Najnovije
Sjedinjene Države obilježile 20. godišnjicu terorističkih napada uz pozive na jedinstvo
Obilježavanje godišnjice napada 11. septembra na mjestu Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku počelo je zvonjavom zvona i minutom šutnje, tačno 20 godina poslije početka najsmrtonosnijeg terorističkog napada na američkom tlu.
Predsjednik Joe Biden, bivši predsjednici Barack Obama i Bill Clinton, članovi Kongresa i drugi zvaničnici zajedno sa velikim brojem rođaka žrtava posjetili su memorijalni trg u New Yorku - spomenik podignut na mjestu gdje su se urušile kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra, u koje su udarila dva oteta aviona.
U 8:46 minuta minutom šutnje obilježili su trenutak udara prvog aviona, a rođaci poginulih čitali su imena žrtava, što je tradicija njujorške komemoracije.
Orkestar njujorške policije svirao je staru američku folk pesmu Hard Times Come Again No More, dok je rok zvijezda Bruce Springsteen izveo akustičnu verziju pesme I'll See You in My Dreams.
Mike Low, čija je kćerka bila stjuardesa na avionu koji je udario u sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog centra, opisao je "nevjerovatnu tugu", koju njegova porodica osjeća u proteklih dvadeset godina.
"Dok čitamo imena onih koje smo izgubili, sjećam se tog užasnog dana kada se činilo da se oblak zla spustio na naš svijet, ali je to također bilo vrijeme kada su mnogi daleko prevazišli ono što čine u svakodnevnom životu, da bi pomogli drugima", rekao je Low.
Komemoracije se održavaju i na dvije druge lokacije gdje su teroristi 11. septembra oborili otete avione - u Pentagonu i u polju blizu Shanksvillea u Pennsylvaniji.
Biden je odao poštu žrtvama na sve tri lokacije. Američki predsjednici često putuju na jednu od tri mjesta napada, ali nije uobičajeno da posjete sve tri.
"Predsjednik je smatrao da je važno da posjeti svako od ta tri mjesta da oda poštu izbubljenim životima i žrtvama koje su podnijete tog dana", izjavila je u petak Jen Psaki, portparolka Bijele kuće.
Prema planu komemoracija, predsjednik Biden neće držati govor ni na jednoj od lokacija terorističkih napada 11. septembra. Umjesto toga, u petak je objavljen video snimak u kome je pozvao naciju na zacijeljenje i promišljanje.
"Jedinstvo nas čini onim što smo - Amerikom u svom najboljem svjetlu. Za mene je to najznačajnija pouka 11. septembra. Kada smo bili u najtežem trenutku - učinili smo sve što nas čini ljudima. U borbi za dušu Amerike –- jedinstvo je naša najveća snaga", rekao je Biden u video poruci.
Komemoracija u Pentagonu
U Pentagonu, sjedištu američke vojske, američka zastava je razvijena na zapadnoj strani, gdje je avion udario u zgradu u 9:37 minuta.
"Naša je dužnost da se sjećamo, i dužnost je da branimo našu demokratiju", poručio je sekretar za odbranu Llojd Austin.
On je izjavio da se danas pripadnici američke vojske sjećaju "ne samo palih kolega, nego i misije koju smo dijelili". Dodao je da je skoro četvrtina građana koje američka vojska danas brani rođena poslije napada 11. septembra, uključujući i neke od 13 američkih vojnika nastradalih u nedavnom napadu u Afganistanu.
"Ne možemo znati šta će donijeti narednih 20 godina, ne možemo znati kakve nove opasnosti nose. Ali znamo da će Amerika uvijek biti lider", zaključio je Austin.
U Pentagonu je održana i privatna ceremonija u čast 184 ljudi koji su izgubili život na tom mjestu.
Predsjednik Biden odao je počast poginulima u Pentagonu.
Počast žrtvama sa Unitedovog leta 93
Žrtvama i herojima leta 93 odata je počast na ceremoniji na mjestu gdje se četvrti oteti avion srušio u polje 11. septembra 2001, nakon što su putnici pokušali da povrate kontrolu nad avionom od terorista. Komemoraciji su prisustvovali guverner Pennsylvanije Tom Wolf, bivši predsjednik George Bush i potpredsjednica SAD Kamal Harris.
"U danima poslije 11. septembra 2001. godine, svi smo se podsjetili da je jedinstvo moguće u Americi. Također smo se podsetili da je jedinstvo - imperativ u Americi. Ono je od ključnog značaja za naš zajednički prosperitet, našu nacionalnu bezbjednost i status u svijetu", rekla je potpredsjednica.
Guverner Wolf je poručio: "Ova priča i ovo mjesto nas svakog dana podsjećaju na to šta znači biti Amerikanac. U teška vremena, mi, Amerikanci, se ujedinjujemo, tešimo jedni druge, štitimo jedni druge i ustajemo jedni za druge. Ovaj spomenik je moćni podsjetnik na to šta smo izgubili ali i moćni podsjetnik na snagu američkog duha."
Bivši predsjednik Bush je rekao: "U sedmicama i mjesecima nakon napada 11. septembra bio sam ponosan što sam vodio nevjerojatne, otporne i ujedinjene ljude. Kad je riječ o jedinstvu Amerike, ti dani djeluju tako daleko od nas. Toliki dio naše politike postao je goli apel na ljutnju, strah i ogorčenost. To nas ostavlja zabrinutim za naciju i našu budućnost zajedno."
Predsjednik Biden i prva dama Jill položili su vijenac na spomenik žrtvama tokom posjete Shanksvilleu.
Širom zemlje se održavaju druge ceremonije - od polaganja vijenaca u Portlandu u Maineu do parade vatrogasnih kola u Guamu.
Užasi 11. septembra 2001. trajali su nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je ubijeno u najtežem terorističkom napadu u modernoj istoriji.
Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri nedjelje i dva dana rata u Afganistanu, gdje je prema podacima Pentagona poginulo najmanje 2.325 američkih vojnika. Niko ne zna tačan broj poginulih civila.
Prošlog mjeseca, brojne porodice žrtava 11. septembra pozvale su Bidena da preskoči komemoraciju dvadesetogodišnjice napada ako ne deklasifikuje dokumenta koja, prema njihovim riječima, pokazuju da su lideri Saudijske Arabije podržali napade, prenosi agencija Reuters.
Prošle nedjelje, predsjednik je naložio Sekretarijatu za pravosuđe da obavi reviziju dokumenata iz FBI-jeve istrage napada, kako bi bili deklasifikovani i objavljeni.
U izvještaju su korištene informacije AP-a i Reutersa.
See all News Updates of the Day
Senat jednoglasno potvrdio Marca Rubia na mjesto novog državnog sekretara
Senat Sjedinjenih Američkih Država u ponedjeljak uvečer je jednoglasno potvrdio imenovanje republikanskog senatora sa Floride, Marca Rubia, na mjesto državnog sekretara.
Senat je za Rubia glasao jednoglasno, s 99-0 glasova, nekoliko dana nakon što je Rubio, i sam dugogodišnji član senatskih odbora za vanjske odnose i obavještajne poslove vrlo glatko prošao saslušanje za potvrdu.
Rubio je tako postao prvi od Trumpovih kandidata za kabinet kojega je potvrdio Senat, samo nekoliko sati nakon što je predsjednik položio zakletvu za drugi mandat u Bijeloj kući.
Dodatno glasovanje o Trumpovim kandidatima očekuje se tijekom ove sedmice.
Rubio, 53, oštar je kritičar Kine i zagovornik Izraela. Sin imigranata s Kube, Rubio se također zalagao za oštre mjere protiv domovine svojih roditelja, kojom vladaju komunisti i saveznika Kube, posebno protiv vlade venezuelanskog predsjednika Nicolasa Madura.
Tijekom saslušanja za potvrđivanje, upozorio je da Sjedinjene Države moraju promijeniti svoj kurs u odnosu na druge zemlje, kako bi se izbjegla veću ovisnost o Kini i obećao snažnu vanjsku politiku usmjerenu na američke interese.
U fotografijama: Inauguracija Donalda Trumpa
U.S President Donald Trump is shown on a screen on the inauguration day of his second Presidential term, inside Capital One, in Washington, Jan. 20, 2025.
Nekonvencionalni put Donalda Trumpa do Bijele kuće
Donald Trump polaže zakletvu 20. januara i postaje zvanično 47. predsjednik SAD. To je historijski povratak na vlast čovjeka koji je za devet godina uspio da preoblikuje Republikansku stranku u sve više podijeljenoj zemlji.
Trump kaže da su mu američki glasači dali „moćni mandat bez presedana”.
„Želim da zahvalim Amerikancima na izuzetnoj časti da budem 47. predsjednik i 45. predsjednik. Svakom građaninu poručujem da ću se boriti za njih, njihove porodice i budućnost. Svakog dana ću se boriti za vas, svim svojim bićem. Neću stati dok ne napravimo snažnu, bezbjednu i uspješnu Ameriku koju mi i naša djeca zaslužujemo”, rekao je novoizabrani predsjednik poslije izbora.
Trumpov povratak na vlast je djelimična posljedica toga što ne prihvata „ne” kao odgovor.
„Mislim da je on čovek koji ima bezgranično povjerenje u svoju intuiciju”, kaže Russ Buettner iz New York Timesa.
Buettner i Susanne Craig su istraživački novinari New York Timesa i autori knjige „Sretni gubitnici”, koja ne baš laskavo govori o tome kako je Trump sebe predstavljao kao milijardera koji je sam sve postigao.
„Do sredine 80-ih nije vjerovao ljudima koji su eksperti u nekoj oblasti, skoro uopšte. Uvijek je njegova bila posljednja i radio bi stvari kako on hoće”, dodaje Buettner.
Na Trumpovim zgradama stajalo je njegovo ime ispisano velikim zlatnim slovima, što pokazuje ambiciju i samopromociju.
„Kada je davao intervju za New York Times, rekao je da je njegovo bogatstvo oko 200 miliona dolara, a onda je deceniju kasnije u emisiji '60 minuta' rekao da je njegovo bogatstvo naraslo na milijardu dolara”, kaže Susanne Craig.
Trump je uspio da privuče pažnju i napravi od sebe brend čovjeka koji zna kako da postigne poslovni dogovor. Samo od licenciranja svog imena zaradio je milione.
Ali, bilo je i problema. Njegove kompanije su proglasile bankrot šest puta. Njegove kockarnice gubile su novac i zatvarane su. Lansirao je televizijski šou „Šegrt” koji je vodio do njegove najveće životne uloge.
„Dame i gospodo, objavljujem zvaničnu kandidaturu za predsjednika SAD i učinićemo našu zemlju ponovo velikom”, rekao je u junu 2015.
Kao čovjek bez pardona koji govori bez ustezanja, Trump je bio nacionalistički, polarizujući kandidat.
„Kada nam Meksiko šalje ljude, ne šalju nam one najbolje. Donose drogu, kriminal, neki su silovatelji. Ima i dobrih ljudi, pretpostavljam”, izjavio je 2016. godine.
Kao predsjednik, Trump je imenovao troje sudija Vrhovnog suda koji su kasnije pomogli da se ukine federalna zaštita prava na abortus.
Početkom 2020. godine, bio je na testu zbog pandemije Covida. Omogućio je brzi razvoj vakcina koje su spasile živote, ali je sugerisao i da bi naučnici možda mogli da razmotre da li bi izbjeljivač ubijao virus.
Više od 9 miliona Amerikanaca bilo je zaraženo Covidom, a umrlo je više od 230.000 ljudi. Birači su na izborima 2020. Za predsjednika izabrali Joea Bidena.
Kada je sišao s vlasti, Trump se suočio sa mnogobrojnim optužnicama i prvi je bivši predsjednik koji je osuđen za krivično djelo.
Uprkos tome, nikada nije bio popularniji.
Prošle godine preživio je dva atentata i to je samo ojačalo njegovu vezu sa pristalicama.
„Bog ima plan za Trumpa. Poštedio ga je zbog nečega, sa razlogom – da bude 47. predsjednik SAD”, rekla je njegova pristalica Pam Smith.
Američka politika više neće biti ista sa Donaldom Trumpom u igri.
Čovjek koji je ko-autor knjige „Umjetnost povratka” sada je napravio jedan od najvećih povrataka u američkoj historiji i ponovo dolazi na vlast.
JD Vance postao jedan od najmlađih potpredsjednika u historiji SAD-a
Novoizabrani potpredsjednik JD Vance rastao je skromno. Odrastao je siromašnom industrijskom gradu u državi Ohio. Ipak, upisao je fakultet koji pripada takozvanoj Ivy ligi, grupi prestižnih američkih koledža, a sada će biti jedan od najmlađih potpredsjednika u historiji.
Samo nekoliko momenata nakon što je izabran za potpredsjednika SAD, poručio je: „Poslije najvećeg političkog povratka u američkoj historiji, vodićemo najveći ekonomski napredak u historiji pod vodstvom Donalda Trumpa.”
Pobjeda 5. novembra i proslava na bini, nalazi se daleko od zapuštenih puteva srednje Amerike. Jackson u Kentuckyju, nije mjesto gdje je Vance rođen. Ali on to mjesto zove svojim domom. Kao kandidat za potpredsjednika, u julu prošle godine, podijelio dio svog privatnog života.
„Kada sam prosio suprugu rekao sam joj da sam dužan 120.000 dolara za studentske kredite i da imam grobno mjesto kod planina istočnog Kentuckyja", izjavio je Vance.
Njegova baka poznata je po imenu Mamaw, a nosila je prezime Vance, koje sada koristi budući potpredsjednik SAD. Lokalni šerif John Hollan sjeća se koliko su vremena provodili zajedno.
„Uvijek je ovdje dolazio sa Mamaw. Ona bi ga vodila na planinu kako bi vidio kako se tamo živi. I vidjelo se da mu se to sviđa”, kaže šerif za Glas Amerike.
Rođen je u Middletownu, Ohio. Najviše se o njemu starala Mamaw koja je bila stroga, mnogo je psovala i imala je 19 pušaka.
Noseći prezime svog očuha JD Hamela osvojio je prve izbore, i to kao potpredsjednik razreda u srednjoj školi. Bio je marinac I završio je kao najbolji student na Univerzitetu u Ohiou. Potom je otišao na Yale, gdje se zaljubio u studentkinju Ushu Chilukuri, svoju buduću suprugu.
Vance je postao poznat po bestselleru iz 2016. godine „Elegija brđana”, po kojem je snimljen i film o radničkoj klasi Amerike. Glenn Close glumula je Mamaw. U filmu ona ostavlja mladom unuku ključnu odluku: „Ti! Ti moraš da odlučiš: želiš li da budeš neko i nešto ili ne?”
Sa podrškom nekadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa, JD Vance, dječak iz Ohioa koji voli Kentucky, izabran je za senatora Ohioa. A onda dve godine kasnije za novog potpedsjednika Sjedinjenih država”
Trump je izabrao Vancea, ali nisu imali dobar odnos prije toga. Prije toga je Trumpa nazvao nepodnošljivim i tvrdio da nikada neće biti za Trumpa. Kako je nominovan, Vanceova politika ista je kao Trumpova. Ali kada je upitan da li je bivši predsjednik izgubio izbore 2020, odgovorio je: „Ne, ja mislim da je bilo ozbiljnih problema 2020. Da li je Trump izgubio izbore? Ne bih upotrijebio tu riječ.”
Vance je oštar prema Kini i istočnoj Aziji, protivi se vojnoj pomoći Ukrajini, a odgovarajući na pitanje o ratu u Izraelu, rekao je: „Kamala Harris, sa jedne strane jako brine o civilnim žrtvama, ali i dalje odbija da da Izraelu oružje koje bi minimiziralo civilne žrtve.”
Sa 40 godina, Vance će biti treći najmlađi potpredsjednik u historiji.
Stanje ekonomije: Šta nasljeđuje Donald Trump?
Glasači su dali prednost ekonomiji na izborima 2024, vraćajući Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Ali kakvo ekonomsko naslijeđe Joe Biden prenosi novoj administraciji?
"To je ekonomija, glupane." Ove poznate riječi koje je skovao politički strateg James Carville, postale su sinonim za uspjeh na izborima u SAD od 1992. godine.
Uprkos rastućem uticaju pitanja poput imigracije, klimatskih promjena i vanjske politike, mnogi birači i dalje daju prednost ekonomskim faktorima prilikom glasanja.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump tvrdio je da je napravio "najveću ekonomiju u američkoj historiji" tokom svog prvog mandata i obećava da će to učiniti ponovo 2025. Ali mnogo toga ovisi o tome šta predsjednik naslijeđuje od svojih prethodnika.
Niske stope nezaposlenosti i rastuće tržište dionica izgrađeno pod administracijom bivšeg predsjednika Baracka Obame nakon finansijske krize 2008. dali su Trumpu jak temelj.
Dakle, koje će ekonomsko naslijeđe Trump naslijediti od Bidena?
Jednostavno rečeno, visoke stope zaposlenosti, snažan rast BDP-a i niska inflacija često karakterišu zdravu ekonomiju.
Zemlja se još uvijek oporavljala od pandemije COVID-19 kada je Biden položio zakletvu, ali su se posljednje četiri godine pokazale otpornom.
Bidenova administracija stvorila je skoro 16 miliona novih radnih mjesta u Americi - ključni znak pozitivnog ekonomskog rasta.
Tu dobru vijest za mnoge Amerikance zasjenila je inflacija, koja je 2022. dostigla maksimum u 40 godina, a cijene su porasle za 9,1%. To je utjecalo na kupovnu moć ljudi i učinilo da svakodnevne stvari izgledaju skupo.
Godišnja inflacija je sada smanjena na oko 3%, ali je i dalje viša od cilja Federalnih rezervi od 2%, a cijene za mnoge artikle ostaju znatno više nego na kraju Trumpovog prvog mandata.
Iako su realne plate od tada porasle u Americi, radnici možda još uvijek osjećaju pritisak zbog tvrdoglavo visokih cijena namirnica.
Ovo je bilo globalno pitanje povezano sa izazovima u lancu snabdijevanja i ratom Rusije sa Ukrajinom, a obični ljudi su platili cijenu. Ali ogroman deficit potrošnje pod Bidenom da bi se spriječila opasnost od velike recesije je također doprinio.
Biden je radije naglašavao obećavajuću sliku tržišta rada koju prenosi, napominjući da su Sjedinjene Države zabilježile najnižu stopu nezaposlenosti u više od pola stoljeća tokom njegovog mandata.
Oko 2,7 miliona radnih mjesta izgubljeno je tokom Trumpovog prvog mandata, djelimično zbog pandemije COVID-19. Dakle, on će se suočiti s pritiskom da preokrene to naslijeđe. Ali Trump je već predložio masovna otpuštanja u federalnim odjelima tokom svog drugog mandata, što bi moglo povećati stopu nezaposlenosti ako se provede.
Još jedan široki signal zdrave ekonomije je povećana vrijednost roba i usluga, odnosno BDP, koji pokazuje da li ekonomija raste.
Sjedinjene Države već dugo imaju najveći BDP na svijetu, nadmašujući nacije poput Indije i Kine.
BDP je porastao za 7,6% tokom Trumpove prve administracije i porastao za 11,8% pod Bidenom, što ukazuje na snažan oporavak nakon pandemije.
Uopšteno govoreći, Bajdenovo ekonomsko naslijeđe je visoka zaposlenost, oporavak BDP-a i opadajuća inflacija.
Ali nijedan predsjednik nikada ne nasljeđuje čistu listu. Savezni dug iznosi 36,1 hiljadu milijardi dolara, a javno mnijenje o ekonomiji je, u najboljem slučaju, mlako.
Neki finansijski stručnjaci predviđaju da bi inflacija mogla nastaviti da opada u 2025. godini, ali širi kontekst geopolitičkih tenzija, trgovinskih ratova i klimatskih promjena također može oblikovati finansijsku budućnost Amerike.
Trumpov će zadatak biti da održi ekonomski zamah dok se kreće kroz složenost svijeta koji se brzo razvija.
