjskih izvora, bilo da se radi o drugim zemljama, o Rusiji u ovoj situaciji u Bugarskoj, a tu su i drugi uticaji. Želimo biti sigurni da to ne ometa našu sposobnost da omogućimo da ove dvije zemlje napreduju, sve dok se pridržavaju poretka zasnovanog na pravilima. Moramo imati poredak u kojem se ljudi pridržavaju pravila, gdje minimiziramo korupciju i osnažujemo demokratske principe koji se tamo dešavaju, bez previše uplitanja. Ne želim da dolazimo kao SAD i da se miješamo, ali mislim da SAD mogu obezbijediti resurse i dati model za ove grupe da rade zajedno. Te zemlje moraju da rade u okviru poretka zasnovanog na pravilima i minimiziraju korupciju, vanjske uticaje i poluge koje se na njih mogu staviti iz zemalja poput Rusije ili Kine. To su pitanja zbog kojih sam napisala pismo sa zastupnikom Keatingom kako bih bila sigurna da Escobar i drugi znaju da smo zabrinuti za održavanje tog poretka u regionu."
VOA: Spomenuli ste Kinu i Rusiju, spomenuli ste i na saslušanju njihove geopolitičke interese u regionu. Šta vidite kao ključne tačke tih interesovanja? I šta bi SAD trebale učiniti da se tome suprotstave?
Tenney: "Prije svega, ako pogledate Balkan, on je idealan za pristup Mediteranu i Bliskom istoku. Na bivšu Jugoslaviju, čak i do Grčke, gledalo se kao na kapiju između Istoka i Zapada. Dakle, strateški je i geopolitički locirana na mjestu koje bi koristilo Rusiji i Kini. Postoje i interesovanja za minerale u ovim zemljama koji se istražuju i potencijalno eksploatišu, a tu su i ekonomska pitanja, bilo da se radi o radnoj snazi ili o drugim stvarima koje će iskorištavati. Želimo da budemo sigurni da nijedna od ovih zemalja nije pod uticajem i nije u obavezi prema nekim od ovih moćnijih entiteta koji na umu imaju samo vlastiti interes, a ne zaštitu i promociju tih država."
VOA: Kina se u prošlosti najviše zanimala za ekonomiju. Rusija se bavila i drugim aspektima, političkim, vojnim, tu su i dezinformacije, ona ima snažan odnos posebno sa srpskim stanovništvom u svim zemljama. Ali nedavno su u Vijeću sigurnosti UN-a obje zemlje na neki način zauzele politički stav, protiveći se imenovanju novog visokog predstavnika, čemu su se suprotstavile SAD i druge zemlje, ali nisu htjele ni da visoki predstavnik govori u Vijeću sigurnosti UN-a. Koliko je opasan taj novi razvoj događaja, ako ga tako možemo opisati?
Tenney: "Očigledno je velika zabrinutost da moćne sile, kao što su Rusija i Kina - Kina je vjerovatno najmoćnija u smislu svoje ekonomske i populacijske prednosti, svoje globalne želje da bude svjetski hegemon - očigledno imaju ogroman utjecaj, uz nespremnost da se pridržavaju poretka zasnovanog na pravilima, što je prava misija UN-a, uz okupljanje ljudi. Zato sam zabrinuta kako da radimo sa ovim “igračima” širom svijeta. Mislim da SAD mogu biti snažna sila na takvim mjestima. Znam da mnogi ne vole intervencije SAD-a, ali ne govorim o intervenciji, govorim o pomoći da se osigura da ove zemlje koje su prošle kroz rat, kao što je bivša Jugoslavija, kroz siromaštvo, da isplivaju u tržišnoj ekonomiji, nakon pandemije, sa mnogo problema koje nisu u mogućnosti da riješe same. Ali ako SAD samo odu, uticaj Rusije i Kine će biti zaista razoran. Ne možemo priuštiti da vidimo slom demokratskih principa. To je uvijek bilo teško područje, ali mislim da uz snažno vodstvo, uz promovisanje i zaštitu situacije zasnovane na pravilima, možemo barem deeskalirati. Također, možemo umanjiti potrebu ovih zemalja da gledaju prema Kini i Rusiji. Zato se želim pobrinuti da SAD ne pokazuju slabost i ne izgledaju kao da nas nije briga, jer to je od vitalnog značaja za naše interese i za bezbjednost Amerike."
VOA: Kako komentarišete to što je BiH jedina zemlja Zapadnog Balkana koja nije pozvana na Samit za demokratiju sljedeće sedmice, kakvu poruku to šalje?
