Linkovi

Najnovije

Kongres usvojio Bidenov prijedlog zakona o infrastrukturi

Predsjednik Joe Biden
Predsjednik Joe Biden

Poslije dugih pregovora i blokada, demokrate u Predstavničkom domu su uspjele da prevaziđu podjele unutar stranke i usvoje prijedlog zakona predsjednika Joea Bidena o infrastrukturi, vrijedan hiljadu milijardi dolara.

Zakonski prijedlog je već usvojen u Senatu i sada čeka na Bidenov potpis da bi stupio na snagu.

Presdstavnički dom usvojio je prijedlog sa 228 glasova za i 206 glasova protiv. Progresivne i centrističke demokrate u tom domu Kongresa su se međusobno sukobljavale oko zakona o infrastrukturi i drugih zakonskih prijedloga. Zakon o intrastrukturi podržalo je i 13 republikanaca.

Ovaj prijedlog predviđa ulaganje u obnovu puteva, željeznica i ostale infrastrukture, a očekuje se i otvaranje novih radnih mjesta u skladu sa tim.

Demokrate i dalje imaju mnogo posla oko Bidenovog drugog najvažnijeg zakona, a to je zakon o socijalnoj zaštiti i klimatskim promenama. Taj prijedlog vredan je 1,75 hiljada milijardi dolara i biće najveće izdvajanje SAD za socijalnu zaštitu od 60-ih - ako demokrate uspiju međusobno da se dogovore.

Stranački lideri su se nadali da će oba zakona biti usvojena u petak, ali su centristi u stranti tražili da im nezavisni eksperti potvrde troškove predviđene u zakonu o socijalnoj zaštiti, što bi moglo da traje nedjeljama.

Poslije višesatnih pregovora, grupa centrističkih demokrata je obećala da će glasati za zakon do 20. novembra, ako kongresna Kancelarija za budžet odobri troškove planirane u prijedlogu zakona.

Demokratska stranka želi da nastavi sa usvajanjem predsjednikove agende pred kongresne izbore 2022, na kojima će republikanci ponovo pokušati da osvoje većinu u oba doma kongresa.

Budući da demokrate trenutnu imaju tesnu većinu, potreban im je svaki glas unutar stranke, jer se republikanci protive zakonu o socijalnoj zaštiti i klimatskim promjenama.

See all News Updates of the Day

SAD troše više od pola miliona dolara mjesečno na oduzetu rusku jahtu oko čijeg vlasništva se sudi

Arhiv: Superjahta Amadea u zaljevu San Diego, fotografisana 27. juna 2022. godine. (Foto: AP/Gregory Bull)
Arhiv: Superjahta Amadea u zaljevu San Diego, fotografisana 27. juna 2022. godine. (Foto: AP/Gregory Bull)

Kada je prošlog mjeseca superjahta vrijedna 230 miliona dolara uvučena u luku Everett u saveznoj državi Washington na popravku, napravila je veliki potres u gradu od 110.000 stanovnika.

Luksuzni gigant od 106 metara poznat kao Amadea trenutno je u posjedu američke vlade, koja tvrdi da jahta pripada sankcionisanom ruskom oligarhu i političaru Sulejmanu Kerimovu, savezniku ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Stanovnik Evereta Bob Templeton zapitao se ko plaća održavanje superjahte. „Trebali bi da ga prodaju nekome i dobiju mnogo novca”, rekao je on za Glas Amerike kroz smijeh.

Ali to je lakše reći nego uraditi. Templetonova primjedba seže u srž dileme s kojom se suočavaju SAD dok pokušavaju iskoristiti sankcije da obuzdaju rusku agresiju na Ukrajinu.

Arhiv: Ruski milijarder Sulejman Kerimov posmatra fudbalsku utakmicu u Moskvi, 23. augusta 2012. godine.
Arhiv: Ruski milijarder Sulejman Kerimov posmatra fudbalsku utakmicu u Moskvi, 23. augusta 2012. godine.

