Linkovi

Izdvojeno

Kineska firma je sedmicama prije kupovine respiratora u Federaciji upozorila o njihovoj namjeni

Ilustracija BIRN

Mala kineska kompanija za proizvodnju medicinskih aparata javno je objavila da njeni respiratori nisu za upotrebu na teško oboljelim pacijentima u bolnicama, mjesec dana prije nego što je Federacija kupila te respiratore uz tvrdnju da su namijenjeni za najteže pacijente, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) može potvrditi u zajedničkom istraživanju s kineskim medijem The Initiumom.

Kada je premijer Federacije Fadil Novalić u aprilu 2020. godine na sarajevskom aerodromu dočekao respiratore dostavljene iz Kine uz riječi kako se radi o uređajima s vrha ponude za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa, već skoro mjesec dana je bio poznat stav proizvođača da takvi respiratori nisu za liječenje najtežnih pacijenata, BIRN BiH sada može potvrditi.

Od tada do danas se u javnosti, ali i pred Sudom Bosne i Hercegovine, vode rasprave da li su vlasti bile svjesne stvarne namjene respiratora i kako su o tome obavijestili javnost. Dok državni tužioci tvrde da respiratori nisu namijenjeni za oboljele od COVID-a 19 koji su u teškom stanju, iz Vlade Federacije su objasnili da su respiratore kupili za suprotstavljanje pandemiji, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) te sarajevskog Kliničkog centra uvjeravali su javnost da posjeduju potvrde kako se radi o respiratorima namijenjenim za dugotrajno liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa.

Istraživanje BIRN-a u Kini i BiH pokazuje da je kompanija u najmanje dva javna saopćenja potvrdila da respiratore koje će kasnije kupiti Federacija ne treba koristiti za najteže pacijente.

Dokumenti i fotografije do kojih su došli novinari pokazuju unutrašnjost tvornice u kojoj su respiratori proizvođeni, koliko ih je kompanija prodala prošle godine i za koliko novca.

Kineska kompanija od isporuke respiratora nije odgovarala na upite novinara niti je koristila uobičajene načine obraćanja javnosti poput drugih kompanija. Ali je u proljeće prošle godine iskoristila jedan od zvaničnih načina komunikacije putem berze da bi razjasnila dileme oko jednog od respiratora koje proizvodi.

Sadržaj ovih saopćenja nije do sada bio poznat u BiH. Navodi iz njih mogli bi dati odgovor na jedno od glavnih pitanja o odgovornosti za nabavku respiratora vrijednih više od deset miliona maraka.

BIRN Bosne i Hercegovine je u saradnji s kineskim novinarima istraživao šta je bilo poznato i koliko je proizvođač respiratora dijelio informacije o svom proizvodu, koje su trebale biti poznate izvozniku od kojeg je “Srebrena malina” kupila ove medicinske uređaje.

Rijetke ali javne objave kompanije otkrivaju do sada nepotvrđeni dio priče o aferi “Respiratori”. Istraživanje također otkriva nivo zatvorenosti kineske kompanije, regulatora i vlasti u ovoj zemlji u slučaju ove nabavke.

Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevu. (Foto: Vlada FBiH)
Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevu. (Foto: Vlada FBiH)

Upozorenja iz Kine

Da respiratori ACM812A nisu aparati namijenjeni za intenzivnu njegu, odnosno da se ne bi trebali koristiti kod kritično ugroženih pacijenata zaraženih koronavirusom, bilo je poznato još u martu i aprilu 2020. godine, tri sedmice prije nego što su kupljeni, odnosno skoro mjesec prije nego što su i dostavljeni u Bosnu i Hercegovinu.

Kompanija “Beijing Aerospace Changfeng Co.” je u martu i aprilu 2020. objavila niz saopćenja za javnost u kojima navodi da respirator ACM812A ima ograničene mogućnosti. Kompanija je to uradila nakon povećanja interesa za njene proizvode na početku pandemije koje je dovelo do velikog rasta vrijednosti dionica ove kompanije.

U saopćenjima kompanije zaključuje se da je interesovanje zasnovano na nepotpunim informacijama nakon rasta potražnje i prodaje respiratora u vrijeme prvih mjeseci pandemije koronavirusa. Jedna od takvih informacija bila je vezana za respirator ACM812A.

Poseban dio saopćenja objavljenog 27. marta 2020. odnosi se na objašnjenje o funkciji i namjeni respiratora ACM812A, koji će za nekoliko sedmica postati vijest broj jedan u Bosni i Hercegovini. U saopćenju stoji da respiratori ACM812A, koje kompanija proizvodi i prodaje, generalno spadaju u kategoriju “transportnih respiratora”.

Model ACM812A ima samo osnovne funkcije podrške disanja i ne može još podržati kompleksnije potrebe podrške disanja za kritično oboljele”, kaže se u saopćenju.

Kompanija se odlučila ova saopćenja objaviti na zvaničnoj stranici berze u Šangaju.

U danima nakon prvog, izdata su još četiri saopćenja, a dio u vezi sa ACM812A bio je gotovo isti.

“Respirator koji trenutno proizvodimo i prodajemo jeste transportni respirator ACM812A, koji ima samo osnovnu respiratornu funkciju i još nije u mogućnosti da se koristi u kompleksnijim potrebama disanja kod pacijenata u kritičnom stanju”, kaže se u saopćenjima objavljenim 28. marta i 2., 3. i 8. aprila 2020. godine.