Tenney: "Ne razumijem zašto. Razgovarala sam o tome sa ovom bosanskohercegovačkom grupom prije nekoliko dana i zaista mislim da trebamo apelirati i pritisnuti da se Bosna uključi. Ne znam zašto, jednostavno ne razumijem. Nema apsolutno nikakvog razloga da Bosna ne bude uključena. To je nesretna okolnost jer mislim da ima puno prilika za Bosnu i mislim da moramo biti sigurni da su one zaštićene. Ako postoji razlog, legitiman ili neki drugi, hajde da to popravimo i pobrinemo se da Bosna bude u zajednici demokratija jer ona zaslužuje da bude tamo."
VOA: Ima li nešto što nismo pitali, a smatrate da je važno spomenuti u ovom kontekstu?
Tenney: "U svojoj ulozi u Odboru za vanjske poslove želim upoznati svaki entitet, svaku državu, svaku frakciju koju mogu. Sastala sam se sa Republikom Srpskom, voljela bih da se sretnem i sa predstavnikom BiH i da se pobrinem da se svi sastajemo. I zato pozivam, ako mogu, ako bi se neko javio u našu kancelariju, mi bismo voljeli da ih ugostimo i imamo sastanak i dovedemo druge članove Odbora za vanjske poslove da razgovaraju o tim pitanjima. Mislim da ih se treba saslušati. Imala sam odličan razgovor u ponedjeljak sa ljudima, sa predstavnikom iz BiH, i osjećam da se njihovi glasovi ne čuju za stolom. Sada ste spomenuli - zašto je Bosna izostavljena? Ali mislim da trebamo biti agresivni i mislim da se Bosna zaista treba sama nametnuti i ući u razgovore. I zato ih pozivam da se obrate mojoj kancelariji, da se jave (Gregory) Meeksu, koji je predsjedavajući Odbora za vanjske poslove, visokorangiranom članu Michaelu McCaulu i svima koji su uključeni, posebno u Evropskom pododboru. Želimo čuti od Bosne. Želimo osnažiti Bosnu. I želimo da bude ravnopravna sa drugim državama na Balkanu."
See all News Updates of the Day
Mogu li osuđivani kriminalci da budu birani na američke državne pozicije?
Može li osuđivani kriminalac da postane predsjednik SAD?
Postoji nekoliko uslova za obavljanje dužnosti predsjednika. Prema Ustavu SAD, svaka osoba koja ima najmanje 35 godina, posjeduje američko državljanstvo i rođena je u SAD, te živi u SAD najmanje 14 godina, ima pravo da bude birana za predsjednika. Pošto Ustav ne spominje krivičnu evidenciju, osobi optuženoj ili osuđenoj za krivično djelo neće biti zabranjeno da bude predsjednik, sve dok on ili ona ispunjava ostale uslove.
Mogu li se dodati novi zahtjevi za obavljanje predsjedničke funkcije?
Budući da su uslovi za izbor na predsjedničku poziciju napisani u Ustavu SAD, Kongres ne može uvesti dodatna ograničenja bez izmjene Ustava. Donošenje amandmana na Ustav nije lagan zadatak, jer podrazumijeva ne samo dvotrećinsku većinu glasova u Predstavničkom domu i Senatu, već i da promjenu ratifikuju tri četvrtine zakonodavnih tijela američkih saveznih država.
Da li postoje radnje koje nekoga diskvalifikuju da bude predsjednik?
U 14-om amandmanu Ustava SAD navodi se da je bilo kome ko je učestvovao u pobuni protiv Sjedinjenih Država zabranjeno da obavlja javnu funkciju. Ova klauzula je napisana nakon američkog građanskog rata i ne spominje druge oblike kriminala.
Da li je neki od bivših predsjednika SAD počinio krivična djela?
Nijedan predsjednik SAD nije osuđen za krivično djelo. Predsjednik Ričard Nikson imenovan je kao neoptuženi saučesnik u Watergate skandalu 1974. godine, ali nikada nije optužen za neki vid kriminala. Nikson je podnio ostavku na dužnost prije nego što je počeo postupak njegovog opoziva, a kasnije ga je pomilovao predsjednik Džerald Ford. Predstavnički dom Kongresa SAD je opozvao Endrjua Džonsona, Bila Klintona i Donalda Trampa, ali ih je Senat oslobodio. Opozivi nisu sa sobom nosili krivične prijave.
Mogu li osuđivani kriminalci postati članovi Kongresa?
Da. Kao i u slučaju predsjedničke pozicije, Ustav SAD je postavio nekoliko zahtjeva za službu u Kongresu. Članovi Predstavničkog doma moraju imati barem 25 godina, biti državljani SAD najmanje sedam godina i živjeti u državi koju predstavljaju. Uslovi su slični za senatore, s tim da državljanstvo moraju posjedovati devet godina, te moraju imati najmanje 30 godina starosti. Krivične evidencije se ne spominju.
Šta je sa pravilima Kongresa?
Predstavnički dom ima interno pravilo da bilo koji član koji je osuđivan za krivično djelo koje bi moglo dovesti do dvije ili više godina zatvora ne može glasati niti sudjelovati u aktivnostima kongresnih odbora. Ipak, privilegije mogu biti vraćene tom članu ako on ili ona ponovo budu izabrani u Kongres. Senat nema slično pravilo. I Demokratska i Republikanska stranka mogu ukoriti svoje članove u Predstavničkom domu i Senatu, uključujući njihovo uklanjanje iz kongresnih odbora, ako to smatraju prikladnim.
Postoje li još neka ograničenja pri kandidovanju za državne funkcije na nivou SAD?
Amandman 22. Ustava SAD ograničava predsjednika na dva izabrana mandata. Amandman je usvojen nakon smrti predsjednika Frenklina Ruzvelta 1945. godine, koji je biran četiri puta, čime je prekinuta tradicija po kojoj su američki predsjednici odstupali sa pozicije nakon dva mandata. Ne postoje ograničenja u broju mandata za članove Kongresa.
EU očekuje da vlasti entiteta Republika Srpska povuku sporne zakone
Kancelarija Evropske unije u Bosni i Hercegovini osuđuje nedavne poteze rukovodstva entiteta Republike Srpska, koji "ozbiljno sužavaju prostor za građanski angažman, idu na štetu interesa RS i ostatka zemlje, odbacuju temeljne evropske vrijednosti i predstavljaju nazadak na evropskom putu BiH".
"Usvajanje Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u Narodnoj skupštini RS kojim se uvode krivične sankcije za klevetu je nesporno korak u pogrešnom smjeru", stoji u saopštenju.
Dodaje se da bi ovakve zakonske izmjene "nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja na rad nezavisnih medija i civilnog društva, sa posljedičnim užasavajućim efektom na slobodu medija i slobodu izražavanja".
Narodna Skupština Republike Srpske (RS) usvojila je u četvrtak, 23. marta, u prvoj fazi zakon koji predviđa visoke novčane kazne za klevetu i koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i nevladinog sektora.
Nacrt Krivičnog zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete nakon što je usvojen kao nacrt ide na dvomjesečnu javnu raspravu, a potom se vraća u skupštinu u formi prijedloga.
Ako skupština nakon toga usvoji prijedlog izmjena Krivičnog zakonika, on ide na glasanje u Vijeće naroda RS-a (drugi dom). Predsjednik RS-a Milorad Dodik ga na koncu proglašava važećim.
Nacrt zakona za klevetu predviđa novčane kazne od oko 2.500 do čak 60.000 eura.
Veće kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
Najviše kazne predviđene su za one koje "javno izlože poruzi ili preziru" lica ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
U opozicionim strankama su tražili povlačenje nacrta, upozoravajući da se radi prije svega o represivnom zakonu.
Isti dan, 23. marta, Vlada RS je utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Milorad Dodik, predsjednik RS, ranije je najavio usvajanje zakona koji će podrazumijevati obavezu prijavljivanja svih transakcija i "svega što rade" nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.
Kancelarija EU u BiH kaže i da odluka Vlade RS da usvoji Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija je "jednako žalosno, jer nadalje ograničava rad organizacija civilnog društva, a time i ostvarivanja slobode udruživanja i okupljanja".
Dodaje da ovakva negativna dešavanja, štaviše, dovode u pitanje opredijeljenost vlasti RS za napredak BiH na njenom evropskom putu.
"Politička atmosfera u RS se primjetno pogoršala posljednjih sedmica, uključujući verbalne i fizičke napade bez presedana na aktiviste civilnog društva i novinare."
Kancelarija EU izražava i zabrinutost povodom najava predsjednika RS Milorada Dodika o uvođenju zabrane za LGBT+ populaciju u obrazovnim institucijama, "što je diskriminatorno te stoga neprihvatljivo, naročito za zemlju kandidata".
"Očekujemo da vlasti Republike Srpske povuku predložene zakone i diskriminatorne inicijative."
Spasioci pohrlili u Mississippi nakon razornog tornada
Spasioci i volonteri pohrlili su u nedjelju u južnu američku državu Mississippi kako bi pomogli u velikom čišćenju nakon što je snažan tornado kasno u petak poharao jednu od najsiromašnijih regija u zemlji, usmrtivši najmanje 26 ljudi, uključujući jednu u susjednoj Alabami.
Tornado je sravnio domove i poslovne prostore u prizoru potpune devastacije.
Stotine ljudi ostalo je bez krova nad glavom u Mississippiju zbog tornada, iako je ista vremenska fronta izazvala nove žestoke oluje dalje na istoku u državi Georgiji, a dva su tigra nakratko pobjegla iz svojih nastambi u safari parku.
