Najvažnije
Kongres usvojio Bidenov prijedlog zakona o infrastrukturi
Poslije dugih pregovora i blokada, demokrate u Predstavničkom domu su uspjele da prevaziđu podjele unutar stranke i usvoje prijedlog zakona predsjednika Joea Bidena o infrastrukturi, vrijedan hiljadu milijardi dolara.
Zakonski prijedlog je već usvojen u Senatu i sada čeka na Bidenov potpis da bi stupio na snagu.
Presdstavnički dom usvojio je prijedlog sa 228 glasova za i 206 glasova protiv. Progresivne i centrističke demokrate u tom domu Kongresa su se međusobno sukobljavale oko zakona o infrastrukturi i drugih zakonskih prijedloga. Zakon o intrastrukturi podržalo je i 13 republikanaca.
Ovaj prijedlog predviđa ulaganje u obnovu puteva, željeznica i ostale infrastrukture, a očekuje se i otvaranje novih radnih mjesta u skladu sa tim.
Demokrate i dalje imaju mnogo posla oko Bidenovog drugog najvažnijeg zakona, a to je zakon o socijalnoj zaštiti i klimatskim promenama. Taj prijedlog vredan je 1,75 hiljada milijardi dolara i biće najveće izdvajanje SAD za socijalnu zaštitu od 60-ih - ako demokrate uspiju međusobno da se dogovore.
Stranački lideri su se nadali da će oba zakona biti usvojena u petak, ali su centristi u stranti tražili da im nezavisni eksperti potvrde troškove predviđene u zakonu o socijalnoj zaštiti, što bi moglo da traje nedjeljama.
Poslije višesatnih pregovora, grupa centrističkih demokrata je obećala da će glasati za zakon do 20. novembra, ako kongresna Kancelarija za budžet odobri troškove planirane u prijedlogu zakona.
Demokratska stranka želi da nastavi sa usvajanjem predsjednikove agende pred kongresne izbore 2022, na kojima će republikanci ponovo pokušati da osvoje većinu u oba doma kongresa.
Budući da demokrate trenutnu imaju tesnu većinu, potreban im je svaki glas unutar stranke, jer se republikanci protive zakonu o socijalnoj zaštiti i klimatskim promjenama.
See all News Updates of the Day
Ankara bi mogla da dobije avione F-16, ali američko-turski odnosi ostaju osjetljivi
S ciljem da se osigura podrška Švedskoj za pridruživanje NATO-u, predsjednik SAD Joe Biden nagovijestio je transakcioni pristup prema turskom predsedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.
Turski lider je u proteklim godinama bio jedan od najznačajnijih, ali i najkomplikovanijih članova transatlantskog vojnog saveza.
Biden je u ponedjeljak razgovarao sa Erdoganom da bi mu čestitao na izbornoj pobedi i trećem predsjedničkom mandatu, navodeći da su dvojica lidera razmatrali pitanje pridruživanja Švedske NATO-u i zahtjev Turske za rekonstrukciju i proširenje njene flote američkih lovaca F-16.
"Još uvijek želi da radi na nečemu oko F-16. Rekao sam mu da želimo dogovor sa Švedskom, pa hajde da to obavimo. I tako ćemo ponovo biti u kontaktu “, rekao je Biden, dodajući da će o tome više govoriti "sljedeće nedelje".
To je prvi put da je Biden povezao ta dva pitanja. Ni Bijela kuća ni turska vlada nisu pomenule potencijalnu prodaju aviona F-16 u svojim izvještajima o razgovoru.
Zvaničnici američke administracije su više puta odbacivali prijedloge dogovora po principu: proširenje transatlantskog vojnog saveza za prodaju oružja.
"To nije uslov", navela je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre tokom konferencije za novinare u utorak. "Predsjednik Biden je više puta jasno rekao da podržava prodaju F-16."
U utorak, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u Luleji, u Švedskoj, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da oba pitanja "treba da se sprovedu što je prije moguće."
Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, Finska i Švedska podnijele su zahtev za članstvo u NATO alijansi u maju 2022. godine. Odlučivanje o zahtjevima, koje moraju da odobre sve članice NATO-a, usporeno je zbog prigovora Turske i Mađarske, iako je aplikacija Finske konačno odobrena u aprilu.
