„Istraga protiv osoba za koje postoje sumnje da su odgovorne vodi se u do sada nezapamćenom obimu i brzinom. Počinioci moraju da odgovaraju i tako će i biti”, rekao je Carlin.

Podatke o istrazi pravosudni zvaničnik iznio je dan pošto je vršilac dužnosti šefa policije Kapitola Yogananda Pittman​ saopštila da su pristalice bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koje su izvele prošlomjesečni napad na Capitol, nagovijestile da žele - kako se izrazila - da raznesu to zdanje i ubiju članove Kongresa.

Ona je rekla da je zabrinuta da bi napad mogao da se organizuje tokom obraćanja predsjednika Joea Bidena, istovremeno zatraživši da se ne popuštaju mjere bezbjednosti oko kompleksa.

Trumpove pristalice upale su 6. januara u zgradu Kongresa u pokušaju da spriječe potvrđivanje Bidenove izborne pobjede, pošto je Trump neosnovano tvrdio da su izbori pokradeni.

Napad je odložio proces potvrde za nekoliko sati, s obzirom na to da su članovi Kongresa bili primorani da se sklone na bezbjedno mesto. Pet osoba je stradalo u nasilju, uključujući i pripadnika policije Capitola.

washington — 

Analitičari su upozorili da bi amandmani u Pakistanu i Mijanmaru posljednjih mjeseci mogli doprinijeti većem represivnom okruženju.

Neki ukazuju na Nigeriju kao na testni slučaj. Od donošenja zakona o cyber kriminalu 2015. godine, nadzorni organi su dokumentovali 29 slučajeva optuživanja novinara, uključujući četiri optužena na sudu u Lagosu u septembru.

“Ono što vidimo je stalna kriminalizacija novinara širom svijeta, i to je ogromna prijetnja slobodi štampe”, rekao je Jonathan Rozen, viši istraživač u Komitetu za zaštitu novinara, ili CPJ.

U Pakistanu je vlada u januaru izmijenila Zakon o sprječavanju elektronskih zločina iz 2016. (PECA). Vlasti su saopćile da će promjene suzbiti cyber kriminal, uznemiravanje na mreži i širenje sadržaja mržnje koji bi mogao potaknuti nasilje.

Pakistanski savezni ministar informacija, Attaullah Tarar, rekao je da je zakon potreban "da bi se regulirali društveni mediji".

“Države širom svijeta imaju neke kodekse ili standarde prema kojima funkcionišu društveni mediji, ali ih u našoj zemlji nije bilo”, rekao je on novinarima prošlog mjeseca.

Amandman je doveo do protesta novinara i civilnog društva, koji su rekli da će promjene olakšati vlastima da procesuiraju ljude čija mišljenja nisu u skladu s mišljenjima vlade.

Analitičari su ukazali na široke pojmove, uključujući definicije „nezakonitog“ sadržaja i „osobe“, pri čemu ovo drugo sada uključuje državne institucije i korporacije.

Drugi amandman predložio je stvaranje tijela za zaštitu digitalnih prava koje može ukloniti sadržaj sa platformi društvenih medija.

Kritičari i grupe za medijska prava brinu se da bi to moglo novinare i korisnike društvenih medija izložiti povećanim ograničenjima i pravnim mjerama, ograničiti neslaganje i otvoriti vrata moćnom vojnom establišmentu da cilja i maltretira civile.

Prije reformi, nadzorni organi su zabilježili više od 200 slučajeva istraga protiv novinara od donošenja PECA.

Joshua Kurlantzick, viši saradnik u Vijeću za vanjske poslove, rekao je da će izmjene pakistanskog zakona o cyber kriminalu učiniti "već represivnu online atmosferu još gorom i restriktivnijom".

Pakistanska vojska je u protekloj godini uvela "mnogo oštrije mjere", rekao je Kurlantzick.

"Oni su se dobro potrudili da ciljaju pojedince, aktiviste za građanska prava, novinare i koriste zakone protiv slobode da ciljaju te ljude, i često ih stavljaju u zatvor", rekao je on.

Pakistansko ministarstvo informacija nije odgovorilo na zahtjev Glasa Amerike za komentar.

Sličnu zabrinutost dijeli i Mijanmar, gdje je hunta prošlog jula donijela opsežan zakon o cyber kriminalu. Zakon je ciljao na virtuelne privatne mreže ili VPN-ove koji omogućavaju korisnicima interneta da zaobiđu blokirane web stranice i cenzuru.

Hunta je rekla da je novi zakon potreban za zaštitu od cyber napada i cyber kriminala koji bi mogli ugroziti stabilnost zemlje.

Otkako je preuzela vlast u državnom udaru u februaru 2021., vojska Mjanmara je oduzela dozvole za emitovanje, blokirala pristup web stranicama i zatvorila novinare. Zemlja je treći najgori zatvorenik za novinare, sa 35 pritvorenih, prema najnovijim podacima CPJ-a.

Ekspert iz Myanmar Internet Project, grupe za digitalna prava, rekao je tada za Glas Amerike da je zakon više fokusiran na suzbijanje prava nego na zaštitu javnosti.

"Sve odredbe zakona su osmišljene da potisnu, a ne zaštite javnost", rekao je stručnjak, koji je tražio da bude identifikovan samo kao U Han. "Vjerujemo da će hunta koristiti ovaj zakon kao oružje pripremljeno za tu svrhu."

Kurlantzick, međutim, vjeruje da se vojska bori da ograniči internetski prostor.

"Vojska Mijanmara više nema moć da ograničava neslaganje na internetu, jer 70% zemlje kontroliše opozicione grupe," rekao je on. "Vlada, koja ne može da obezbijedi struju, vodu ili druge usluge čak ni u najvećim gradovima, sada nema mogućnost da se obračuna sa internetom."

U Nigeriji je Zakon o kibernetičkom kriminalu (zabrana, prevencija itd.) iz 2015. korišten za pokretanje predmeta protiv novinara koji istražuju korupciju. Ali vlada je izvršila neke reforme na osnovu preporuka civilnog društva i grupe za slobodu medija.

Dva dijela zakona o kibernetičkom kriminalu posebno su zabrinjavala zbog “veoma široke i nejasne formulacije” koja je dozvoljavala hapšenje novinara zbog slanja, kako se smatra, “iritantnih” ili “klevetničkih” poruka, rekao je Rozen iz CPJ-a.

Promjene napravljene 2024. suzile su jezik.

“To je ograničilo mogućnost vlastima da uhapse novinare samo ako su poruke bile svjesno lažne, ili ako su uzrokovale kršenje zakona ili uzrokovale prijetnju po život”, rekao je Rozen, koji je dodao da su druge oblasti i dalje “preširoke i da bi mogle biti zloupotrebljene”.

Jedan odeljak koji je citirao omogućava organima za sprovođenje zakona pristup informacijama od pružalaca usluga bez sudskog naloga.

Nigerijska policija koristila je ovo za pristup podacima novinara, rekao je Rozen, napominjući da su četiri novinara trenutno suočena sa krivičnim gonjenjem po zakonu o cyber kriminalu.

Rozen se slaže da su “dezinformacije izazovi za društvo, ali ono što se primjećuje,” rekao je, “kriminalizacija novinara zbog optužbi da dijele lažne informacije, a u mnogim slučajevima to se koristi kao skraćenica za gušenje ili slamanje” glasova neslaganja.

Uz sve više izvještavanja i objavljivanja na internetu, alati koje neke vlade koriste za potiskivanje novinara prilagođavaju se modernizaciji industrije, rekao je Rozen.

Roberts je izdao privremenu naredbu kojom se stavlja na čekanje postupak američkog okružnog sudije Amira Alija sa sjedištem u Washingtonu koji je nametnuo rok od 23:59. u srijedu uveče.

Roberts nije dao nikakvo obrazloženje za nalog, poznat kao administrativni zastoj, koji će sudu dati dodatno vrijeme da razmotri formalniji zahtjev administracije da blokira Alijevu presudu.

Roberts je zatražio odgovor od tužitelja -- organizacija koje sklapaju ugovore sa Agencijom za međunarodni razvoj SAD-a i State Departmenta ili primaju grantove od njih -- do petka u podne.

Nalog je uslijedio nakon što je Trumpova administracija u sudskom podnesku u srijedu navela da je donijela konačne odluke o raskidu većine američkih ugovora o stranoj pomoći i grantova, uz tvrdnju da ne može ispuniti Alijev rok koji je odredio sud.

Administracija smanjuje više od 90 posto ugovora o stranoj pomoći Američke agencije za međunarodni razvoj i preko 58 milijardi dolara ukupne američke pomoći širom svijeta, odvojeno je rekao glasnogovornik State Departmenta, nazivajući rezove dijelom Trumpove "Amerike na prvom mjestu".

Spor oko finansiranja strane pomoći proizašao je iz par tužbi koje su pokrenule humanitarne organizacije, navodeći da su agencije nezakonito zamrzle sve isplate strane pomoći.

Trumpova administracija je te isplate uglavnom držala zamrznutima uprkos privremenoj odluci Alija od 13. februara da budu pušteni na slobodu i višestrukim kasnijim naredbama kojih se administracija nije pridržavala, što je kulminiralo rokom u srijedu navečer.

Advokati američkog ministarstva pravde tvrde da administracija ima pravo da suspenduje svoje sporazume dok ih pregleda kako bi utvrdila da li su u skladu sa politikom administracije.

Taj pregled je sada završen, navela je administracija u svom novom podnesku. U njemu se navodi da je USAID donio konačne odluke da ukine skoro 5.800 grantova, dok je zadržao više od 500, te da je State Department ukinuo oko 4.100 grantova, a zadržao oko 2.700.

Zvaničnik administracije rekao je u ranijem sudskom podnesku da razlozi za raskid ugovora uključuju da su oni bili povezani sa različitošću, jednakošću, uključivanjem i naporima za pristupačnost, ili su smatrani rasipničkim.

Trump je zauzeo tvrd stav prema programima koji se odnose na raznolikost, jednakost i inkluziju, potpisavši izvršnu naredbu prošlog mjeseca drugog dana na funkciji kojom se šefovima federalnih agencija nalaže da ukinu politiku DEI.

Administracija je u srijedu saopćila da je državni sekretar Marco Rubio naredio da se fakture tužitelja sa kašnjenjem za rad prije 24. januara, kada je počelo zamrzavanje plaćanja, "ubrzaju za plaćanje bez uobičajenih procedura provjere, u dobroj vjeri da se ispoštuje" Alijev nalog. Rečeno je da će dio novca biti isplaćen u srijedu, dok bi puna plaćanja mogla potrajati sedmicama.

Zamrzavanje finansiranja podriva napore za pružanje pomoći

Trump, republikanac, naredio je 90-dnevnu pauzu za svu stranu pomoć prvog dana na funkciji prošlog mjeseca. Ta naredba, kao i naredbe za obustavu rada koje su uslijedile, zaustavljanje operacija USAID-a širom svijeta, ugrozile su isporuku spasonosne hrane i medicinske pomoći, bacivši globalne napore humanitarne pomoći u haos.

USAID administrira oko 60% američke strane pomoći i isplatio je 43,79 milijardi dolara u fiskalnoj 2023. Prema izvještaju Kongresne istraživačke službe ovog mjeseca, njegova radna snaga od 10.000, od kojih oko dvije trećine služi u inostranstvu, pomogla je u oko 130 zemalja.

Trumpova administracija je u nedjelju saopćila da sve osim lidera i kritičnog osoblja u USAID-u stavlja na plaćeno administrativno odsustvo i eliminira 1.600 radnih mjesta. Sindikati zaposlenih tužili su da osporavaju smanjenje, iako im je sudija prošle sedmice dozvolio da nastave.

Ali, kojeg je imenovao Trumpov demokratski prethodnik, bivši predsjednik Joe Biden, izdao je svoju privremenu zabranu pristupa kako bi spriječio nepopravljivu štetu tužiteljima dok razmatra njihove zahtjeve.

Tužitelji navode da je Trump prekoračio svoja ovlaštenja prema saveznom zakonu i Ustavu SAD-a tako što je efektivno rasformirao nezavisnu agenciju i ukinuo potrošnju koju je odobrio Kongres.

Tužitelji su rekli da uprava nije učinila ništa da se povinuje zabrani, a neki su rekli da će se zatvoriti za nekoliko dana ako ne budu plaćeni.

"Dužine na koje je vlada spremna ići da prekrši sudski nalog, a sve u cilju okončanja humanitarne pomoći koja spašava živote, je zapanjujuća", rekla je u srijedu Allison Zieve, advokatica koja zastupa dvije tužiteljice, Koaliciju za zagovaranje vakcine protiv AIDS-a i Mrežu za razvoj novinarstva.

Među ostalim tužiteljima su međunarodna razvojna kompanija DAI Global i organizacija za pomoć izbjeglicama HIAS.

I Ali i savezni sudija Rhode Islanda u odvojenom slučaju zbog šireg federalnog zamrzavanja plaćanja osudili su Trumpovu administraciju zbog nepoštovanja njihovih naređenja. Administracija u oba slučaja tvrdi da pokušava u dobroj vjeri da tumači i poštuje naredbe.

Sastanak je posljednji u nizu angažmana između dvije strane, uključujući telefonski razgovor ranije ovog mjeseca između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Rad na obnavljanju američko-ruskih odnosa bio je na dnevnom redu prošle sedmice razgovora između američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova.

Američki State Department je nakon tih razgovora u Rijadu saopćio da su se dvije strane složile da stvore “mehanizam konsultacija za rješavanje iritacija naših bilateralnih odnosa s ciljem poduzimanja koraka neophodnih za normalizaciju rada naših diplomatskih misija”.

Diplomatski odnosi između Rusije i Sjedinjenih Država su se pogoršali tokom protekle decenije, pri čemu su obje strane protjerale diplomate.

Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.

WASHINGTON — 

S naglaskom na pooštravanju biosigurnosti na farmama, ministarka poljoprivrede Brooke Rollins rekla je da će USDA uložiti još milijardu dolara povrh otprilike dvije milijarde koje je već potrošila na borbu protiv ptičijeg gripa od početka epidemije 2022. Zvaničnici su nagovijestili plan ranije ovog mjeseca.

Nije jasno koliko još farmeri mogu učiniti da zadrže virus.

Uzgajivači jaja i peradi rade na zaštiti svojih ptica još od izbijanja ptičje gripe 2015. poduzimajući mjere poput zahtjeva od radnika da se presvuku i istuširaju prije ulaska u kokošinjce, koristeći posebne setove alata i dezinfekciju svih vozila koja ulaze na farme. Izazov je u tome što se virus lako prenosi divljim pticama dok migriraju pored farmi.

A glavni razlog zašto su cijene jaja skočile na rekordni prosjek od 4,95 dolara za tuce ovog mjeseca je taj što je više od 166 miliona ptica zaklano kako bi se ograničilo širenje virusa nakon što su otkriveni slučajevi - od kojih su većina kokoši koje nose jaja. Prošli mjesec je bio najgori do sada za uzgajivače jaja sa skoro 19 miliona zaklanih pilića koji nose jaja.

Samo prošlog mjeseca, USDA je predvidjela povećanje cijena jaja za 2025. godinu za 20%.

A današnje prosječne cijene prikrivaju koliko je situacija loša, a potrošači ponegdje plaćaju više od jednog dolara za jaje. Situacija šteti potrošačima i navela je restorane kao što su Denny's i Waffle House da dodaju doplatu na jela od jaja.

Visoke cijene jaja, koje su se više nego udvostručile od prije početka epidemije, koštale su potrošače najmanje 1,4 milijarde dolara prošle godine, prema procjeni poljoprivrednih ekonomista sa Univerziteta u Arkanzasu.

Cijene jaja također obično rastu svakog proljeća pred Uskrs, kada je potražnja velika.

Kada će Trumpov plan sniziti cijene?

Rollins je priznala da će trebati neko vrijeme prije nego što potrošači vide učinak na blagajni. Na kraju krajeva, zaraženim farmama su potrebni mjeseci da odlože leševe, saniraju svoje farme i uzgoje nove ptice. Ali je izrazila optimizam da će nova investicija pomoći cijenama.

"Biće potrebno neko vrijeme da prođe, mislim u narednih mjesec ili dva, ali nadamo se do ljeta", rekla je Rollins.

Rollins je također rekla da vjeruje da će USDA imati osoblje koje mu je potrebno da odgovori na ptičju gripu čak i nakon što se svi rezovi u saveznoj radnoj snazi izvrše prema smjernicama Odjeljenja za vladinu efikasnost Elona Muska.

"Hoćemo li imati resurse potrebne za rješavanje plana koji sam upravo iznijela? Uvjereni smo da hoćemo," rekla je, "dok se preusmjerimo i procijenimo gdje USDA troši novac, gdje naši zaposlenici provode svoje vrijeme."

Plan predviđa ulaganje od 500 miliona dolara za pomoć poljoprivrednicima da pojačaju mere biosigurnosti, 400 miliona dolara dodatne pomoći za farmere čija su jata zahvaćena ptičjim gripom, i 100 miliona dolara za istraživanje i potencijalni razvoj vakcina i terapija za kokošja jata u SAD i istraživanje povlačenja onoga što administracija smatra ograničavajućim u nekim državnim pravilima.

USDA već plaća farmerima sve ptice koje moraju da zakolju zbog virusa, a otprilike 1,2 milijarde dolara otišlo je na ta plaćanja.

Administracija također pregovara o uvozu oko 70 do 100 miliona jaja iz drugih zemalja u narednim mjesecima, rekao je Rollins. Ali prošlog mjeseca je proizvedeno 7,57 milijardi konzumnih jaja, tako da se čini da taj uvoz neće napraviti značajnu razliku na tržištu.

Zvaničnici Trumpove administracije sugerirali su da bi vakcine mogle pomoći u smanjenju broja ptica koje se moraju zaklati kada dođe do izbijanja. Međutim, nijedna vakcina nije odobrena, a industrija je rekla da trenutni prototipovi nisu praktični jer zahtijevaju pojedinačne injekcije za svaku pticu. Osim toga, vakcinacija ptica mogla bi ugroziti izvoz.

Nacionalna federacija za ćurke saopćila je da bi plan koji je Rollins iznio trebao pomoći stabilizaciji tržišta, ali je trgovačka grupa ohrabrila USDA da obrati pažnju na sve uzgajivače jaja i peradi, a ne samo na proizvođače jaja.

washington — 

Novim dopisom administracije naloženo je agencijama da do 13. marta dostave planove za "značajno smanjenje" osoblja saveznoj radnoj snazi. Nije precizirao broj željenih otpuštanja.

Dopis, koji su potpisali direktor budžeta Bijele kuće Russell Vought i vršilac dužnosti šefa Ureda za upravljanje osobljem Charles Ezell, predstavlja veliku eskalaciju u Trumpovoj i Muskovoj kampanji za smanjenje veličine američke vlade.

Do sada su se otpuštanja fokusirala na radnike na probnom radu, koji imaju manje staža u svojim trenutnim ulogama i uživaju manje zaštite na radnom mjestu. Sljedeća runda bi bila usmjerena na znatno veći broj državnih službenika veterana.

Na sastanku kabineta Trump je rekao da Lee Zeldin, administrator Agencije za zaštitu okoliša, planira smanjiti do 65 posto svojih više od 15.000 zaposlenih.

U utorak je izvor iz Ministarstva unutrašnjih poslova rekao Reutersu da bi biroi poput američke Službe za ribu i divlje životinje i Biroa za indijanska pitanja trebali da se pripreme za smanjenje radne snage u rasponu od 10% do 40%.

Otkako je Trump preuzeo dužnost, otpušteno je ili otkupljeno oko 100.000 od 2,3 miliona civilnih federalnih radnika u zemlji.

Trump je Musku dao izuzetan znak podrške kampanji za smanjenje troškova tako što je pozvao milijardera na sjednicu Vlade i zamolio ga da govori o radu njegovog Odjeljenja za vladinu efikasnost, koje nadgleda rezanje troškova. DOGE nije odjel na nivou kabineta.

Musk je izrazio uvjerenje da bi ove godine mogao smanjiti budžet od 6,7 biliona dolara za 1 bilion dolara. Ovako ambiciozan cilj bi vjerovatno doveo do značajnog prekida vladinih programa.

Bez tako dubokog smanjenja potrošnje, rekao je Musk, "zemlja će de facto bankrotirati".

Kasnije u srijedu, Trump je potpisao izvršnu naredbu kojom se agencijama nalaže da rade s DOGE-om na reviziji i raskidu svih "nepotrebnih" ugovora i nalaže Upravi općih službi, koja upravlja vladinim nekretninama, da napravi plan za raspolaganje bilo kakvom nepotrebnom imovinom.

Do sada Trump i Musk nisu uspjeli usporiti stopu potrošnje. Prema analizi Reutersa, vlada je potrošila 13 posto više tokom Trumpovog prvog mjeseca na vlasti nego u isto vrijeme prošle godine, uglavnom zbog većih otplata kamata na dug i rastućih troškova zdravlja i penzionisanja uzrokovanih starenjem stanovništva.

Trump je ponovio obećanje da će se suzdržati od smanjenja popularnih zdravstvenih i penzionih naknada koje čine skoro polovinu budžeta.

"Nećemo to dirati", rekao je Trump.

Trump istovremeno gura Kongres da produži smanjenje poreza iz 2017., što je potpisano zakonodavno ostvarenje njegovog prvog mandata, koji bi trebao isteći krajem godine. Nestranački odbor za odgovorni federalni budžet procjenjuje da su rezovi iz 2017. dodali 2,5 biliona dolara nacionalnom dugu - sada 36 biliona dolara. Procjenjuje se da bi produženje smanjenja poreza moglo koštati više od 5 biliona dolara tokom jedne decenije.

Republikanci odmjeravaju smanjenje zdravstvene zaštite i pomoći u hrani za siromašne kako bi pomogli u plaćanju smanjenja poreza, iako se detalji još nisu pojavili.

Radnici 'u balonu'

Neki od sekretara kabineta bili su iznenađeni tokom vikenda kada su federalni radnici primili e-poštu u kojoj se od njih tražilo da navedu svoja postignuća za ovu sedmicu, zahtjev za koji je Musk rekao da će rezultirati otkazom ako se ignorira.

Neke agencije rekle su zaposlenima da ignorišu direktivu, što je izazvalo dane konfuzije oko toga da li bi Musk i Tramp mogli da se izbore sa pretnjom.

Musk, najbogatija osoba na svijetu, rekao je na sastanku Vlade da je njegov e-mail pokušaj da se sazna da li državne plaće idu stvarnim radnicima.

"Mislimo da postoji određeni broj ljudi na vladinom platnom spisku koji su mrtvi", rekao je on, ne pružajući dokaze.

Trump je sugerirao da bi otprilike milion radnika koji nisu odgovorili na Muskovu e-poštu moglo biti u opasnosti od gubitka posla.

"Oni su u balonu", rekao je, koristeći termin koji se odnosi na situaciju koja ima neizvjestan ishod.

Trumpova i Muskova rekonstrukcija vlade bez presedana također je zamrznula stranu pomoć i poremetila građevinske projekte i naučna istraživanja.

GSA, neformalno poznata kao vladin stanodavac, planira raskinuti 1.100 ugovora o zakupu poslovnog prostora do kraja godine, prema osobi upućenoj u to pitanje.