Kompanija “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u prodaju respiratora srbijanskoj firmi, nije odgovorila na upit da li je bila upoznata sa sadržajem saopćenja proizvođača i da li je o tome obavijestila “Srebrenu malinu” ili druge kompanije.

Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli. (Foto: BIRN BiH)
Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli. (Foto: BIRN BiH)

Javni istupi proizvođača bacaju i novo svjetlo na dokaze o saznanjima o stvarnoj namjeni respiratora predstavljene na suđenju protiv Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, Fahrudina Solaka, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), pravnog lica “F.H. Srebrena malina” i vlasnika ove firme Fikreta Hodžića, te Jelke Milićević, zamjenice premijera Federacije i federalne ministrice finansija.

Novalić, Solak i Hodžić te pravno lice “Srebrena malina” iz Srebrenice terete se, između ostalog, za pranje novca, zloupotrebu položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, dok se Milićević na teret stavlja nesavjestan rad u službi.

U ranijem saopćenju Tužilaštva BiH istaknuto je da nije preporučeno korištenje isporučenih respiratora u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti COVID-19, što je utvrđeno vještačenjem.

Dok se u BiH još uvijek vode rasprave o stvarnoj namjeni respiratora, saopćenja koja je kompanija “Beijing Aerospace” objavila i dalje su bila dostupna na stranici Šangajske berze, jedne od najvećih na svijetu. Čini se da je kompanija odabrala stranicu berze kao jedinu platformu za obraćanje poslovnim partnerima.

Iz ove kompanije nisu odgovorili na više upita na engleskom i kineskom jeziku upućenih putem e-maila.

QR kod koji se nalazi na respiratorima kupljenim za Federaciju vodi na adresu koja je nedostupna iz BiH. Za korisnike u Kini ovaj kod vodi na kanal kompanije na aplikaciji za komuniciranje WeChat.

Tamo je kompanija u martu 2020. godine objavila nekoliko fotografija svojih proizvodnih pogona. Na fotografijama se vidi nekoliko manjih prostorija i manji broj radnika. Pogoni koji su prikazani na fotografiji ne podsjećaju na velike proizvođače medicinske opreme.

Bivši uposlenik ovu kompaniju opisuje kao malog proizvođača medicinske opreme koji ima malo ili gotovo nikakvog uticaja na cijene svojih proizvoda širom svijeta. On danas radi za drugog poznatog proizvođača respiratora u Kini – “Mindray”.

“Aerospace” je sam po sebi mala kompanija, koja vjerovatno nije u stanju utjecati na dobavljače i prisiliti ih da ne napuhavaju cijene, kaže on.

Fotografije unutrašnjosti tvornice respiratora. (Foto: Beijing Aerospace, WeChat)
Fotografije unutrašnjosti tvornice respiratora. (Foto: Beijing Aerospace, WeChat)

Dionice “Aerospacea” su skočile u vrijeme naglog rasta prodaje respiratora i druge medicinske opreme na samom početku pandemije koronavirusa, pokazuju podaci berze. Kompanija je u saopćenjima na berzi pokušala komunicirati sa investitorima i zainteresovanim kupcima. Tako u tekstu saopćenja, između ostalog, negira medijske napise kako je “Aerospace” proizvođač fokusiran na respiratore te naglašava kako su investitori pretjerali u komuniciranju o proizvodnji i prodaji respiratora.

U saopćenju se ističe da je “Beijing Aerospace” 2019. godine prodao svega 201 primjerak respiratora ACM812A po ukupnoj cijeni od 3,25 miliona juana, što je oko 813.000 konvertibilnih maraka (KM) i što “predstavlja malu frakciju nihovog poslovanja”.

Finansijski izvještaji kompanije “Beijing Aerospace” za 2019. pokazuju da su imali zanemarivu prodaju svojih respiratora, ali je od januara do juna 2020. godine ona značajno porasla. Prema podacima iz polugodišnjeg izvještaja za 2020., ACM812A je prodat u oko 6.560 primjeraka po cijeni od po 8.000 KM.

Prema polugodišnjem izvještaju, priliv novca od prodaje zabilježene u prvoj polovini 2020. godine iznosi oko 56 miliona KM, a samo od prodaje respiratora ACM812A“Aerospace” je imao priliv od 53 miliona KM, što predstavlja više od 90 posto prihoda od prodaje medicinske opreme u prvoj polovini 2020. godine.

Finansijski izvještaj ne navodi pojedinačnu cijenu respiratora. Bivši radnik “Aerospacea” kaže kako je uobičajena cijena respiratora ACM812A prije pandemije bila oko 50.000 kineskih juana, što je oko 12.500 KM. Ali drugi ugovori pokazuju da se cijena respiratora mijenjala. Tokom 2018. godine i prodaje respiratora za bolnicu u kineskoj provinciji Hainan, respiratori su prodavani za 105.000 juana, odnosno za oko 26.000 KM.

Izvještaj kompanije za 2019. godinu pokazuje 201 prodani respirator ACM812A po cijeni od 3,25 miliona juana, što prosječnu cijenu stavlja na 15.500 juana ili oko 3.900 konvertibilnih maraka.

Federacija Bosne i Hercegovine je 100 respiratora ACM812A sredinom aprila 2020. godine platila 30 miliona juana ili oko 73.000 konvertibilnih maraka po komadu.

Nekoliko tih respiratora danas “skuplja prašinu” u hangaru Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj nedaleko od Viteza. Direktor bolnice Velimir Valjan ne želi da ih koristi jer su se, kako kaže, pokazali neefikasnim za pacijente s teškom kliničkom slikom.

Ekipa BIRN-a BiH je na policama skladišta izbrojala sedam aparata nedugo nakon što je direktor objasnio zašto su, nakon dobijenih donacija Federalne uprave civilne zaštite i Ujedinjenih Arapskih Emirata, naposljetku tu i smješteni.

Respiratori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za vrijeme posjete BIRN-a BiH nisu bili verifikovani ni servisirani, dok su aparati iz kontingenta “Srebrene maline” bili i servisirani i verifikovani.

Uprkos tome, bolnica ne koristi respiratore jer su se tokom testiranja pokazali neefikasni.

“Naši anesteziolozi su ih probali, i nakon dvije minute zaključili da oni nisu za korištenje u jedinicama intenzivnog liječenja jer nemaju sve potrebne modove koje trebaju takvi aparati. Prije svega to je CPAP mod, mod za terapiju kisikom s visokim protocima”, kaže Valjan.

On je objasnio da respiratori ACM812A daju drugačije rezultate sa istim parametrima od drugih koje ova bolnica ima.

“Stavite ga minutu na pacijenta i vidite da to nije to, da počne padati saturacija i da pacijentu nije dobro. Bilo je dovoljno dvije minute da ljudi koji se time bave kažu: ‘Ovo je nesigurno za upotrebu i ovo nećemo koristiti.’”

“Ako neko misli da ih zna koristiti, mi smo spremni da, uz saglasnost FUCZ-a, ustupimo nekoj ustanovi te aparate”, kaže Valjan.

Bolnica u Novoj Biloj nije jedina zdravstvena ustanova koja ne želi koristiti respiratore nabavljene u aprilu 2020. godine. Aparati nisu korišteni ni u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Tuzli, potvrdio je ranije direktor Vahid Jusufović.

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) potvrdili su da koriste respiratore ACM812A “u okviru uputstava koje je prilikom edukacije dao predstavnik proizvođača”.

U odgovoru redakciji BIRN-a BiH koji je u aprilu 2021. godine potpisala direktorica Sebija Izetbegović stoji kako se respiratori koriste u tretmanu pacijenata oboljelih od COVID-a 19.

“Mi ga koristimo u namjeni za koju je zaprimljen kao donacija FUCZ-a, odnosno za liječenje COVID-19 pacijenata, a u skladu s njegovim performansama i u kapacitetu u kojem je to moguće”, rekli su iz KCUS-a.

Na pitanje BIRN-a BiH koliko dugo respirator može biti korišten na jednom pacijentu, iz KCUS-a je odgovoreno da, prema uputstvu proizvođača, ako je stacioniran, može se koristiti “tri do sedam dana, ukoliko radi samo na bateriji, odnosno portabilan, do četiri sata”.

Iz Federalne uprave civilne zaštite nisu odgovorili na zahtjeve za razgovor niti komentar zbog istrage koja je u toku.

Niti jedna od zdravstvenih institucija ili institucija vlasti nije BIRN-u BiH dostavila dokumente u kojima bi se precizno navodila namjena respiratora. Među njima su bolnice u Goraždu, Zenici, Tešnju, Gračanici, Novoj Biloj, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. U dokumentima koje su dobile bolnice u Novoj Biloj i Tuzli, a u koje je BIRN BiH imao uvid, ne navodi se da li se respiratori koriste u kolima hitne pomoći ili na odjelima intenzivne njege.

Na suđenju Novaliću i ostalima, u dokaze je uvrštena i poruka izvjesnog Edvina Kučukovića, koji 3. aprila 2020. godine tadašnjeg direktora Ureda Vlade FBiH Hasana Ganibegovića moli da proslijedi Novaliću njegovu poruku, u kojoj navodi: “Čuvajte se respiratora koji su sada na stanju. Nisu odgovarajući za ovu vrstu tretmana.” Kučuković, prema navodima tužioca, dodaje da pacijenti umiru zbog nekontrolisanog pritiska.

Izbjegavanje pitanja o namjeni respiratora

Iz kompanije za servis uređaja “Dre Medical”, čiji se podaci nalaze na respiratorima u nekoliko bolnica koje su posjetili novinari BIRN-a BiH, nisu odgovorili na pisani upit o dokumentima u kojima se navodi namjena respiratora. Beogradska firma “Profesional Medic” također nije odgovorila na upite BIRN-a BiH.

Kompanija “Verlab”, koja je verifikovala respiratore, kaže kako su izdali certifikate o verifikaciji i samim tim “uređaji se smiju koristiti u skladu s preporukom proizvođača”.

“‘Verlab’ ni na koji način ne može sugerirati ljekarima u kojim situacijama trebaju da koriste bilo koji od aparata, pa tako niti ove. Servisiranje i instalaciju aparata, kao i obuku korisnika, vrši isključivo ovlašteni serviser, a ne ‘Verlab’. (…) ‘Verlab’ nema nikakvu komunikaciju sa ovim ili bilo kojim drugim proizvođačem, niti imamo potrebu za takvo nešto. Komunikaciju s proizvođačem bi trebalo da ima i ostvaruje isključivo njihov ovlašteni predstavnik/servis. Zbog toga i postoje”, rečeno je za BIRN BiH.

Bivši radnik “Beijing Aerospacea”, kompanije iz Narodne Republike Kine od koje su kupljeni respiratori, koji je pristao razgovarati anonimno, objašnjava kako se raspiratori ACM812A u toj zemlji koriste u ambulantnim vozilima i u situacijama pružanja prve pomoći. Također, koriste se prilikom transporta pacijenata iz urgentnih centara u jedinicu intenzivne njege te iz urgentnog centra u operacijsku salu. Dodaje da se, zbog njihovog ograničenog raspona apliciranja, jako rijetko koriste u odjeljenjima intenzivne njege.

“Ovaj model ne doprinosi puno borbi protiv pandemije. Treba nam respirator za intenzivnu njegu i respiratorska oprema za visoki protok, a ne transportni respirator i CPAP respirator koji ne pomažu puno u borbi protiv bolesti”, kaže bivši radnik “Aerospacea”.

Kineska vlada je suvlasnik kompanije “Beijing Aerospace”, a prema tvrdnji iz same kompanije, “Aerospace” je jedini proizvođač medicinske opreme u državnom vlasništvu. Osim ACM812A, koji je kreiran nakon epidemije SARS-a, drugi poznati proizvod kompanije jeste respirator Athena8500, čija proizvodnja nije bila u zamahu početkom 2020. godine.

Suprotno stavu kompanije, Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine je 3. juna 2020. godine, reagujući na tekstove medija u BiH, na svojoj zvaničnoj stranici objavilo sažeti prevod dva novinska članka objavljena u BiH u kojima su respiratori predstavljeni kao dobri aparati, a na osnovu tvrdnji ljekara iz Hrvatske.

“Hrvatski anesteziolog potvrdio je da respirator ACM812A koji je kupila BiH može biti korišten u “širokoj lepezi aplikacija” i da može biti korišten kao mobilni i fiksni aparat. Može biti korišten kao invazivni respirator i neinvazivni respirator i efikasan je u liječenju pacijenata sa novom koronarnom upalom pluća”, stoji, između ostalog, u saopćenju kineskog Ministarstva trgovine.

Saopćenje kineskog Ministarstva trgovine jedino je poznato oglašavanje kineskih institucija u vezi sa ovom aferom.

Ambasada Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit o slučaju respiratora.

Druge kompanije koje su na nekin način bile uključene u nabavku respiratora također danas odbijaju bilo kakav razgovor o ovoj temi.

Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)
Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

U optužnici protiv Novalića i ostalih spominje se kompanija “BTL Medical Montenegro”, koju je Fikret Hodžić, tvrdi Tužilaštvo BiH, kontaktirao i koja je ponudila 100 respiratora ACM812A za novac koji je već bio uplaćen iz budžeta Federacije.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar kompanije “BTL”.

Kompanija “BTL Medical Montenegro” je prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata Crne Gore od 31. septembra 2021. godine označena kao blokirano pravno lice, uz blokadu 5,6 miliona eura. Prema pisanju crnogorskih medija, radi se o blokiranim sredstvima zbog sudske potražnje beogradske firme “Sinofarm”.

“Sinofarm” je tužio “BTL Medical Montenegro” zbog nerealizovane isporuke respiratora u aprilu 2020. godine. Prema pisanju BIRN-a Srbije, “Sinofarm” i “BTL” potpisali su 28. marta ugovor za nabavku 200 respiratora marke ACM812A, ukupne vrijednosti pet miliona eura, a drugi, dan kasnije, o nabavci 200 respiratora marke Shangrila 510S, ukupne vrijednosti 3,9 miliona eura.

Rok za isporuku skupljih i većih respiratora bio je već 30. mart, a onih jeftinijih i manjih 14. april 2020. godine.

“Nakon zaključenja ugovora i prijema avansa od 8.900.000 eura, ‘BTL Medical’ krši svoje ugovorne obaveze, ne dostavlja respiratore i obavještava ‘Sinofarm’ da sad pak ne može da isporuči respiratore do kraja aprila 2020. godine, nasuprot ranije datim tvrdnjama i garancijama da se isti nalaze na lageru ove kompanije”, kazali su advokati “Sinofarma” za BIRN Srbije.

Kada je novinar u Kini pozvao kompaniju “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u posao nabavke u Federaciji BiH, iz ove kompanije su rekli da se više ne bave prodajom respiratora.

Ovo istraživanje urađeno je u saradnji sa The Initiumom, nezavisnim medijem na kineskom jeziku sa sjedištem u Singapuru. Ning Hui, novinarka The Initiuma koja izvještava iz Bruxellesa, doprinijela je ovom istraživanju.

See all News Updates of the Day

Britanija u BiH šalje vojne stručnjake za 'suprotstavljanje ruskom uticaju'

British Prime Minister Boris Johnson attends the round table of the first meeting of a NATO summit in Madrid, Spain June 29, 2022.

"Ne možemo dozvoliti da Zapadni Balkan postane još jedno igralište za (ruskog predsjednika Vladimira) Putinove pogubne težnje", naveo je u izjavi premijer Boris Johnson.

Britanija šalje vojne stručnjake u Bosnu i Hercegovinu (BiH) kako bi se suprotstavili ruskom uticaju i "pojačali misiju NATO-a i promovirali stabilnost i sigurnost" u zemlji, saopšteno je iz britanske vlade.

"Raspirujući vatru secesionizma i sektaštva", konstatovao je Johnson, "Rusija nastoji da preokrene uspjehe u posljednje tri decenije u Bosni i Hercegovini".

"Zato pojačavamo podršku Bosni i Hercegovini, odazivamo se pozivu naših prijatelja da pomognu u zaštiti mira koji s pravom zaslužuju", poručeno je iz Londona.

Dva stručnjaka za borbu protiv dezinformacija i reformu odbrane radiće s Oružanim snagama BiH i NATO-om na održavanju mira i sigurnosti u zemlji, saopšteno je iz britanske vlade. Britanija će takođe obezbijediti sredstva za jačanje cyber sigurnosti u BiH, čineći zemlju otpornijom na napade.

"Bosna i Hercegovina se trenutno suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom u svom poslijeratnom periodu, a secesionistički lideri aktivno rade na stvaranju daljih podjela i sukoba. Ove planove podržava Moskva kao dio Putinovog nastojanja da potkopa i evroatlantske integracije Bosne i njenu stabilnost", upozorili su iz britanske vlade.

Koga šalje London?

Na zahtjev NATO štaba u Sarajevu, navode u saopštenju, vojni ekspert za borbu protiv dezinformacija Ujedinjenog Kraljevstva i savjetnik za civilnu stratešku odbranu biće raspoređeni za podršku i obuku Oružanih snaga BiH.

Ekspert za borbu protiv dezinformacija će ojačati NATO štab i sposobnost Bosne i Hercegovine da se odupre zloćudnim utjecajima - pomažući blokirati ruske i druge napore da se posija nepovjerenje i podriva demokratija u zemlji i regionu.

Novi strateški savjetnik za odbranu podržat će reformu odbrane u zemlji, pomažući im da razviju moderne, reprezentativne oružane snage dovedene do standarda NATO-a.

Za cyber sigurnost 750.000 funti

Osim toga, Britanija je najavila da će obezbijediti 750.000 funti za uspostavljanje odličnog centra za cyber sigurnost u okviru Univerziteta u Sarajevu. To će, poručuju iz britanske vlade, "ojačati odbranu Bosne i Hercegovine od cyber napada - koji mogu povrijediti ljude unutar i izvan zemlje".

Najavili su kako će "Ujedinjeno Kraljevstvo blisko sarađivati s medijima i bosanskim institucijama kako bi ih opremila alatima za identifikaciju i ublažavanje efekata laži i dezinformacija".

Takođe je rečeno kako britansko Ministarstvo odbrane trenutno radi sa kolegama u BiH kako bi zemlja ostala čvrsto na evroatlantskoj putanji, razvijajući sposobnost i otpornost koje su Oružanim snagama BiH potrebne za suočavanje sa sigurnosnim izazovima.

Početkom juna ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić zatražio dodatnu pomoć NATO-a u "osiguranju sigurnosti i stabilnosti u BiH".

Sredinom juna iz Parlamentarne skupštine NATO-a saopšteno je kako se BiH nosi s najtežom političkom krizom otkako je prije gotovo trideset godina izašla iz pepela ogorčenog građanskog rata.

"U trenutku ozbiljne međunarodne napetosti u Evropi povezane s ruskim ratom protiv Ukrajine, unutrašnja kriza u BiH sada stvara ozbiljnu zabrinutost u glavnim gradovima NATO-a i Evropske unije (EU)", ocijenjeno je nakon posjete delegacije Parlamentarne skupštine NATO-a Bosni i Hercegovini.

Šta su otkrila dosadašnja salušanja o upadu u Kongres SAD

Šta su otkrila dosadašnja salušanja o upadu u Kongres SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Dosadašnja saslušanja otkrila su brojne činjenice od napadu Trumpovih pristalica na Kapitol 6. januara. Trump je znao da su njegove pristalice naoružane, znao je da izborne prevare nije bilo ali uprkos tome usmjerio je gomilu prema Kongresu.

Nova NATO strategija cilja Rusiju, Kinu

A general view during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Čelnici država i vlada NATO-a na sastanku u Madridu u srijedu odobrili su novi Strateški koncept saveza, u kojem se imenuju “agresija Rusije”, “sistemski izazovi koje postavlja Narodna Republika Kina” i “produbljivanje strateškog partnerstva” između dviju zemalja kao glavni prioriteti.

U ovom dokumentu zapadni vojni savez koji je formiran nakon Drugog svjetskog rata definirao je Rusiju kao “najznačajniju i najizravniju prijetnju” i po prvi put se pozabavio izazovima koje Peking postavlja prema sigurnosti, interesima i vrijednostima NATO-a.

Na summitu koji traje do četvrtka, savez se složio pojačati potporu Ukrajini dok se brani od ruske invazije, koja je sada u svom petom mjesecu. Glavni tajnik Jens Stoltenberg rekao je novinarima ranije da će NATO povećati broj vojnika u stanju pripravnosti za više od sedam puta na više od 300.000 - usred onoga što je opisao kao "najozbiljniju sigurnosnu krizu" od Drugog svjetskog rata.

US Boosts Deployments in Europe as NATO Summit Warns of Russian Threat
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

U srijedu je predsjednik Joe Biden najavio da Sjedinjene Države jačaju svoju vojnu prisutnost u Europi, uključujući raspoređivanje dodatnih pomorskih razarača u Španjolskoj i pozicioniranje više vojnika drugdje, kao odgovor na "promijenjeno sigurnosno okruženje" i za jačanje "kolektivne sigurnosti".

Biden je rekao da će SAD uspostaviti stalno sjedište za američki 5. armijski korpus u Poljskoj, dodati rotirajuću brigadu od 3000 vojnika i 2000 drugog osoblja sa sjedištem u Rumunjskoj, kao i poslati dvije dodatne eskadrile borbenih zrakoplova F-35 u Britaniju .

"Ranije ove godine, povećali smo 20.000 dodatnih američkih snaga u Europu kako bismo ojačali naše linije kao odgovor na agresivni potez Rusije, čime smo ukupan broj naših snaga u Europi dosegli 100.000", rekao je, dodajući da će SAD nastaviti prilagođavati svoj obrambeni stav "na temelju prijetnja u bliskoj konzultaciji s našim saveznicima.”

Također u srijedu, u virtualnom obraćanju NATO-u, ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy rekao je da njegova zemlja treba naprednije oružje i otprilike 5 milijardi dolara mjesečno za obranu.

"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine. Ovo je rat za pravo da diktira uvjete u Europi - za to kakav će biti budući svjetski poredak", rekao je Zelenskiy čelnicima samita.

Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
Ukraine's President Volodymyr Zelenskyy addresses leaders via a video screen during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

NATO saveznici planiraju nastaviti pružati vojnu i vrstu potpore Ukrajini na neodređeno vrijeme, rekao je Charly Salonius-Pasternak, sigurnosni analitičar na Finskom institutu za međunarodne poslove.

“Ono što sam kolektivno čuo od svih je taj uvid u to koliko je važno da Rusija ne pobijedi, a ideja je da, ako Rusija nauči lekciju da joj široko rasprostranjena upotreba vojne sile nešto dobije, Europa neće biti stabilna ili sigurna u budućnost i stoga Rusija ne smije pobijediti, Ukrajina mora pobijediti”, rekao je za Glas Amerike.

Značajan pomak

Jezik NATO-ovog strateškog koncepta sugerira značajan pomak u njegovom jedinstvu i osjećaju hitnosti u suparništvu velikih sila, rekla je Stacie Goddard, profesorica političkih znanosti na Wellesley Collegeu. Istaknula je upozorenje saveza na produbljivanje rusko-kineskog partnerstva kao izazov postojećem poretku.

"Naravno, ovo su samo riječi, ali i novost i jasnoća retorike su upečatljivi", rekla je za VOA.

Peking vojno ne podupire ruski rat u Ukrajini, ali kineski čelnik Xi Jinping izjavio je potporu Moskvi oko pitanja "suverenosti i sigurnosti". Zemlja nastavlja kupovati ogromne količine ruske nafte, plina i ugljena.

"Ovo se smatra iznimno prijetećim, ne samo za Sjedinjene Države, već i za Europu", rekao je za Glas Amerike Robert Daly, direktor Kissingerovog instituta za Kinu i Sjedinjene Države u Centru Woodrow Wilson.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je novinarima u utorak da saveznici imaju "sve veću zabrinutost zbog kineske nepoštene trgovinske prakse, upotrebe prisilnog rada, krađe intelektualnog vlasništva i njihovih maltretiranja i prisilnih aktivnosti, ne samo u Indo-Pacifiku, već i širom svijeta."

NATO-ov strateški koncept je procjena sigurnosnih izazova i usmjerava političke i vojne aktivnosti saveza. Posljednji je usvojen na NATO summitu u Lisabonu 2010. godine, a ironično je uključivao riječi: “NATO ne predstavlja prijetnju Rusiji. Naprotiv: želimo vidjeti istinsko strateško partnerstvo između NATO-a i Rusije.”

NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
NATO Secretary General Jens Stoltenberg, center, shakes hands with Finland's President Sauli Niinisto, right, during a round table meeting at a NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

Švedska i Finska

Biden je pohvalio turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je u utorak odustao od svojih prigovora na kandidature Švedske i Finske za pridruživanje savezu.

"Želim vam posebno zahvaliti za ono što ste učinili na sastavljanju situacije u vezi s Finskom i Švedskom, i za sav nevjerojatan posao koji radite kako biste pokušali izvući žito iz Ukrajine", rekao je Biden Erdoğanu tijekom jednoga dana -jedan sastanak na marginama summita.

President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.
President Joe Biden meets with Turkey's President Recep Tayyip Erdogan during the NATO summit in Madrid, Spain, June 29, 2022.

S obzirom na to da je Ankara ukinula svoj veto na članstvo u NATO-u za Finsku i Švedsku, administracija je dala podršku potencijalnoj prodaji američkih borbenih zrakoplova F-16 Turskoj.

Kako NATO namjerava proširiti članstvo, summit je također bio usredotočen na jačanje partnerstava sa zemljama koje nisu članice NATO-a. Na summitu sudjeluju čelnici Australije, Japana, Južne Koreje i Novog Zelanda.

"Predsjednik Putin nije uspio zatvoriti vrata NATO-a", rekao je Stoltenberg. “Dobija suprotno od onoga što želi. On želi manje NATO-a. Predsjednik Putin dobiva više NATO-a ulaskom Švedske i Finske u naš savez.”

NATO-ov Strateški koncept također navodi da su klimatske promjene “definirajući izazov našeg vremena”.

Chris Hannas iz Glasa Amerike i Henry Ridgwell iz Madrida pridonijeli su ovoj priči.

Građani nastavljaju napuštati BiH zbog političkih pritisaka i besperspektivnosti

Banja Luka, June 2022.

Mladi, stručni, radno sposobni građani, pa i čitave porodice masovno se iseljavaju iz Bosne i Hercegovine. Najčešće ističu da je razlog odlaska politička agonija u kojoj im se pred izbore obećava bolja budućnost, a nakon izbora pod „legalno” prodaje kriminal, korupcija i nepotizam.

Stručnjaci smatraju da zbog masovnog odlaska najproduktivnijeg dijela stanovništva BiH postaje zemlja staraca, jer od 2005. godine bilježi trend drastičnog smanjenja broja novorođenih.

Prema posljednjem izvještaju Agencije za statistiku BiH, tokom prva tri mjeseca 2022. godine registrovano je 5 711 živorođene djece što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje pad broja živorođenih za 1,83%. Umrlo je 12 976 lica, što u odnosu na isti period 2021. godine pokazuje rast broja umrlih za 10,97%.

BiH je 1996. godine imala 46.594 rođenih i 25.152 umrlih, dok je prošle godine rođeno 25.870 djece, a umrlo 48.503 osoba.

Dok stručnjaci upozoravaju da je potrebno hitno djelovati i poduzeti potrebne mjere kako bi se zaustavio ili bar donekle smanjio trend iseljavanja iz BiH u narednom periodu, vlasti ne rade ništa po tom pitanju.

Svoj kadar zaposlili su u institucijama, a pripremaju i olakšice za zapošljavanje stranaca.

„Zašto bi političari mijenjali poredak koji im daje sve, a ne traži ništa za onaj u kojem bi postojala vladavina prava, tržišna ekonomija i civilno društvo. Oni grade svijet za sebe, dualno društvo, a ne za narod, koji stoga odlazi u zemlju ili iz zemlje. Od 2005. godine broj umrlih nadmašuje broj rođenih, i to sve više“, kaže u razgovoru za Glas Amerike Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Science and Technology (SSST) i redovni profesor na Ekonomskom fakultetu.

Razlog odlaska bh. građana, kako kaže, može se opisati samo jednom rječju – besperspektivnost.

U posljednjoj deceniji tako se osjećalo gotovo pola miliona ljudi, koliko ih je napustilo zemlju od popisa stanovništva 2013. godine, prema rezultatima istraživanja Unije za održivi povratak i integracije BiH.

Njihovi podaci ukazuju da su najčešći razlozi odlaska nestabilna politička situacija, bolja budućnost za porodicu i djecu u inostranstvu, korupcija, veći kvalitet života u inostranstvu i veća mogućnost uspjeha za mlade u inostranstvu.

Biljana Kuridža, Inženjerka geodezije
Biljana Kuridža, Inženjerka geodezije

Kofere pakuje i Banjalučanka Biljana Kuridža, diplomirana inženjerka geodezije, koja se nada se da će ove godine uspjeti pronaći posao u Njemačkoj.

Iako je odmah nakon fakulteta imala želju za odlaskom, Biljana je odlučila pružiti šansu svojoj zemlji. Upisala je master studije, te tražila posao pripravnika kako bi mogla položiti stručni ispit.

Međutim, nije imala puno uspjeha. Tek nakon više od godinu i po dana dobila je priliku za pripravnički staž u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, ali je ubrzo shvatila šta je kao radnika očekuje, ako ostane u Bosni i Hercegovini.

„Za vrijeme školovanja sam smatrala da je normalno imati ugovor o radu, platu, osiguranje, pravo na bolovanje, godišnji odmor i sve što je pravo jednog zaposlenog radnika. Onda sam shvatila da je realnost kod nas malo drugačija. Pripravnički staž jedno vrijeme nije bio plaćen, a onda je uvedena simbolična naknada. Što bi kod nas rekli 'bolje išta, nego ništa'“, priča Biljana za Glas Amerike, koja je se nakon toga susrela i sa pojmom 'ugovor o djelu' i rad na normu.

„Radite, nemate godišnji odmor, nemate osiguranje, a zarada zavisi od vašeg učinka, nekad dostojno inženjera, a nekad nedovoljno za platiti režije. Ukoliko i postoji ugovor o radu, iz iskustva mojih kolega sam čula da je 'prijava na minimalac' ili malo više, a ostatak dobijete u koverti. Nije tako samo u mojoj struci, već u cijeloj državi“, ističe ona.

Ovakvi uslovi rada, ali i politički pritisci, kako kaže, bili su motiv da bolju budućnost, ipak, potraži u Njemačkoj.

„Da bi se zadržao bilo kakav posao potrebno je prikloniti se jednom režimu. Nikad nisam bila zainteresovana za politiku. Možda nije u redu za jednog akademskog građanina da nema interes za politiku, ali ja sam svoj život zamišljala tako da se bavim svojom strukom, da živim pošteno od svoje plate i da se od mene ne traži ili podrazumijeva bilo kakva aktivnost za koju nemam interes”, ističe Biljana.

Samo u Njemačku i Sloveniju, prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, u prvom kvartalu ove godine otišlo je više od pet hiljada radnika.

Svojim odlaskom Biljana će se upisati na listu od 23.000 mladih ljudi do 29 godina, koji će prema istraživanju koje je objavio Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFP) napustiti BiH u 2022. godini.

Tokom 2021. godine to je učinilo oko 170 hiljada građana – gotovo grad veličine Banjaluke.

„Ljudi vide budžetsku klasu, koja vodi računa o parcijalnim interesima, i prekarijat, obespravljeno radništvo. I oni koji potencijalno čine srednju klasu kao poduzetnici i profesionalci ne vide da će im sutra biti bolje no danas. Upravljači ne stvaraju ambijent u kojem će ljudi imati priliku da pošteno žive i rade, nego ambijent u kojem se, kažu, brinu o svom narodu. A kako se brinu, pokazuju odlasci iz etnički homogenih prostora“, objašnjava profesor Domljan.

Banja Luka, June 2022.
Banja Luka, June 2022.

Vlasti u entitetu Republika Srpska prilikom kreiranja zakona često se pozivaju na vitalni nacionalni interes. Međutim, umjesto rješenja kojima bi zadržali svoj narod u zemlji, predlažu izmjene Zakona kako bi lakše zaposlili strane državljane.

Duško Ivić šef Kluba poslanika DNS-a u Narodnoj skupštini RS nedavno je rekao da su izmjene zakona o lakšem zapošljavanju stranaca jasan pokazatelj da je demografija najveći problem u Republici Srpskoj.

Ističe da je do ovih problema dovela sistemska korupcija i da se sada „ni u jednoj javnoj ustanovi, ni u jednom javnom preduzeću ne može naći nijedan zaposleni koji nije član vladajuće partije, a oni koji nisu članovi vladajuće partije dobijaju otkaz“.

„Prvo smo imali odlazak stručne radne snage, obrazovane radne snage, odlazak mladih, a sada imamo odlazak mladih porodica. I to porodica koje imaju djecu i imaju ovdje zasnovan radni odnos, ali žele da odu. Trajno gubimo populaciju. Tim ljudima nije problem visina plate, već manjak perspektive u Republici Srpskoj“, rekao je Ivić.

Profesor Domljan smatra da je u postojećim okolnostima nemoguće zaustaviti negativan trend odlaska, ali da zaokret zapravo može napraviti samo neka nova generacija političara „koja neće voditi u bolju prošlost nego u bolju budućnost“.

„Zamislite da tvornica gubi sposobne radnike i klijente, a da to upravljače tvornice ne brine. Nužno je da volan preuzmu oni koji će shvatiti da se gubitak radnika i klijenata može nadoknaditi rastom produktivnosti i izvozom. Stoga je izlaz u imigraciji i, u slučaju adekvatnih politika na srednji rok, u kružnim migracijama“, objašnjava profesor Domljan.

On je podsjetio da je od 2000. do 2020. bh. ekonomija rasla po stopi od 2.5%, a ako tako nastavi, neće ni za stoljeće postati zemlja visokog dohotka. U BiH, kako kaže, za to jednostavno ne postoji politička snaga.

BiH je uporedio s Estonijom, koja ima svega 1,3 miliona stanovnika, a 10 kompanija vrijednosti veće od milijardu dolara - najviše u Evropi po glavi stanovnika, dok u BiH nema niti jedne takve kompanije. Dodaje da Estonija ima i najveći broj startupa po glavi stanovnika u Evropi, dok je u svega nekoliko zemalja svijeta teže pokrenuti biznis nego u BiH.

„Upravljačke grupe nemaju nikakvu ideologiju osim 'jamljanja' javnog, počevši od društvene svojine koju su 'privatizirali', pa uvećali raznim koncesijama, subvencijama, tenderima, subvencioniranim kreditima i sl. I ne samo što 'jamljaju' ono što su prethodne generacije stvorile, nego 'jamljaju' i od novih generacija, zadužujući ih kod bilo koga ko im želi dati bilo kakav kredit“, kaže Domljan.

Statistika pokazuje da su mladi ljudi u BiH davno shvatili da ne žele biti polog za takve kreditne aranžmane. Mnogi se odriču i bh. državljanstva, a službena evidencija pokazuje da je od kraja rata to učinilo blizu 85.000 ljudi.

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH

Bubonjić: Vlasti RS nastavljaju razgradnju BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:46 0:00

Nepriznavanjem odluka Ustavnog suda, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nastavlja da razgrađuje državu Bosnu i Hercegovinu .Ističe ovo u razgovoru sa dopisnikom Glasa Amerike, Draganom Stegićem, profesor Nezavisnog univerziteta u Banjaluci, Mladen Bubonjić.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG