Linkovi

Top priča

Više od 300 optuženih i 280 privedenih zbog nasilnog upada u Capitol

Protest pristalica bivšeg predsednika Trumpa pred zgradom Capitola

Više od 300 ljudi optuženo je za učešće u nasilnom upadu u kompleks Capitola, dok ih je najmanje 280 privedeno, izjavio je John Carlin, vršilac dužnosti zamjenika državnog tužioca.

Istraga protiv osoba za koje postoje sumnje da su odgovorne vodi se u do sada nezapamćenom obimu i brzinom. Počinioci moraju da odgovaraju i tako će i biti”, rekao je Carlin.

Podatke o istrazi pravosudni zvaničnik iznio je dan pošto je vršilac dužnosti šefa policije Kapitola Yogananda Pittman​ saopštila da su pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koje su izvele prošlomjesečni napad na Capitol, nagovijestile da žele - kako se izrazila - da raznesu to zdanje i ubiju članove Kongresa.

Ona je rekla da je zabrinuta da bi napad mogao da se organizuje tokom obraćanja predsjednika Joea Bidena, istovremeno zatraživši da se ne popuštaju mjere bezbjednosti oko kompleksa.

Trumpove pristalice upale su 6. januara u zgradu Kongresa u pokušaju da spriječe potvrđivanje Bidenove izborne pobjede, pošto je Trump neosnovano tvrdio da su izbori pokradeni.

Napad je odložio proces potvrde za nekoliko sati, s obzirom na to da su članovi Kongresa bili primorani da se sklone na bezbjedno mesto. Pet osoba je stradalo u nasilju, uključujući i pripadnika policije Capitola.

See all News Updates of the Day

Blinken za Glas Amerike: Ponudili smo Rusiji izbor - dijalog i diplomatija ili konfrontacija i posljedice

Antony Blinken: Ako Rusija obnovi agresiju na Ukrajinu, odgovorit ćemo snažno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

Antony Blinken, američki državni sekretar, govorio je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike o krizi na ukrajinsko-ruskoj granici i pregovorima između Sjedinjenih Država i Rusije.

Američki državni sekretar Antony Blinken u posjeti je Evropi, a glavna tema je kriza na rusko-ukrajinskoj granici, gdje je Rusija okupila oko 100.000 trupa. Blinken je najprije posjetio Ukrajinu gdje se sreo sa predsjednikom te zemlje Volodymirom Zelenskim, a za Glas Amerike je komentarisao trenutno stanje u odnosima s Rusijom.

Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar
Ukrajinski predsjednik i američki državni sekretar

Ponudili smo Rusiji jasan izbor. Izbor između dijaloga i diplomatije s jedne i konfrontacije i posljedica s druge strane. Upravo smo imali niz intenzivnih razgovora sa Rusijom, direktno kroz Strateški dijalog o stabilnosti, u NATO-u kroz Vijeće NATO-Rusija, te kroz Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju. Moja nada ostaje da će Rusija ići tim diplomatskim putem. To bi bilo poželjno. Ali jednako smo bili jasni da ako Rusija izabere da obnovi agresiju protiv Ukrajine, mi, ne samo Sjedinjene Države, već i mnoge zemlje u Evropi, pa i šire, ćemo odgovoriti oštro i snažno, na tri načina. Prvo, intenzivno radimo na razradi opsežnih sankcija, financijskih, ekonomskih, kontrola izvoza, i druge. Neću ulaziti u detalje, ali to radimo u bliskoj saradnji sa evropskim partnerima i saveznicima. Druga posljedica bi zasigurno bila dodatna vojna i obrambena pomoć Ukrajini. A treća, sigurno je da bi NATO morao pojačati svoju odbranu na istočnom krilu.“, rekao je Blinken u intervjuu za Glas Amerike.

VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.
VOA Eastern Europe Chief Myroslava Gongadze interviews US Secretary of State Antony Blinken about the conflict along the Russia-Ukraine border, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022.

Jedno od ključnih pitanja u odnosima Rusija-Evropa-Sjedinjene Države jeste i gasovod „Sjeverni tok 2“ koji bi trebao prenositi gas direktno iz Rusije do Njemačke. Iz Administracije Joe Bidena smatraju da gasovod nije dobar za Evropu, ali do sada nisu poduzimali značajne mjere protiv njega, ne želeći narušavati odnose sa Njemačkom.

