Linkovi

Najnovije

Kongres usvojio Bidenov prijedlog zakona o infrastrukturi

Predsjednik Joe Biden
Predsjednik Joe Biden

Poslije dugih pregovora i blokada, demokrate u Predstavničkom domu su uspjele da prevaziđu podjele unutar stranke i usvoje prijedlog zakona predsjednika Joea Bidena o infrastrukturi, vrijedan hiljadu milijardi dolara.

Zakonski prijedlog je već usvojen u Senatu i sada čeka na Bidenov potpis da bi stupio na snagu.

Presdstavnički dom usvojio je prijedlog sa 228 glasova za i 206 glasova protiv. Progresivne i centrističke demokrate u tom domu Kongresa su se međusobno sukobljavale oko zakona o infrastrukturi i drugih zakonskih prijedloga. Zakon o intrastrukturi podržalo je i 13 republikanaca.

Ovaj prijedlog predviđa ulaganje u obnovu puteva, željeznica i ostale infrastrukture, a očekuje se i otvaranje novih radnih mjesta u skladu sa tim.

Demokrate i dalje imaju mnogo posla oko Bidenovog drugog najvažnijeg zakona, a to je zakon o socijalnoj zaštiti i klimatskim promenama. Taj prijedlog vredan je 1,75 hiljada milijardi dolara i biće najveće izdvajanje SAD za socijalnu zaštitu od 60-ih - ako demokrate uspiju međusobno da se dogovore.

Stranački lideri su se nadali da će oba zakona biti usvojena u petak, ali su centristi u stranti tražili da im nezavisni eksperti potvrde troškove predviđene u zakonu o socijalnoj zaštiti, što bi moglo da traje nedjeljama.

Poslije višesatnih pregovora, grupa centrističkih demokrata je obećala da će glasati za zakon do 20. novembra, ako kongresna Kancelarija za budžet odobri troškove planirane u prijedlogu zakona.

Demokratska stranka želi da nastavi sa usvajanjem predsjednikove agende pred kongresne izbore 2022, na kojima će republikanci ponovo pokušati da osvoje većinu u oba doma kongresa.

Budući da demokrate trenutnu imaju tesnu većinu, potreban im je svaki glas unutar stranke, jer se republikanci protive zakonu o socijalnoj zaštiti i klimatskim promjenama.

See all News Updates of the Day

Šta se, do sada, zna o avionskoj nesreći u Južnoj Koreji?

Ostaci aviona Džedžu era posle pada na aerodromu u Muanu (REUTERS/Kim Hong-Ji)
Ostaci aviona Džedžu era posle pada na aerodromu u Muanu (REUTERS/Kim Hong-Ji)

Južna Koreja je obećala temeljitu istragu o tome šta je uzrok avionske nesreće u kojoj je poginulo 179 osoba, i da će biti sprovedena inspekcija letjelice Boing 737-800 kompanije Jeju Air.

Ova avionska nesreća je najsmrtonosnija u Južnoj Koreji u proteklih nekoliko decenija i desila se u trenutku političke krize - poslije opoziva predsjednika Jun Suk Jeola i premijera Han Duk Soa.

Evo šta je do sada poznato o avionskoj nesreći.

Šta se desilo i šta je uzrokovalo nesreću?

Avion Jeju Air-a poletio je iz Bangkoka i sletio na aerodrom Muan u Južnoj Koreji. Poslije jednog neuspjelog pokušaja slijetanja, avion je od kontrole letenja dobio upozorenje na mogući nalet ptica. Pilot je potom oglasio signal za uzbunu. Avion je sletio na pistu bez da je izbacio prednje točkove napolje, udario u betonsku ogradu i zapalio se.

Svjedoci kažu da se na snimcima vidi da je avion imao problem sa motorom, ali da je glavni uzrok nesreće to što prednji točkovi nisu bili izbačeni prilikom slijetanja.

Ministarstvo saobraćaja Južne Koreje je najavilo i da će uraditi reviziju ograde u koju je avion udario i vidjeti da li bi možda trebalo da bude napravljena od materijala koji se lakše lome prilikom udarca. Takođe se istražuje da li je bilo problema u komunikaciji između pilota i kontrole letenja.

Crne kutije iz aviona su odnijete na analizu, a zvaničnici su rekli da će istraga trajati mjesecima.

Da li je ova nesreća još jedan minus za Boeing?

Ovaj udes je još jedan u nizu problema za proizvođača aviona Boeing, koji za sobom ima tešku godinu obilježenu pitanjima bezbjednosti letjelica, štrajkom radnika i padom cijene akcija.

Stručnjaci kažu da se model aviona 737-800, kojim je upravljala kompanija Jeju Air, pokazao bolje od modela Max 737 koji se srušio u nesrećama 2018. i 2019.

Predstavnici Boeinga i američkog Nacionalnog borda za bezbjednost u saobraćaju otputovali su u Seul gdje će učestvovati u istrazi južnokorejskih vlasti.