F-16 avioni
Ankara je dugo pokušavala da kupi 40 lovaca F-16, koje proizvodi američka kompanija Lockheed Martin, kao i skoro 80 modernizacionih kompleta za postojeće ratne avione njenih vazduhoplovnih snaga - što je transakcija vredna 20 milijardi dolara.
Avioni F-16 predstavljaju najveći dio turskih borbenih aviona, nakon što je Trumpova administracija 2019. godine izbacila Ankaru iz programa pete generacije borbenih aviona F-35, zbog odluke Turske da kupi sisteme za vazdušnu odbranu S-400 proizvedene u Rusiji.
Kongres SAD, koji ima ovlaštenje da blokira velike prodaje oružja, protivi se prodaji F-16 iz razloga širih od proširenja NATO-a. Kongres želi da Ankara ublaži tenzije sa Grčkom, suzdrži se od invazije na sjevernu Siriju i sprovede sankcije protiv Rusije zbog njenog rata protiv Ukrajine.
U aprilu, oko dvije nedjelje nakon što je Turska ratifikovala podršku Finskoj za pridruživanje NATO-u, Washington je odobrio prodaju 259 miliona dolara vrijednog modernizovanog softvera za sadašnju flotu borbenih aviona F-16. Međutim, Ankara i dalje zadržava kandidaturu Švedske zato što vjeruje da Stockholm krije"teroriste" - militante iz zabranjene Kurdistanske radničke partije (PKK), koja je počela oružanu borbu protiv turske države 1984. godine.
Švedski parlamentarci usvojili su legislativu kojom se ojačavaju antiteroristički zakoni te zemlje, za šta se očekuje da će pomoći da se ubijedi Turska. Američki i švedski zvaničnici izrazili su nadu da će članstvo Švedske biti potvrđeno do sastanka lidera NATO-a u Viljnusu, u Litvaniji, sredinom jula.
Iako će Erdogan vjerovatno iskoristiti svoju podršku Švedskoj, on je također pragmatičar, rekao je Asli Aydintasbas, turski novinar i saradnik u Centru za Sjedinjene Države i Evropu u institutu Brookings.
"Ono što ćemo vidjeti je malo drame u poslednjem trenutku pred samit u Viljnusu", rekao je on za Glas Amerike. "Na kraju, moguće je da će to biti riješeno u noći samita."
Osetljivi odnosi
"Na stranu F-16, američko-turske veze ostaće osjetljive", kaže James Jeffrey, bivši američki ambasador u Turskoj, koji je sada predsjednik Bliskoistočnog programa u Wilson centru.
"To je komplikovan, transakcioni odnos", rekao je on za Glas Amerike. "Nikad nije 100 odsto na našoj strani. Nadamo se da neće biti više od 50 odsto suprotno od nas, ali mnogo toga zavisi od ličnog odnosa između Bidena i Erdogana. Do sada je bio hladan, ali poziv je dobar prvi korak."
Čvrste veze sa Ankarom biće "dramatično strateške u pogledu obuzdavanja Rusije", kao i u pogledu obuzdavanja Irana i terorističkih pokreta u regionu – što su sve ključni ciljevi za Washington, dodao je Jeffrey.
Međutim, Erdoganove prijateljske veze sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, dok NATO pomaže Ukrajini da se brani od ruske invazije, uznemirile su zapadne zvaničnike.
"Nismo ograničeni sankcijama Zapada", rekao je Erdogan u intervjuu televizijskoj mreži CNN ranije ovog mjeseca. "Snažna smo država i imamo pozitivne odnose sa Rusijom."
Ankara je prilagodila svoj odgovor na rat u Ukrajini u skladu sa sopstvenim strateškim interesima, osuđujući invaziju i ograničavajući ruske ratne brodove i vojne letove preko svoje teritorije, ali i odbijajući da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije i proširujući trgovinske odnose sa Moskvom.
Istovremeno, Erdogan je održavao dobre odnose sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Njegova vlada je pružila pomoć i dronove Ukrajini i bila je ključna u dogovoru koji podržavaju Ujedinjene nacije, a koji ukrajinskim brodovima sa žitaricama omogućava pristup globalnim tržištima preko Crnog mora.
S-400 sistemi
Odluka Turske da preuzme ruske sisteme vazdušne odbrane S-400 ostaje najteži problem za SAD, ocijenio je Howard Eissenstat, saradnik Bliskoistočnog Instituta.
"To će biti stvarno teško riješiti", rekao je on za Glas Amerike.
Washington insistira da neće dozvoliti Ankari da se vrati u zajednički program F-35, dok Ankara ne napusti rusko oružje. Ranije ovog mjeseca, turski mediji su prenijeli da je Ankara odbacila zahtjev administracije predsednika Bidena da Turska svoje sisteme protivvazdušne odbrane S-400 pošalje Ukrajini.
Sljedeće nedjelje Biden će biti domaćin britanskom premijeru Rishiju Sunaku i danskoj premijerki Mette Frederiksen. Očekuje se da će lideri razmatriti proširenje NATO-a, uključujući i pitanje kako da se Ankara privoli da to podrži.
"To su dobri sagovornici za predsjednika", rekao je Jeffrey. "To su ljudi koji razumijeju geostratešku situaciju u Evropi."
Anita Powell je sarađivala u pisanju ovog teksta.
Stanišiću i Simatoviću po 15 godina zatvora; Tužilaštvo: Potvrđen međunarodni sukob u BiH
Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove je osudio Jovicu Stanišić, bivšeg šefa Službe državne bezbjednosti Srbije, i Franka Simatovića, bivšeg komandanta Jedinice za specijalne operacije Službe državne bezbjednosti, na po 15 godina zatvora za zločine u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
U prethodnom postupku osuđeni su jedino za zločine srpskih snaga u Bosanskom Šamcu, a konačnom presudom odgovorni su ratne zločine koje su srpske snage počinile i u Bijeljini, Doboju, Sanskom Mostu, Trnovu i Zvorniku.
Stanišić i Simatović su proglašeni krivim i za ubistvo na Daljskoj planini u Hrvatskoj.
U odnosu na prvostepenu presudu, kazne su im povećane za po tri godine.
Žalbeno vijeće je utvrdilo kako su Stanišić i Simatović „posjedovali zajedničku namjeru da ostvare zajednički zločinački cilj da prisilno i trajno uklone većinu nesrba iz velikih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine vršenjem krivičnih djela za koja se terete u optužnici”.
„Isto tako, eliminirana je svaka razumna sumnja da Stanišić i Simatović nisu posjedovali namjeru da se počinje krivična djela u osnovi optužbi u optužnici”, rekla je predsjedavajuća Vijećem Graciela Gatti Santana.
Krivi su da su organizovali obuku, a zatim i angažovali srpske snage koje su učestvovale u zauzimanju i zločinima, zaključuju sudije.
Prema konačnoj presudi, Stanišić i Simatović su u okviru udruženog zločinačkog poduhvata proglašeni krivim za prisilno premještanje i progon, ubistva, deportacije i kršenje običaja ratovanja.
Žalbeno vijeće je obrazložilo da nije konstatovano da su Stanišić i Simatović učestvovali u planiranju ili izvršenju bilo kojeg od krivičnih djela za koja su osuđeni, kao i da su rukovodili ili imali ovlasti nad bilo kim od izvršilaca u bilo koje vrijeme kada su zločini počinjeni.
Ovo je jedina presuda kojom su tadašnji zvaničnici Srbije proglašeni krivim za zločine u Bosni i Hercegovini.
Presuda Stanišiću i Simatoviću je posljednja žalbena presuda iz predmeta koji su započeti pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju, a koje je naslijedio Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove.
Brammertz: Presuda pokazuje međunarodni sukob u BiH
Serge Brammertz, glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, kaže nakon presude kako su tužioci zadovoljni presudom.
„Pokazalo se, po našim tvrdnjama, da to nije bio građanski rat, niti nekakav unutrašnji sukob u granicama Bosne i Hercegovine, već se radilo o međunarodnom sukobu u kojem su učestvovala politička vodstva susjednih zemalja, u ovom slučaju konkretno Beograda”, kaže Brammertz.