Američka vlada je preuzela vlasništvo nad Amadeom kroz pravnu proceduru pod nazivom „građansko oduzimanje”. Krajnji cilj je prodati brod i usmjeriti prihod prema Ukrajini.

Međutim, drugi ruski biznismen, koji nije pod sankcijama, osporava taj potez SAD, tvrdeći da je on pravi vlasnik Amadee.

Dok sudovi pokušavaju da razriješe vlasništvo nad jahtom, američki poreski obveznici plaćaju račun: više od pola miliona dolara mjesečno za održavanje.

A složena pravna bitka mogla bi se da traje još dugo, povećavajući troškove za SAD i odgađajući bilo kakvu korist za Ukrajinu od zapljene jahte, kaže Stefan Cassela, bivši američki savezni tužilac i stručnjak za „građansko oduzimanje”.

„Niko ko je sankcionisani oligarh ne posjeduje ništa u svoje ime”, rekao je on. „Imate cijeli zoološki vrt trećih osoba koje tvrde da posjeduju tu imovinu.”

Kerimov nije odgovorio na zahtjev za komentar. Sekretarijat za pravosuđe SAD odbio je da komentariše ovu temu.

Pobjeda kleptokrata

U maju 2022. godine, samo nekoliko mjeseci nakon što je Rusija pokrenula punu invaziju na Ukrajinu, policija na Fidžiju zaplijenila je Amadeu na zahtjev Vlade SAD.

To je bila velika pobjeda za jedinicu američkog sekretarijata za pravosuđe osnovanu nakon ruske invazije radi sprovedbe sankcija.

Ali završetak tog posla se pokazao komplikovanijim.

Od 1980-ih godina „građansko oduzimanje” je bilo oružje Sekretarijata za pravosuđe protiv narkodilera, mafije i operacija za pranje novca, kaže David Smith, bivši tužilac Sekretarijata za pravdu koji je bio začetnik te prakse.

Ova praksa omogućava policiji da zaplijeni imovinu bez presude protiv vlasnika za krivično djelo. Sve što tužioci moraju dokazati je da je imovina korištena za krivično djelo, da je stečena krivičnim djelom ili da je rezultat kriminalne aktivnosti.

Ali kada je to krivično djelo kršenje sankcija, ključno je dokazati da je imovina u vlasništvu kažnjene osobe.

Advokati koji zastupaju kompaniju vlasnicu Amadee tvrdili su da jahta zapravo pripada Eduardu Kudainatovu, bivšem izvršnom direktoru ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, koji ne podliježe sankcijama.

Arhiv: Eduard Kudainatov, bivši izvršni direktor ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, fotografisan 2010. godine.
Arhiv: Eduard Kudainatov, bivši izvršni direktor ruske državne naftne kompanije Rosnjeft, fotografisan 2010. godine.

On i njegov pravni tim kažu da je zapljena nezakonita i zasnovana na „obmanjujućoj” izjavi FBI-aja.

„Eduard Kudainatov je, i uvijek je bio, zakoniti vlasnik Amadee. Protivustavno oduzimanje broda od Bajdenove administracije zasnovano je na dokazivim lažima koje ćemo utvrditi na sudu”, naveo je njegov portparol u izjavi za Glas Amerike. „Vlada navodi činjenične i pravne teorije koje su odvojene od sankcija za oduzimanje imovine i zakona o pranju novca, a nisu potkrijepljene slučajevima koji tumače te zakone. Ova budalaština nije ništa drugo nego političko pozorište koje je do danas američke poreske obveznike koštalo više od 20 miliona dolara.”

Američka vlada se ne slaže sa tim, označavajući Kudainatova kao vlasnika Amadee u ime druge osobe.

Prema tužiocima, Kudainatov je „navodno stvarni vlasnik najmanje osam jahti ili projekata jahti” - flote procijenjene na više od milijardu dolara. Među njima je i jahta za koju tužioci navode da je zapravo u vlasništvu Igora Sečina, sadašnjeg izvršnog direktora Rosnjefta i Putinovog saveznika.

Novinari su još jednu od superjahti, Šeherezadu, povezali sa samim Putinom. U maju 2022. zaplijenjena je u Italiji.

Iako advokati Kudainatova nisu mogli spriječiti Amadein transfer u SAD, trenutno se bore protiv oduzimanja na sudu u Njujorku.

Sekretarijat za pravosuđe navodi da je Kerimov kupio jahtu 2021. godine, tri godine nakon što je stavljen na listu sankcija. Tužioci tvrde da su oligarh ili njegovi punomoćnici usmjeravali transakcije u dolarima preko američkih finansijskih institucija kako bi održavali Amadeu, što bi predstavljalo kršenje sankcija.

Ali dokazivanje da je Kerimov vlasnik - i opovrgavanje Kudainatovove tvrdnje - nije jednostavan zadatak.

Imovina poput superjahti često je u vlasništvu niza proksi vlasnika, ofšor kompanija i trastova. Ovi subjekti su često registrovani u jurisdikcijama koje su odabrane zbog njihove tajnosti.

Cassela, koja je proučavala slučaj, kaže da Kudainatov pravni tim odugovlači postupak, dok ga američka vlada pokušava natjerati da odgovori na pitanja i dostavi dokumentaciju koja bi dokazala da on nije vlasnik Amade.

„Ovo je odbrana 101 od 'građansog oduzimanja' za svakoga ko ima beskonačnu količinu novca da plati advokate da se suprotstave oduzimanju”, rekla je Cassela.

Skup proces

Dok pravna bitka traje, američka vlada plaća održavanje Amadee.

Prema sudskim dokumentima, održavanje jahte košta otprilike 600.000 dolara mjesečno. Osiguranje košta još 144.000 dolara mjesečno, a tu su i drugi periodični troškovi.

U sudskom podnesku iz februara ove godine, jedan američki zvaničnik je naveo da je Amadea takođe trebala biti izvađena na kopno u martu, što je, čini se, odgođeno.

Taj postupak, koji uključuje vađenje jahte iz vode radi popravki, procijenjen je da košta 5,6 miliona dolara - iako je vlada pregovarala da ne plaća ostale mjesečne troškove tokom tog perioda, napomenuo je zvaničnik.

Posljednjih mjeseci američka vlada je preduzela korake da smanji troškove.

U februaru, SAD su podnijele zahtjev sudu za prodaju Amadee, navodeći kao razlog previsoke troškove održavanja. Takva prodaja bi efektivno pretvorila jahtu u gotovinu, ali ne bi riješila pitanje vlasništva.

U podnesku protiv prodaje, pravni tim Kudainatova je naveo da je on stalno nudio da pokrije troškove održavanja jahte.

Vlada SAD je 17. maja takođe podnijela zahtjev za odbacivanje Kudainatovovog vlasničkog zahtjeva, navodeći da on nema pravo da ospori oduzimanje.

Ako se sudija složi, to bi moglo omogućiti nastavak oduzimanja.

Kontroverzna i izazovna strategija

Iako zapljena imovine ruskih oligarha i najviših zvaničnika te zemlje možda neće naići na žestoko protivljenje većine Amerikanaca, „građansko oduzimanje” je kontroverzno u SAD.

Liberalne i konzervativne organizacije kritikuju ovu praksu, tvrdeći da dozvoljava policiji da zaplijeni privatnu imovinu bez presude vlasniku za zločin.

Smith, bivši tužilac Sekretarijata za pravosuđe, kaže da teret najviše pada na Amerikance sa niskim primanjima koji imaju poteškoće da plate advokata.

To je bio jedan od razloga zašto je osam članova Predstavničkog doma Kongresa SAD u aprilu 2022. glasalo protiv zakona koji poziva Bajdenovu administraciju da zaplijeni imovinu Rusa pod sankcijama kako bi finansirala Ukrajinu.

