Najnovije
Kongres usvojio Bidenov prijedlog zakona o infrastrukturi
Poslije dugih pregovora i blokada, demokrate u Predstavničkom domu su uspjele da prevaziđu podjele unutar stranke i usvoje prijedlog zakona predsjednika Joea Bidena o infrastrukturi, vrijedan hiljadu milijardi dolara.
Zakonski prijedlog je već usvojen u Senatu i sada čeka na Bidenov potpis da bi stupio na snagu.
Presdstavnički dom usvojio je prijedlog sa 228 glasova za i 206 glasova protiv. Progresivne i centrističke demokrate u tom domu Kongresa su se međusobno sukobljavale oko zakona o infrastrukturi i drugih zakonskih prijedloga. Zakon o intrastrukturi podržalo je i 13 republikanaca.
Ovaj prijedlog predviđa ulaganje u obnovu puteva, željeznica i ostale infrastrukture, a očekuje se i otvaranje novih radnih mjesta u skladu sa tim.
Demokrate i dalje imaju mnogo posla oko Bidenovog drugog najvažnijeg zakona, a to je zakon o socijalnoj zaštiti i klimatskim promenama. Taj prijedlog vredan je 1,75 hiljada milijardi dolara i biće najveće izdvajanje SAD za socijalnu zaštitu od 60-ih - ako demokrate uspiju međusobno da se dogovore.
Stranački lideri su se nadali da će oba zakona biti usvojena u petak, ali su centristi u stranti tražili da im nezavisni eksperti potvrde troškove predviđene u zakonu o socijalnoj zaštiti, što bi moglo da traje nedjeljama.
Poslije višesatnih pregovora, grupa centrističkih demokrata je obećala da će glasati za zakon do 20. novembra, ako kongresna Kancelarija za budžet odobri troškove planirane u prijedlogu zakona.
Demokratska stranka želi da nastavi sa usvajanjem predsjednikove agende pred kongresne izbore 2022, na kojima će republikanci ponovo pokušati da osvoje većinu u oba doma kongresa.
Budući da demokrate trenutnu imaju tesnu većinu, potreban im je svaki glas unutar stranke, jer se republikanci protive zakonu o socijalnoj zaštiti i klimatskim promjenama.
See all News Updates of the Day
UN osuđuje „najgora ograničenja” pomoći Gazi od početka rata
Čini se da se Gaza razorena sukobima suočava s najgorim ograničenjima pomoći od početka rata Izraela i Hamasa prije više od godinu dana, saopštio je UN u utorak, žaleći se zbog posebno razarajućeg uticaja na djecu, izvještava AFP.
„Situacija za djecu iz dana u dan postaje sve gora nego dan ranije”, rekao je James Elder, glasnogovornik UNICEF-ove agencije za djecu.
Ogromna područja Gaze devastirana su izraelskim uzvratnim napadom na teritoriju nakon što je napad Hamasa 7. oktobra prošle godine izazvao rat.
Izrael je intenzivirao operacije na sjeveru opkoljene palestinske teritorije, gdje su UN upozorile da su stotine hiljada ljudi zarobljene.
Uprkos očajničkoj potrebi da se poveća količina pomoći koja stiže, Elder se žalio da se pristup pomoći pogoršava.
Bilo je „nekoliko dana u protekloj sedmici (gdje) nije bilo dozvoljeno da uđu komercijalni kamioni”, dodao je Elder. „Sada vidimo vjerojatno najgora ograničenja humanitarne pomoći koja smo ikada vidjeli.”
Ranije ove godine, usred upozorenja da bi UN mogle proglasiti potpunu glad u Gazi, Elder je rekao da je postojao „stvarni pritisak da se otvore nove rute i pristupne tačke”.
Ali sada, „vidjeli smo apsolutni preokret toga”, upozorio je on, dodajući da smo od maja "vidjeli da su dosljedne ulazne tačke blokirane”.
Sjeverna Gaza u međuvremenu „nije imala hranu, nikakvu pomoć u hrani u cijelom oktobru”, dodao je on.
Strašan nedostatak pomoći, zajedno s nemilosrdnim udarima i činjenicom da je oko 85 posto Pojasa Gaze pogođeno nekim oblikom naredbe za evakuaciju, učinilo je teritorij „u suštini nepogodnim za život”, rekao je Elder.
Uprkos eskalaciji izraelskih vojnih operacija u određenim područjima, u ponedjeljak je počeo drugi krug kampanje vakcinacije protiv dječje paralize za stotine hiljada djece.
Akcija vakcinacije počela je nakon što je Pojas Gaze potvrdio svoj prvi slučaj dječje paralize u 25 godina.
Kao i prvi krug, i drugi će biti podijeljen u tri faze, uz pomoć lokaliziranih „humanitarnih pauza” u borbama: prvo u središnjoj Gazi, zatim na jugu i konačno na najteže dostupnom sjevernom dijelu teritorije.
Prošle sedmice, UN je priznao da će drugi krug biti „komplikovaniji” nego kada su prve doze date prošlog mjeseca.
U Donjoj Jablanici obavljena kolektivna dženaza za 19 žrtava poplava
U Donjoj Jablanici, na jugu Bosne i Hercegovine, u obavljena je kolektivna dženaza za 19 žrtava poplava koje su pogodile ovo područje u noći 4. oktobra.
U Bosni i Hercegovini do sada su pronađena tijela 26 žrtava.
Radi se o 19 osoba iz Jablanice, četiri iz Konjica, dok su tri osobe preminule na području Fojnice, u srednjoj BiH.
Obilne padavine pogodile su u noći s četvrtka na petak, 4. oktobra, sjevernu Hercegovinu i centralnu Bosnu, te izazvale bujice i poplave.
Kiša je aktivirala brojna klizišta, a najteža situacija bila je u Donjoj Jablanici na jugu zemlje.
Nadležni u Vladi Federacije BiH tvrde da je obrušavanje kamenoloma uzrok velikog broja žrtava u Donjoj Jablanici.
Putem Mehanizma civilne zaštite Evropske unije, na poplavljenim područjima su boravili spasilački timovi iz Slovenije, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koji su tokom protekle sedmice učestvovali u potrazi za nestalim osobama, dok su inžinjerijske jedinice pomagale u saniranju posljedica poplava.
Kroz Mehanizam EU dopremljena je i pomoć za smještaj osoba čiji su domovi uništeni ili oštećeni u poplavama (ukupno 75 kontejnera iz Turske i Hrvatske), generatori za struju, pumpe za vodu, te druga oprema potrebna za smještaj raseljenih osoba, navelo je Ministarstvo sugurnosti BiH, 14. oktobra.
U poplava i klizištima je uništeno najmanje 230 objekata u Jablanici, a procijenjena šteta je oko 25.6 miliona eura.
UN poziva na istragu o izraelskom napadu u sjevernom Libanu. Među ubijenima 12 žena i 2 djece
Ured UN-a za ljudska prava pozvao je u utorak na istragu o izraelskom zračnom napadu u kojem su poginule najmanje 22 osobe u sjevernom Libanu.
Portparol UN-a za ljudska prava Jeremy Laurence rekao je novinarima u Ženevi da je Agencija primila izvještaje da je među ubijenima u selu Aito 12 žena i dvoje djece.
Pogođena je mala stambena zgrada sa većinskim kršćanskim stanovništvom, daleko od glavnih područja utjecaja militantne grupe Hezbollah na jugu i istoku zemlje.
„Razumijemo da je pogođena četverospratna stambena zgrada. Imajući ove faktore na umu, stvarno smo zabrinuti u pogledu IHL-a (Međunarodnog humanitarnog prava), dakle ratnih zakona i načela razlikovanja razmjera i proporcionalnosti”, rekao je.
Odgovor Iranu
Netanyahu je rekao američkom predsjedniku Joeu Bidenu da će izraelski uzvratni napad na Iran ciljati samo na vojne ciljeve, a ne na naftna ili nuklearna postrojenja, rekli su američki zvaničnici.
Zvaničnike su citirali Washington Post i Wall Street Journal, koji su kasno u ponedjeljak objavili da je Netanyahu dao takvo obećanje tokom telefonskog razgovora između lidera prošle sedmice.
„Mi slušamo mišljenja Sjedinjenih Država, ali ćemo svoje konačne odluke donositi na osnovu naših nacionalnih interesa", naveo je Netanyahuov ured u saopćenju u utorak.
Iranski napad uslijedio je kao odgovor na izraelsko ubistvo Hassana Nasrallaha, šefa militantne grupe Hezbollah koju podržava Iran.
Neke informacije dolaze od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Sjeverna Koreja digla u zrak dijelove međukorejskih puteva
Južna Koreja je rekla da je Sjeverna Koreja u utorak digla u zrak sjeverne dijelove međukorejskih cesta koje se više ne koriste. Ovaj potez dolazi u porastu tenzija zbog tvrdnje Sjeverne Koreje da je Južna Koreja poslala dronove iznad glavnog grada Pjongjanga.
Zajedničke štab Južne Koreje naveo je u kratkom saopštenju da je Sjeverna Koreja u utorak digla u zrak dijelove cesta.
Rečeno je da južnokorejska vojska pojačava svoju spremnost i nadzor, ali nije dala dodatne detalje.
Eksplozije su se dogodile dan nakon što je sjevernokorejski vođa Kim Jong Un sazvao sastanak sa najvišim vojnim i sigurnosnim zvaničnicima.
Tokom sastanka, Kim je opisao navodne letove južnokorejskih bespilotnih letjelica kao „neprijateljsku ozbiljnu provokaciju” i iznio neodređene zadatke vezane uz „neposrednu vojnu akciju” i operaciju „odvraćanja od rata” u cilju odbrane suvereniteta zemlje, izvijestio je sjevernokorejski državni medij.
Sjeverna Koreja ranije je stavila topništvo na prvu liniju i druge vojne jedinice u pripravnost za pokretanje napada na Južnu Koreju ako se bespilotne letjelice ponovno uoče iznad Sjeverne Koreje. Južna Koreja odbila je potvrditi je li poslala dronove, ali je upozorila da će strogo kazniti Sjevernu Koreju ako sigurnost njenih građana bude ugrožena.
Uništavanje cesta bilo je u skladu s nastojanjima vođe Kim Jong Una da prekine veze s Južnom Korejom, formalno je učvrsti kao glavnog neprijatelja svoje zemlje i odustane od desetljećima dugog cilja Sjevera da traži mirno korejsko ujedinjenje.
Tokom međukorejskog smirivanja tenzija 2000-ih, dvije Koreje su ponovo povezale dvije cestovne rute i dvije željezničke pruge. Ali kasnije, sve je obustavljeno jer su se prepirali oko sjevernokorejskog nuklearnog programa i drugih pitanja.
Prošle sedmice, Sjeverna Koreja rekla da će trajno blokirati granicu s Južnom Korejom i izgraditi odbrambene strukture na prvoj liniji kako bi se nosila s „konfrontacijskom histerijom” južnokorejskih i američkih snaga.
Južnokorejski zvaničnici rekli su da je Sjeverna Koreja već postavila protutenkovske barijere i postavila mine duž granice.
Šačica stanovnika vratila se u ukrajinsko selo koje je uništila Rusija
Viktor Kalyberda, 63, živi u selu Sulyhivka bez tekuće vode i struje. Selo, 170 kilometara od Harkiva, uništeno je tijekom ruske invazije 2022. godine, niti jedna kuća nije pošteđena. Svi su stanovnici pobjegli iz sela, ali Kaliberda se odlučio vratiti i ponovno izgraditi svoj život.