Ipak, nedavno je američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao da će Rusija morati zaustaviti agresiju na Ukrajinu, ukoliko želi da gasovod postane funkcionalan. Blinken je to obrazložio u intervjuu.

Nastavljamo se protiviti gasovodu iz razloga koji su dugo i dobro poznati. Mislimo da on zapravo podriva evropsku energetsku sigurnost. Očigledno, potencijalno nanosi veliku štetu Ukrajini, uključujući i davanje mogućnosti Rusiji da izbjegne postojeći cjevovod kroz Ukrajinu, koji rezultira sa mnogo tranzitnih naknada za Ukrajinu. I ta lista je dugačka. Imajući to u vidu, izgradnja gasovoda je završena, ali on nije operativan. U kontekstu toga što je rekao Jake Sullivan, nacionalni savjetnik za sigurnost, trenutno, taj gasovod jednako, ako ne i više, daje snagu uticaja nama u odnosu na Rusiju. Jer ideja da će ruski gas ići kroz te cijevi ako Rusija obnovi agresiju prema Ukrajini nije mnogo vjerovatna. Zanimljivo će biti vidjeti da li će taj faktor uticati na odluke šta će Rusija raditi.“

Blinken će se u petak sastati sa ruskim ministrom vanjskih poslova Sergeiem Lavrovom, a kaže da za sada ne vidi da je Rusija promijenila stavove u odnosu na prošlu sedmicu.

Ne mogu reći da vidim direktne dokaze za to. Nažalost, nastavljamo da gledamo kako je Rusija okupila veoma značajne snage na granicama Ukrajine. Čini se da je taj proces nastavljen. S druge strane, činjenica da se sastajemo u Genevi, da ćemo diskutovati o razgovorima i razmjenama mišljenja koje smo imali u proteklih deset dana, mi je također sugestija da diplomatija ostaje otvorena mogućnost, koju smo mi spremni slijediti sve dok možemo. Ne želimo ostaviti nijedan diplomatski kamen neprevrnut. To je mnogo bolji i odgovorniji pristup ovim problemima.“ objasnio je američki državni sekretar.

Prije susreta sa Lavrovom, Blinken će u četvrtak posjetiti Njemačku.

Blinken obećao "neumornu" diplomatiju da se spriječi ruski napad na Ukrajinu

Russian tanks T-72B3 take part in drills at the Kadamovskiy firing range in the Rostov region in southern Russia, Jan. 12, 2022.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da bi Rusija mogla da napadne Ukrajinu u veoma kratkom roku ali da će se Washington zalagati za diplomatiju koliko god bude mogao.

Blinken je tokom posjete Kijevu upozorio da bi Ukrajinci trebalo da se pripreme za teške dane. Dodao je da će Sjedinjene Države nastaviti da Ukrajini daju vojnu pomoć i ponovio da će u slučaju nove invazije, Rusiji biti uvedene oštre sankcije.

Takođe je pozvao zapadne zemlje da ostanu jedinstvene u svjetlu "neumoljive" ruske agresije protiv Ukrajine, uvjerio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u američku podršku i pozvao Ukrajince da budu snažni.

Iz Kremlja je saopšteno da se povećavaju tenzije u vezi sa Ukrajinom i da i dalje čeka američki odgovor na zahtjeve Moskve da joj Zapad pruži bezbjednosne garancije.

Pesimistične izjave ukazuju na jaz između Vašingtona i Moskve, dok se najviši američki diplomata sprema za sastanak sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovom u petak, prenosi agencija Reuters.

Blinken je obećao "neumorne diplomatske napore da se spriječi obnovljena agresija i promovišu dijalog i mir". On je rekao da Rusija razmiješta desetine hiljada vojnika blizu ukrajinske granice "bez provokacija, bez razloga".

"Znamo da postoje planovi da se taj broj trupa brzo poveća još više, što predsjedniku Putinu omogućava, da takođe u veoma kratkom roku, preduzme dodatnu agresivnu akciju protiv Ukrajine", upozorio je američki zvaničnik u ukrajinskoj prijestonici.

Blinken nije precizirao koliko bi brzo Rusija mogla da preduzme akciju. Nezavisni bezbjednosni analitičari kažu da ne veruju da je Moskva za sada angažovala logistiku i medicinske jedinice potrebne da bi se izveo hitan napad.

Rusija je takođe rasporedila trupe u Bjelorusiji zbog, kako tvrdi, zajedničkih vojnih vježbi, što joj daje opciju da napadne susjednu Ukrajinu sa sjevera, istoka i juga, prenosi Reuters.