Američki predsjednik Joe Biden objavio je rano u nedjelju deklaraciju o katastrofi za četiri okruga Mississippija Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey. Gradovi Rolling Fork i Silver City bili su posebno teško pogođeni tornadom u petak.
Deklaracijom se oslobađa novac za pomoć ljudima u procesu oporavka, a uključuje i bespovratna sredstva i zajmove.
Ministar domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas i upraviteljica Federalne agencije za upravljanje u izvanrednim situacijama Deanne Criswell uputili su se u nedjelju u Mississippi kako bi pomogli u procjeni štete i nadgledali napore savezne vlade u pružanju pomoći.
Pogledajte povezani videozapis Arasha Arabasadija:
Gradonačelnik Eldridge Walker iz Rolling Forka, grada u kojem je živjelo 2000 ljudi, rekao je: "Okrug Sharkey, Mississippi, jedan je od najsiromašnijih okruga u državi Mississippi, ali još uvijek smo otporni. Uvjeren sam da ćemo vratimo se i izgradimo ovu zajednicu veću i bolju za naše obitelji i to je ono čemu se nadamo i to je ono što želimo učiniti."
“Nastavite moliti za nas”, dodao je. "Pred nama je dug put i svakako zahvaljujemo svima na njihovim molitvama i na svemu što će učiniti ili mogu učiniti za ovu zajednicu."
Nacionalna meteorološka služba u Jacksonu, Mississippi, glavnom gradu države, rekla je da je na temelju prvih podataka tornado koji je pogodio državu dobio preliminarnu ocjenu EF-4, što znači da je imao najveće udare vjetra između 265 i 320 kilometara na sat. Na temelju izvještaja o oluji i radarskih podataka, tornado je bio na tlu više od sat vremena i prešao je najmanje 274 kilometra.
"Ne znam kako je iko preživio", rekao je Rodney Porter, koji živi 32 kilometra južno od Rolling Forka. Kad je oluja pogodila petak navečer, rekao je da se odmah odvezao tamo kako bi pomogao. Rekao je da je stigao i zatekao "potpunu devastaciju" i rekao da je osjetio miris prirodnog plina i čuo ljude kako vrište upomoć u mraku.
Kuće su nestale, naslagane su na kuće s vozilima na njima, rekao je.
Guverner Mississippija Tate Reeves proglasio je vanredno stanje, ali je obećao pomoć u obnovi dok je promatrao štetu u regiji širokih prostranstava polja pamuka, kukuruza i soje i ribnjaka za uzgoj somova. Razgovarao je s Bidenom, koji je također razgovarao s izaslanstvom državnog Kongresa.
Dio materijala u ovom izvještaju došao je od The Associated Pressa.
SAD: Tornado usmrtio najmanje 25 ljudi
Predsjednik Joe Biden objavio je u nedjelju izvanredno stanje za Mississippi, stavljajući savezna sredstva na raspolaganje okruzima Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey, područjima koja su u petak najteže pogođeni tornadom koji je harao deltom Mississippija, jednom od najsiromašnijih regija u SAD-u.
Najmanje 25 ljudi je poginulo, a desetine su povrijeđene drugih u Mississippiju dok je oluja harala kroz nekoliko gradova na svom putu dugom sat vremena. Jedan muškarac je poginuo nakon što se njegova kuća prikolica nekoliko puta prevrnula u Alabami.
Ekipe za potragu i oporavak u nedjelju su nastavile sa zastrašujućim zadatkom kopanja po ruševinama sravnjenih i uništenih kuća, poslovnih zgrada i općinskih ureda nakon što su stotine ljudi raseljene.
Administratorica Federalne agencije za upravljanje hitnim situacijama Deanne Criswell trebala je posjetiti državu u nedjelju kako bi procijenila razaranje.
FEMA koordinator John Boyle imenovan je da nadgleda savezne operacije oporavka. Nakon Bajdenove deklaracije, federalna sredstva mogu se koristiti za napore za oporavak, uključujući privremeni smještaj, popravke kuća, kredite koji pokrivaju neosigurane gubitke imovine i druge individualne i poslovne programe, navodi se u saopćenju Bijele kuće.
Tornado u petak navečer razorio je dio grada Rolling Fork od 2.000 stanovnika, pretvorivši kuće u hrpe ruševina, prevrnuvši automobile na bokove i srušivši gradski vodotoranj.
Republikanci traže od Blinkena da dostavi dokumente o američkom povlačenju iz Afganistana
Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove, većinski republikanskog Zastupničkog doma, Michael McCaul zahtijeva od američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena da dostavi dokumente o brzom povlačenju Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021.