Smith vjeruje da je primjena „građanskog oduzimanja” na oligarhe „proizvoljna” i nije siguran da li će SAD moći zaplijeniti dovoljno imovine od oligarha da bi napravile značajnu razliku za Ukrajinu.

„Radije bih potrošio novac [od subvencionisanja istraga i postupaka za oduzimanje] na druge stvari nego da pokušavam da oduzmem ove jahte”, rekao je on. „A ko zna koliko će ih na kraju biti oduzeto.”

Ta zabrinutost nije neosnovana. Radna grupa američke vlade radi na oduzimanju ili zadržavanju oko 700 miliona dolara, ali do sada su SAD uspjele prenijeti oduzetu imovinu Ukrajini u samo nekoliko slučajeva.

U maju 2023. godine, američki državni tužilac Merrick Garland odobrio je slanje 5,4 miliona dolara Ukrajini koje su SAD zaplijenile od sankcionisanog ruskog oligarha Konstantina Malofejeva. To je bio prvi takav transfer oduzetih sredstava u Ukrajinu.

Kasnije te godine, SAD su prenijele više milion komada municije u Ukrajinu nakon što su ih zaplijenile na putu od Irana do Jemena.

U februaru 2024. godine, američka vlada je, nakon što je razbila šemu za ilegalnu nabavku vojne tehnologije za Rusiju, prebacila 500.000 dolara zaplijenjenih ruskih sredstava u Estoniju kako bi pružila pomoć Ukrajini.

U aprilu, SAD su Ukrajini proslijedili i drugu pošiljku oružja zaplijenjenog iz Irana.

Ti transferi doveli sunovac i municiju u ruke ukrajinske vlade, ali su bili i znatno niže vrijednosti od Amadee.

Veći slučajevi koji uključuju imovinu oligarha mogli bi se pokazati težim.

„Ne bi me iznenadilo da će biti potrebno 10 godina da se riješe neki od ovih slučajeva”, kaže bivša tužiteljica Cassela.

Kineski premijer pozdravlja "novi početak" s Južnom Korejom i Japanom, saveznicima SAD-a

Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol govori dok japanski premijer Fumio Kishida i kineski premijer Li Qiang slušaju tokom zajedničke konferencije za novinare u Seulu, Južna Koreja, 27. maja 2024.
Južnokorejski predsjednik Yoon Suk Yeol govori dok japanski premijer Fumio Kishida i kineski premijer Li Qiang slušaju tokom zajedničke konferencije za novinare u Seulu, Južna Koreja, 27. maja 2024.

Kineski premijer Li Qiang pohvalio je ono što je nazvao ponovnim pokretanjem odnosa s Japanom i Južnom Korejom dok se u ponedjeljak susreo sa njihovim liderima na prvim trostranim pregovorima unazad četiri godine, složivši se da oživi trgovinske i sigurnosne dijaloge otežane globalnim tenzijama.

Kineski premijer se u Seulu sastao s predsjednikom Južne Koreje Yoon Suk Yeolom i japanskim premijerom Fumiom Kishidom s ciljem da se revitaliziraju trostrani pregovori o slobodnoj trgovini, koji su zaustavljeni od 2019. godine.

Na otvaranju samita Li je rekao da je sastanak "i ponovni početak i novi početak" i pozvao na sveobuhvatan nastavak saradnje između ekonomskih moćnika istočne Azije.

Ali da bi se to dogodilo, politika treba da bude odvojena od ekonomskih i trgovinskih pitanja, dodao je on, pozivajući na kraj protekcionizmu i razdvajanje lanaca snabdijevanja.

"Za Kinu, Južnu Koreju i Japan, naše bliske veze se neće promijeniti, neće se promijeniti duh saradnje postignut odgovorom na krizu i neće se promijeniti naša misija očuvanja regionalnog mira i stabilnosti", rekao je Li.

Bez obzira na sporazume koji su potpisani tokom razgovora, sam sastanak se doživljava kao znak napretka u odnosima triju zemalja čiji su odnosi obilježeni koliko sumnjom i ogorčenošću, toliko i konstruktivnim angažmanom.

"Trilateralni samit Kina-Japan-Južna Koreja je više o smanjenju trvenja nego preoblikovanju geopolitike", rekao je Leif-Eric Easley, profesor na Univerzitetu Ewha u Seulu.

Kina i Južna Koreja i Japan, saveznici SAD-a, pokušavaju upravljati međusobnim nepovjerenjem usred rivalstva između Pekinga i Washingtona, tenzija oko Tajvana kojim se demokratski vlada, za koji Kina tvrdi da je njen, i nuklearnog programa Sjeverne Koreje.

Yoon i Kishida zacrtali su bliži kurs jedni s drugima i Washingtonom, započinjujući neviđenu trosmjernu saradnju sa Sjedinjenim Državama na vojnim i drugim mjerama.

Američki predsjednik Joe Biden podigao je prepreke kineskom uvozu, povećavši tarife na niz kineskih uvoznih proizvoda, uključujući baterije za električna vozila (EV) i kompjuterske čipove. Donald Trump, njegov rival na predsjedničkim izborima u novembru, uveo je carine od 60 posto ili više na svu kinesku robu.

Oblasti sporazuma

U zajedničkoj deklaraciji objavljenoj nakon sastanka pozivaju se Kina, Japan i Južna Koreja da formaliziraju redovniju komunikaciju na najvišim nivoima, te da sarađuju po pitanju klimatskih promjena, zdravlja, trgovine i međunarodnog mira...

Deklaracija je također postavila cilj da se broj međuljudskih razmjena poveća na 40 miliona do 2030. kroz razmjene u kulturi, turizmu i obrazovanju.

Što se tiče Sjeverne Koreje, Yoon i Kishida pozvali su Pjongjang da ne izvodi planirano lansiranje rakete sa svemirskim satelitom, za koji kažu da koristi tehnologiju balističkih projektila, a koja je zabranjena rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a.

Li je pozvao sve strane na uzdržanost i sprečavanje daljeg usložnjavanja situacije na Korejskom poluostrvu, ali nije spomenuo satelit. Kina je jedini vojni saveznik Sjeverne Koreje, njen najveći trgovinski partner i zajedno s Rusijom pozvala je na ublažavanje sankcija UN-a Sjevernoj Koreji.

Trgovinski odnosi

Trgovinski odnosi između Kine, Južne Koreje i Japana evoluirali su tokom protekle decenije kako bi postali sve konkurentniji.

Te veze su dodatno testirane pozivima SAD-a svojim saveznicima da prebace svoje lance opskrbe za ključne proizvode, kao što su poluvodiči, iz Kine.

Yoon je rekao da su se lideri složili da izgrade transparentno i predvidljivo okruženje za trgovinu i lanac snabdijevanja, ali nisu iznosili detalje.

Lideri su također prisustvovali forumu sa najvišim poslovnim rukovodiocima iz tri zemlje koji su istakli da saradnja nije dostigla svoj potencijal zbog globalnih izazova, ali su se složili da će industrija raditi zajedno na podršci trgovini i stabilizaciji lanaca snabdijevanja.

"Odnosi bi dalje napredovali ako Kina omogući bolji pristup japanskim i korejskim diplomatama u Pekingu i poboljša poslovno okruženje za strane kompanije", rekao je Easley.

Južna Koreja, Japan i Kina održali su 16 rundi zvaničnih pregovora o trosmjernom sporazumu o slobodnoj trgovini nakon što su prvi put započeli 2012. godine.

Na posljednjim pregovorima u novembru 2019. godine, tri zemlje su se dogovorile o liberalizaciji na nivou višem od Regionalnog sveobuhvatnog ekonomskog partnerstva (RCEP), čije su sve članice, koje obuhvata oblasti od trgovine robom i uslugama do investicija, carina, konkurencije i e-trgovina.