Moskva i dalje odbacuje optužbe da namjerava da napadne Ukrajinu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su isporuke oružja Ukrajini iz zapadnih zemalja, vojni manevri i preleti NATO letjelica krivi za rast tenzija oko Ukrajine.

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da postoji "jasna prednost" za upotrebu diplomatije i deeskalaciju sukoba duž rusko-ukrajinske granice, ali da će se Rusija suočiti sa "veoma teškim posljedicama" ako obnovi agresiju na Ukrajinu.

"Danas se nalazi oko 100.000 ruskih vojnika u blizini ukrajinskih granica i u tom smislu prijetnja Ukrajini je bez presedana", rekao je Blinken dok su on i Zelenski započinjali sastanak u Kijevu.

Ukrainian President Volodymyr Zelensky, left, shares a word with United States Secretary of State Antony Blinken on the occasion of their meeting at the Bankova, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022, in Kyiv, Ukraine.
Ukrainian President Volodymyr Zelensky, left, shares a word with United States Secretary of State Antony Blinken on the occasion of their meeting at the Bankova, in Kyiv, Ukraine, Jan. 19, 2022, in Kyiv, Ukraine.

Blinken je ponovio podršku SAD suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine, dodajući da je "na Ukrajincima i nikom drugom da odlučuju o svojoj budućnosti i budućnosti ove zemlje".

Zelenski je zahvalio Blinkenu i Bidenovoj administraciji na povećanju vojne pomoći Ukrajini.

Visoki zvaničnik američkog State Departmenta rekao je novinarima u srijedu da je Bidenova administracija prošlog mjeseca odobrila 200 miliona dolara dodatne pomoći za odbrambenu bezbjednost Ukrajine.

Prije odlaska na put, Blinken je u srijedu rekao da se snažno nada da će napori za deeskalaciju tenzija duž rusko-ukrajinske granice moći da ostanu na "diplomatskom i mirnom putu", ali da je na kraju na ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da odluči.

Blinken će otputovati u Berlin na susret s njemačkom ministricom vanjskih poslova Annalenom Baerbock "kako bi razgovarali o nedavnim diplomatskim angažmanima s Rusijom i zajedničkim naporima za odvraćanje daljnje ruske agresije na Ukrajinu", saopštio je State Department.

Nagomilavanje oko 100.000 ruskih vojnika duž istočne granice Ukrajine izazvalo je bojazan da Moskva planira vojnu akciju protiv svog susjeda, koji je nekoć bio dio Sovjetskog Saveza predvođenog Rusijom. Rusija je oduzela poluotok Krim Ukrajini 2014.

Blinkenovo putovanje uslijedilo je nakon prošlosedmičnog razgovora u Ženevi između ruskih i američkih dužnosnika s ciljem rješavanja razlika oko Ukrajine i drugih sigurnosnih pitanja. Nije zabilježen napredak.

Rusija je tražila garancije da Ukrajina nikada neće ući u NATO.

Prošle sedmcie Bidenova administracija optužila je Moskvu da priprema "operaciju pod lažnom zastavom" kao trik za intervenciju u Ukrajini, optužba koju je Rusija ljutito odbacila.

US Says Russia Preparing ‘False Flag’ Operation to Justify Invading Ukraine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:22 0:00

Američka delegacija posjetila je Kijev u ponedjeljak kako bi pokazala potporu Ukrajini u sukobu s Rusijom.

Američka senatorica Amy Klobuchar, demokrata, rekla je ukrajinskom servisu VOA-e: “Ovdje imamo demokrate i republikance vrlo različitih političkih pogleda koji govore da stojimo uz Ukrajinu, i ako Vladimir Putin odluči krenuti ovim izdajničkim antidemokratskim putem invazije na ovu zemlju, bit će stroge i brze sankcije.”

Američki senator Kevin Cramer, republikanac, rekao je za VOA: “Sjedinjene Države neće samo sjediti skrštenih ruku i biti promatrač ako se nešto dogodi. Ono što bismo željeli učiniti je spriječiti da se to dogodi. Želimo biti odvraćajući faktor. Želimo biti dio rješenja prije početka borbe.”

Kris Hanas i ukrajinska služba Glasa Amerike doprinijeli su u pisanju ovog izvještaja. Neke informacije dao je The Associated Press.