Podsjetio je kako je riječ o individualnoj krivičnoj odgovornosti rukovodilaca obavještajnih službi.
„Ovom posljednom odlukom naše su misli sa svim žrtvama i njhovim porodicama. Kao što znamo, mnogi od njih još uvijek čekaju na pravdu. Za nas je ovo bio zadnji predmet, ali postoji još na stotine predmeta kojima će se morati baviti domaće zakonodavstvo i pravosudni organi i mi ćemo u naednim godinama pružati svu moguću pomoć”, rekao je Brammertz.
Reakcija žrtava
Žrtve kažu da su zadovoljne ishodom suđenja, naročito onim dijelom presude kojim je utvrđena odgovornost zvaničnika iz Srbije.
Konačnom presudom, Stanišić i Simatović su proglašeni odgovornim za zločine kod Trnova, odnosno za ubistva šest muškaraca iz Srebrenice koje su u julu 1995. godine ubili pripadnici Škorpiona.
„Onaj snimak koji je obišao čitav svijet... pokazalo se da je pravda zadovoljena. Majke su umrle, a nažalost, majka čiji je sin bio najmlađi (...) nije doživjela ovaj dio pravde”, rekla je Munira Subašić, predsjednica Majki enklava Srebrenica i Žepa.
Američka ambasada o presudi
Na presudu je reagovala i Ambasada SAD u BiH: „Pozdravljamo današnju odluku Žalbenog veća Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam) u predmetu Jovica Stanišić i Franko Simatović. Ovo je ključan korak ka pozivanju na odgovornost pojedinaca koji su odgovorni za ogromnu patnju naroda Bosne i Hercegovine. Nadamo se da će žrtvama i njihovim porodicama pružiti osjećaj pravde.”
Tok postupka
Jovica Stanišić i Franko Simatović su uhapšeni u Srbiji 2003. godine i prebačeni u Međunardni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.
Operativna optužnica protiv Stanišića i Simatovića je podignuta 2008. godine.
Stanišiću i Simatoviću se sudilo za učešće u u udruženom zločinačkom poduhvatu od aprila 1991. do kraja 1995. Prema optužnici, cilj zločinačkog poduhvata, u kojem je bio tadašnji predsjednik Savezne Republike Jugoslavije Slobodan Milošević, bio je prisilno i trajno uklanjanje većine nesrpskog stanovništva s velikih područja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.
Milošević je umro 2006. godine i postupak je okončan bez donošenja presude.
U vezi Bosne i Hercegovine, Stanišiću i Simatoviću se sudilo za zločinje počinjene Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju, Trnovu i Sanskom Mostu.
Prvostepenom presudom Međunardnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju iz 2013. godine oslobođeni su krivice po svim tačkama optužnice.
U junu 2021. godine, nakon obnovljenog prvostepenog procesa, Stanišić i Simatović su proglašeni krivim za za pomaganje i podržavanje krivičnog djela ubistva kao kršenja zakona i običaja ratovanja i zločina protiv čovječnosti, te krivičnih djela deportacije, prisilnog premeštanja i progona kao zločina protiv čovječnosti, koja su počinile srpske snage nakon zauzimanja Bosanskog Šamca u aprilu 1992.
„Konkretno, Pretresno vijeće je konstatovalo da su optuženi pružali praktičnu pomoć koja je imala značajan učinak na počinjenje zločina, obučavanjem i slanjem na teren pripadnika specijalne jedinice Službe državne bezbjednosti Srbije i lokalnih Srba iz Bosanskog Šamca da učestvuju u preuzimanju opštine”, navodi Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove, koji je naslijedio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju.
Osuđeni su na po 12 godina zatvora.
U presudi se kaže da Pretresno vijeće zaključuje da su srpska policija i Teritorijalna odbrana 17. aprila 1992. napale i zauzele Bosanski Šamac. Dalje se navodi kako su u preuzimanju vlasti paravojne formacije koje su stigle u Batkušu, a među kojima je bila i grupa od 30 muškaraca iz Srbije pod komandom Crnog i oko 20 mještana iz Bosanskog Šamca, učestvovale u napadu kao potčinjene 17. taktičkoj grupi JNA.
