Na Balkanu ništa nije lako ni jednostavno, SAD treba da budu strpljive sa Kosovom i oprezne sa Srbijom, da sarađuju sa Evropom u vezi sa pitanjem Kosova i da ne budu "kartografi" - to su savjeti koje su stručnjaci konzervativne fondacije "Heritidž", bliske administraciji SAD, uputili novom izaslaniku za Srbiju i Kosovo Ričardu Grenelu.
Jedan od autora tog dokumenta Luk Kofi za Glas Amerike kaže da ne vjeruje da će Grenel uspjeti da brzo riješi pitanje Kosova i ističe da SAD treba da budu oprezne sa Beogradom "predsjednik priča jedno, a premijerka drugo - za evropsku publiku".
Glas Amerike: Gospodine Kofi, čujemo od zvaničnika ove administracije da Grenel „gura i Srbiju i Kosovo da dođu do rješenja“, pokušava da ubrza proces. S obzirom na aktuelnu situaciju, mislite li da je realno da se dogovor postigne na proljeće 2020, kako se špekuliše?
Kofi: Mislim da je vrlo ambiciozno kada se uzmu u obzir sadašnje okolnosti, nije baš realno. Upozorio sam ambasadora Grenela u mom prijedlogu da ništa na Balkanu nije lako i neki od mojih prijedloga rješenja za glavne probleme djeluju lako, ali vjerujte mi da nisu laki. I ako sagledate političku situaciju na Kosovu i da predstoje izbori u Srbiji, ja stvarno ne vidim kako do proljeća sljedeće godine, ili do kraja proljeća može da se dođe do nekog velikog sporazuma između Srbije i Kosova. Nadam se da nisam u pravu, nadam se da ćemo imati dogovor do tada, ali nisam baš optimista.
Glas Amerike: Kako komentarišete to što je Ričard Grenel imenovan za specijalnog izaslanika nedugo pošto je Metju Palmer postavljen kao specijalni predstavnik za Zapadni Balkan? Da li Bijela kuća i Stejt department imaju kohrenetnu politiku?
Kofi: Mislim da ima koordinacije kada je riječ o ovom pitanju. I mislim da je pozitivno što je osoba koja je toliko bliska Trumpu, kao što je ambasador Grenel, dobila tako važno zaduženje. To pokazuje da je on na direktnoj vezi sa predsjednikom, a poznato je da on neko ko veoma podržava predsjednika. Vidjećemo šta će se desiti na spoljnopolitičkom planu, ali kada je riječ o unutrašnjoj, američkoj politici - ne mislim da je ovo nešto što donosi glasove u predizbornom periodu. Ne mislim da Bijela kuća imenovanjem Grenela želi da motiviše Trumpovo biračko tijelo, već da je Balkan važno pitanje kojem je ova administracija posvetila pažnju.
Glas Amerike: Ali, zašto je onda Ričard Grenel imenovan? Neki spekulišu da je Trampova administracija htjela da ostvari spoljnopolitičku pobjedu u predizbornom periodu.
Kofi: Pa nije sve povezano sa izborima. SAD su imale ključnu ulogu na Balkanu od ranih devedesetih i mnogi zvaničnici su uključeni u dešavanja u regionu. Uz to, mislim da predsjednik voli da sklapa 'dilove'. I kada iskombinujete tu američku istoriju u regionu sa predsjednikovom potrebom da sklopi neki dogovor i riješi složen problem - dobijete ovo gdje smo sada.
"SAD da budu oprezne sa Beogradom, jer predsjednik priča jedno, premijerka drugo"
Glas Amerike: U pismu ste upozoril Ričarda Grenela da bude oprezan sa Srbijom, jer sarađuje sa Rusijom i na ekonomskom i na vojnom planu, da je izvor nestabilnosti u regionu i da se “neće u skorije vreme pridružiti zapadnim strukturama”. Ipak, Srbija je zvanično na putu ka EU. Zašto mislite da liderima u Srbiji ne treba vjerovati?
Kofi: Moramo biti oprezni sa Srbijom, jer iz Beograda stižu zbunjujući signali. Kao da imate dobrog i lošeg policajca. Predsjednik kaže jedno, premijerka drugo, premijerka obično govori, da se tako izrazim, za evropsku publiku. I to ne smije da nas prevari, moramo držati oči širom otvorene. Naravno da treba ostaviti otvorena vrata za Srbiju da se pridruži euroatlantskoj zajednici, ali moramo imati u vidu istorijske, kulturološke, religijske veze sa Rusijom i ne možemo da se pretvaramo da to ne postoji. Srbija se priključuje Euroazijskoj ekonomskoj uniji i održava vojnu vježbu sa Rusijom i to je prvi put da se sistem S-400 vidi na nekoj vojnoj vježbi van granica Rusije. Ta bliska veza postoji i moramo toga biti svjesni.
Glas Amerike: Predlažete da “SAD zauzmu realističan i pragmatičan stav prema Srbiji”. Šta to znači?
Kofi: To znači dugoročni pristup. Narod u Srbiji ima tendenciju da gleda prema Evropi, NATO-u, i mislim da će, vremenom, sve više ljudi shvatati da je budućnost bolja u evropskoj zajednici nego u Euroazijskoj ekonomskoj uniji. Ali, biće potrebno vrijeme i smjena generacija da bi se to desilo. Sada, u eri Tvitera, Fejsbuka, vijesti koje idu 24 sata - želimo sve brzo. Za ovo će ipak biti potrebno vrijeme.
Glas Amerike: Takođe ste savjetovali Grenelu da ne bude “kartograf” i pišete protiv razmjene teritorija. Ipak, od ove američke administracije, tačnije Džona Boltona, prvi put smo čuli da se SAD ne protive “teritorijalnim korekcijama”.
Kofi: MIslim da je to što je Bolton rekao bila loša ideja. Treba da mislimo o efektima etničkog crtanja granica u Evropi. Otvoriće Pandorinu kutiju ne samo na Balkanu, već i šire. Mnogi se pitaju - a zašto bi se Amerika uopšte miješala u dogovor dvije zemlje? Zato što smo uložili mnogo novca naših poreskih obveznika, vojska je mnogo uložila i dijelom smo odgovorni za nastanak Kosova kao nezavisne države. Razmjena nekoliko hiljada hektara zemlje, kako bi se zadovoljili politički zahtjevi, može vrlo negativno da utiče na region, Evropu, a konačno i na američku nacionalnu bezbjednost.
Glas Amerike: Šta je plan B onda?
Kofi: Plan B je da ohrabrimo obje strane da se vladaju svojom teritorijom tako da poštuju prava vjerskih i nacionalnih manjina. Ima mnogo zemalja u Evropi koje imaju nacionalne manjine i žele da ih zaštite, pa ne prekrajaju granice. Ovo je primjer na koji sam upozorio u svom pismu - da se treba čuvati onih koji predlažu brza i laka rješenja.
Glas Amerike: Savjetujete Grenelu da radi sa Evropom, a ne protiv nje. Ali djeluje da Evropa ne radi sa Zapadnim Balkanom, kada pogledate posljednju odluku da ne počne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Specijalni predstavnik Metju Palmer kaže da je to veoma loša poruka Srbiji i Kosovu, jer teške odluke i kompromis ne znače i put kao EU. Kako vi to vidite?
Kofi: Pogledajte samo slučaj Makedonije – oni su prošli kroz proces promjene imena, koji je bio poniženje za zemlju, imali su ključnu ulogu u zaustavljanju priliva migranata na balkanskoj ruti u vrijeme krize, sve to da bi išli naprijed ka EU i onda im je rečeno "ne". Da sam na Balkanu, bio bih veoma oprezan u vezi sa obećanjima EU. Ja sam istakao da treba sarađivati sa Evropom, a ne EU, što mnogi u Vašingtonu misle da je isto - a nije. SAD treba da rade sa unijom kao institucijom, ali takođe sa evropskim zemljama na uspostavljanju stabilnosti i prosperiteta na Balkanu. Recimo, bilateralno sa Njemačkom i Velikom Britanijom.
Glas Amerike: Da li ova situacija na Balkanu gura region ka Rusiji i Kini?
Kofi: Mislim da je region okrenut euroatlantskoj budućnosti, ali jeste razočaran posljednjom odlukom Francuske. To ne da znači da će na Balkanu početi da uče mandarinski, već samo jednu prepreku na veoma dugom putu.