Samit u ponedjeljak dolazi dan nakon što su se lideri odvojeno sastali radi međusobnog bilateralnog razgovora.

Odnosi EU i Izraela se pogoršavaju dok se Španija i Irska pripremaju da priznaju palestinsku državu

Ljudi marširaju tokom propalestinskog skupa u Madridu, Španija, 2. decembar 2023.
Ljudi marširaju tokom propalestinskog skupa u Madridu, Španija, 2. decembar 2023.

Odnosi između Evropske unije i Izraela se pogoršavaju uoči diplomatskog priznanja palestinske države od dvije članice EU Španije i Irske, a Madrid je sugerirao da bi trebalo razmotriti sankcije protiv Izraela zbog napada u gradu Rafah na jugu Gaze.

Izraelski ministar vanjskih poslova Katz rekao je Španiji da njenom konzulatu u Jerusalemu neće biti dozvoljeno da pomaže Palestincima.

U isto vrijeme, visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell, Španac, uložio je punu snagu da podrži Međunarodni krivični sud, čiji tužilac traži nalog za hapšenje premijera Benjamina Netanyahua i drugih, uključujući lidere Hamasa.

„Tužilac suda je snažno zastrašen i optužen za antisemitizam”, rekao je Borrell. „Riječ antisemitska, preteška je. Previše je važno.”

Katz je optužio Španiju da „nagrađuje teror” priznavanjem palestinske države i rekao da su „dani inkvizicije prošli”. Osvrnuo se na zloglasnu španjolsku instituciju pokrenutu u 15. stoljeću za održavanje rimokatoličke ortodoksije koja je prisilila Židove i muslimane na bijeg, obraćenje na katoličanstvo ili, u nekim slučajevima, suočavanje sa smrću

„Niko nas neće prisiliti da preobratimo svoju religiju ili ugrozimo naše postojanje - onima koji nam naude, mi ćemo zauzvrat nanijeti štetu”, rekao je Katz.

Iako su EU i njene zemlje članice bile nepokolebljive u osudi napada pod vodstvom Hamasa 7. oktobra u kojem su militanti upali preko granice Gaze u Izrael, ubivši 1.200 ljudi i uzevši oko 250 talaca, blok je jednako kritičan prema izraelskom napadu koji je uslijedio i u kojem je ubijeno više od 35.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze.

Najnoviji napadi su usredsređeni na Rafah, gdje su palestinski zdravstveni radnici rekli da je u izraelskim zračnim napadima u nedjelju ubijeno najmanje 35 ljudi, pogodivši šatore za raseljene osobe i ostavili „brojne” druge zarobljene u zapaljenim ruševinama.

Najviši sud UN-a, Međunarodni sud pravde, zatražio je u petak da Izrael odmah zaustavi svoju ofanzivu na Rafah.

„Izrael mora zaustaviti ofanzivu na Rafah”, rekao je španski ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares.

Španija, Irska i Norveška koja nije članica EU planiraju da ozvaniče priznanje palestinske države u utorak. Njihovo zajedničko saopštenje prošle sedmice izazvalo je ljutiti odgovor izraelskih vlasti, koje su pozvale ambasadore tih zemalja u Tel Avivu u izraelsko Ministarstvo vanjskih poslova, gdje im prikazivani video snimci Hamasovog napada i otmice 7. oktobra.

Albares je kritizirao postupanje prema ambasadorima.

„Odbacujemo nešto što nije u okviru diplomatske ljubaznosti i običaja Bečke konvencije o diplomatskim odnosima”, rekao je.

„Ali istovremeno smo se dogovorili da nećemo upasti ni u kakvu provokaciju koja nas udaljava od našeg cilja”, dodao je. „Naš cilj je da sutra priznamo državu Palestinu, uložimo sve moguće napore da što prije postignemo trajni prekid vatre i, na kraju, da postignemo taj konačni mir.”

Poginulo najmanje 18 ljudi u razornim olujama na jugu SAD-a

Muškarac gleda oštećeni automobil nakon udara tornada dan ranije, u nedjelju, 26. maja 2024, u Valley Viewu u Teksasu.
Muškarac gleda oštećeni automobil nakon udara tornada dan ranije, u nedjelju, 26. maja 2024, u Valley Viewu u Teksasu.

U snažnim olujama poginulo je najmanje 15 ljudi, stotine su povređene, a iza njih ostao je širok trag razaranja u nedjelju širom Texasa, Oklahome i Arkansasa sa uništenim kućama i stajalištima kamiona, gdje su desetine potražile sklonište tokom naleta smrtonosne nepogode koja je pogodila centralni dio Sjedinenih Država.

Oluje su nanijele najveću štetu u regiji koja se proteže od sjevera Dallasa do sjeverozapadnog ugla Arkanzasa, a sistem je prijetio da donese još nasilnije vremenske prilike u drugim dijelovima Srednjeg zapada.

Do ponedjeljka, rekli su prognostičari, najveći rizik će se prebaciti na istok, pokrivajući široki dio zemlje od Alabame do blizu New Yorka.

Guverner Kentuckyja Andy Beshear proglasio je vanredno stanje rano u ponedjeljak u objavi na platformi X društvenih medija, navodeći "više izvještaja o šteti vjetrom i tornadima".

Sedam smrtnih slučajeva prijavljeno je u okrugu Cooke u Texasu, u blizini granice s Oklahomom, gdje je tornado u subotu navečer prošao kroz ruralno područje u blizini parka mobilnih kućica, rekao je guverner Teksasa Greg Abbott na konferenciji za novinare u nedjelju.

Među mrtvima je dvoje djece, starosti 2 i 5 godina. Tri člana porodice pronađena su mrtva u jednoj kući, rekao je okružni šerif.

Oluja je takođe ubila dvije osobe i uništila kuće u Oklahomi, gdje su povrijeđeni gosti na venčanju na otvorenom, i pet osoba u Arkansasu. Desetine hiljada stanovnika širom regiona ostalo je bez struje.

U Texasu je povrijeđeno oko 100 ljudi, a uništeno je više od 200 kuća i objekata, rekao je Abbott, sjedeći ispred opustošenog stajališta za kamione u blizini male poljoprivredne zajednice Valley View. Oblast je bila među najteže pogođenima, sa vjetrovima koji su dostizali procjenjenu brzinu od 217 kilometara na sat, rekli su zvaničnici.

"Nade i snovi teksaških porodica i malih preduzeća bukvalno su uništeni, u oluji za olujom", rekao je Abot, u čijoj državi se ponavljaju uzastopni udari loših vremenskih uslova, uključujući oluje koje u kojima je poginulo osam ljudi u Hjustonu.

Hugo Parra, koji živi u Farmers Beachu, sjeverno od Dallasa, rekao je da je preživio udar oluje sa još 40 do 50 ljudi koji su se sklonili u kupatila na stajalištu za kamione. Oluja je otkinula krov i zidove sa zgrade, iskrivila metalne grede i ostavila izlupane automobile na parkingu.

"Vatrogasac je došao da nas provjeri i rekao je: 'Imali ste veliku sreću'", rekao je Parra. "Najbolji način da se ovo opiše je vetar koji pokušava da nas iščupa iz kupatila."

Više ljudi je prevezeno u bolnice kolima hitne pomoći i helikopterom u okrugu Denton, također sjeverno od Dallasa.

Ne očekuje se da će broj smrtnih slučajeva rasti i niko nije prijavljen kao nestao u Texasu, rekao je Abbott, iako su radnici hitnih službi izvršili još jednu rundu potrage za svaki slučaj.

Osam osoba je poginulo u u Arkansasu, potvrdila je guvernerka Sarah Huckabee Sanders na konferenciji za novinare u nedjelju navečer.

Zvaničnik hitne pomoći rekao je da su dvije smrti pripisane okolnostima oluje, ali nisu direktno uzrokovane vremenskim prilikama, uključujući osobu koja je doživjela srčani udar i drugu koja je ostala bez kisika zbog nestanka struje.

Među smrtnim slučajevima je bila i 26-godišnja žena koja je pronađena mrtva ispred uništene kuće u Olveyu, maloj zajednici u okrugu Boone, prema Danielu Bolenu iz okružnog ureda za hitne slučajeve. Jedna osoba je umrla u okrugu Benton, a još dva tijela pronađena su u okrugu Marion, rekli su zvaničnici.

U Oklahomi su dvije osobe umrle u okrugu Mayes, istočno od Tulse, rekli su zvaničnici.

U Kentuckyju je jedan muškarac ubijen u nedelju u Louisvilleu kada je drvo palo na njega, saopštila je policija. Gradonačelnik Louisvillea Craig Greenburg potvrdio je na društvenim mrežama da je riječ o smrti uzrokovanoj olujom.

Zelenski poziva Bidena i Xija da se pridruže ukrajinskom mirovnom samitu

Ukraninski predsjednik Volodimir Zelenski
Ukraninski predsjednik Volodimir Zelenski

Predsjednik Volodimir Zelenski apelovao je u nedjelju na predsjednika SAD-a Joea Bidena i kineskog lidera Xi Jinpinga da prisustvuju ukrajinskom mirovnom samitu dok se Ukrajina bori da spriječi neprekidne napade Rusije u svojoj 27-mjesečnoj invaziji.

Ukrajina se nada da će ugostiti što veći broj zemalja na pregovorima pod vodstvom Kijeva u Švicarskoj sljedećeg mjeseca, a koji imaju za cilj ujedinjenje globalnog mišljenja o tome kako zaustaviti rat i pojačati pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji nije pozvan na mirovni samit.

Zelenski je govorio u video snimku na engleskom jeziku snimljenom u gradu Harkovu na sjeveroistoku zemlje, unutar ugljenisanih ostataka štamparije koja je uništena u četvrtak u ruskom raketnom napadu. Rekao je da će prisustvovati više od 80 zemalja.

Ali nije bilo jasno da li će Biden prisustovati mirovnom, niti je Peking, koji održava bliske veze sa Moskvom, rekao da li će prisustvovati.

Američki zvaničnik rekao je u nedjelju da će Sjedinjene Države učestvovati na samitu, ali je odbio reći ko će se pojaviti.

„Apelujem na svjetske lidere koji se još uvijek drže po strani u odnosu globalne napore Globalnog mirovnog samita – na predsjednika Bidena, lidera Sjedinjenih Država, i na predsjednika Xija, lidera Kine”, rekao je Zelenski.

„Molim vas, pokažite svoje vodstvo u unapređenju mira - pravog mira, a ne samo pauze između napada”, rekao je.
Zelenski je dodao da će samit „pokazati ko u svijetu zaista želi da okonča rat”.

Kijev, u svom mirovnom planu, poziva na potpuno povlačenje ruskih trupa i obnavljanje svojih međunarodno priznatih granica. Moskva to odbija prihvatiti.

Prošle sedmice su ruski izvori rekli Reutersu da je Putin spreman zaustaviti rat u Ukrajini dogovorenim prekidom vatre koji priznaje trenutne linije ratišta.

Kao odgovor, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da ruski lider „pokušava da izbaci iz kolosijeka” događaj u Švicarskoj jer se „plaši njegovog uspjeha”.

„Njegova pratnja šalje ove lažne signale o navodnoj spremnosti za prekid vatre uprkos činjenici da ruske trupe nastavljaju brutalno napadati Ukrajinu dok njihove rakete i dronovi padaju na ukrajinske gradove i zajednice”, napisao je na X-u

Rusija je ranije rekla da ne vidi smisao u ukrajinskoj konferenciji.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG