Najnovije
Sjedinjene Države obilježile 20. godišnjicu terorističkih napada uz pozive na jedinstvo

Obilježavanje godišnjice napada 11. septembra na mjestu Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku počelo je zvonjavom zvona i minutom šutnje, tačno 20 godina poslije početka najsmrtonosnijeg terorističkog napada na američkom tlu.
Predsjednik Joe Biden, bivši predsjednici Barack Obama i Bill Clinton, članovi Kongresa i drugi zvaničnici zajedno sa velikim brojem rođaka žrtava posjetili su memorijalni trg u New Yorku - spomenik podignut na mjestu gdje su se urušile kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra, u koje su udarila dva oteta aviona.
U 8:46 minuta minutom šutnje obilježili su trenutak udara prvog aviona, a rođaci poginulih čitali su imena žrtava, što je tradicija njujorške komemoracije.
Orkestar njujorške policije svirao je staru američku folk pesmu Hard Times Come Again No More, dok je rok zvijezda Bruce Springsteen izveo akustičnu verziju pesme I'll See You in My Dreams.
Mike Low, čija je kćerka bila stjuardesa na avionu koji je udario u sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog centra, opisao je "nevjerovatnu tugu", koju njegova porodica osjeća u proteklih dvadeset godina.
"Dok čitamo imena onih koje smo izgubili, sjećam se tog užasnog dana kada se činilo da se oblak zla spustio na naš svijet, ali je to također bilo vrijeme kada su mnogi daleko prevazišli ono što čine u svakodnevnom životu, da bi pomogli drugima", rekao je Low.
Komemoracije se održavaju i na dvije druge lokacije gdje su teroristi 11. septembra oborili otete avione - u Pentagonu i u polju blizu Shanksvillea u Pennsylvaniji.
Biden je odao poštu žrtvama na sve tri lokacije. Američki predsjednici često putuju na jednu od tri mjesta napada, ali nije uobičajeno da posjete sve tri.
"Predsjednik je smatrao da je važno da posjeti svako od ta tri mjesta da oda poštu izbubljenim životima i žrtvama koje su podnijete tog dana", izjavila je u petak Jen Psaki, portparolka Bijele kuće.
Prema planu komemoracija, predsjednik Biden neće držati govor ni na jednoj od lokacija terorističkih napada 11. septembra. Umjesto toga, u petak je objavljen video snimak u kome je pozvao naciju na zacijeljenje i promišljanje.
"Jedinstvo nas čini onim što smo - Amerikom u svom najboljem svjetlu. Za mene je to najznačajnija pouka 11. septembra. Kada smo bili u najtežem trenutku - učinili smo sve što nas čini ljudima. U borbi za dušu Amerike –- jedinstvo je naša najveća snaga", rekao je Biden u video poruci.
Komemoracija u Pentagonu
U Pentagonu, sjedištu američke vojske, američka zastava je razvijena na zapadnoj strani, gdje je avion udario u zgradu u 9:37 minuta.
"Naša je dužnost da se sjećamo, i dužnost je da branimo našu demokratiju", poručio je sekretar za odbranu Llojd Austin.
On je izjavio da se danas pripadnici američke vojske sjećaju "ne samo palih kolega, nego i misije koju smo dijelili". Dodao je da je skoro četvrtina građana koje američka vojska danas brani rođena poslije napada 11. septembra, uključujući i neke od 13 američkih vojnika nastradalih u nedavnom napadu u Afganistanu.
"Ne možemo znati šta će donijeti narednih 20 godina, ne možemo znati kakve nove opasnosti nose. Ali znamo da će Amerika uvijek biti lider", zaključio je Austin.
U Pentagonu je održana i privatna ceremonija u čast 184 ljudi koji su izgubili život na tom mjestu.
Predsjednik Biden odao je počast poginulima u Pentagonu.
Počast žrtvama sa Unitedovog leta 93
Žrtvama i herojima leta 93 odata je počast na ceremoniji na mjestu gdje se četvrti oteti avion srušio u polje 11. septembra 2001, nakon što su putnici pokušali da povrate kontrolu nad avionom od terorista. Komemoraciji su prisustvovali guverner Pennsylvanije Tom Wolf, bivši predsjednik George Bush i potpredsjednica SAD Kamal Harris.
"U danima poslije 11. septembra 2001. godine, svi smo se podsjetili da je jedinstvo moguće u Americi. Također smo se podsetili da je jedinstvo - imperativ u Americi. Ono je od ključnog značaja za naš zajednički prosperitet, našu nacionalnu bezbjednost i status u svijetu", rekla je potpredsjednica.
Guverner Wolf je poručio: "Ova priča i ovo mjesto nas svakog dana podsjećaju na to šta znači biti Amerikanac. U teška vremena, mi, Amerikanci, se ujedinjujemo, tešimo jedni druge, štitimo jedni druge i ustajemo jedni za druge. Ovaj spomenik je moćni podsjetnik na to šta smo izgubili ali i moćni podsjetnik na snagu američkog duha."
Bivši predsjednik Bush je rekao: "U sedmicama i mjesecima nakon napada 11. septembra bio sam ponosan što sam vodio nevjerojatne, otporne i ujedinjene ljude. Kad je riječ o jedinstvu Amerike, ti dani djeluju tako daleko od nas. Toliki dio naše politike postao je goli apel na ljutnju, strah i ogorčenost. To nas ostavlja zabrinutim za naciju i našu budućnost zajedno."
Predsjednik Biden i prva dama Jill položili su vijenac na spomenik žrtvama tokom posjete Shanksvilleu.
Širom zemlje se održavaju druge ceremonije - od polaganja vijenaca u Portlandu u Maineu do parade vatrogasnih kola u Guamu.
Užasi 11. septembra 2001. trajali su nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je ubijeno u najtežem terorističkom napadu u modernoj istoriji.
Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri nedjelje i dva dana rata u Afganistanu, gdje je prema podacima Pentagona poginulo najmanje 2.325 američkih vojnika. Niko ne zna tačan broj poginulih civila.
Prošlog mjeseca, brojne porodice žrtava 11. septembra pozvale su Bidena da preskoči komemoraciju dvadesetogodišnjice napada ako ne deklasifikuje dokumenta koja, prema njihovim riječima, pokazuju da su lideri Saudijske Arabije podržali napade, prenosi agencija Reuters.
Prošle nedjelje, predsjednik je naložio Sekretarijatu za pravosuđe da obavi reviziju dokumenata iz FBI-jeve istrage napada, kako bi bili deklasifikovani i objavljeni.
U izvještaju su korištene informacije AP-a i Reutersa.
See all News Updates of the Day
Blinken: NATO je okosnica sigurnosti na Zapadnom Balkanu

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u srijedu da se na NATO ministarskom sastanku u Briselu također govorilo o ulozi Alijanse u promovisanju mira i sigurnosti na Zapadnom Balkanu.
„NATO ima ključnu ulogu u pomoganju državama u regionu da ostvare napredak na svom putu ka članstvu u EU i široj evropskoj sigurnosti. NATO već dugo predstavlja okosnicu sigurnosti na Zapadnom Balkanu”, rekao je Blinken.
Kako je naveo državni sekretar SAD-a, Alijansa je „odlučno odgovorila akterima koji nastoje da destabilizuju sjever Kosova”, uputivši dodatne trupe na Kosovo ranije ove zemlje.
„Produbljujemo našu saradnju sa snagama koje predvodi EU i u BiH. Dakle, ovo je bio još jedan važan dio našeg razgovora u posljednja dva dana”, dodao je Blinken.
Početkom ovog mjeseca, Vijeće sigurnosti UN je produžilo mandat snagama EUFOR-a (Snage Evropske unije) u BiH na još godinu dana.
Uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO saveza, generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg je rekao kako se povećavaju tenzije na Zapadnom Balkanu, posebno u BiH, gdje „raste i zapaljiva retorika”, dok na Kosovu „imamo i ozbiljno nasilje”.
„Možete biti sigurni da će NATO uraditi što je neophodno kako bi se osigurala stabilnost u tom području, jer je to važno, ne samo za Zapadni Balkan, već i za cijelu Evropu, te za NATO”, rekao je Stoltenberg, podsjetivši kako se NATO prisutnost ogleda u saradnji sa EUFOR-om u BiH i na KFOR-om na Kosovu.
Generalni sekretar NATO-a boravio je nedavno u BiH, rekavši da je zabrinut zbog secesionističke retorike i ruskim utjecajem.
- Inda Swanke
Escobar: Ponosno stojimo uz Bosnu i Hercegovinu
Mi Bosnu i Hercegovinu vidimo kao dio evropske i euroatlanske porodice, i ponosno stojimo uz nju, poručio je Gabriel Escobar tokom prve proslave Dana državnosti BiH nakon pet godina u Washingtonu. Događaj je pratila novinarka Inda Swanke.
Dodik nastoji dogovoriti novi susret sa Putinom

Predsjednik entiteta RS Milorad Dodik je rekao u srijedu kako se radi na organizaciji novog susreta sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Dodik je najavljivao sastanak sa predsjednikom Rusije ranije ovog mjeseca, ali je njegov put u Rusiju otkazan zbog, kako je rekao, Putinovih neodložnih obaveza.
Novinarima u Banjaluci danas je rekao kako se ovih traži novi termin za sastanak.
„Rusija je strateški partner Republike Srpske, koji uvijek iskreno štiti njene interese na međunarodnom planu”, navodi Dodikova stranka SNSD na mreži X, bivši Twitter.
Ako dođe do novog putovanja u Rusiju u ovoj godini, to će biti četvrti put da se Dodik sastaje sa Putinom otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.
Američki zvaničnici Dodika smatraju faktorom destabilnosti Bosne i Hercegovine zbog njegove secesionističke retorike i podrivanja Daytona.
Ranije ovog mjeseca, generalni sekretar NATO saveza Jens Stoltenberg je rekao kako ga brine upravo secesionistička retorika i ruski utjecaj u BiH.
Dodik se nalazi pod američkim sankcijama zbog antidaytonskog djelovanja i korupcije, što on negira.
Moćna konzervativna grupa podržala Nikki Haley protiv Trumpa u borbi za republikansku nominaciju

„Amerikanci za prosperitet” (AFP), politički ogranak moćne Kochove mreže, zvanično su podržali predsjedničku kampanju Nikki Haley u utorak, obećavajući da će angažovati armiju aktivista širom zemlje – i praktično neograničena sredstva – da joj pomognu da pobijedi bivšeg predsjednika Donalda Trumpa u trci za republikansku predsjedničku nominaciju.
„AFP akcija sa ponosom daje punu podršku Nikki Haley, koja nudi Americi priliku da okrene stranicu aktuelne političke ere, da pobijedi na stranačkim izborima republikanaca i trijumfuje protivJoea Bidena sljedećeg novembra”, napisala je predsjednica i izvršna direktorica AFP-a Emily Seidel u saopštenju u kojem se obrazlaže odluka grupe.
„Ona ima sve što je potrebno da se uhvati u koštac sa najvećim izazovima naše zemlje i pomogne da se osigura da pred nama budu najbolji dani. Sa resursima i podacima koje donosimo u ovu trku, nijedna druga organizacija nije opremljenija da to bolje uradi.”
Uprkos tome što joj posljednjih mjeseci raste podrška, posebno u državama u kojima se održavaju prvi stranački izbori, kampanji bivše ambasadorice SAD u Ujedinjenim nacijama nedostajalo je ljudstvo na terenu kako bi osigurala da njene pristalice izađu na glasanje.
Ali sada, ona nasljeđuje organizacionu moć onoga što je možda najuticajnija konzervativna organizacija u zemlji. Koch mreža, ranije poznata po imenu Braća Koch, već nekoliko godina gradi mrežu plaćenih konzervativnih aktivista i volontera u ključnim državama.
Samo tokom ovog ljeta i jeseni, aktivisti organizacije „Amerikanci za prosperitet” su već razgovarali sa šest miliona birača na primarnim izborima, bilo lično ili telefonom, rekla je Seidel.
Ovaj razvoj događaja predstavlja posebno bolan udarac za guvernera Floride Rona DeSantisa, koji se zalagao za konzervativne prioritete u toj državi, ali se borio da se pojavi kao jasna alternativa Trumpu na republikanskom nadmetanju za nominaciju.
Nejasno je, međutim, da li podrška Koch mreže može da utiče da se oslabi Trumpova pozicija s obzirom na njegovo ubjedljivo vodstvo u trci za republikansku nominaciju u odnosu na DeSantisa i Haley.
Još u proljeće, Koch mreža je počela da prikazuje oglase širom Iowe, New Hampshirea i Južne Karoline – prve tri države u kalendaru za primarne izbore za predsjedničku nominaciju u taboru republikanaca – usredsređujući se na pitanja o šansama za Trumpov izbor u duelu sa Bidenom.
Seidel je rekla da će „Amerikanci za prosperitet” odmah početi da preusmjeravaju napore na podsticanje kampanje Haley strateškim ulaganjima u reklamiranje, slanjem materijala poštom i kontaktima sa glasačima kroz mrežu više hiljada konzervativnih aktivista.
Ti aktivisti su proveli posljednjih nekoliko mjeseci prikupljajući informacije sa republikanskih predizbornih glasanja.
Istovremeno, Seidel je rekla da će se njena organizacija usredsrediti na ubjeđivanje sigurnih glasača na predsjedničkim izborima, koji obično ne glasaju na primarnim izborima, da podrže Haleyu nadmetanju za nominaciju.
Portparol Trumpove kampanje Steven Cheung nazvao je organizaciju „Amerikanci za prosperitet” „političkom rukom pokreta Kina prva, Amerika posljednja”.
„Nikakva količina sumnjivog novca Georgea Sorosa, demokrata i republikanskih grupa protiv Trumpa neće spriječiti pokret MAGA ili predsjednika Trumpa da bude republikanski kandidat i pobijedi nepoštenog Joea Bidena“, naveo je Cheung u saopštenju.
U taboru DeSantisove kampanje nisu bili zadovoljni. Andrew Romeo, DeSantisov portparol, uporedio je Kochovu podršku sa doprinosom Trumpovoj kampanji.
„Čestitam Donaldu Trumpu na tome što je obezbijedio podršku Kocha. Establišment koji se zalaže za otvorene granice podržao je umjerenu osobu koja nema matematičke šanse da pobijedi bivšeg predsjednika” napisao je Romeo na društvenoj mreži X.
„Svaki dolar potrošen na kandidaturu Nikki Haley treba da se prijavi kao nenovčani doprinos Trumpovoj kampanji. Niko nema veće uspjehe u pobjedi nad establišmentom od Rona DeSantisa, i ovaj put neće biti ništa drugačije.”
Ipak, Koch mreža je uvjerena da je Haley u boljoj poziciji da pobijedi Trumpa i Bidena, nego DeSantis. Viši savejtnik Michael Palmer istakao je da Haley „ima konstantan zamah posljednjih mjeseci”.
„Guverner DeSantis je bio jak lider na Floridi”, rekla je Seidel u utorak. „Ali svi dokazi koje smo već podijelili ukazuju na činjenicu da je Nikki Haley najjači kandidat u ovoj trci i zato smo odlučili da je podržimo”.
U međuvremenu, Haley je rekla da je počastvovana što ima podršku „Amerikanaca za prosperitet”, „uključujući i milione članova te organizacije na lokalnom nivou širom zemlje“.
„Članovi AFP Akcije znaju da je preveliki ulog na ovim izborima da bi sjedili po strani” rekla je ona u saopštenju. „Ovo je izbor između slobode i socijalizma, individualne slobode i velike vlade, fiskalne odgovornosti i rastućeg duga. Imamo zemlju koju treba da spasimo i zahvalna sam što je AFP Akcija uz nas.”
Da li će vještačka inteligencija uzeti poslove ljudima?

Gotovo svi poslovi u SAD, od vozača kamiona, preko njegovatelja djece, do programera softvera, uključuju vještine koje se mogu obaviti ili barem dopuniti generativnom vještačkom inteligencijom (GenAI), pokazuje izvještaj jedne od najvećih kompanija na svijetu za zapošljavanje - Indeed.com.
GenAI je vještačka inteligencija koja može generisati visokokvalitetan sadržaj na osnovu ulaznih podataka koji se koriste za njegovu obuku.
"Vještačka inteligencija će vjerovatno u određenoj mjeri dotaknuti svaki dio svakog posla", kaže Cory Stahle, ekonomista Indeed.com.
Izvještaj otkriva da se gotovo svaki peti posao (19,7%) — poput IT operacija, matematike i informacionog dizajna — suočava sa najvišim stepenom rizika da trpi posledice od razvoja vještačke inteligencije, jer najmanje 80% radnih vještina koje te pozicije zahtijevaju može razumno dobro obaviti GenAI.
Ipak, sve to ne znači da će takve poslove u konačnici preuzeti roboti.
"Važno je prepoznati da, generalno, ove tehnologije ne utiču na cjelokupna zanimanja. Zapravo je vrlo rijetko da će se robot pojaviti, sjesti na nečije mjesto i raditi sve što neko radi na svom poslu", kaže Michael Chui iz kompanije Globalni institut McKinsey, koji istražuje uticaj tehnologije i inovacija na biznise, ekonomiju i društvo.
Istraživači kompanije Indeed.com analizirali su više od 55 miliona oglasa za posao i otkrili da GenAI može obaviti 50% do skoro 80% vještina potrebnih u 45,7% tih oglasa. U 34,6% navedenih poslova, GenAI može da obavlja manje od 50% vještina.
Poslovi koji zahtijevaju ručni rad ili lični dodir, kao što su medicinska ili veterinarska njega, vjerovatno su najmanje pogođeni vještačkom inteligencijom, navodi se u izvještaju.
U prošlosti je tehnološki napredak najviše uticao na ručni rad. Međutim, očekuje se da će GenAI imati najveće posljedice na takozvane radnike iz oblasti znanja, generalno definisane kao ljude koji stvaraju znanje ili razmišljanjem zarađuju za život.
Ali, za sada se čini da vještačka inteligencija nije spremna da nekome ukrade posao.
"Postoji vrlo mali broj poslova koje vještačka inteligencija može u potpunosti obavljati. Čak i u poslovima gdje ona može obaviti mnoge vještine, još uvijek postoje aspekti tih poslova koje vještačka inteligencija ne može obaviti", kaže Stahle.
Umjesto da zamijeni radnike, istraživači očekuju da će GenAI unaprijediti poslove koje ljudi već obavljaju, čineći ih efikasnijim.
"Ovo je nešto za šta vjerujemo da će na mnogo načina otključati ljudski potencijal i produktivnost za mnoge radnike u različitim sektorima ekonomije", navodi Stahle.
"Postoje brojne stvari koje se mogu dogoditi", dodaje Chui. "Jedna je da jednostavno radimo više nešto što smo već radili, pa zamislite da ste univerzitetski profesor ili nastavnik, a ocjenjivanje umjesto vas može da obavlja mašina. Možete iskoristiti te sate - i umjesto davanja ocjena zapravo možete početi podučavati svoje učenike, provoditi više vremena sa njima, poboljšavajući njihove performanse, pomažući im da uče."
Američki radnici moraju početi koristiti novu tehnologiju ako se nadaju da će ostati konkurentni, kaže Chui:
"Radnici koji budu najbolje mogli da koriste ove tehnologije će biti najkonkurentniji radnici u radnoj snazi (...) To je tako bilo i ranije, ali je sada istinitije nego ikada, da ćemo svi morati da učimo doživotno."
Istraživanje koje je razvio Chui otkriva da je skoro 80% radnika eksperimentisalo sa alatima vještačke inteligencije.
"Jedna od velikih moći ovih generativnih alata vještačke inteligencije, do sada, jeste da su dizajnirani na takav način da zaista svima olakšaju korištenje tih vrsta alata", kaže Stahle. "Zaista vjerujem da bi ljudi trebali nastojati da prihvate ove alate i pronađu načine da ih inkorporiraju u posao za koji su već zainteresirani da ga rade."
Jedno od pitanja koje se postavlje je i može li jedna od neočekivanih prednosti vještačke inteligencije biti postojanje efikasnijih zaposlenika koji rade manje?
"Generalno, Amerikanci mnogo rade“, kaže Chui. "Možda ne moramo da radimo tako dugo. Možda imamo četvorodnevnu radnu sedmicu... i to biste vrijeme mogli vratili radniku."