U ponedeljak se još jedan Boing 737-800 kompanije Jeju Air vratio na aerodrom nedugo poslije polijetanja, pošto je pilot uočio problem na opremi za slijetanje. Jeju Air je objavio da je taj problem riješen kroz komunikaciju sa kontrolom letenja, ali da je pilot iz predostrožnosti odlučio da se vrati na pistu.

Šta se zna o žrtvama?

Samo dvoje ljudi - članovi posade - preživjeli su ovu nesreću. Spaseni su iz repa aviona, jedinog dijela koji je ostao relativno neoštećen u udesu.

Jedan od preživjelih ima višestruke prelome, rekao je Ju Vung, direktor bolnice u Seulu gdje se pacijent nalazi, i dodao da se "probudio tek pošto su ga spasili".

Putnici su uglavnom bili iz Južne Koreje, ali bilo je i dvoje Tajlanđana.

Ministarstvo saobraćaja je objavilo da je identifikovano 146 žrtava i da se sakupljaju DNK materijali za preostale 33.

Ožalošćeni članovi porodica žrtava stoje na aerodromu u Muanu, 30. decembar 2024. (YONHAP / AFP)
Ožalošćeni članovi porodica žrtava stoje na aerodromu u Muanu, 30. decembar 2024. (YONHAP / AFP)

Park Han Šin, predstavnik porodica žrtava, izjavo je da su tijela stradalih toliko oštećena da će biti potrebno vrijeme kako bi bila predata porodicama. Pozvao je vlasti da obezbijede više ljudi koji će raditi na tome.

Kako će na sve uticati politička kriza u Južnoj Koreji?

Nesreća je došla na kraju turbulentnog mjeseca koji je počeo kratkoročnim uvođenjem vanrednog stanja od strane predsjednika. Opozicija je tada izglasala opoziv predsjednika Juna, a potom i njegovog zamjenika Hana. Zamjenik premijera Čoi Sang mok trenutno je vršilac dužnosti predsjednika države.

Ministar za bezbjednost je podnio ostavku, a šef policije je uhapšen zbog uloge u proglašenju ratnog stanja. Odsustvo najviših zvaničnika koji se bave nesrećama mnoge je zabrinulo u ovoj situaciji.

Čoi je brzo otišao na mjesto nesreće, sastao se sa porodicama žrtava i sazvao hitnu sjednicu kabineta.

Čoi je naredio da sprovede hitna revizija sistema avijacije u zemlji. Rekao je da će Južna Koreja ovu nesreću iskoristiti kako bi preduzela mjere da spriječi slične katastrofe i izgradi bezbjedniju zemlju.

Kakve su reakcije iz sveta?

Lideri su izrazili saučešće Južnoj Koreji zbog tragedije.

Premijer Tajlanda Petongtarn Šinavatra izrazio je saučešće porodicama žrtava i naložio ministarstvu spoljnih poslova da pruži potrebnu pomoć.

Američki predsjednik Joe Biden je u saopštenju naveo da ga je tragedija "duboko pogodila".

"Kao bliski saveznici, Amerikanci gaje i duboke prijateljske veze sa južnokorejskim narodom. Naše misli i molitve su sa onima koji su pogođeni tragedijom. SAD su spremne da pruže svu potrebnu pomoć", naveo je Biden.

Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izrazio je saučešće porodicama žrtava i solidarnost sa narodom i vladom Južne Koreje.

Papa Franjo je takođe izjavio saučešće, a japanski premijer Šigeru Išiba je rekao da je "duboko pogođen gubitkom dragocjenih života".

Kina predstavila novi jurišni brod i futurističke borbene avione

Na ovoj fotografiji koju je objavila novinska agencija Xinhua, prvi kineski amfibijski jurišni brod nove generacije tipa 076, Sichuan, vidi se u Šangaju, 27. decembra 2024. (Li Yun/Xinhua preko AP-a)
Na ovoj fotografiji koju je objavila novinska agencija Xinhua, prvi kineski amfibijski jurišni brod nove generacije tipa 076, Sichuan, vidi se u Šangaju, 27. decembra 2024. (Li Yun/Xinhua preko AP-a)

Nekoliko dana nakon otkrivanja najnovijih otkrića u svojoj vojnoj modernizaciji, kineska mornarica je pokrenula novi amfibijski jurišni brod koji bi mogao lansirati borbene avione, a internetom kruže video snimci koji pokazuju nešto što se čini kao nova generacija kineskih borbenih aviona stealth.

U nedjelju, prvi kineski amfibijski jurišni brod tipa 076, Sichuan, napustio je brodogradilište u Šangaju nakon što ga je Mornarica narodnooslobodilačke vojske (PLA), porinula u vodu na svečanosti prošlog petka.

Brod, koji ima deplasman punog tereta veći od 40.000 tona, ima nadgradnju sa dvostrukim ostrvom, pilotsku palubu pune dužine i elektromagnetni katapultni sistem, koji mu omogućava da lansira avione ili helikoptere s fiksnim krilima.

Pored sistema katapulta, Sichuan ima tehnologiju za zaustavljanje koja omogućava borbenim avionima da slete na njegovu palubu. Sa svojim velikim deplasmanom, brod "može nositi više oružja i opreme, ima veći domet i jače borbene sposobnosti", rekao je kineski vojni stručnjak Zhang Junshe za kineski državni Global Times.

Zhang je dodao da Sichuan "ima izvanredne sposobnosti u zračnoj superiornosti i misijama kopnenog napada" jer elektromagnetski katapultni sistem nudi veću efikasnost lansiranja i bržu brzinu lansiranja.

PLA Mornarica je saopštila da je Sečuan "ključna prednost" za unapređenje dugoročnih operativnih sposobnosti kineske mornarice i olakšavanje njene tekuće transformacije.

Drugi analitičari kažu da Peking želi projektirati vojnu moć "izvan svojih obala" kroz lansiranje Sečuana.

Lansiranje je namijenjeno "zastrašivanju susjeda ili osiguravanju da PLA ima sposobnost da iskrca velike snage za invaziju na Tajvan", rekao je Drew Thompson, viši saradnik na S. Rajaratnam School of International Studies u Singapuru i bivši zvaničnik Pentagona. pisani odgovor Glasu Amerike.

U borbenim scenarijima, stručnjaci kažu da bi Sichuan mogao biti uparen s kineskim grupama nosača aviona.

"Kineska vojska bi mogla koristiti Sečuan za raspoređivanje dronova tokom prvog talasa napada, a zatim rasporediti veće borbene avione sa svojih nosača aviona kasnije," Su Tzu-yun, vojni stručnjak na Institutu za nacionalnu odbranu i sigurnost sa sjedištem u Tajpeju , rekao je za Glas Amerike telefonom.

Kineski vojni analitičar Song Zhongping rekao je da bi se Sichuan mogao koristiti u Južnom kineskom moru, Istočnokineskom moru ili potencijalnom vojnom sukobu protiv Tajvana.

"Ako [Kina] preduzme vojne akcije protiv Tajvana, [Peking] će koristiti svo oružje koje posjeduje, uključujući amfibijski jurišni brod Tip 075 i jurišni amfibijski brod Tip 076", rekao je za Glas Amerike.

Od svog osnivanja 1949. godine, Narodna Republika Kina nikada nije vladala Tajvanom, ali gleda na ostrvo kojim se upravlja demokratski kao na svoju teritoriju i obećala je da će Tajvan staviti pod svoju kontrolu, čak i silom.

Porinuće Sichuana odražava stalne napore Kine da brzo proširi broj svojih mornaričkih brodova posljednjih godina.

"Kinezi su proizvodili brodove brzinom bez presedana, a ne možete reći isto o stopi brodogradnje u Sjedinjenim Državama", rekao je Collin Koh, stručnjak za pomorsku sigurnost u Singapurskoj školi za međunarodne studije S. Rajaratnam.

Podmornica sa balističkim projektilima tipa 094A klase Jin na nuklearni pogon Mornarice Kineske narodne oslobodilačke armije (PLA) viđena je tokom vojnog prikaza u Južnom kineskom moru, 12. aprila 2018.
Podmornica sa balističkim projektilima tipa 094A klase Jin na nuklearni pogon Mornarice Kineske narodne oslobodilačke armije (PLA) viđena je tokom vojnog prikaza u Južnom kineskom moru, 12. aprila 2018.

Što se tiče brojki, PLA mornarica ima veću flotu od američke mornarice, a njene mogućnosti su ograničene na jedno područje, dodaje on.

"Rastuća PLA mornarica koja je operativno više fokusirana na područje vjerovatno će imati određenu prednost u odnosu na američku mornaricu za koju se još uvijek smatra da mora nositi različite globalne odgovornosti osim ovog dijela svijeta", rekao je Koh za Glas Amerike telefonom.

Nova generacija borbenih aviona

Pored lansiranja novog amfibijskog jurišnog broda, prošlog petka internetom je kružilo nekoliko video zapisa i slika dva naizgled nova kineska stealth borbena aviona koji lete usred bijela dana.

Kineski vojni avioni lete u Chengdu, Sichuan, Kina, u ovom snimku ekrana preuzetom iz video zapisa na društvenim mrežama objavljenog 26. decembra 2024. Društveni mediji/preko Reutersa.
Kineski vojni avioni lete u Chengdu, Sichuan, Kina, u ovom snimku ekrana preuzetom iz video zapisa na društvenim mrežama objavljenog 26. decembra 2024. Društveni mediji/preko Reutersa.

Slike i video snimci dva borbena aviona objavljeni na internetu imaju trouglasti dizajn bez repa tipičan za stealth borbene avione. Čini se da veći borbeni avion, praćen kineskim stealth borbenim avionom J-20, ima tri usisnika zraka za svoje motore, dok manji borbeni avion ima konvencionalniji raspored.

Kineska vlada još nije komentirala neimenovane borbene avione prikazane u video snimcima, ali analitičari kažu da njihovi napredni dizajni pokazuju da Kina brzo sustiže SAD i njihove zapadne saveznike.

"Osim što pokušava da postane morska sila, ovi naizgled novi borbeni avioni pokazuju da Kina želi i da na kraju zamijeni SAD kao vodeću zračnu silu u svijetu", rekao je Su za VOA na Tajvanu.

Po njegovom mišljenju, budući da SAD i njihovi zapadni saveznici još uvijek kontroliraju pristup naprednim poluvodičkim čipovima koji se koriste u borbenim avionima sljedeće generacije, Washington mora održati strogu kontrolu izvoza naprednih poluvodičkih brodova u Kinu kako bi ostao ispred u naoružanju vojnih aviona.

"Nametanje stroge kontrole izvoza naprednih poluvodičkih brodova postat će ključna geopolitička prigušnica koju Washington može iskoristiti protiv Pekinga u globalnoj utrci u naoružanju", rekao je Su.

Nike Ching iz VOA-e i izvještač servisa VOA Mandarin Lin Nai-chuan doprinijeli su ovoj priči.

Rekordne vrućine će se vjerovatno nastaviti i 2025. godine, ubrzavajući klimatske promjene

Stephanie Touissaint, u prvom planu, koristi ventilator da se rashladi na vrućini tokom utakmice odbojke na pijesku između Kube i Brazila na Ljetnjim olimpijskim igrama 2024. u Parizu, 30. jula 2024.
Stephanie Touissaint, u prvom planu, koristi ventilator da se rashladi na vrućini tokom utakmice odbojke na pijesku između Kube i Brazila na Ljetnjim olimpijskim igrama 2024. u Parizu, 30. jula 2024.

Svjetska meteorološka organizacija upozorava da će se ovogodišnja rekordna vrućina vjerovatno nastaviti i 2025. godine, što će dodatno ubrzati klimatske promjene i dovesti do katastrofalnih posljedica ako se ne preduzmu hitne mjere za zaustavljanje "ljudskih aktivnosti" iza ove katastrofe.

Prema meteorološkoj agenciji Ujedinjenih nacija, 2024. bi trebala biti najtoplija godina do sada, "zaključujući deceniju vrućine bez presedana izazvane ljudskim aktivnostima".

"Nivoi stakleničkih plinova nastavljaju rasti do zabilježenih najviših nivoa, zadržavajući još više topline za budućnost", rekao je WMO. Agencija naglašava potrebu za većom međunarodnom saradnjom u rješavanju ekstremnih toplotnih rizika "kako globalne temperature rastu, a ekstremni toplinski događaji postaju sve češći i ozbiljniji".

Celeste Saulo, koja je imenovana za generalnog sekretara WMO-a u junu 2023. i započela svoj četverogodišnji mandat u januaru 2024., rekla je da je u svojoj prvoj godini na funkciji "izdala ponovljena crvena upozorenja o stanju klime" upozoravajući da je "svaki dio od određenog stepena zagrijavanja, i povećava klimatske ekstreme, uticaje i rizike."

Generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Celeste Saulo govori o stanju klime tokom konferencije za novinare u Evropskom sjedištu Ujedinjenih naroda u Ženevi, Švicarska, 19. marta 2024. (Martial Trezzini/Keystone preko AP)
Generalni sekretar Svjetske meteorološke organizacije Celeste Saulo govori o stanju klime tokom konferencije za novinare u Evropskom sjedištu Ujedinjenih naroda u Ženevi, Švicarska, 19. marta 2024. (Martial Trezzini/Keystone preko AP)

Izvještaj SMO o stanju klime za 2024. navodi da su globalne prosječne temperature između januara i septembra bile 1,54 stepena Celzijusa toplije od predindustrijskih vremena i iznad nivoa predviđenog Pariskim sporazumom o klimatskim promjenama iz 2016.

Ovogodišnji izvještaj UN-ovog Programa za životnu sredinu o nedostatku emisija upozorava da će temperature vjerovatno porasti na 3,1 stepen Celzijusa do kraja stoljeća ako se ne preduzmu preventivne mjere za smanjenje emisije gasova staklene bašte u atmosferu.

"Klimatske promjene se odvijaju pred našim očima gotovo svakodnevno u obliku povećane pojave i uticaja ekstremnih vremenskih pojava", rekao je Saulo. "Ove godine smo vidjeli rekordne padavine i poplave i strašne gubitke života u toliko zemalja, uzrokujući slomljeno srce zajednicama na svim kontinentima", rekla je ona.

Dječak nosi čaršav na plaži nakon ciklona Chido, u Passamaintyju, Mayotte, 20. decembra 2024.
Dječak nosi čaršav na plaži nakon ciklona Chido, u Passamaintyju, Mayotte, 20. decembra 2024.

Tropski ciklon Chido, koji je sredinom decembra pogodio francusku teritoriju Mayotte u Indijskom okeanu, a zatim se preselio na Mozambik, imao je razoran uticaj na živote i egzistenciju zajednica. Međutim, ovaj ciklon je samo posljednji od desetina ekstremnih vremenskih događaja koji su ove godine izazvali pustoš širom svijeta.

Prema novom izvještaju World Weather Attribution and Climate Central, klimatske promjene su intenzivirale 26 od 29 proučavanih ekstremnih vremenskih događaja "koji su ubili najmanje 3.700 ljudi i raselili milione".

"Klimatske promjene su dodale 41 dan opasne vrućine 2024. godine, šteteći ljudskom zdravlju i ekosistemima", navodi se.

Ekstremne vremenske prilike zahvatile su sve regije svijeta. Najznačajniji su uragan Helene, koji je pogodio američku državu Floridu, uzrokujući široke poplave i štetu od vjetra.

Obilne kiše izazvale su velike poplave i klizišta u Južnoj Americi. Ogromne kiše su takođe dovele do smrtonosnih bujičnih poplava u Evropi, posebno u Španiji, i izazvale istorijske poplave širom Zapadne i Centralne Afrike, ubivši više od 1.500 ljudi.

Stanovnici šetaju u blizini automobila koje su poplavne vode ostavile nagomilane u istočnoj Španiji, 30. oktobar 2024.
Stanovnici šetaju u blizini automobila koje su poplavne vode ostavile nagomilane u istočnoj Španiji, 30. oktobar 2024.

Ove i druge regije su također bile pogođene divljim požarima i teškom sušom koja je uzrokovala glad, nepopravljivu patnju i štetu, kao i ogromne ekonomske gubitke za bezbrojne milione.

"Ovo je klimatski slom - u realnom vremenu", upozorio je Antonio Guterres, generalni sekretar UN-a u svojoj novogodišnjoj poruci. „Moramo izaći sa ovog puta u propast i nemamo vremena za gubljenje.

"U 2024., zemlje moraju staviti svijet na sigurniji put dramatičnim smanjenjem emisija i podržavanjem tranzicije ka obnovljivoj budućnosti", rekao je.

Kao odgovor na poziv generalnog sekretara na akciju po pitanju ekstremne vrućine, grupa stručnjaka iz 15 međunarodnih organizacija, 12 zemalja i nekoliko vodećih akademskih i nevladinih partnera sastala se u sjedištu SMO-a ranije ovog mjeseca kako bi unaprijedili koordiniran okvir za borbu protiv ove rastuće prijetnje .

Ovaj plan je jedna od mnogih inicijativa SMO-a koje imaju za cilj očuvanje javnog zdravlja kroz poboljšane klimatske usluge i rana upozorenja.

Dok se meteorološka agencija UN-a priprema za obilježavanje 75. godišnjice 2025. godine, zvaničnici SMO-a kažu da će nastaviti koordinirati napore širom svijeta na promatranju i praćenju stanja klime i podržavati međunarodne napore "za ublažavanje i prilagođavanje klimatskim promjenama".

"Naša poruka će biti da ako želimo sigurniju planetu, moramo djelovati odmah", rekao je šef WMO-a Saulo. "To je naša odgovornost. To je zajednička odgovornost, globalna odgovornost."

SAD: Hoće li doček Nove godine biti glasan ili tih? Koje su najčešće rezolucije za 2025.

Na Times squareu, 18. decembra 2024. New York.
Na Times squareu, 18. decembra 2024. New York.

Oni koji planiraju novu godinu dočekati tiho kod kuće, nisu sami.

Većina odraslih u SAD-u namjerava dočekati Novu godinu kod kuće, prema novoj anketi koju je sproveo The Associated Press-NORC Centar za istraživanje javnih pitanja.

“Kako sam ostario u posljednjih nekoliko godina, to je kao da ako ne stignem do ponoći, to nije velika stvar, znaš?” kaže Carla Woods, 70, iz Vintona, Iowa.

Skoro 2 od 10 slaviće u kući prijatelja ili člana porodice, a samo 5% planira izaći na proslavu u bar, restoran ili organizovani događaj, pokazala je anketa.

Ali mnogi odrasli ljudi u SAD-u će Novu godinu proslaviti na drugačiji način - tako što će donijeti odluku. Više od polovine kaže da će donijeti barem jednu rezoluciju za 2025.

Postoji određeni optimizam u vezi sa godinom koja je pred nama, iako više od polovine ne očekuje pozitivnu promjenu. Otprilike 4 od 10 kaže da će 2025. biti bolja godina za njih lično. Otprilike jedna trećina ne očekuje veliku razliku između 2024. i 2025. godine, a oko jedne četvrtine misli da će 2025. biti gora godina od 2024.

Opušteni novogodišnji planovi za mnoge

Kourtney Kershaw, 32-godišnja barmenka iz Čikaga, često postavlja pitanja mušterijama i prijateljima o predstojećim događajima za novogodišnju noć. Ona je rekla da je ova godina u trendu skromnog.

„Većina onih sa kojima sam razgovarala u svom uzrastu, žele da izađu, ali ne znaju šta će da rade jer nisu ništa našli ili su stvari jednostavno skupe“, ona rekao je. “Paketi za žurke ili ulazi su skupi, posebno s obzirom na klimu u svijetu i koliko stvari koštaju.”

Kao što se i očekivalo, mlađi ljudi su više zainteresovani za doček Nove godine u baru ili organizovanom događaju - otprilike 1 od 10 odraslih Amerikanaca mlađih od 30 godina kaže da to planira. Ali oko 3 od 10 starijih odraslih osoba - od 60 i više godina - kaže da uopće neće slaviti početak 2025.

Anthony Tremblay, 35, iz Pittsburgha, obično ne izlazi da nazdravi dolasku nove godine, ali ove godine je spremio nešto posebno: on i njegova supruga će putovati kroz Irsku.

„Obično ne radim ništa previše ludo za Novu godinu. Dakle, ovo je definitivno promjena”, rekao je. “Želio sam da uradim nešto jedinstveno ove godine, pa sam to i uradio.”

Woods će raditi za Novu godinu. Ona odgovara na pozive na The Iowa Warmline, povjerljivoj liniji za slušanje za ljude koji se bore s mentalnim zdravljem ili problemima s upotrebom droga.

“Praznici su zaista teški za ljude, tako da mi ne smeta da radim”, rekla je. „Oduševljena sam time jer imam problema sa mentalnim zdravljem u porodici i zato što mogu da pomognem ljudima je nagrada za mene.”

Veća je vjerovatnoća da će mlađi Amerikanci donijeti novogodišnje odluke.

Svaka Nova godina također pokreće vječnu raspravu o odlukama. Većina odraslih u SAD-u kaže da namjerava donijeti novogodišnju odluku neke vrste, ali milenijalci i generacija Z su posebno vjerovatni da će to učiniti - oko dvije trećine očekuje da će to učiniti, u poređenju sa otprilike polovinom starijih odraslih osoba. Žene takođe češće od muškaraca kažu da će postaviti cilj za 2025.

Tremblay se nada da će smršaviti i više se fokusirati na brigu o sebi – više spavanja, meditacije i vježbi disanja. "Ovo je vjerovatno dobra godina da se fokusiramo na mentalno zdravlje", rekao je.

Mnogi drugi se slažu. Otprilike 3 od 10 odraslih osoba biraju rješenja koja uključuju vježbanje ili zdraviju prehranu. Otprilike jedna četvrtina je rekla da će donijeti odluku koja uključuje mršavljenje, a sličan broj je rekao da će odlučiti promijeniti prioritete novca ili mentalnog zdravlja.

Woodsove odluke su da ostane društvena i aktivna. Kao savjetnica za mentalno zdravlje, ona zna da su to ključ za sretnu 2025. i dalje: „Vjerovatno jedna od mojih najvećih odluka je pokušaj da ostanem društvena, pokušam da izađem barem jednom sedmično – izađi i ili popije kafu ili uradi nešto sa prijateljem. To nije samo za fizičko, već i za mentalno zdravlje.”

Kershaw, barmen, kaže da su gubitak težine i bolje zdravlje glavne odluke koje čuje od ljudi. „Mentalno zdravlje je novo, ali mislim da je visoko, kao i kod redovnog zdravlja“, rekla je.

Ona više voli odluke usmjerene na ciljeve, a ovaj put je to više putovati i vidjeti više svijeta: „Ne znam da li je to zaista rješenje, ali to je cilj koji postavljam.”

A kako će dočekati dolazak 2025. godine? Obično uzima slobodnu noć i ostaje kod kuće gledajući filmove s puno grickalica, ali ove godine Kershaw ima drugačiji plan, možda jednu od najčikaških stvari koje možete učiniti.

Ova okorjela ljubiteljka sporta će u utorak biti na Wrigley Fieldu i gledati kako Chicago Blackhawksi igraju protiv St. Louis Bluesa. “Hokej je moj omiljeni sport. Tako da ću gledati hokej i dočekati novu godinu”, rekla je.

Pripremite se za turbulencije: Pouke iz 'super godine' globalnih izbora

“Ljudi žele demokratiju. Oni vole teoriju o tome. Ali kada vide da se to zaista odigrava, to ne ispunjava njihova očekivanja.”
“Ljudi žele demokratiju. Oni vole teoriju o tome. Ali kada vide da se to zaista odigrava, to ne ispunjava njihova očekivanja.”

Kada su birači širom svijeta govorili 2024., njihova poruka je često bila: „Otpušten si“.

Oko 70 zemalja u kojima živi polovina svjetske populacije održalo je ove godine izbore, a u mnogima su nosioci dužnosti kažnjeni. Od Indije i Sjedinjenih Država do Japana, Francuske i Britanije, birači umorni od ekonomskih poremećaja i globalne nestabilnosti odbacili su postojeće vlade - a ponekad su se okrenuli remetilačkim autsajderima.

Čini se da je demokratski krajolik postao još neravnomjerniji kako se dramatična godina bližila svom kraju, s masovnim protestima u Mozambiku i Gruziji, poništenim izborima u Rumuniji i pokušajem uvođenja vanrednog stanja u Južnoj Koreji.

Cas Mudde, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Džordžiji koji proučava ekstremizam i demokratiju, sažeo je 2024. u magazinu Prospect kao „odličnu godinu za krajnju desnicu, užasnu godinu za vladajuće i problematičnu godinu za demokratiju širom svijeta. ”

Vladajući potučeni

Poruka koju su glasači poslali 2024: Dosadilo im je.

Politolog sa Univerziteta u Mančesteru, Rob Ford, pripisao je raspoloženje protiv aktuelne vlasti "dugom COVID-u" - dugotrajnim zdravstvenim, obrazovnim, društvenim i ekonomskim poremećajima povezanim sa pandemijom koji su milione ljudi učinili nesretnijima. Visoka inflacija, podstaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu, i masovno raseljavanje iz tog rata i sukoba na Bliskom istoku i u Africi doprinijeli su globalnoj nelagodi.

U Južnoj Africi, visoka nezaposlenost i nejednakost doveli su do dramatičnog gubitka podrške Afričkom nacionalnom kongresu, koji je vladao tri decenije od kraja aparthejdskog sistema vladavine bijele manjine. Stranka koju je nekada vodio Nelson Mandela izgubila je političku dominaciju na izborima u maju i bila je primorana da ide u koaliciju s opozicionim strankama.

Vladajući su također poraženi u Senegalu, Gani i Bocvani, gdje su birači zbacili stranku koja je bila na vlasti 58 godina od nezavisnosti od Britanije. Vladajuća stranka SWAPO u Namibiji produžila je u decembru svoje 34 godine na vlasti - ali tijesno.

Kandidat urugvajske lijeve opozicije, Yamandú Orsi, postao je novi predsjednik zemlje u novembarskom drugom krugu koji je iznio još jedan ukor aktuelnom predsjedniku.

U Indiji, najvećoj svjetskoj demokratiji, hinduistička nacionalistička stranka premijera Narendre Modija Bharatiya Janata izgubila je parlamentarnu većinu šokantnim izbornim rezultatom u junu nakon decenije dominacije. Prisiljena je da vlada u koaliciji jer je opozicija udvostručila svoju snagu u Parlamentu.

Japanska politika ušla je u novu eru neizvjesnosti nakon što je vladajuća Liberalno-demokratska partija premijera Shigerua Ishibe, koja je vladala gotovo bez prekida od 1955. godine, pretrpjela veliki gubitak u oktobru zbog ljutnje birača zbog stranačkih finansijskih skandala. Sada vodi manjinska vladaa.

Na julskim izborima u Velikoj Britaniji, konzervativci desnog centra su svrgnuti nakon 14 godina na vlasti, dok je Laburistička partija lijevog centra došla na vlast. Ali rezultati su također otkrili rastuću fragmentaciju: podrška dvjema velikim strankama koje su dominirale britanskom politikom stoljeće se smanjila kako su se birači okrenuli manjim strankama, uključujući tvrdo desničarsku stranku Reform UK koju predvodi Nigel Farage.

Autoritarci napreduju

Britanija nije jedina koja vidi uspon desnice. Na izborima u junu za parlament 27-člane Evropske unije vidjeli su konzervativne populiste i krajnje desničarske vladajuće stranke u Francuskoj i Njemačkoj, najvećim i najmoćnijim članicama EU.

Stranka protiv imigracije Nacionalni skup pobijedila je u prvom krugu francuskih parlamentarnih izbora u junu, ali savezi i taktičko glasanje centra i ljevice srušili su je na treće mjesto u drugom krugu, dovodeći do podijeljenog zakonodavnog tijela i krhke vlade koja je pala na glasanju o nepovjerenju 4. decembra.

U Austriji je konzervativnu vladajuću Narodnu stranku u septembru pobijedila krajnje desničarska, proruska Partija slobode, iako su se druge stranke udružile da je drže izvan koalicione vlade.

Nepotizam i političke dinastije nastavili su da vrše uticaj – i bili su osporavani. Nakon neurednih izbora u februaru, Pakistan je izabrao premijera Shehbaza Sharifa, mlađeg brata trostrukog lidera Nawaza Sharifa. Indonezija, najveća demokratska država jugoistočne Azije, izabrala je predsjednika Prabowo Subianta, zeta pokojnog diktatora Suharta.

Premijerka Bangladeša Sheikh Hasina, žena na čelu s najdužim stažem na svijetu, osvojila je četvrti uzastopni mandat na januarskim izborima koje su opozicione stranke bojkotovale. Mjesecima kasnije, njena 15-godišnja vladavina došla je do burnog kraja: nakon masovnih studentskih protesta u kojima je ubijeno na stotine, Hasina je zbačena u avgustu i pobjegla u Indiju.

U Šri Lanki, birači su takođe odbacili diskreditovanu staru gardu. Birači su izabrali marksistkinju Anuru Kumaru Dissanayake za predsjednika u septembru, dvije godine nakon što je otočki javni pokret angažirane srednje klase uklonio dugo vladajući klan Rajapaksa.

Optužbe o miješanju

Tajno miješanje i dezinformacije na internetu bili su sve veća zabrinutost 2024. godine. Meta, matična kompanija Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, rekla je da je ove godine ukinula 20 „operacija tajnog utjecaja u vezi s izborima širom svijeta, uključujući Bliski istok, Aziju, Evropi i SAD.” Navodi se da je Rusija glavni izvor takvog miješanja, a slijede Iran i Kina.

U Rumuniji, kandidat krajnje desnice Călin Georgescu došao je niotkuda kako bi pobijedio u prvom krugu predsjedničkih izbora u novembru, djelimično potpomognut poplavom TikTok videa koji promovišu njegovu kampanju. Usred navoda o ruskom miješanju, Ustavni sud Rumunije otkazao je drugi krug predsjedničkih izbora dva dana prije nego što je trebalo da se održi nakon što je gomila deklasificiranih obavještajnih podataka navela da je Rusija organizovala opsežnu kampanju na društvenim medijima kako bi promovirala Georgescua. Još nije određen novi datum izbora.

Prozapadna predsjednica Moldavije Maia Sandu pobijedila je u novembarskom drugom krugu protiv svog rivala naklonjenog Moskvi na izborima koji se smatraju ključnim za budućnost jedne od najsiromašnijih evropskih zemalja.

Gruzija je doživjela ogromne proteste otkako je na izborima u oktobru pobijedila promoskovska partija Gruzijski san, koja je obustavila pregovore o pridruživanju Evropskoj uniji. Opozicija i prozapadna predsjednica Salome Zourabichvili optužila je vladajuću stranku za namještanje glasanja uz pomoć Rusije.

Neizvjesnost vlada

Vjerovatno najpotresniji rezultat u godini, pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u u novembru, dovela je do toga da se američki saveznici i protivnici pripremaju za ono što će nepredvidivi lider "Amerika prvo" učiniti sa svojim drugim mandatom.

A na kraju godine na nekoliko kontinenata već vlada nestabilnost. Venecuela je u političkoj krizi od julskih izbora narušenih ozbiljnim optužbama za prevaru za koje i predsjednik Nicolás Maduro i opozicija tvrde da su pobijedili. Usred protesta opozicije i oštrog obračuna, opozicioni kandidat Edmundo González otišao je u egzil u Španiju.

U Mozambiku je partija Frelimo koja je vladala pola vijeka proglašena pobjednikom oktobarskih izbora koje je opozicija nazvala namještenim. Više od 100 mrtvih je ostavilo više od 100 mrtvih sedmica uličnih protesta koji traju širom zemlje.

Južnokorejski konzervativni predsjednik Yoon Suk Yeol — oslabljen nakon što je liberalna opozicija zadržala kontrolu na izborima u aprilu — zaprepastio je zemlju proglašenjem vanrednog stanja u kasnonoćnom saopštenju 3. decembra. Parlament je šest sati kasnije izglasao poništenje odluke, a u roku od nekoliko dana glasali za opoziv Yoona. Kriza u duboko podijeljenoj zemlji je daleko od kraja.

Čini se da će se trzavice demokratije nastaviti i 2025. godine, s tim da će se suočiti s izazovom u različitim zemljama uključujući Njemačku, gdje je kancelar Olaf Scholz izgubio glasanje o povjerenju 16. decembra, što je dovelo do prijevremenih izbora vjerovatno u februaru. Kanada će također glasati 2025. godine, a vladajući liberali su uvelike nepopularni i sve više podijeljeni nakon skoro decenije na vlasti.

Seema Shah, šefica odjela za procjenu demokratije na Međunarodnom institutu za demokratiju i izbornu pomoć sa sjedištem u Štokholmu, rekla je da globalna istraživanja pokazuju da podrška konceptu demokratije ostaje jaka, ali brojke padaju “kada pitate ljude koliko su zadovoljni svojom demokratijom.”

“Ljudi žele demokratiju. Oni vole teoriju o tome”, rekla je. „Ali kada vide da se to zaista odigrava, to ne ispunjava njihova očekivanja.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG