Linkovi

Top priča BiH

Kineska firma je sedmicama prije kupovine respiratora u Federaciji upozorila o njihovoj namjeni

Ilustracija BIRN

Mala kineska kompanija za proizvodnju medicinskih aparata javno je objavila da njeni respiratori nisu za upotrebu na teško oboljelim pacijentima u bolnicama, mjesec dana prije nego što je Federacija kupila te respiratore uz tvrdnju da su namijenjeni za najteže pacijente, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) može potvrditi u zajedničkom istraživanju s kineskim medijem The Initiumom.

Kada je premijer Federacije Fadil Novalić u aprilu 2020. godine na sarajevskom aerodromu dočekao respiratore dostavljene iz Kine uz riječi kako se radi o uređajima s vrha ponude za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa, već skoro mjesec dana je bio poznat stav proizvođača da takvi respiratori nisu za liječenje najtežnih pacijenata, BIRN BiH sada može potvrditi.

Od tada do danas se u javnosti, ali i pred Sudom Bosne i Hercegovine, vode rasprave da li su vlasti bile svjesne stvarne namjene respiratora i kako su o tome obavijestili javnost. Dok državni tužioci tvrde da respiratori nisu namijenjeni za oboljele od COVID-a 19 koji su u teškom stanju, iz Vlade Federacije su objasnili da su respiratore kupili za suprotstavljanje pandemiji, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) te sarajevskog Kliničkog centra uvjeravali su javnost da posjeduju potvrde kako se radi o respiratorima namijenjenim za dugotrajno liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa.

Istraživanje BIRN-a u Kini i BiH pokazuje da je kompanija u najmanje dva javna saopćenja potvrdila da respiratore koje će kasnije kupiti Federacija ne treba koristiti za najteže pacijente.

Dokumenti i fotografije do kojih su došli novinari pokazuju unutrašnjost tvornice u kojoj su respiratori proizvođeni, koliko ih je kompanija prodala prošle godine i za koliko novca.

Kineska kompanija od isporuke respiratora nije odgovarala na upite novinara niti je koristila uobičajene načine obraćanja javnosti poput drugih kompanija. Ali je u proljeće prošle godine iskoristila jedan od zvaničnih načina komunikacije putem berze da bi razjasnila dileme oko jednog od respiratora koje proizvodi.

Sadržaj ovih saopćenja nije do sada bio poznat u BiH. Navodi iz njih mogli bi dati odgovor na jedno od glavnih pitanja o odgovornosti za nabavku respiratora vrijednih više od deset miliona maraka.

BIRN Bosne i Hercegovine je u saradnji s kineskim novinarima istraživao šta je bilo poznato i koliko je proizvođač respiratora dijelio informacije o svom proizvodu, koje su trebale biti poznate izvozniku od kojeg je “Srebrena malina” kupila ove medicinske uređaje.

Rijetke ali javne objave kompanije otkrivaju do sada nepotvrđeni dio priče o aferi “Respiratori”. Istraživanje također otkriva nivo zatvorenosti kineske kompanije, regulatora i vlasti u ovoj zemlji u slučaju ove nabavke.

Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevu. (Foto: Vlada FBiH)
Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevu. (Foto: Vlada FBiH)

Upozorenja iz Kine

Da respiratori ACM812A nisu aparati namijenjeni za intenzivnu njegu, odnosno da se ne bi trebali koristiti kod kritično ugroženih pacijenata zaraženih koronavirusom, bilo je poznato još u martu i aprilu 2020. godine, tri sedmice prije nego što su kupljeni, odnosno skoro mjesec prije nego što su i dostavljeni u Bosnu i Hercegovinu.

Kompanija “Beijing Aerospace Changfeng Co.” je u martu i aprilu 2020. objavila niz saopćenja za javnost u kojima navodi da respirator ACM812A ima ograničene mogućnosti. Kompanija je to uradila nakon povećanja interesa za njene proizvode na početku pandemije koje je dovelo do velikog rasta vrijednosti dionica ove kompanije.

U saopćenjima kompanije zaključuje se da je interesovanje zasnovano na nepotpunim informacijama nakon rasta potražnje i prodaje respiratora u vrijeme prvih mjeseci pandemije koronavirusa. Jedna od takvih informacija bila je vezana za respirator ACM812A.

Poseban dio saopćenja objavljenog 27. marta 2020. odnosi se na objašnjenje o funkciji i namjeni respiratora ACM812A, koji će za nekoliko sedmica postati vijest broj jedan u Bosni i Hercegovini. U saopćenju stoji da respiratori ACM812A, koje kompanija proizvodi i prodaje, generalno spadaju u kategoriju “transportnih respiratora”.

Model ACM812A ima samo osnovne funkcije podrške disanja i ne može još podržati kompleksnije potrebe podrške disanja za kritično oboljele”, kaže se u saopćenju.

Kompanija se odlučila ova saopćenja objaviti na zvaničnoj stranici berze u Šangaju.

U danima nakon prvog, izdata su još četiri saopćenja, a dio u vezi sa ACM812A bio je gotovo isti.

“Respirator koji trenutno proizvodimo i prodajemo jeste transportni respirator ACM812A, koji ima samo osnovnu respiratornu funkciju i još nije u mogućnosti da se koristi u kompleksnijim potrebama disanja kod pacijenata u kritičnom stanju”, kaže se u saopćenjima objavljenim 28. marta i 2., 3. i 8. aprila 2020. godine.

Kompanija “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u prodaju respiratora srbijanskoj firmi, nije odgovorila na upit da li je bila upoznata sa sadržajem saopćenja proizvođača i da li je o tome obavijestila “Srebrenu malinu” ili druge kompanije.

Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli. (Foto: BIRN BiH)
Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli. (Foto: BIRN BiH)

Javni istupi proizvođača bacaju i novo svjetlo na dokaze o saznanjima o stvarnoj namjeni respiratora predstavljene na suđenju protiv Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, Fahrudina Solaka, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), pravnog lica “F.H. Srebrena malina” i vlasnika ove firme Fikreta Hodžića, te Jelke Milićević, zamjenice premijera Federacije i federalne ministrice finansija.

Novalić, Solak i Hodžić te pravno lice “Srebrena malina” iz Srebrenice terete se, između ostalog, za pranje novca, zloupotrebu položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, dok se Milićević na teret stavlja nesavjestan rad u službi.

U ranijem saopćenju Tužilaštva BiH istaknuto je da nije preporučeno korištenje isporučenih respiratora u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti COVID-19, što je utvrđeno vještačenjem.

Dok se u BiH još uvijek vode rasprave o stvarnoj namjeni respiratora, saopćenja koja je kompanija “Beijing Aerospace” objavila i dalje su bila dostupna na stranici Šangajske berze, jedne od najvećih na svijetu. Čini se da je kompanija odabrala stranicu berze kao jedinu platformu za obraćanje poslovnim partnerima.

Iz ove kompanije nisu odgovorili na više upita na engleskom i kineskom jeziku upućenih putem e-maila.

QR kod koji se nalazi na respiratorima kupljenim za Federaciju vodi na adresu koja je nedostupna iz BiH. Za korisnike u Kini ovaj kod vodi na kanal kompanije na aplikaciji za komuniciranje WeChat.

Tamo je kompanija u martu 2020. godine objavila nekoliko fotografija svojih proizvodnih pogona. Na fotografijama se vidi nekoliko manjih prostorija i manji broj radnika. Pogoni koji su prikazani na fotografiji ne podsjećaju na velike proizvođače medicinske opreme.

Bivši uposlenik ovu kompaniju opisuje kao malog proizvođača medicinske opreme koji ima malo ili gotovo nikakvog uticaja na cijene svojih proizvoda širom svijeta. On danas radi za drugog poznatog proizvođača respiratora u Kini – “Mindray”.

“Aerospace” je sam po sebi mala kompanija, koja vjerovatno nije u stanju utjecati na dobavljače i prisiliti ih da ne napuhavaju cijene, kaže on.

Fotografije unutrašnjosti tvornice respiratora. (Foto: Beijing Aerospace, WeChat)
Fotografije unutrašnjosti tvornice respiratora. (Foto: Beijing Aerospace, WeChat)

Dionice “Aerospacea” su skočile u vrijeme naglog rasta prodaje respiratora i druge medicinske opreme na samom početku pandemije koronavirusa, pokazuju podaci berze. Kompanija je u saopćenjima na berzi pokušala komunicirati sa investitorima i zainteresovanim kupcima. Tako u tekstu saopćenja, između ostalog, negira medijske napise kako je “Aerospace” proizvođač fokusiran na respiratore te naglašava kako su investitori pretjerali u komuniciranju o proizvodnji i prodaji respiratora.

U saopćenju se ističe da je “Beijing Aerospace” 2019. godine prodao svega 201 primjerak respiratora ACM812A po ukupnoj cijeni od 3,25 miliona juana, što je oko 813.000 konvertibilnih maraka (KM) i što “predstavlja malu frakciju nihovog poslovanja”.

Finansijski izvještaji kompanije “Beijing Aerospace” za 2019. pokazuju da su imali zanemarivu prodaju svojih respiratora, ali je od januara do juna 2020. godine ona značajno porasla. Prema podacima iz polugodišnjeg izvještaja za 2020., ACM812A je prodat u oko 6.560 primjeraka po cijeni od po 8.000 KM.

Prema polugodišnjem izvještaju, priliv novca od prodaje zabilježene u prvoj polovini 2020. godine iznosi oko 56 miliona KM, a samo od prodaje respiratora ACM812A“Aerospace” je imao priliv od 53 miliona KM, što predstavlja više od 90 posto prihoda od prodaje medicinske opreme u prvoj polovini 2020. godine.

Finansijski izvještaj ne navodi pojedinačnu cijenu respiratora. Bivši radnik “Aerospacea” kaže kako je uobičajena cijena respiratora ACM812A prije pandemije bila oko 50.000 kineskih juana, što je oko 12.500 KM. Ali drugi ugovori pokazuju da se cijena respiratora mijenjala. Tokom 2018. godine i prodaje respiratora za bolnicu u kineskoj provinciji Hainan, respiratori su prodavani za 105.000 juana, odnosno za oko 26.000 KM.

Izvještaj kompanije za 2019. godinu pokazuje 201 prodani respirator ACM812A po cijeni od 3,25 miliona juana, što prosječnu cijenu stavlja na 15.500 juana ili oko 3.900 konvertibilnih maraka.

Federacija Bosne i Hercegovine je 100 respiratora ACM812A sredinom aprila 2020. godine platila 30 miliona juana ili oko 73.000 konvertibilnih maraka po komadu.

Nekoliko tih respiratora danas “skuplja prašinu” u hangaru Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj nedaleko od Viteza. Direktor bolnice Velimir Valjan ne želi da ih koristi jer su se, kako kaže, pokazali neefikasnim za pacijente s teškom kliničkom slikom.

Ekipa BIRN-a BiH je na policama skladišta izbrojala sedam aparata nedugo nakon što je direktor objasnio zašto su, nakon dobijenih donacija Federalne uprave civilne zaštite i Ujedinjenih Arapskih Emirata, naposljetku tu i smješteni.

Respiratori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za vrijeme posjete BIRN-a BiH nisu bili verifikovani ni servisirani, dok su aparati iz kontingenta “Srebrene maline” bili i servisirani i verifikovani.

Uprkos tome, bolnica ne koristi respiratore jer su se tokom testiranja pokazali neefikasni.

“Naši anesteziolozi su ih probali, i nakon dvije minute zaključili da oni nisu za korištenje u jedinicama intenzivnog liječenja jer nemaju sve potrebne modove koje trebaju takvi aparati. Prije svega to je CPAP mod, mod za terapiju kisikom s visokim protocima”, kaže Valjan.

On je objasnio da respiratori ACM812A daju drugačije rezultate sa istim parametrima od drugih koje ova bolnica ima.

“Stavite ga minutu na pacijenta i vidite da to nije to, da počne padati saturacija i da pacijentu nije dobro. Bilo je dovoljno dvije minute da ljudi koji se time bave kažu: ‘Ovo je nesigurno za upotrebu i ovo nećemo koristiti.’”

“Ako neko misli da ih zna koristiti, mi smo spremni da, uz saglasnost FUCZ-a, ustupimo nekoj ustanovi te aparate”, kaže Valjan.

Bolnica u Novoj Biloj nije jedina zdravstvena ustanova koja ne želi koristiti respiratore nabavljene u aprilu 2020. godine. Aparati nisu korišteni ni u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Tuzli, potvrdio je ranije direktor Vahid Jusufović.

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) potvrdili su da koriste respiratore ACM812A “u okviru uputstava koje je prilikom edukacije dao predstavnik proizvođača”.

U odgovoru redakciji BIRN-a BiH koji je u aprilu 2021. godine potpisala direktorica Sebija Izetbegović stoji kako se respiratori koriste u tretmanu pacijenata oboljelih od COVID-a 19.

“Mi ga koristimo u namjeni za koju je zaprimljen kao donacija FUCZ-a, odnosno za liječenje COVID-19 pacijenata, a u skladu s njegovim performansama i u kapacitetu u kojem je to moguće”, rekli su iz KCUS-a.

Na pitanje BIRN-a BiH koliko dugo respirator može biti korišten na jednom pacijentu, iz KCUS-a je odgovoreno da, prema uputstvu proizvođača, ako je stacioniran, može se koristiti “tri do sedam dana, ukoliko radi samo na bateriji, odnosno portabilan, do četiri sata”.

Iz Federalne uprave civilne zaštite nisu odgovorili na zahtjeve za razgovor niti komentar zbog istrage koja je u toku.

Niti jedna od zdravstvenih institucija ili institucija vlasti nije BIRN-u BiH dostavila dokumente u kojima bi se precizno navodila namjena respiratora. Među njima su bolnice u Goraždu, Zenici, Tešnju, Gračanici, Novoj Biloj, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. U dokumentima koje su dobile bolnice u Novoj Biloj i Tuzli, a u koje je BIRN BiH imao uvid, ne navodi se da li se respiratori koriste u kolima hitne pomoći ili na odjelima intenzivne njege.

Na suđenju Novaliću i ostalima, u dokaze je uvrštena i poruka izvjesnog Edvina Kučukovića, koji 3. aprila 2020. godine tadašnjeg direktora Ureda Vlade FBiH Hasana Ganibegovića moli da proslijedi Novaliću njegovu poruku, u kojoj navodi: “Čuvajte se respiratora koji su sada na stanju. Nisu odgovarajući za ovu vrstu tretmana.” Kučuković, prema navodima tužioca, dodaje da pacijenti umiru zbog nekontrolisanog pritiska.

Izbjegavanje pitanja o namjeni respiratora

Iz kompanije za servis uređaja “Dre Medical”, čiji se podaci nalaze na respiratorima u nekoliko bolnica koje su posjetili novinari BIRN-a BiH, nisu odgovorili na pisani upit o dokumentima u kojima se navodi namjena respiratora. Beogradska firma “Profesional Medic” također nije odgovorila na upite BIRN-a BiH.

Kompanija “Verlab”, koja je verifikovala respiratore, kaže kako su izdali certifikate o verifikaciji i samim tim “uređaji se smiju koristiti u skladu s preporukom proizvođača”.

“‘Verlab’ ni na koji način ne može sugerirati ljekarima u kojim situacijama trebaju da koriste bilo koji od aparata, pa tako niti ove. Servisiranje i instalaciju aparata, kao i obuku korisnika, vrši isključivo ovlašteni serviser, a ne ‘Verlab’. (…) ‘Verlab’ nema nikakvu komunikaciju sa ovim ili bilo kojim drugim proizvođačem, niti imamo potrebu za takvo nešto. Komunikaciju s proizvođačem bi trebalo da ima i ostvaruje isključivo njihov ovlašteni predstavnik/servis. Zbog toga i postoje”, rečeno je za BIRN BiH.

Bivši radnik “Beijing Aerospacea”, kompanije iz Narodne Republike Kine od koje su kupljeni respiratori, koji je pristao razgovarati anonimno, objašnjava kako se raspiratori ACM812A u toj zemlji koriste u ambulantnim vozilima i u situacijama pružanja prve pomoći. Također, koriste se prilikom transporta pacijenata iz urgentnih centara u jedinicu intenzivne njege te iz urgentnog centra u operacijsku salu. Dodaje da se, zbog njihovog ograničenog raspona apliciranja, jako rijetko koriste u odjeljenjima intenzivne njege.

“Ovaj model ne doprinosi puno borbi protiv pandemije. Treba nam respirator za intenzivnu njegu i respiratorska oprema za visoki protok, a ne transportni respirator i CPAP respirator koji ne pomažu puno u borbi protiv bolesti”, kaže bivši radnik “Aerospacea”.

Kineska vlada je suvlasnik kompanije “Beijing Aerospace”, a prema tvrdnji iz same kompanije, “Aerospace” je jedini proizvođač medicinske opreme u državnom vlasništvu. Osim ACM812A, koji je kreiran nakon epidemije SARS-a, drugi poznati proizvod kompanije jeste respirator Athena8500, čija proizvodnja nije bila u zamahu početkom 2020. godine.

Suprotno stavu kompanije, Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine je 3. juna 2020. godine, reagujući na tekstove medija u BiH, na svojoj zvaničnoj stranici objavilo sažeti prevod dva novinska članka objavljena u BiH u kojima su respiratori predstavljeni kao dobri aparati, a na osnovu tvrdnji ljekara iz Hrvatske.

“Hrvatski anesteziolog potvrdio je da respirator ACM812A koji je kupila BiH može biti korišten u “širokoj lepezi aplikacija” i da može biti korišten kao mobilni i fiksni aparat. Može biti korišten kao invazivni respirator i neinvazivni respirator i efikasan je u liječenju pacijenata sa novom koronarnom upalom pluća”, stoji, između ostalog, u saopćenju kineskog Ministarstva trgovine.

Saopćenje kineskog Ministarstva trgovine jedino je poznato oglašavanje kineskih institucija u vezi sa ovom aferom.

Ambasada Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit o slučaju respiratora.

Druge kompanije koje su na nekin način bile uključene u nabavku respiratora također danas odbijaju bilo kakav razgovor o ovoj temi.

Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)
Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

U optužnici protiv Novalića i ostalih spominje se kompanija “BTL Medical Montenegro”, koju je Fikret Hodžić, tvrdi Tužilaštvo BiH, kontaktirao i koja je ponudila 100 respiratora ACM812A za novac koji je već bio uplaćen iz budžeta Federacije.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar kompanije “BTL”.

Kompanija “BTL Medical Montenegro” je prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata Crne Gore od 31. septembra 2021. godine označena kao blokirano pravno lice, uz blokadu 5,6 miliona eura. Prema pisanju crnogorskih medija, radi se o blokiranim sredstvima zbog sudske potražnje beogradske firme “Sinofarm”.

“Sinofarm” je tužio “BTL Medical Montenegro” zbog nerealizovane isporuke respiratora u aprilu 2020. godine. Prema pisanju BIRN-a Srbije, “Sinofarm” i “BTL” potpisali su 28. marta ugovor za nabavku 200 respiratora marke ACM812A, ukupne vrijednosti pet miliona eura, a drugi, dan kasnije, o nabavci 200 respiratora marke Shangrila 510S, ukupne vrijednosti 3,9 miliona eura.

Rok za isporuku skupljih i većih respiratora bio je već 30. mart, a onih jeftinijih i manjih 14. april 2020. godine.

“Nakon zaključenja ugovora i prijema avansa od 8.900.000 eura, ‘BTL Medical’ krši svoje ugovorne obaveze, ne dostavlja respiratore i obavještava ‘Sinofarm’ da sad pak ne može da isporuči respiratore do kraja aprila 2020. godine, nasuprot ranije datim tvrdnjama i garancijama da se isti nalaze na lageru ove kompanije”, kazali su advokati “Sinofarma” za BIRN Srbije.

Kada je novinar u Kini pozvao kompaniju “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u posao nabavke u Federaciji BiH, iz ove kompanije su rekli da se više ne bave prodajom respiratora.

Ovo istraživanje urađeno je u saradnji sa The Initiumom, nezavisnim medijem na kineskom jeziku sa sjedištem u Singapuru. Ning Hui, novinarka The Initiuma koja izvještava iz Bruxellesa, doprinijela je ovom istraživanju.

See all News Updates of the Day

Bijela kuća i State Department bez konkretnog odgovora o nepozivanju BiH na Samit za demokratiju

Bijela kuća

Bosna i Hercegovina (BiH) je jedina država Zapadnog Balkana koja nije na spisku učesnika Samita za demokratiju, kojeg Bijela kuća organizuje 9. i 10. decembra.

Glas Amerike postavio je Bijeloj kući i State Departmentu upit zbog čega je takva odluka donesena, ali u njihovim odgovorima nije preciziran tačan razlog.

Iz State Departmenta navode da su Sjedinjene Države „kontaktirale regionalno raznolik skup demokratija čiji će napredak i predanost unaprijediti pravedniji i mirniji svijet“, dodajući da im je cilj da budu „što inkluzivniji, unutar logističkih ograničenja“.

„Radit ćemo na tome da osiguramo da svi relevantni glasovi i stavovi budu uključeni u proces Samita. Nastavit ćemo da se angažujemo sa učesnicima Samita i drugim vladama širom svijeta na rješavanju demokratskog nazadovanja, promovisanju poštovanja ljudskih prava i odbrani od korupcije u zemlji i inostranstvu – bilo da se taj posao odvija unutar ili van okvira Samita. Dugoročno gledano, nastojimo da uključimo sve zemlje koje pokažu istinsku volju u preuzimanju obaveza koje podržavaju ciljeve Samita“, stoji u odgovoru State Departmenta.

Ni glasnogovornica Bijele kuće, Jen Psaki, nije dala precizniji odgovor. Ona je na pitanje novinara Glasa Amerike navela da je cilj bio da se na Samit pozove niz učesnika i da to ne znači da svi oni koji su pozvani automatski dobijaju američko odobravanje, pošto sve demokratije predstavljaju rad u progresu.

„To ne znači ni neodobravanje ili negativnu oznaku za one koji nisu pozvani“, izjavila je Psaki na pres konferenciji.*

Američki zvaničnici i analitičari koje su novinari Glasa Amerike kontaktirali u proteklim danima bili su iznenađeni nepozivanjem BiH, ali niko nije raspolagao preciznijim informacijama o razlozima.

U razgovoru za Srpski servis Glas Amerike, Damon Wilson, predsjednik američke organizacije „Nacionalna zadužbina za demokratiju“, rekao je da vjeruje kako je dio razloga što BiH nije među učesnicima to što je „Bosna neuredna priča“.

„Pitanje je ko bi bio za stolom, kako bi se to uradilo. Disfunkcionalnost je ta koja omogućava Bosni da ne postigne ono za što zaista ima potencijal“, rekao je Wilson.

Samit prilika za jačanje demokratije

Na spisku sa web stranice State Departmenta navedeno je 111 učesnika virtualnog Samita: 110 država i Evropska unija. Također se navodi da je riječ o prvom od dva takva samita, te da će na njemu učestvovati i predstavnici civilnog i privatnog sektora.

Američke institucije nisu davale objašnjenja zašto neke zemlje jesu ili nisu dobile poziv.

Kada je medij „Politico“ početkom novembra objavio preliminarnu listu učesnika, na njoj osim BiH, nije bilo ni Kosova i Srbije. U međuvremenu, obje zemlje su bile diplomatski aktivne po ovom pitanju, te su se našle na konačnom spisku.

Iz Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu Glasu Amerike dali komentar na to što BiH nije dio ovog međunarodnog događaja.

Predsjednik SAD Joe Biden je od početka mandata govorio da je jedan od ciljeva njegove administracije obnova i jačanje demokratije u Sjedinjenim Državama ali i na drugim mjestima.

Jen Psaki, glasnogovornica Bijele kuće, rekla je za Glas Amerike da je Samit prilika za lidere „da diskutuju o izazovima i prilikama sa kojima se suočavaju demokratske vlade, te o tome kako demokratije mogu davati rezultate svojim građanina, zasnovano na tri ključna principa jačanja demokratije: odbrani protiv autoritarizma, borbi protiv korupcije, te promovisanju ljudskih prava“.

Psaki je dodala da će se predsjednik Biden i drugi vodeći američki zvaničnici obratiti na Samitu, te da će se na plenarnim sesijama sresti sa liderima država, dok će biti održavane i posebne tematske sesije.

* Ovaj paragraf je naknadno promijenjen, te dopunjen novijom i konkretnijom izjavom Jen Psaki.

Blinken: Bh. lideri trebaju građanima osigurati bolju budućnost

Antony Blinken

Uoči OSCE samita koji se održava u Švedskoj, američki državni sekretar Antony Blinken u objavi na Twitteru se osvrnuo na Bosnu i Hercegovinu.

„Sjedinjene Države ostaju čvrste u opredijeljenosti za suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Lideri BiH bi se trebali okrenuti od opasne politike i izgraditi konsenzus kako bi osigurali bolju budućnost za sve njene građane”, navodi Blinken na Twitteru.

Blinken dolazi na OSCE samit u Stockholm iz Latvije, gdje su u glavnom gradu te zemlje sastanak održali ministri vanjskih poslova NATO-a.

Glavni sekretar Jens Stoltenberg na konferenciji za novinare u Rigi na NATO sastanku je izjavio kako Alijansa podržava teritorijalni integritet BiH, navodeći i da vlada zabrinutost zbog retorike Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH, koja podriva Dejtonski sporazum i izgradnju stabilne BiH.

OSCE samit, koji se održava jednom godišnje, pruža ministrima vanjskih poslova 57 država članica OSCE-a priliku da razmotre i procijene aktivnosti Organizacije i ojačaju dijalog o sigurnosnim pitanjima koja se vežu za OSCE.

Samit će trajati 2. i 3. decembra.

Stoltenberg: Dodikova zapaljiva retorika podriva Dejton

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg gestikulira dok razgovara s medijima tokom konferencije za novinare na marginama sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u Rigi, Latvija, u utorak, 30. novembra 2021. (AP Photo/Roman Koksarov)

"NATO snažno podržava integritet Bosne i Hercegovine", izjavio je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO saveza, na konferenciji za novinare u Rigi nakon sastanaka šefova diplomatija država članica Alijanse.

Dodao je da NATO u BiH ima historiju. "Ušli smo u Bosnu 1990-ih i tamo okončali brutalni etnički rat. I od tada je NATO u Bosni, blisko sarađujući sa Evropskom unijom."

"I o tome smo zapravo razgovarali sa našim zapadnoevropskim partnerima danas, Švedskom, Finskom i visokim predstavnikom Josepom Borrellom, o važnosti toga da NATO i EU nastave blisko sarađivati u Bosni i Hercegovini. Naravno, zabrinuti smo zbog veoma agresivne retorike gospodina [lidera bosanskih Srba Milorada] Dodika", naveo je šef NATO-a.

"Njegova zapaljiva retorika samo podriva Dejtonski sporazum i napore da se izgradi stabilna, multietnička Bosna i Hercegovina."

Istakao je da će NATO nastaviti da pruža podršku BiH.

“Jedna od rijetkih multietničkih institucija u BiH su Oružane snage. I to je uspješna priča NATO-a. Zato što smo zaista pomogli da se izgradi i obuči kao multietnička institucija. Sve što to može potkopati, naravno, mi ćemo učiniti sve da do toga ne dođe, jer su nam potrebne multietničke institucije, državne institucije, uključujući i Oružane snage", zaključio je Stoltenberg.

Inače, predstavnici iz Republike Srpske ne učestvuju u radu državnih institucija otkako je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko 23. jula nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.

Od tada je lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorad Dodik više puta ponovio da će entitet RS povući saglasnost na sporazume o formiranju Oružanih snaga, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, te Upravi za indirektno oporezivanje.

On je odbacio međunarodnu zabrinutost da bi takav plan mogao da izazove ponovni sukob u BiH.

Sjedinjene Američke Države su ranije saopštile da "ne postoji ustavni način" da se većinski srpski entitet, Republika Srpska, jednostrano povuče iz nacionalnih institucija. Dodik kaže da institucije koje želi da napusti nisu upisane u dejtonski ustav, već su nastale amandmanima.

Blok 7 TE Tuzla: BiH prekršila obaveze nezakonitom garancijom za kineski kredit

Termoelektrana Tuzla, decembar 2020.

Državna garancija za kredit kineske Eximbanke za izgradnju novog Bloka 7 TE Tuzla je nezakonita prema Ugovoru o Energetskoj zajednici, potvrdilo je Ministarsko vijeće Energetske zajednice. 

Ukoliko se ovaj projekat, ipak, realizuje to će spriječiti BiH da ispuni obaveze dekarbonizacije svoje ekonomije u narednim desetljećima.

Ministarsko vijeće Energetske zajednice je na jučerašnjoj sjednici odlučilo da je BiH prekršila svoje obveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici u vezi s projektom Tuzla 7.

U saopštenju objavljenom na stranici Energetske zajednice navodi se da ovaj Ugovor uključuje načelnu zabranu državne pomoći u članu 18.

Nakon obrazloženog zahtjeva Sekreterijata Energetske zajednice i saslušanja njegovog Savjetodavnog odbora sastavljenog od pet neovisnih pravnika, Ministarsko vijeće Energetske zajednice odlučilo je da je odluka Vijeća za državnu pomoć BiH u suprotnosti s člankom 18. Ugovora o Energetskoj zajednici, jer garancija nije izdana pod komercijalnim uslovima.

Dirk Buschle, zamjenik direktora i pravni savjetnik Sekreterijata EZ rekao je da je ova odluka Ministarskog vijeća prekretnica za Energetsku zajednicu, te da njene institucije mogu, i hoće, provoditi akcije pri kršenju ovih obveza.

„Sada je jasno da ugovorne stranke Energetske zajednice moraju primjenjivati isti nivo kontrole kao i Evropska unija u provjeravanju izravne ili neizravne pomoći dodijeljene preduzimačima u energetskom sektoru“, rekao je Buschle.

Garanciju za kredit od 614 milijuna evra od kineske Eximbanke, za izgradnju termoelektrane Tuzla 7 snage 450 MW, Vijeće za državnu pomoć BiH odobrilo je u julu 2018. U septembru iste godine, Aarhus centar BiH i Bankwatch su podnijeli prigovor na ovu odluku.

Nakon što je analiza prigovora pokazala da ova odluka krši EU legislativu, Sekretarijat Energetske zajednice dvaput je savjetovao Parlament Federacije BiH da ne odobri garanciju.

Zastupnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH su se oglušili o upozorenja i odobrili su garanciju 7. marta i 1. aprila 2019. godine.

Otkako je garancija odobrena, projekat je ugrožen i dodatnim problemima, posebno povlačenjem General Electrica kao glavnog dobavljača opreme. Američka kompanija objavila je da se povlači s energetskog tržišta ugljena zbog globalnog trenda postupnog ukidanja proizvodnje takve energije.

Nakon toga, izvođač radova, kineska Gezhouba Group, ponudila je alternativnu kinesku tehnologiju koju Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo trenutno razmatra.

„Sada imamo i zvaničnu potvrdu da je garancija za kredit za Tuzlu 7 nezakonita, tako da se sada otvara i pitanje zakonitosti ugovora sa Gezhoubom. Što je još potrebno bosanskohercegovačkim donosiocima odluka da napokon prihvate činjenicu da je Blok 7 TE Tuzla propala avantura?“, rekao je Denis Žiško iz Aarhus centra Tuzla.

On je dodao da su strahovi oko snabdijevanja BiH električnom energijom prenapuhani.

„Ako prestanemo rasipati energiju i napokon počnemo ulagati u obnovljive izvore (solar i vjetar), Tuzla 7 se lako može zamijeniti“, kaže Žiško.

Nezavisni operator prenosnog sistema Bosne i Hercegovine potvrdio je da i ako Tuzla 7 ne bude izgrađena, snabdijevanje električnom energijom neće biti ugroženo najmanje do 2030. godine, a i tada samo ako potrošnja električne energije bude veća od očekivane.

„Tuzla 7 je relikvija iz prošlosti“, kaže Pippa Gallop iz CEE Bankwatch mreža.

Ona smatra da će ovaj projekat završiti kao obveza za BiH na isti način kao što se to desilo sa Blokom 6 termoelektrane Šoštanj u Sloveniji.

„Zbog nerealno niskih cijena ugljena korištenih u studiji izvodljivosti i neizbježnog uvođenja takse na CO2 emisije“, rekla je.

Presudom Ministarskog vijeća Energetske zajednice okončan je dugi postupak koji je uključivao saradnju s Vijećem za državnu pomoć Bosne i Hercegovine, kao i proces medijacije.

Bosna i Hercegovina je sada u obavezi da ispravi greške kojim je prekršila svoje obaveze iz Ugovora o Energetskoj zajednici.

Ljekarska uvjerenja na neviđeno

Niko od uposlenika „Medice“ nije o ovoj temi želio razgovarati do okončanja sudskog procesa.

Privatna zdravstvena ustanova „Medica” je za godinu dana izdala skoro dvije i po hiljade uvjerenja za polaganje vozačkog ispita, a da ljekarska komisija nije pregledala nijednu osobu.

Privatna zdravstvena ustanova „Medica“ je tokom 2016. godine izdala 2.440 lažnih ljekarskih uvjerenja za kandidate autoškola iz: Bihaća, Bosanske Krupe, Cazina, Velike Kladuše i Bužima i tako nezakonito zaradila više od 120 hiljada maraka, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

Istražni organi Unsko-sanskog kantona (USK) su utvrdili da su kandidati dobijali neophodna zdravstvena uvjerenja za polaganje vozačkog ispita i vožnju, a da ih pritom nisu ljekari pregledali.

Fiktivna uvjerenja su potpisivali članovi komisije: oftalmolog u penziji iz Bihaća Enver Budimlić, neuropsihijatri iz Bihaća, Velike Kladuše i Bosanske Krupe Andrej Ižaković, Evresa Okanović i Muhidin Šertović te specijalista medicine rada i tadašnja direktorica „Medice“ Vjekoslava Pehadžić.

Tužilaštvo Unsko-sanskog kantona optužilo je Pehadžić i osnivače ove zdravstvene ustanove Seada Seferagića, Mirzadu Seferagić i Suadu Šehić za organizovanje krivičnog djela. Osim njih, među 54 optuženih su uposlenici ove ustanove i čak 43 instruktora vožnje. Većina ih je sporazumno priznala krivicu.

Većina optuženih sa kojima je Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) stupio u kontakt nije htjela govoriti o ovoj temi.

Recept za kršenje zakona

Praksa je bila ovakva: instruktori i predstavnici 34 autoškole uzimali su od kandidata lične karte i po 50 maraka te ih predavali uposlenicima „Medice“ koji su na ranije potpisana i opečaćena bjanko uvjerenja dopisivali imena kandidata. Osim toga, istragom je utvrđeno da doktori Ižaković, koji je priznao krivicu, Pehadžić, Budimlić i Okanović u vrijeme navodnih pregleda 427 kandidata i izdavanja ljekarskih uvjerenja uopće nisu bili u Bosni i Hercegovini.

Zakon o liječništvu Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) nalaže da ljekar može izdati uvjerenje samo nakon pregleda i uvida u medicinsku dokumentaciju te određuje da ljekar koji to učini bez pregleda može biti kažnjen novčanom kaznom od 250 do 1.500 KM.

U državnom Pravilniku o zdravstvenim uvjetima koje mora ispunjavati vozač motornog vozila navedeni su svi zdravstveni problemi koji bi kandidate ograničili ili potpuno spriječili u vožnji.

Iako su pravila jasna, ova grupa ljekara, kandidata i instruktora odlučila je da ih ignoriše.

Zamjenik glavne kantonalne tužiteljice USK-a Adnan Tulić kaže: „148 lica nam je u fazi istrage potvrdilo da nikad nisu ušli u prostorije te zdravstvene ustanove”.

Pojedini instruktori i ljekari su tokom istrage potvrdili da ni ostali kandidati nisu bili pregledani. Među onima koji su dobili ljekarska uvjerenja bilo je i osoba sa fizičkim deformitetima i epilepsijom, utvrdilo je Tužilaštvo.

„Dovoljno je samo reći da je to jedna tempirana bomba koja ide u saobraćaj, koja ugrožava sve učesnike u saobraćaju”, rekla je za CIN Selma Omanović-Karakaš, specijalista medicine rada.

Niko od uposlenika „Medice“ nije o ovoj temi želio razgovarati do okončanja sudskog procesa.

Tužilaštvo USK-a je početkom 2021. godine optužilo uposlenike ove poliklinike i predstavnike autoškola da su izdali i upotrijebili fiktivna ljekarska uvjerenja.

„Govorimo o činjenicama koje smo već u određenom dijelu pravosnažno potvrdili, a ostale ćemo dokazivati, što ukazuje na mrežu, odnosno modus operandi te ustanove koji je po svojoj prirodi, načinu funkcionisanja, ništa drugo do organiziran“, kaže tužilac Tulić koji je predložio Općinskom sudu u Bihaću da od „Medice“ oduzme imovinsku korist od najmanje 121.580 KM.

Adnan Tulić, zamjenik glavne tužiteljice Tužilaštva USK-a, kaže da su izdavanje lažnih ljekarskih uvjerenja otkrili slučajno, preslušavanjem presretnutih telefonskih razgovara tokom istrage u drugom predmetu (Foto: CIN)
Adnan Tulić, zamjenik glavne tužiteljice Tužilaštva USK-a, kaže da su izdavanje lažnih ljekarskih uvjerenja otkrili slučajno, preslušavanjem presretnutih telefonskih razgovara tokom istrage u drugom predmetu (Foto: CIN)

Tužilaštvo tvrdi da su ljekari znali da uvjerenja nisu istinita i ne razmišljajući kome su dali zeleno svjetlo za upravljanje motornim vozilom su ugrozili sigurnost učesnika u saobraćaju.

„Moje mišljenje i tad, a i sada poslije podignute optužnice, da takvo ponašanje i takva radnja koja je njima opisana i stavljena na teret zasigurno nije krivično djelo”, kaže Hasan Veladžić, advokat optuženog neuropsihijatra Muhidina Šertovića.

Članovi ljekarske komisije nisu željeli govoriti o optužbama, kao ni većina instruktora. Nekoliko predstavnika autoškola je potvrdilo da su nosili novac i dokumente, ali da nisu tražili fiktivna uvjerenja. Preuzimali su gotove nalaze, ne znajući da njihovi kandidati nisu pregledani.

„Mojim branjenicima se stavlja na teret pomaganje u izdavanju takvog uvjerenja, što je za odbranu, za mene kao branioca, potpuni apsurd jer oni ne učestvuju niti mogu učestvovati u postupku ljekarskih pregleda i postupku izdavanja“, rekao je za CIN Jasmin Abdagić, advokat optuženih instruktora: Razije Mahmutović, Esada Kovačevića, Huseina Okanovića, Bešira Durakovića i Sanela Zećirevića.

On je uložio prigovor na optužnicu jer smatra da nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku FBiH i da su njegovi branjenici nevini.

Uprkos tome, Razija Mahmutović je nedavno sa Tužilaštvom potpisala sporazum o priznanju krivice, koji je upućen Sudu na potvrđivanje.

„Mi odnesemo spisak, pa, jel’ ta osoba išla nije li išla, oni sad okrivljuju nas da smo mi bili veza između toga da neko nije išao na pregled. Jest, nije – ja to ne znam, niti je to moja dužnost da znam“, kaže ona za CIN.

Troje optuženih instruktora: Hasan Mujakić, Senad Novkinić i Razija Mahmutović su već bili osuđivani na uslovne zatvorske kazne zbog davanja i primanja mita.

Do sada je 27 optuženih sporazumno priznalo krivicu. Među njima je i instruktor Irfan Kržalić.

„Javni tužioc je rekao ovako: ‘Haj’ da se nagodimo! Kao da vam to bude opomena, nastavite radite, kao, da nastavimo raditi al’ da nam to bude opomena da više to ne radimo“, kaže Kržalić.

Advokat Abdagić smatra da su optuženi koji su priznali izvršenje krivičnog djela – zbunjeni: „Oni, u biti, ne znaju ni šta su priznali”

Zabrinjavajuća statistika

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova USK-a, od 2016. do septembra 2021. godine u Kantonu se desilo 14.330 saobraćajnih nesreća u kojima je poginulo 96 osoba, a 801 je teže povrijeđena. Zbog alkohola, umora ili bolesti vozači su skrivili 481 nesreću, ali istraga ne propituju vezu nesreća sa ljekarskim uvjerenjima.

Psihologinja Jasmina Semanić Huskić 12 godina radi u ljekarskoj komisiji Doma zdravlja Cazin i smatra da kandidati sve češće odlaze po uvjerenja u privatne zdravstvene ustanove jer znaju da pregledi u Domu zdravlja nisu formalnost i da će potrajati. Ona kaže da je i sama bila izložena pritiscima da ubrza i da ne radi toliko detaljno.

„Oni tu provjeru, tu procjenu, bilo kod psihologa ili bilo kod koga drugog od članova komisije doživljavaju kao nekakvo maltretiranje i oni to i kažu. Vjerujte da vam kažu – sljedeći put neću doći ovdje, ovo sve mogu za pet minuta uraditi negdje drugo”, kaže Semanić Huskić.

Direktor Doma zdravlja, neuropsihijatar Amir Murić, zaključuje da zbog toga kandidati sve rjeđe dolaze u javnu ustanovu: „Znači, dolaze ljudi koji stvarno žele da dobiju nekakav adekvatan papir, a oni kojima je, recimo, prvo ljekarsko uvjerenje, produženje, ove mlađe generacije, oni idu svi u te nekakve privatne gdje se to, tako da kažem, štampa k’o na traci”.

Aladin Žunić, predsjednik Udruženja za promociju sigurnosti u saobraćaju iz Cazina, smatra da je najvažnije da vozači imaju validno ljekarsko uvjerenje bez kojeg ne mogu polagati vozački ispit (Foto: CIN)
Aladin Žunić, predsjednik Udruženja za promociju sigurnosti u saobraćaju iz Cazina, smatra da je najvažnije da vozači imaju validno ljekarsko uvjerenje bez kojeg ne mogu polagati vozački ispit (Foto: CIN)

Profesor u Prvoj srednjoj školi u Cazinu i predsjednik Udruženja za promociju bezbjednosti saobraćaja Aladin Žunić kaže da su brojke o stradalim zabrinjavajuće i da veliku pažnju treba posvetiti sposobnosti vozača da upravljaju motornim vozilom.

„Ako se vozač vozila kreće brzinom od 90 km/h i ako uzmemo u obzir da je vrijeme reagovanja u prosjeku jedna sekunda, pri toj samo jednoj sekundi vozač će preći 25 metara, a tek onda počinje da koči. Zamisli šta sve može da se desi u tih 25 metara! Dakle, govorimo o vozaču koji je i psihički i fizički sposoban. Šta onda da kažemo za vozača koji nije, koji ne ispunjava te uvjete?”, objašnjava Žunić, dodavši da je samo pitanje vremena da li će takvi vozači uzrokovati svoju ili tuđu smrt.

„Jednostavno, mi na našim cestama imamo toliko ubica, odnosno samoubica, da je samo pitanje kada će neko povući taj okidač.”

Učitajte još

XS
SM
MD
LG