„Pretresno vijeće također konstatuje da spis pokazuje da su premlaćivanja vršile paravojne snage iz Srbije i da su među onima koji su zlostavljali zatočenike bili i pripadnici grupe iz Srbije koja je došla iz Batkuše, kao i muškarci iz samog Bosanskog Šamca”, kaže se, između ostalog, osuđujućoj presudi.
Američki bombarderi iznad Sarajeva i drugih bh. gradova
Američki bombarderi su pretjeli u utorak iznad Sarajeva i drugih gradova BiH, kao znak partnerstva SAD-a i BiH.
Ministar odbrane BiH Zukan Helez je rekao su su pripadnici Oružanih snaga BiH navodile američke avione u današnjem niskom preletu.
Bombarder, B-1B Lancer, okosnica je američkih snaga za dalekometno djelovanje, Ured za informisanje Američkih zračnih snaga u Evropi i Africi.
„Sposoban je u kratkom roku koristiti velike količine preciznog i nepreciznog naoružanja protiv svakog neprijatelja, bilo gdje u svijetu, bilo kada”, pojašnjava Ured, dodajući da jedan takav bombarder košta 317 miliona dolara.
Nakon prelijetanja bombardera, ambasador SAD-a u BiH Michael Murphy je rekao kako je ponosan na jačanje partnerstva sa BiH.
„Američka podrška Oružanim snagama BiH je neuništiva”, poručio je ambasador Murphy.
Avioni su prije dolaska u BiH bili stacionirani u britanskoj bazi Kraljevskih zračnih snaga - RAF Fairford, u sklopu najnovijeg ciklusa operacije Bomber Task Force.
Prelijetanje američkih bombardera iznad Sarajeva su pratili i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, general-pukovnik Senad Mašović, te ministar Helez.
Komšić i Mašović su izjavili da ovakvim događajima i saradnjom jača partnerstvo BiH i SAD-a.
Američki bombarderi će učestvovati u vojnom događaju u blizini Tuzle. Ekipu za vojni događaj će činiti specijalne snage Vojske SAD-a i Zajednička taktička zračna kontrola Oružanih snaga BiH.
Ranije je predsjednik bh. entiteta Republika Srpska Milorad Dodik dolazak američkih aviona nazvao zastrašivanjem.
Američki ambasador je rekao da to nije tačno i da to nije poenta ovakvih vježbi.
„Ovakve vježbe vojska SAD-a radi s partnerima širom svijeta i ovo nije zastrašujuće. Imamo partnerstvo s Oružanim snagama i ponosni smo na to. Ako Dodik ima bilo kakvih problema u vezi s tim, može nam se obratiti”, rekao je Murphy.
Kosovo: Sukobili se KFOR i građani u Zvečanu, jedna osoba životno ugrožena
Pripadnici KFOR-a i okupljeni građani pred zdanjem lokalne opštine sukobili su se pošto su demonstranti odbili propuste kosovske policajce, koji su se duže vremena nalazili u dva vozila, da napuste tu lokaciju.
Kako javlja izvještač Glasa Amerike sa terena - u sukobu KFOR-a i okupljenih demonstranata korištene su šok bombe i suzavac, dok je na to druga strana uzvratila kamenicama i flašama.
KFOR je saopštio da je povređeno oko 25 pripadnika te misije.
"Tokom suprostavljanja najaktivnijim elementima među prisutnima, nekoliko vojnika iz italijanskog i mađarskog kontingenta bilo je meta ničim izazvanih napada i zadobili su povrede sa prelomima i opekotinama zbog eksplozije zapaljivih sredstava", navodi se u saopštenju.U sukobima je zapaljeno i jedno vozilo.
Direktor mitrovičkog KBC-a, Zlatan Elek, rekao je za Radio Kontakt Plus da je jedna osoba životno ugrožena i ima prostrijelne rane, povrijeđen je i bivši gradonačelnik Zvečana Dragiša Milović, a 52 lica zatražila su medicinsku pomoć u Kliničko-bolničkom centru usljed suzavca i šok bombi i udaraca.
"Tri lica su trenutno u KBC-u Kosovska Mitrovica. Jedno lice za čiji se život bore lekari D.G. je operisano i trenutno je u jedinici intenzivne nege, sa dve prostrelne rane. Njemu se lekari bore za život u jedinici intenzivne nege", dodao je Elek.
Naveo je i da je Milović "zadobio više udaraca u predelu grudi, trbuha, ruku i nogu" i da "treće povređeno lice Č.S. ima takođe nagnječenja i povrede od udaraca zadobijenih od strane KFOR-ovih vojnika i to u predelu vrata, grudi, trbuha i ima povredu nanetu od gumenih metaka u predelu leve slabinske regije".
Dragiša Milović, jedan od političkih predstavnika Srpske liste, dva puta je od okupljenih zatražio da propuste pripadnike policije Kosova, ali su oni to odbili.
Nakon toga pripadnici KFOR-a počeli su da odguruju dio demonstranata od zgrade opštine - kada su tenzije ponovo eskalirale.
U Zvečanu na sjeveru Kosova tenzije su povišene pošto su zaposleni u toj opštini pokušali su da uđu u zgradu na posao. Kako javlja reporter Glasa Amerike sa terena, KFOR ih je propustio, ali je kosovska policija koristila suzavac kako bi ih rastjerala.
Među pristutnima su i predstavnici Srpske liste koji su nadležnima uputili dva zahtjeva - za povlačenjem novoizabranog albanskog predsjednika opštine i kosovske policije.
SAD osuđuju nasilje
Sjedinjene Države saopštile su da najoštrije osuđuju nasilne akcije demonstranata u Zvečanu.
"Uključujući korištenje eksploziva protiv pripadnika KFOR-a trupa koje nastoje da održe mir", navedeno je u objavi ambasadora Sjedinjenih Država na Kosovu Jeffreyja M. Hoveniera.
Ukazano je da SAD ponavljaju poziv za hitnim zaustavljanjem nasilja, akcija koje raspiruju tenzije ili promovišu sukob.
Kosovska policija i KFOR i u Leposaviću i Zubinom Potoku
Osim u Zvečanu, pripadnici kosovske policije i KFOR-a nalaze se i oko zgrada u Leposaviću i Zubinom potoku. Tenzije u tim opštinama sa većinski srpskim stanovništvom povišene su u petak kada su novoizabrani albanski predsjednici opština pokušali da uđu u zgrade.
U četiri opštine sa većinski srpskim stanovništvom, na nedavno održanim lokalnim izborima koje su Srbi bojkotovali, vlast su osvojili predstavnici kosovskih partija Samoopredeljenje i DPK.
Tenzije u Zvečanu su povišene kada su Srbi zaposleni u opštini pokušali u ponedjeljak ujutro da uđu na posao, pa je kosovska policija na njih bacila suzavac.
Trenutno se ispred zgrade nalaze građani i pripadnici KFOR-a, dok se kosovska policija povukla u zgradu.
Na lice mjesta došli su i predstavnici Srpske liste na čelu sa Milanom Rakićem i Igorom Simićem. Oni su uputili dva zahtjeva nadležnima: da se novoizabrani predsjednik opštine povuče sa funkcije i da se specijalne snage kosovske policije, sa svojim vozilima, povuku iz zgrade opštine.
"Nismo došli nikog da napadamo, ali gradonačelnik taj neki, kako sebe naziva, kojeg niko od nas nije izabrao, mora da ode kući. Nemamo ništa ni protiv vas, vi imate naređenje, ali i vi morate da odete kući, ovo je opštinska zgrada", kazao je Rakić. "Ovo nije policijska stanica, ovo je narodna opština, gradska opština koja treba da služi narodu, a ne da policijske snage sa dugim cevima štite nekog ko je izabran sa možda i manje od 50 glasova."
Kako javlja reporter Glasa Amerike iz Zvečana, pripadnici KFOR-a su zamolili predstavnike Srpske liste da se okupljeni građani malo udalje od zgrade opštine, što su oni odbili. Rakić i Simić su pozvali okupljene da mirno reaguju.
Simić je rekao da će građani ostati pred opštinom do ispunjenja zahtjeva.
Okupljeni građani su takođe opkolili dva vozila kosovske policije, u kojima se nalaze kosovski policajci, i na jedno stavil zastavu Srbije.
KFOR je zamolio predstavnike Srpske liste da kažu građanima da se udalje od vozila i propuste ih, što su oni odbili i traže da se propuste sva vozila.
KFOR poziva na uzdržanost
"Pozivamo sve strane da se uzdrže od akcija koje bi mogle da izazovu tenzije ili eskalaciju", saopštila je danas misija KFOR-a, koja je zatražila od Beograda i Prištine da se angažuju u dijalogu pod okriljem EU kako bi se smanjile tenzije, jer je to jedini način za mir i normalizaciju odnosa, prenosi FoNet.
KFOR je saopštio da je ovog jutra pojačao prisustvo u četiri opštine na sjeveru Kosova, prateći najnovija dešavanja na terenu.
"U skladu sa svojim mandatom, KFOR je spreman da preduzme sve neophodne akcije da osigura bezbjedno okruženje, ne stavljajući se ni na čiju stranu", navodi se u saopštenju.
Komandant KFOR-a ostaje u bliskom kontaktu sa glavnim pregovaračima, uključujući i predstavnike bezbjednosih organizacija na Kosovu, Generalštabom Vojske Srbije, Misijom EULEX i drugim predstavnicima međunarodne zajednice.
Policija Kosova saopštila je na svojoj Facebook stranici da su bili prinuđeni da u Zvečanu upotrebe "legalna sredstva poput spreja da bi zaustavila demontrante i stavila situaciju pod kontrolu", prenosi FoNet.
Navodi se da su demonstranti u Zvečanu "pokazali nasilje i bacajući suzavac pokušali da pređu bezbjednosne kordone, kako bi nasilno ušli u objekte opštine, gde je policija bila prinuđena da upotrebi legalna sredstva poput spreja da zaustavi demonstrante i stavi situaciju pod kontrolu".
Kosovski premijer Albin Kurti saopštio je da je razgovarao sa visokim predstavnikom EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josepom Borrellom o situaciji poslije izbora u četiri opštine na sjeveru.
"Naglasio sam da će izabrani gradonačelnici pružiti sve usluge svim građanima", napisao je Kurti na Twitteru i dodao da je važno intenzivirati dijalog za primjenu osnovnog sporazuma.
Kako je ranije najavljeno, predstavnici četiri opštine na sjeveru Kosova pozvani su u ponedjeljak ujutru u Prištinu na sastanak sa američkim ambasadorom Jeffreyjem M. Hovenierom.
Kako javlja reporter Glasa Amerike, pozivajući se na navode albanskih medija, na sastanak su otišla samo dvojica predsjednika opština iz DPK, dok dvojica članova Samoopredeljenja nisu.
SAD su ranije osudile poteze kosovskih vlasti koje su, uprkos otporu građana, ušle u opštinske objekte na sjeveru Kosova.
Vučević najavio raspoređivanje vojske duž administrativne linije
Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević najavio je da će do 14 sati u ponedjeljak duž administrativne linije biti raspoređena vojska Srbije, prenosi RTS.
Prema njegovim riječima, vojska ostaje u najvišem stepenu borbene gotovosti do petka. Ipak, kako kaže, "očekuje da se ovo pitanje reši politički, a ne ratom".
Dodao je da je Načelnik generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović u stalnim razgovorima sa KFOR-om.
Premijerka Srbije Ana Brnabić poručila je da "nema nijednu lepu reč da kaže ni o partnerima u EU, niti u okviru KFOR-a i da je njihova reakcija zakasnela", prenosi FoNet.
"Predstavnci KFOR-a je trebalo da u petak tamo budu na način na kao što su tamo danas. Oni moraju da štite mir i stabilnost i da štite ljude, oni danas tamo štite uzurpatore od demokratije i običnih građana", rekla je Brnabić.
Biden i McCarthy očekuju da Kongres prihvati dogovor o podizanju gornje granice duga
Predsjednik Joe Biden i predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy postigli su u nedjelju konačni dogovor o dogovoru o podizanju gornje granice državnog duga i radili na tome da osiguraju dovoljnu podršku u Kongresu za usvajanje mjere u narednoj sedmici.
"Dobre vijesti", izjavio je Biden u nedjelju uveče u Bijeloj kući.
"Sporazum sprječava najgoru moguću krizu, neplaćanje, po prvi put u historiji naše nacije", rekao je on. "Uklanja opasnost od katastrofalnog neispunjenja obaveza."
Predsjednik je pozvao obje stranke u Kongresu da se okupe radi brzog usvajanja dogovora o podizanju gornje granice državnog duga od 31,4 hiljada milijardi dolara.
Nakon sedmica teških pregovora, McCarthy i Biden postigli su sporazum tokom vikenda, ali se sada suočavaju s izazovom podrške dogovoru u Predstavničkom domu pod kontrolom republikanaca i Senatu koji predvode demokrate prije 5. juna kako bi se izbjeglo neizvršenje obaveza.
Sporazum je izazvao protivljenje tvrdolinijaških republikanaca i progresivnih demokrata.
Članovi tvrdolinijaškog Kluba za slobodu Predstavničkog doma rekli su da će pokušati spriječiti da sporazum prođe u Predstavničkom domu na glasanju koje se očekuje u srijedu.
"Pokušat ćemo", rekao je predstavnik Chip Roy, istaknuti član Kluba slobode, u nedjeljnom tweetu.
Ali McCarthy je odbacio prijetnje opozicije unutar svoje stranke, rekavši da je "preko 95 posto" republikanaca u Predstavničkom domu "izuzetno uzbuđeno" zbog sporazuma.
"Ovo je dobar i snažan zakon za koji će glasati većina republikanaca", rekao je kalifornijski republikanac novinarima u američkom Capitolu.
Republikanci kontrolišu Dom sa 222-213, dok demokrate kontrolišu Senat sa 51-49. Umjereni s obje strane morat će podržati prijedlog zakona, ako kompromis izgubi podršku krajnje lijeve i krajnje desne strane svake stranke.
"Nisam zadovoljna nekim stvarima o kojima slušam", rekla je predstavnica Pramila Jayapal, koja predsjedava Kongresnim progresivnim klubom, za "State of the Union" za CNN.
Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries rekao je za CBS-ovu emisiju "Face the Nation" da očekuje da demokrate podrže dogovor, ali je odbio procijeniti koliko će članova njegove stranke glasati za njega.
Sporazum suspenduje gornju granicu duga do januara 2025, nakon predsjedničkih izbora u novembru 2024, uz istovremeno povećanje potrošnje na vojnu i boračku zaštitu i ograničenje za mnoge diskrecione domaće programe, prema izvorima upoznatim s razgovorima.
McCarthy je također rekao za Fox News da sporazum uključuje mjeru "paygo" koja zahtijeva od administracije da osigura da nova potrošnja ne poveća deficit. Sporazum bi također nametnuo smanjenje ukupne potrošnje za 1 posto ako Kongres ne usvoji 12 zakona o izdvajanjima do 1. oktobra.
Kongresmen Roy se u nedjelju na Twitteru požalio da će sporazum ostaviti netaknutom proširenje Porezne službe za prikupljanje poreza koja je uspostavljena kada su demokrate kontrolirale oba doma Kongresa.
Republikanski senator Lindsey Graham također je izrazio zabrinutost zbog potencijalnog efekta sporazuma na američku odbranu i podršku Washingtona Ukrajini.
Predstavnik Dan Bishop i drugi tvrdolinijaški republikanci bili su oštro kritični prema detaljima ranog dogovora koji sugeriraju da je Biden u subotu uspješno odustao od nekoliko zahtjeva za smanjenje troškova, signalizirajući da bi McCarthy mogao imati problema s dobijanjem glasova.
Progresivne demokrate u oba doma rekle su da neće podržati nijedan dogovor koji ima dodatne radne zahtjeve za programe hrane i zdravstvene zaštite. Ovaj dogovor, kažu izvori, dodaje zahtjeve za rad uz pomoć u hrani za ljude od 50 do 54 godine.
Nekoliko agencija za kreditni rejting stavilo je Sjedinjene Države na preispitivanje zbog mogućeg smanjenja rejtinga, što bi povećalo troškove zaduživanja i potkopalo njihov položaj kao okosnice globalnog finansijskog sistema.
