Najnovije
Sjedinjene Države obilježile 20. godišnjicu terorističkih napada uz pozive na jedinstvo
Obilježavanje godišnjice napada 11. septembra na mjestu Svjetskog trgovinskog centra u New Yorku počelo je zvonjavom zvona i minutom šutnje, tačno 20 godina poslije početka najsmrtonosnijeg terorističkog napada na američkom tlu.
Predsjednik Joe Biden, bivši predsjednici Barack Obama i Bill Clinton, članovi Kongresa i drugi zvaničnici zajedno sa velikim brojem rođaka žrtava posjetili su memorijalni trg u New Yorku - spomenik podignut na mjestu gdje su se urušile kule bliznakinje Svjetskog trgovinskog centra, u koje su udarila dva oteta aviona.
U 8:46 minuta minutom šutnje obilježili su trenutak udara prvog aviona, a rođaci poginulih čitali su imena žrtava, što je tradicija njujorške komemoracije.
Orkestar njujorške policije svirao je staru američku folk pesmu Hard Times Come Again No More, dok je rok zvijezda Bruce Springsteen izveo akustičnu verziju pesme I'll See You in My Dreams.
Mike Low, čija je kćerka bila stjuardesa na avionu koji je udario u sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog centra, opisao je "nevjerovatnu tugu", koju njegova porodica osjeća u proteklih dvadeset godina.
"Dok čitamo imena onih koje smo izgubili, sjećam se tog užasnog dana kada se činilo da se oblak zla spustio na naš svijet, ali je to također bilo vrijeme kada su mnogi daleko prevazišli ono što čine u svakodnevnom životu, da bi pomogli drugima", rekao je Low.
Komemoracije se održavaju i na dvije druge lokacije gdje su teroristi 11. septembra oborili otete avione - u Pentagonu i u polju blizu Shanksvillea u Pennsylvaniji.
Biden je odao poštu žrtvama na sve tri lokacije. Američki predsjednici često putuju na jednu od tri mjesta napada, ali nije uobičajeno da posjete sve tri.
"Predsjednik je smatrao da je važno da posjeti svako od ta tri mjesta da oda poštu izbubljenim životima i žrtvama koje su podnijete tog dana", izjavila je u petak Jen Psaki, portparolka Bijele kuće.
Prema planu komemoracija, predsjednik Biden neće držati govor ni na jednoj od lokacija terorističkih napada 11. septembra. Umjesto toga, u petak je objavljen video snimak u kome je pozvao naciju na zacijeljenje i promišljanje.
"Jedinstvo nas čini onim što smo - Amerikom u svom najboljem svjetlu. Za mene je to najznačajnija pouka 11. septembra. Kada smo bili u najtežem trenutku - učinili smo sve što nas čini ljudima. U borbi za dušu Amerike –- jedinstvo je naša najveća snaga", rekao je Biden u video poruci.
Komemoracija u Pentagonu
U Pentagonu, sjedištu američke vojske, američka zastava je razvijena na zapadnoj strani, gdje je avion udario u zgradu u 9:37 minuta.
"Naša je dužnost da se sjećamo, i dužnost je da branimo našu demokratiju", poručio je sekretar za odbranu Llojd Austin.
On je izjavio da se danas pripadnici američke vojske sjećaju "ne samo palih kolega, nego i misije koju smo dijelili". Dodao je da je skoro četvrtina građana koje američka vojska danas brani rođena poslije napada 11. septembra, uključujući i neke od 13 američkih vojnika nastradalih u nedavnom napadu u Afganistanu.
"Ne možemo znati šta će donijeti narednih 20 godina, ne možemo znati kakve nove opasnosti nose. Ali znamo da će Amerika uvijek biti lider", zaključio je Austin.
U Pentagonu je održana i privatna ceremonija u čast 184 ljudi koji su izgubili život na tom mjestu.
Predsjednik Biden odao je počast poginulima u Pentagonu.
Počast žrtvama sa Unitedovog leta 93
Žrtvama i herojima leta 93 odata je počast na ceremoniji na mjestu gdje se četvrti oteti avion srušio u polje 11. septembra 2001, nakon što su putnici pokušali da povrate kontrolu nad avionom od terorista. Komemoraciji su prisustvovali guverner Pennsylvanije Tom Wolf, bivši predsjednik George Bush i potpredsjednica SAD Kamal Harris.
"U danima poslije 11. septembra 2001. godine, svi smo se podsjetili da je jedinstvo moguće u Americi. Također smo se podsetili da je jedinstvo - imperativ u Americi. Ono je od ključnog značaja za naš zajednički prosperitet, našu nacionalnu bezbjednost i status u svijetu", rekla je potpredsjednica.
Guverner Wolf je poručio: "Ova priča i ovo mjesto nas svakog dana podsjećaju na to šta znači biti Amerikanac. U teška vremena, mi, Amerikanci, se ujedinjujemo, tešimo jedni druge, štitimo jedni druge i ustajemo jedni za druge. Ovaj spomenik je moćni podsjetnik na to šta smo izgubili ali i moćni podsjetnik na snagu američkog duha."
Bivši predsjednik Bush je rekao: "U sedmicama i mjesecima nakon napada 11. septembra bio sam ponosan što sam vodio nevjerojatne, otporne i ujedinjene ljude. Kad je riječ o jedinstvu Amerike, ti dani djeluju tako daleko od nas. Toliki dio naše politike postao je goli apel na ljutnju, strah i ogorčenost. To nas ostavlja zabrinutim za naciju i našu budućnost zajedno."
Predsjednik Biden i prva dama Jill položili su vijenac na spomenik žrtvama tokom posjete Shanksvilleu.
Širom zemlje se održavaju druge ceremonije - od polaganja vijenaca u Portlandu u Maineu do parade vatrogasnih kola u Guamu.
Užasi 11. septembra 2001. trajali su nešto manje od 102 minuta. Tog dana, 2.996 ljudi je ubijeno u najtežem terorističkom napadu u modernoj istoriji.
Uslijedilo je 19 godina, 10 mjeseci, tri nedjelje i dva dana rata u Afganistanu, gdje je prema podacima Pentagona poginulo najmanje 2.325 američkih vojnika. Niko ne zna tačan broj poginulih civila.
Prošlog mjeseca, brojne porodice žrtava 11. septembra pozvale su Bidena da preskoči komemoraciju dvadesetogodišnjice napada ako ne deklasifikuje dokumenta koja, prema njihovim riječima, pokazuju da su lideri Saudijske Arabije podržali napade, prenosi agencija Reuters.
Prošle nedjelje, predsjednik je naložio Sekretarijatu za pravosuđe da obavi reviziju dokumenata iz FBI-jeve istrage napada, kako bi bili deklasifikovani i objavljeni.
U izvještaju su korištene informacije AP-a i Reutersa.
See all News Updates of the Day
Američke sankcije za grupu koja gradi ilegalna naselja na Zapadnoj obali, s bliskim vezama s izraelskom vladom
SAD su u ponedjeljak uvele sankcije organizacijama i firmama koje su uključene u razvoj ilegalnih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali, uključujući dobro etabliranu decenijama staru grupu koja ima bliske veze s izraelskim vodstvom.
Trezor je sankcionisao Amanu, najveću organizaciju uključenu u razvoj ilegalnih naselja na Zapadnoj obali, i njenu podružnicu Binyanei Bar Amana Ltd, već sankcionisanu od strane Britanije i Kanade.
Amana je jedan od glavnih finansijera i pristalica neovlaštenih naselja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael. Peace Now, grupa za praćenje naselja, kaže da je njena imovina procijenjena na oko 600 miliona izraelskih šekela, ili oko 160 miliona dolara, i da ima godišnji budžet koji se proteže na desetine miliona šekela.
Amana, koja ima sjedište na Zapadnoj obali i nema poznate veze s američkim proizvođačem kućanskih aparata, u proteklih nekoliko godina je davala zajmove, potpisivala ugovore, kupovala opremu i financirala infrastrukturne projekte za nova naselja, navodi Peace Now. Naselja, male poljoprivredne ispostave, postala su neki od primarnih pokretača nasilja i raseljavanja Palestinaca koji žive na Zapadnoj obali.
Osim toga, State Department je uveo diplomatske sankcije kompaniji Eyal Hari Yehuda Co., koja pruža građevinsku logistiku grupama pod sankcijama, kao i vlasniku kompanije Itamar Yehuda Levi. Sankcijama su pogođeni i suosnivač već sankcionirane neprofitne grupe Hashomer Yosh, Shabtai Koshlevsky i izraelski državljanin Zohar Sabah, koji je počinio djela nasilja nad Palestincima.
Kazne dolaze dok naseljenici na toj teritoriji slave dolazeću Trumpovu administraciju, vjerujući da će ona vjerovatno imati povoljniji pristup naseljima.
Tokom svog prvog mandata, Trump je poduzeo korake bez presedana kako bi podržao teritorijalne zahtjeve Izraela, uključujući priznavanje Jerusalema kao glavnog grada i premještanje američke ambasade tamo, te priznavanje izraelske aneksije Golanske visoravni.
Zamjenik ministra financija Wally Adeyemo rekao je da SAD "ostaju privržene pozivanju na odgovornost oniih koji nastoje olakšati ove destabilizirajuće aktivnosti, koje prijete stabilnosti Zapadne obale, Izraela i šireg regiona".
Između ostalog, sankcije uskraćuju ljudima i firmama pristup bilo kakvoj imovini ili finansijskoj imovini u SAD i sprječavaju američke kompanije i građane da posluju s njima.
U februaru je predsjednik Joe Biden izdao izvršnu naredbu koja cilja na izraelske naseljenike na Zapadnoj obali koji su optuženi za napad na Palestince i izraelske mirovne aktiviste na okupiranoj teritoriji. Taj nalog se koristi da bi se opravdale novčane kazne kompanijama i ljudima.
Kao odgovor, Texans for Israel, kršćanska neprofitna organizacija, izraelska neprofitna organizacija Regavim i drugi u avgustu su tužili Bidenovu administraciju u Amarillu u Teksasu zbog njenih sankcija protiv izraelskih ekstremista na Zapadnoj obali.
Eitay Mack, advokat za ljudska prava koji je godinama vodio kampanju za sankcije nasilnim naseljenicima sa Zapadne obale, rekao je da su sankcije Amani "potres za projekat naselja, a posebno za pastirske farme". Pozvao je SAD da sada prošire sankcije na izraelskog ministra finansija Bezalela Smotricha i ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira, također krajnje desničarskog naseljenika u kabinetu premijera Benjamina Netanyahua.
Nasilje nad Palestincima i njihovo raseljavanje samo su porasli od početka rata između Izraela i Hamasa 7. oktobra 2023. Oko 8.000 Palestinaca je raseljeno na Zapadnoj obali tokom tog vremena, a preko 700 ubijeno, prema Uredu UN-a za koordinaciju za humanitarna pitanja i palestinske zdravstvene službenike.
Associated Press je ranije izvijestio da su mjere sankcija imale minimalan uticaj, dok napadi i otimanje zemlje eskaliraju, prema Palestincima na Zapadnoj obali, lokalnim grupama za ljudska prava i sankcionisanim Izraelcima koji su razgovarali za AP.
Izrael je zauzeo Zapadnu obalu zajedno sa istočnim Jerusalimom i pojasom Gaze u bliskoistočnom ratu 1967. Palestinci žele te teritorije za svoju buduću državu.
Rast i izgradnju naselja promovirale su uzastopne izraelske vlade desetljećima unazad, ali su eksplodirali pod Netanyahuovom krajnje desničarskom koalicijom, koja ima naseljenike na ključnim pozicijama u kabinetu. Sada postoji više od 100 naselja i 500.000 izraelskih doseljenika koji se protežu po cijeloj teritoriji od sjevera do juga - što je realnost, kažu grupe za ljudska prava, što umanjuje sve nade za konačno rješenje s dvije države.
Glasnogovornik State Departmenta Matthew Miller rekao je "još jednom pozivamo Vladu Izraela da preduzme akciju i drži odgovornim one koji su odgovorni ili saučesnici u nasilju, prisilnom raseljavanju i oduzimanju privatnog zemljišta. Sjedinjene Države će nastaviti da promovišu odgovornost za one koji dodatno destabilizuju uslove na Zapadnoj obali i podržavaju ekstremističko nasilje u regionu."
Biden u Brazilu na samitu G20
Američki predsjednik Joe Biden je prvi američki predsjednik koji je posjetio amazonsku prašumu i obilježio napore u borbi protiv klimatskih promjena. Sudjelovat će na summitu 20 najvećih ekonomija, G20, gdje se raspravlja o klimi, smanjenju siromaštva i drugim globalnim pitanjaima.
Nagrada Magnitsky za Juliju Navalnayu, udovicu ubijenog ruskog aktiviste Alekseja
Još od 2015, zagovarači ljudskih prava u Rusiji se skupe u Londonu svakog novembra na dodjeli nagrada za promicanje i borbu za ljudska prava, nazvanih Nagrade Magnitsky. Ovim se nagradama odaje počast osobama koje su pokazale izuzetnu hrabrost u borbi za ljudska prava, i borbi protiv korupcije.
Demokratski guverneri se pripremaju za pravne bitke oko Trumpove politike
Dok se Donald Trump priprema za povratak u Bijelu kuću u januaru, neki guverneri država iz opozicione Demokratske stranke spremaju se braniti progresivnu politiku svojih država. Matt Dibble izvještava iz Kalifornije, gdje je guvernerka pozvala na hitnu sjednicu skupštine države.
Dok se novoizabrani predsjednik Donald Trump sprema preuzeti vlast s republikanskom većinom u oba doma Kongresa, neki demokratski guverneri žele ograničiti njegov utjecaj na svoje države.
Guvernerka New York-a Kathy Hochul i guverner Ilinois-a J.B. Pritzker brzo su reagovali.
"Ako pokušate naštetiti Njujorčanima ili poništiti njihova prava, borit ću se protiv vas na svakom koraku", rekla Kathy Hochul, guvernerka New York-a.
"Krenete na moje ljude, krenuli ste na mene", rekao je JB Pritzker, guverner države Illinois.
Guverner Kalifornije Gavin Newsom koji saziva specijalnu sjednicu skupštine države kako bi se pripremio za ono što njegov ured kaže da je, "dolazeća savezna administracija koja je prijetila državi na više frontova".
"Pozivamo i pozvali smo na hitnu posebnu sjednicu našeg državnog zakonodavstva čvrsto fokusiranu na vrijednosti koje su nam drage za koje mislim da su univerzalne vrijednosti, to su američke vrijednosti", riječi su guvernera Kalifornije.
Nakon svoje pobjede, Trump je na svom Truth Socialu objavio da Newsom, "pokušava UBITI prelijepu Kaliforniju naše nacije".
"Država Kalifornija je u haosu", napisao je Trump na svojoj društvenoj mreži.
Trump često govori da progresivna politika države doprinosi kriminalu, povećanju broja beskućnika i neovlaštenoj imigraciji.
Tokom prvog Trumpovog predsjedništva, Kalifornija je tužila administraciju više od 100 puta, uspješno braneći državnu imigracionu politiku, standarde emisije izduvnih gasova vozila i pristup zdravstvenoj zaštiti.
Govoreći prošle sedmice u blizini mosta Golden Gate u San Franciscu, državni tužilac Kalifornije Rob Bonta rekao je da njegov tim planira da pokrene parnicu čim Trump preuzme dužnost.
„Gospodin Tramp je više puta prekoračio svoja ovlaštenja između 2016. i 2020. Nema razloga da se misli da to neće ponoviti. Provjerili smo ga, zaustavili smo ga i gurnuli ga nazad u njegovu kutiju kada je pokušao da izađe iz nje."
Na zaustavljanju kampanje u Los Angelesu u septembru, Trump je napao kalifornijske lidere i njihovo upravljanje državnim resursima.
"Pružiću vam sigurnost. Daću vam veliku granicu, i daću vam više vode nego što iko ima", rekao je Trump.
Prema neprofitnoj organizaciji CalMatters, Kalifornija je potrošila preko 41 milion dolara na odbranu zakona i politike tokom prvog Trumpovog predsjedništva.
Kada se državni zakonodavci sastanu u decembru, demokratski lideri kažu da će glasati o hitnom finansiranju kako bi se blokirala dolazeća Trumpova administracija da deportuje imigrante, ograniči reproduktivna i građanska prava i poništi ekološke propise u najmnogoljudnijoj američkoj državi.
Trumpovi izbori za kabinet uzdrmaće status quo, kaže predsjedavajući Predstavničkog doma Kongresa
Neki od izbora za kabinet Donalda Trumpa opisuju se kao "kontroverzni" i u demokratskim i u republikanskim krugovima. Predsjedavajući Predstavničkog doma republikanaca Mike Johnson podsjetio je kritičare da je američki narod glasao da se uzdrma status quo.
Novoizabrani predsjednik Donald Trump nastavio je s nominacijama za vladu tokom vikenda, uključujući i onu Chrisa Wrighta, zagovornika industrije nafte i plina, koji bi bio ministar energetike.
Trump je za ključne pozicije u kabinetu dao prioritet političkim lojalistima.
Jedan izbor posebno, onaj bivšeg republikanskog kongresmena Matta Gaetza kao državnog tužioca, i dalje izaziva kontroverze. Prije nego što je Gaetz podnio ostavku prošle sedmice, etički odbor Predstavničkog doma istraživao je da li je učestvovao u seksualnom zlostavljanju i korištenju nedozvoljenih droga. Gaetz negira optužbe.
Demokratski predstavnik Adam Schiff rekao je za CNN da Gaetz, po njegovom mišljenju, nije kvalifikovan da služi u predloženoj ulozi.
“Hoćemo li zaista imati državnog tužioca za kojeg postoje vjerodostojne tvrdnje da je bio umiješan u trgovinu djecom u seksu, potencijalnu upotrebu nedozvoljenih droga, ometanje istrage, koji nema iskustva u službi u Ministarstvu pravde ...”
Republikanski senator Markwayne Mullin vjeruje da bi Senat trebao imati pristup nalazima istrage, ali je rekao za NBC da Gaetz zaslužuje poštenu šansu da bude potvrđen za tu ulogu.
“Ne sumnjam da predsjednik Trump vjeruje da je Matt prava osoba koja će obaviti pravi posao. Matt će biti tretiran isto kao i svaki kandidat.”
Lider manjine u Predstavničkom domu, demokratski predstavnik Hakeem Jeffries, također se pojavio u nedjelju na NBC-u.
Doveo je u pitanje izbore iz kabineta novoizabranog predsjednika Trumpa, od kojih nekima nedostaje iskustva u vezi sa njihovim predloženim ulogama.
„Da li je ovo najbolje što Amerika može da ponudi za ovakav trenutak, sa toliko izazova sa kojima se suočavamo? Naravno da ne.”
Svojim glasovima za izbor Donalda Trumpa, američki narod je republikancima dao mandat da uzdrmaju status quo, podvukao je predsjedavajući Predstavničkog doma republikanac Mike Johnson za CNN.
“Svaki predsjednik ima pravo da imenuje svoj kabinet, da imenuje osobe za koje misli da će ispuniti njihov dnevni red. I ljudi koji su na ovoj listi će to učiniti. Oni će ući u agencije koje od njih traže da vode, i oni će ih reformisati.”
Očekuje se da će većina Trampovih izbora za kabinet brzo dobiti odobrenje Senata nakon saslušanja za potvrđivanje. Novoizabrani predsjednik je također pozvao republikanske lidere u Senatu da mu dozvole da napravi "pauze" što bi izbrisalo potrebu za saslušanjima.