Putovanja poremećena, zimska oluja prekrila istočni dio SAD-a i Kanade

APTOPIX Washington Winter Weather

Velika zimska oluja u ponedjeljak je prekrila dio Sjeverne Amerike snijegom dok je presijecala istočnu obalu SAD-a u Kanadu, poremetila putovanja i isključila električnu energiju hiljadama domova.

Oko 120.000 američkih kupaca bilo je bez struje prema web stranici PowerOutage.us, s najvećom koncentracijom u srednjoatlantskoj državi Zapadna Virginija i jugoistočnim državama Sjeverne i Južne Karoline i Georgije.

Više od 1600 letova unutar, u ili iz Sjedinjenih Država otkazano je do sredine poslijepodneva u ponedeljak, uz 3000 dan ranije, prema web stranici za praćenje letova FlightAware.

Veliki dijelovi kanadskih pokrajina Quebec i Ontario su pod upozorenjima na zimsku oluju ili mećavu, navodi se na web stranici kanadske vlade.

U Torontu se očekivalo do 60 centimetara snijega - "povijesna oluja za grad", tvitao je Anthony Farnell, glavni meteorolog kanadskog TV kanala Global News.

Snow covers a neighborhood during a winter storm in Dayton, Ohio, Jan. 17, 2022.
Snow covers a neighborhood during a winter storm in Dayton, Ohio, Jan. 17, 2022.

Mnoge škole su zatvorene, a školski autobusi nisu vozili u Quebecu i na jugu Ontarija, uključujući područje Toronta. Učenici su se trebali vratiti u učionice u ponedjeljak u obje pokrajine nakon odmora.

Ponedjeljak je bio državni praznik u Sjedinjenim Državama, pa su većina škola i mnoge firme već zatvorene, iako mnogi ljudi obično iskoriste priliku da putuju tokom dugog vikenda.

Američka nacionalna meteorološka služba (NWS) ranije je saopštila kako očekuje da će oluja danas "polako stišati", ali da će snijeg nastaviti padati tokom večeri u gornjem dijelu New Yorka i Nove Engleske.

Najveće snježna oborine od 0,7 metara (2 stope, 2,5 inča) zabilježene su u Ashtabuli, Ohio, objavila je agencija.

"Značajni utjecaji snijega, leda, vjetra i obalnih poplava zadržat će se na velikom području", rekao je NWS u tweetu.

Oluja je izazvala štetna tornada na Floridi, dok su u Karolini i planine kroz regiju Appalachian Mountains, ledeni uvjeti i jaki vjetrovi izazvali zabrinutost.

Snažni vjetrovi rušili su stabla i uzrokovali obalne poplave, a u Bostonu je javljen olujni udar od 3,6 metara.

Promet je bio ozbiljno poremećen; vozači su bili upozoreni na opasne uvjete na cesti i velike glavobolje na putu od južne američke države Arkansas sve do Quebeca u Kanadi.

A worker drives a sidewalk snow plow down the middle of a street in Pittsburgh, Pennsylvania, Jan. 17, 2022.
A worker drives a sidewalk snow plow down the middle of a street in Pittsburgh, Pennsylvania, Jan. 17, 2022.

Dio prometne međudržavne autoceste I-95 zatvoren je u Sjevernoj Karolini.

U Torontu je policija na Twitteru objavila da je zatvorila dva dijela autoceste zbog ekstremnih vremenskih prilika i zamolila vozače da ostanu kod kuće, "osim ako nije apsolutno neophodno".

"Vidimo da se brojni automobili moraju zaustaviti i odlediti vjetrobransko staklo", objavilo je Ministarstvo prometa Quebeca u tweetu u ponedjeljak ujutro. "Obilne oborine i udari dopuštaju stvaranje leda, unatoč brisačima vjetrobranskog stakla - razlog više da ostanete kod kuće!"

Američki dužnosnici također su obeshrabrili vožnju, a mnoge su države predvidjele timove za rješavanje hitne situacije, posebno na jugu.

Sjeveroistok Sjedinjenih Država već je ranije ovog mjeseca doživio snježni haos. Kada je oluja prekrila sjeveroistok, stotine vozača zaglavile su više od 24 sata na I-95, glavnoj autocesti koja povezuje Washington, D.C.

Dan Martina Luthera Kinga: Borba za biračka prava i danas relevantna

Borba dr. Kinga počela je pedesetih godina
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Sjedinjene Države u ponedeljak obilježavaju Dan Martina Lutera Kinga mlađeg, odajući priznanje afroameričkom pastoru međunarodno poznatom kao simbol građanskih prava.

Uspon Martina Lutera Kinga mlađeg kao lidera za građanska prava počeo je 1955. godine kada je predvodio akciju za desegregaciju javnih autobusa u saveznoj državi Alabami. Nastavio je da vodi miroljubive nacionalne pokrete koji su se zalagali za jednaka prava.

Godine 1964. King je dobio Nobelovu nagradu za mir i iste godine američki predsjednik Lindon Džonson potpisao je Zakon o građanskim pravima, a sljedeće godine i Zakon o pravu glasa. Tim zakonima je zabranjena rasna segregacija na javnim mjestima, kao i diskriminatorna pravila koja su sprječavala crnce da glasaju.

“Sanjam da će moje četvoro djece jednog dana živjeti u zemlji u kojoj neće biti ocjenjivani po boji kože, već po karakteru”, jedna je od poruka Martina Lutera Kinga.

Sekretarijat za pravosuđe odao je počast Kingu na virtuelnom forumu.

Doktor King je imao uticaja na sve naše živote i njegovo naslijeđe nade i njegova neumorna posvećenost pravdi i jednakosti ostaju prisutni u našem svakodnevnom radu u Odjeljenju za građanska prava”, poručila je Kristen Klark, pomoćnica sekretara za pravosuđe, zadužena za ljudska prava.

Brojni lideri za građanska prava kažu da je Kingova borba da obezbijedi jednaka prava glasa i danas bolno relevantna.

Ono što je dr King govorio je - dajte nam glasački listić da biramo sudije koje će biti pravedne. Dajte nam glasački listić kako bismo mogli da izaberemo predstavnike koji će nositi naš glas naprijed. Dajte nam glasački listić da bismo mogli da biramo ljude koji će razumjeti šta bi trebalo da bude program krivičnog pravosuđa", kaže Šerilin Ajfil, predsjednica Udruženja za unaprjeđenje položaja pripadnika manjinskih zajednica.

Predsjednik Džozef Bajden i potpredsednica Kamala Haris odali su počast na grobu Martina Lutera Kinga mlađeg, u saveznoj državi Džordžiji, gdje je Bajden govorio o trenutnoj nacionalnoj debati o biračkim pravima.

“Nije to samo ovde u Džordžiji. Samo prošle godine, 19 država nije samo predložilo, već je usvojilo 34 zakona kojima se napada pravo glasa. Postoji skoro 400 dodatnih zakona koje su republikanski članovi zakonodavnih tijela pokušali da usvoje. Više se ne radi o tome ko će da glasa. Radi se o otežavanju glasanja. Radi se o tome ko treba da prebroji glasove i da li se vaš glas uopšte računa", naglasio je Bajden.

Republikanci odbacuju Bajdenove kritike i ističu da žele da zaštite, a ne ograniče glasanje u Americi. Oni takođe kažu da su zabrinuti zbog prijedloga za promjenu pravila Senata kako bi se usvojio novi nacionalni zakon o glasačkim pravima bez podrške republikanaca.

U međuvremenu, statue širom zemlje koje mnogi povezuju sa istorijskim rasizmom se uklanjaju, kao što je statua generala Konfederacije Stounvola Džeksona.

“Ti simboli su loši za zajednicu i danas smo uklonili mržnju i sada može da dođe do izlječenja”, naglasila je stanovnica Šarlotsvila u Virdžiniji, Mišel Kolber.

King je ubijen 1968. Ali decenijama kasnije njegove čuvene riječi i dalje inspirišu mnoge da nastave da rade za rasnu pravdu, pitanje koje ostaje centralni dio američkog nacionalnog dijaloga.

Zbog neuspjeha reforme glasačkih prava u Senatu, tmuran Dan Sjećanja na Martina Luthera Kinga

President Joe Biden walks away after a wreath laying at the tomb of the Rev. Martin Luther King Jr., and his wife, Coretta Scott King, Jan. 11, 2022, in Atlanta.

Na savezni praznik u čast velečasnog Martina Luthera Kinga, suvremeni zagovornici građanskih prava suočavaju se sa stvarnošću da unatoč godinama sve većeg fokusa javnosti na rasnu nepravdu, izgleda da neće ispuniti svoj cilj poboljšanja pristupa glasanju manjina.

Prošlog tjedna Kingova obitelj zatražila je da se ove godine obustave proslave ostavštine vođe građanskih prava, osim ako Kongres ne usvoji zakon za proširenje prava glasa u Americi.

Demokrati su se zalagali za zakonodavstvo koje bi Washingtonu dalo jaču riječ o tome kako se provode savezni izbori u svakoj od 50 američkih država. Iako savezna vlada ne kontrolira izbore na državnoj razini, novi savezni zahtjevi mogli bi utjecati na njih, jer se često provode u tandemu. Između ostalih odredbi, dva prijedloga zakona koje sponzorira Demokratska stranka, Zakon o slobodi glasanja i Zakon o unapređenju glasačkih prava Johna Lewisa, imaju za cilj poništiti zakone koje su donijele republikanske države koje ograničavaju metode i mogućnosti glasanja.

Demokrati i mnogi aktivisti za građanska prava kažu da će državni zakoni staviti u nepovoljniji položaj manjinske birače, a republikance optužuju za slabo prikriveno potiskivanje birača. Republikanci odbacuju optužbe, insistirajući da je njihov cilj zaštititi integritet izbora i spriječiti prevaru birača.

Zastoj je u američkom Senatu mjesecima, a čini se da su prošlog tjedna ugašene nade u donošenje Zakona o slobodi glasanja. Senator iz Arizone Kyrsten Sinema i senator iz Zapadne Virginije Joe Manchin, obojica demokrati, rekli su da, iako podržavaju reformu izbornih zakona, neće glasati za promjenu pravila Senata jer bi se te reforme donijele uz podršku samo demokrata.

Promjena pravila Senata bila bi neophodna jer nijedan republikanac ne podržava zakon o glasanju. Prema pravilima Doma, republikanci mogu blokirati većinu zakona čak i ako ih podržava demokratska većina.

U petak, tokom livestreaming intervjua za The Washington Post, Martin Luther King III ogorčeno je kritizirao Sinemin i Manchinov stav.

“Povijest ih neće suditi... na način na koji bi možda željeli da ih se pamti. Povijest ih gleda mrtvo u lice kako bi rekla: 'Kad je bilo vrijeme da se osigura očuvanje demokracije, što ste učinili?'”, rekao je.

Kako smo dospjeli ovdje?

Biračko pravo nije se preko noći vratilo na vrh liste prioriteta demokrata. Putovanje pitanja građanskih prava u prvi plan javnog diskursa u SAD-u trajalo je godinama.

Uspon pokreta Black Lives Matter nakon višestrukih visoko publiciranih policijskih ubojstava nenaoružanih crnaca između 2014. i 2019. potaknuo je mnoge Amerikance koji stoje iza ideje da je SAD-u još dug put do rasne jednakosti.

U isto vrijeme, objavljivanje The New York Timesovog Projekta 1619, nastojanja da se prepriča povijest SAD-a s većim fokusom na ulogu ropstva, istaknulo je stoljetne rasne nejednakosti u SAD-u. Takav je i pokret za rušenje mnogih spomenika Konfederaciji, koja se borila za očuvanje ropstva tijekom američkog građanskog rata 1861-65.

Odbijanje, ponekad nasilno

Sve veći fokus na rasnoj pravdi u SAD-u nije došao bez žestoke reakcije. Bijele suprematističke skupine postale su aktivnije i glasnije diljem zemlje. Godine 2017. skupina bijelaca promarširala je kroz Charlottesville u Virginiji. Tijekom povezanih prosvjeda, jedan aktivist bijelih suprematista dovezao se automobilom u grupu protuprosvjednika, ubivši mladu ženu.

Mnogima je također bilo teško odvojiti predsjedništvo Donalda Trumpa iz bitke oko rasne nejednakosti. Trump je došao na političku vlast gurajući neistinu da predsjednik Barack Obama, prvi crni predsjednik, nije bio Amerikanac po rođenju, te da je stoga njegovo predsjedništvo bilo nelegitimno. (Po zakonu, predsjednik mora biti rođeni američki državljanin.)

Borba dr. Kinga počela je pedesetih godina
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:48 0:00

Trump je također pozvao na nasilno suzbijanje pokreta Black Lives Matter, u jednom trenutku poslavši federalne agente da razbiju miran, ali buran prosvjed u blizini Bijele kuće. Također je navodno ponizio afričke zemlje i zemlje koje predvode crnci, tvrdeći da SAD ne bi smjeli prihvatiti imigrante iz njih.

Istodobno se pojavio pokret za političko pravo da se ograniči poučavanje rasno osjetljivih tema u državnim školama. Teme na koje prosvjednici prigovaraju bile su skraćene kao "kritička teorija rase", iako je taj predmet relativno opskurno područje pravne znanosti koje se nikada ne predaje u osnovnim ili srednjim školama.

Izbori 2020

Fokus na biračkim pravima oduvijek je bio glavni element pokreta za građanska prava u Sjedinjenim Državama, ali je postao posebno akutan 2021., nakon što su manjinski birači odigrali glavnu ulogu u izboru Joea Bidena za predsjednika na izborima 2020. i pomogli demokratima kontrolu Doma i Senata.

Diljem zemlje manjinski birači izašli su u rekordnom broju. To je osobito vrijedilo u državama poput Georgije, republikanskog uporišta, gdje je kampanja za registraciju novih manjinskih birača i njihovo dovođenje na birališta dovela do toga da je država prvi put nakon 1992. glasala za demokrata za predsjednika i poslala dva demokrata u Senat po prvi put u generaciji, dajući stranci kontrolu nad tim domom.

Nakon izbora, poraženi predsjednik Trump insistirao je da su izbori "namješteni", što je laž koju je nastavio ponavljati, a koju su mnogi njegovi pristaše, uključujući mnoge državne zakonodavce, ponovili.

U mjesecima koji su uslijedili, mnoge su države pod kontrolom republikanaca donijele restriktivne nove zakone o glasanju koje će manjinskim skupinama, uključujući one koji ne govore engleski i pojedince s invaliditetom, otežati glasanje na budućim izborima više nego što je to bilo 2020., kada su mjere olakšavanje glasovanja tijekom pandemije koronavirusa pomogle u rekordnom odazivu.

U nekim slučajevima, države su učinile više od ukidanja prilagodbe za glasanje povezane s pandemijom. Neki su stvorili nove odredbe koje dopuštaju državnim zakonodavnim tijelima da interveniraju u potvrđivanju brojanja glasova, uspostavile su nova pravila koja dopuštaju promatračima glasanja da osporavaju pojedinačne glasače i doveli su volontere na birališta u opasnost od kaznenog progona zbog pružanja onoga što je u prošlim godinama bio rutinska pomoć glasačima.

Uobičajena reakcija

Prema Carol Anderson, povjesničarki i profesorici afroameričkih studija na Sveučilištu Emory, u Sjedinjenim Državama postoji duga povijest promjena zakona nakon što su crnci iskoristili svoju slobodu na način koji izaziva strukture moći.

"Ono što se događa je ono što se uvijek događa u Americi", rekao je Anderson, autor bestselera New York Timesa White Rage: The Unspoken Truth of Our Racial Divide, za VOA. “Kada pogledamo izbore 2020., na kojima su crnci izašli i glasali, voljni stajati u redu 11 sati kako bi glasali za borbu za ovu demokraciju, rezultat toga je bio da je Trump smijenjen iz Bijele kuće i Senat se preokrenuo. Odgovor na to bila je politika bijelog bijesa niza zakona o suzbijanju birača i niza zakona o tome kako se nositi s potvrđivanjem izbora.”

Nije tako, prema republikancima, koji kažu da se bore protiv federalnog prekoračenja i optužuju demokrate da pokušavaju preokrenuti izbornu vagu u svoju korist.

“Ovaj napor liberalnih demokrata da oduzme vlast državama kako bi vodili izbore ne radi se o davanju prava glasača – radi se o prebacivanju vlasti u korist liberalno-demokratske agende”, nedavno je tvitala republikanska senatorica Lindsey Graham iz Južne Karoline.

Usred ogorčenosti i uoči onoga što čini tmurnijim praznik Dana Martina Luthera Kinga Jr., Anderson je rekla kako je sigurna da će se borba za biračka prava - i građanska prava šire - nastaviti.

“Imamo nevjerojatno angažirano civilno društvo koje se bori za ovu demokraciju”, rekla je. “Imamo ljude koji vode parnicu protiv ovih zakona o suzbijanju birača. Imamo ljude koji registriraju ljude za glasanje skačući kroz sve prepreke. Imamo ljude koji pružaju edukaciju za državljanstvo. … To je civilno društvo koje je bilo apsolutno instrumentalno u borbi za američku demokraciju.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG