Izdvojeno
Kineska firma je sedmicama prije kupovine respiratora u Federaciji upozorila o njihovoj namjeni
Mala kineska kompanija za proizvodnju medicinskih aparata javno je objavila da njeni respiratori nisu za upotrebu na teško oboljelim pacijentima u bolnicama, mjesec dana prije nego što je Federacija kupila te respiratore uz tvrdnju da su namijenjeni za najteže pacijente, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) može potvrditi u zajedničkom istraživanju s kineskim medijem The Initiumom.
Kada je premijer Federacije Fadil Novalić u aprilu 2020. godine na sarajevskom aerodromu dočekao respiratore dostavljene iz Kine uz riječi kako se radi o uređajima s vrha ponude za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa, već skoro mjesec dana je bio poznat stav proizvođača da takvi respiratori nisu za liječenje najtežnih pacijenata, BIRN BiH sada može potvrditi.
Od tada do danas se u javnosti, ali i pred Sudom Bosne i Hercegovine, vode rasprave da li su vlasti bile svjesne stvarne namjene respiratora i kako su o tome obavijestili javnost. Dok državni tužioci tvrde da respiratori nisu namijenjeni za oboljele od COVID-a 19 koji su u teškom stanju, iz Vlade Federacije su objasnili da su respiratore kupili za suprotstavljanje pandemiji, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) te sarajevskog Kliničkog centra uvjeravali su javnost da posjeduju potvrde kako se radi o respiratorima namijenjenim za dugotrajno liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa.
Istraživanje BIRN-a u Kini i BiH pokazuje da je kompanija u najmanje dva javna saopćenja potvrdila da respiratore koje će kasnije kupiti Federacija ne treba koristiti za najteže pacijente.
Dokumenti i fotografije do kojih su došli novinari pokazuju unutrašnjost tvornice u kojoj su respiratori proizvođeni, koliko ih je kompanija prodala prošle godine i za koliko novca.
Kineska kompanija od isporuke respiratora nije odgovarala na upite novinara niti je koristila uobičajene načine obraćanja javnosti poput drugih kompanija. Ali je u proljeće prošle godine iskoristila jedan od zvaničnih načina komunikacije putem berze da bi razjasnila dileme oko jednog od respiratora koje proizvodi.
Sadržaj ovih saopćenja nije do sada bio poznat u BiH. Navodi iz njih mogli bi dati odgovor na jedno od glavnih pitanja o odgovornosti za nabavku respiratora vrijednih više od deset miliona maraka.
BIRN Bosne i Hercegovine je u saradnji s kineskim novinarima istraživao šta je bilo poznato i koliko je proizvođač respiratora dijelio informacije o svom proizvodu, koje su trebale biti poznate izvozniku od kojeg je “Srebrena malina” kupila ove medicinske uređaje.
Rijetke ali javne objave kompanije otkrivaju do sada nepotvrđeni dio priče o aferi “Respiratori”. Istraživanje također otkriva nivo zatvorenosti kineske kompanije, regulatora i vlasti u ovoj zemlji u slučaju ove nabavke.
Upozorenja iz Kine
Da respiratori ACM812A nisu aparati namijenjeni za intenzivnu njegu, odnosno da se ne bi trebali koristiti kod kritično ugroženih pacijenata zaraženih koronavirusom, bilo je poznato još u martu i aprilu 2020. godine, tri sedmice prije nego što su kupljeni, odnosno skoro mjesec prije nego što su i dostavljeni u Bosnu i Hercegovinu.
Kompanija “Beijing Aerospace Changfeng Co.” je u martu i aprilu 2020. objavila niz saopćenja za javnost u kojima navodi da respirator ACM812A ima ograničene mogućnosti. Kompanija je to uradila nakon povećanja interesa za njene proizvode na početku pandemije koje je dovelo do velikog rasta vrijednosti dionica ove kompanije.
U saopćenjima kompanije zaključuje se da je interesovanje zasnovano na nepotpunim informacijama nakon rasta potražnje i prodaje respiratora u vrijeme prvih mjeseci pandemije koronavirusa. Jedna od takvih informacija bila je vezana za respirator ACM812A.
Poseban dio saopćenja objavljenog 27. marta 2020. odnosi se na objašnjenje o funkciji i namjeni respiratora ACM812A, koji će za nekoliko sedmica postati vijest broj jedan u Bosni i Hercegovini. U saopćenju stoji da respiratori ACM812A, koje kompanija proizvodi i prodaje, generalno spadaju u kategoriju “transportnih respiratora”.
Model ACM812A ima samo osnovne funkcije podrške disanja i ne može još podržati kompleksnije potrebe podrške disanja za kritično oboljele”, kaže se u saopćenju.
Kompanija se odlučila ova saopćenja objaviti na zvaničnoj stranici berze u Šangaju.
U danima nakon prvog, izdata su još četiri saopćenja, a dio u vezi sa ACM812A bio je gotovo isti.
“Respirator koji trenutno proizvodimo i prodajemo jeste transportni respirator ACM812A, koji ima samo osnovnu respiratornu funkciju i još nije u mogućnosti da se koristi u kompleksnijim potrebama disanja kod pacijenata u kritičnom stanju”, kaže se u saopćenjima objavljenim 28. marta i 2., 3. i 8. aprila 2020. godine.
Kompanija “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u prodaju respiratora srbijanskoj firmi, nije odgovorila na upit da li je bila upoznata sa sadržajem saopćenja proizvođača i da li je o tome obavijestila “Srebrenu malinu” ili druge kompanije.
Javni istupi proizvođača bacaju i novo svjetlo na dokaze o saznanjima o stvarnoj namjeni respiratora predstavljene na suđenju protiv Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, Fahrudina Solaka, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), pravnog lica “F.H. Srebrena malina” i vlasnika ove firme Fikreta Hodžića, te Jelke Milićević, zamjenice premijera Federacije i federalne ministrice finansija.
Novalić, Solak i Hodžić te pravno lice “Srebrena malina” iz Srebrenice terete se, između ostalog, za pranje novca, zloupotrebu položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, dok se Milićević na teret stavlja nesavjestan rad u službi.
U ranijem saopćenju Tužilaštva BiH istaknuto je da nije preporučeno korištenje isporučenih respiratora u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti COVID-19, što je utvrđeno vještačenjem.
Dok se u BiH još uvijek vode rasprave o stvarnoj namjeni respiratora, saopćenja koja je kompanija “Beijing Aerospace” objavila i dalje su bila dostupna na stranici Šangajske berze, jedne od najvećih na svijetu. Čini se da je kompanija odabrala stranicu berze kao jedinu platformu za obraćanje poslovnim partnerima.
Iz ove kompanije nisu odgovorili na više upita na engleskom i kineskom jeziku upućenih putem e-maila.
QR kod koji se nalazi na respiratorima kupljenim za Federaciju vodi na adresu koja je nedostupna iz BiH. Za korisnike u Kini ovaj kod vodi na kanal kompanije na aplikaciji za komuniciranje WeChat.
Tamo je kompanija u martu 2020. godine objavila nekoliko fotografija svojih proizvodnih pogona. Na fotografijama se vidi nekoliko manjih prostorija i manji broj radnika. Pogoni koji su prikazani na fotografiji ne podsjećaju na velike proizvođače medicinske opreme.
Bivši uposlenik ovu kompaniju opisuje kao malog proizvođača medicinske opreme koji ima malo ili gotovo nikakvog uticaja na cijene svojih proizvoda širom svijeta. On danas radi za drugog poznatog proizvođača respiratora u Kini – “Mindray”.
“Aerospace” je sam po sebi mala kompanija, koja vjerovatno nije u stanju utjecati na dobavljače i prisiliti ih da ne napuhavaju cijene, kaže on.
Dionice “Aerospacea” su skočile u vrijeme naglog rasta prodaje respiratora i druge medicinske opreme na samom početku pandemije koronavirusa, pokazuju podaci berze. Kompanija je u saopćenjima na berzi pokušala komunicirati sa investitorima i zainteresovanim kupcima. Tako u tekstu saopćenja, između ostalog, negira medijske napise kako je “Aerospace” proizvođač fokusiran na respiratore te naglašava kako su investitori pretjerali u komuniciranju o proizvodnji i prodaji respiratora.
U saopćenju se ističe da je “Beijing Aerospace” 2019. godine prodao svega 201 primjerak respiratora ACM812A po ukupnoj cijeni od 3,25 miliona juana, što je oko 813.000 konvertibilnih maraka (KM) i što “predstavlja malu frakciju nihovog poslovanja”.
Finansijski izvještaji kompanije “Beijing Aerospace” za 2019. pokazuju da su imali zanemarivu prodaju svojih respiratora, ali je od januara do juna 2020. godine ona značajno porasla. Prema podacima iz polugodišnjeg izvještaja za 2020., ACM812A je prodat u oko 6.560 primjeraka po cijeni od po 8.000 KM.
Prema polugodišnjem izvještaju, priliv novca od prodaje zabilježene u prvoj polovini 2020. godine iznosi oko 56 miliona KM, a samo od prodaje respiratora ACM812A“Aerospace” je imao priliv od 53 miliona KM, što predstavlja više od 90 posto prihoda od prodaje medicinske opreme u prvoj polovini 2020. godine.
Finansijski izvještaj ne navodi pojedinačnu cijenu respiratora. Bivši radnik “Aerospacea” kaže kako je uobičajena cijena respiratora ACM812A prije pandemije bila oko 50.000 kineskih juana, što je oko 12.500 KM. Ali drugi ugovori pokazuju da se cijena respiratora mijenjala. Tokom 2018. godine i prodaje respiratora za bolnicu u kineskoj provinciji Hainan, respiratori su prodavani za 105.000 juana, odnosno za oko 26.000 KM.
Izvještaj kompanije za 2019. godinu pokazuje 201 prodani respirator ACM812A po cijeni od 3,25 miliona juana, što prosječnu cijenu stavlja na 15.500 juana ili oko 3.900 konvertibilnih maraka.
Federacija Bosne i Hercegovine je 100 respiratora ACM812A sredinom aprila 2020. godine platila 30 miliona juana ili oko 73.000 konvertibilnih maraka po komadu.
Nekoliko tih respiratora danas “skuplja prašinu” u hangaru Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj nedaleko od Viteza. Direktor bolnice Velimir Valjan ne želi da ih koristi jer su se, kako kaže, pokazali neefikasnim za pacijente s teškom kliničkom slikom.
Ekipa BIRN-a BiH je na policama skladišta izbrojala sedam aparata nedugo nakon što je direktor objasnio zašto su, nakon dobijenih donacija Federalne uprave civilne zaštite i Ujedinjenih Arapskih Emirata, naposljetku tu i smješteni.
Respiratori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za vrijeme posjete BIRN-a BiH nisu bili verifikovani ni servisirani, dok su aparati iz kontingenta “Srebrene maline” bili i servisirani i verifikovani.
Uprkos tome, bolnica ne koristi respiratore jer su se tokom testiranja pokazali neefikasni.
“Naši anesteziolozi su ih probali, i nakon dvije minute zaključili da oni nisu za korištenje u jedinicama intenzivnog liječenja jer nemaju sve potrebne modove koje trebaju takvi aparati. Prije svega to je CPAP mod, mod za terapiju kisikom s visokim protocima”, kaže Valjan.
On je objasnio da respiratori ACM812A daju drugačije rezultate sa istim parametrima od drugih koje ova bolnica ima.
“Stavite ga minutu na pacijenta i vidite da to nije to, da počne padati saturacija i da pacijentu nije dobro. Bilo je dovoljno dvije minute da ljudi koji se time bave kažu: ‘Ovo je nesigurno za upotrebu i ovo nećemo koristiti.’”
“Ako neko misli da ih zna koristiti, mi smo spremni da, uz saglasnost FUCZ-a, ustupimo nekoj ustanovi te aparate”, kaže Valjan.
Bolnica u Novoj Biloj nije jedina zdravstvena ustanova koja ne želi koristiti respiratore nabavljene u aprilu 2020. godine. Aparati nisu korišteni ni u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Tuzli, potvrdio je ranije direktor Vahid Jusufović.
U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) potvrdili su da koriste respiratore ACM812A “u okviru uputstava koje je prilikom edukacije dao predstavnik proizvođača”.
U odgovoru redakciji BIRN-a BiH koji je u aprilu 2021. godine potpisala direktorica Sebija Izetbegović stoji kako se respiratori koriste u tretmanu pacijenata oboljelih od COVID-a 19.
“Mi ga koristimo u namjeni za koju je zaprimljen kao donacija FUCZ-a, odnosno za liječenje COVID-19 pacijenata, a u skladu s njegovim performansama i u kapacitetu u kojem je to moguće”, rekli su iz KCUS-a.
Na pitanje BIRN-a BiH koliko dugo respirator može biti korišten na jednom pacijentu, iz KCUS-a je odgovoreno da, prema uputstvu proizvođača, ako je stacioniran, može se koristiti “tri do sedam dana, ukoliko radi samo na bateriji, odnosno portabilan, do četiri sata”.
Iz Federalne uprave civilne zaštite nisu odgovorili na zahtjeve za razgovor niti komentar zbog istrage koja je u toku.
Niti jedna od zdravstvenih institucija ili institucija vlasti nije BIRN-u BiH dostavila dokumente u kojima bi se precizno navodila namjena respiratora. Među njima su bolnice u Goraždu, Zenici, Tešnju, Gračanici, Novoj Biloj, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. U dokumentima koje su dobile bolnice u Novoj Biloj i Tuzli, a u koje je BIRN BiH imao uvid, ne navodi se da li se respiratori koriste u kolima hitne pomoći ili na odjelima intenzivne njege.
Na suđenju Novaliću i ostalima, u dokaze je uvrštena i poruka izvjesnog Edvina Kučukovića, koji 3. aprila 2020. godine tadašnjeg direktora Ureda Vlade FBiH Hasana Ganibegovića moli da proslijedi Novaliću njegovu poruku, u kojoj navodi: “Čuvajte se respiratora koji su sada na stanju. Nisu odgovarajući za ovu vrstu tretmana.” Kučuković, prema navodima tužioca, dodaje da pacijenti umiru zbog nekontrolisanog pritiska.
Izbjegavanje pitanja o namjeni respiratora
Iz kompanije za servis uređaja “Dre Medical”, čiji se podaci nalaze na respiratorima u nekoliko bolnica koje su posjetili novinari BIRN-a BiH, nisu odgovorili na pisani upit o dokumentima u kojima se navodi namjena respiratora. Beogradska firma “Profesional Medic” također nije odgovorila na upite BIRN-a BiH.
Kompanija “Verlab”, koja je verifikovala respiratore, kaže kako su izdali certifikate o verifikaciji i samim tim “uređaji se smiju koristiti u skladu s preporukom proizvođača”.
“‘Verlab’ ni na koji način ne može sugerirati ljekarima u kojim situacijama trebaju da koriste bilo koji od aparata, pa tako niti ove. Servisiranje i instalaciju aparata, kao i obuku korisnika, vrši isključivo ovlašteni serviser, a ne ‘Verlab’. (…) ‘Verlab’ nema nikakvu komunikaciju sa ovim ili bilo kojim drugim proizvođačem, niti imamo potrebu za takvo nešto. Komunikaciju s proizvođačem bi trebalo da ima i ostvaruje isključivo njihov ovlašteni predstavnik/servis. Zbog toga i postoje”, rečeno je za BIRN BiH.
Bivši radnik “Beijing Aerospacea”, kompanije iz Narodne Republike Kine od koje su kupljeni respiratori, koji je pristao razgovarati anonimno, objašnjava kako se raspiratori ACM812A u toj zemlji koriste u ambulantnim vozilima i u situacijama pružanja prve pomoći. Također, koriste se prilikom transporta pacijenata iz urgentnih centara u jedinicu intenzivne njege te iz urgentnog centra u operacijsku salu. Dodaje da se, zbog njihovog ograničenog raspona apliciranja, jako rijetko koriste u odjeljenjima intenzivne njege.
“Ovaj model ne doprinosi puno borbi protiv pandemije. Treba nam respirator za intenzivnu njegu i respiratorska oprema za visoki protok, a ne transportni respirator i CPAP respirator koji ne pomažu puno u borbi protiv bolesti”, kaže bivši radnik “Aerospacea”.
Kineska vlada je suvlasnik kompanije “Beijing Aerospace”, a prema tvrdnji iz same kompanije, “Aerospace” je jedini proizvođač medicinske opreme u državnom vlasništvu. Osim ACM812A, koji je kreiran nakon epidemije SARS-a, drugi poznati proizvod kompanije jeste respirator Athena8500, čija proizvodnja nije bila u zamahu početkom 2020. godine.
Suprotno stavu kompanije, Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine je 3. juna 2020. godine, reagujući na tekstove medija u BiH, na svojoj zvaničnoj stranici objavilo sažeti prevod dva novinska članka objavljena u BiH u kojima su respiratori predstavljeni kao dobri aparati, a na osnovu tvrdnji ljekara iz Hrvatske.
“Hrvatski anesteziolog potvrdio je da respirator ACM812A koji je kupila BiH može biti korišten u “širokoj lepezi aplikacija” i da može biti korišten kao mobilni i fiksni aparat. Može biti korišten kao invazivni respirator i neinvazivni respirator i efikasan je u liječenju pacijenata sa novom koronarnom upalom pluća”, stoji, između ostalog, u saopćenju kineskog Ministarstva trgovine.
Saopćenje kineskog Ministarstva trgovine jedino je poznato oglašavanje kineskih institucija u vezi sa ovom aferom.
Ambasada Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit o slučaju respiratora.
Druge kompanije koje su na nekin način bile uključene u nabavku respiratora također danas odbijaju bilo kakav razgovor o ovoj temi.
U optužnici protiv Novalića i ostalih spominje se kompanija “BTL Medical Montenegro”, koju je Fikret Hodžić, tvrdi Tužilaštvo BiH, kontaktirao i koja je ponudila 100 respiratora ACM812A za novac koji je već bio uplaćen iz budžeta Federacije.
BIRN BiH nije mogao dobiti komentar kompanije “BTL”.
Kompanija “BTL Medical Montenegro” je prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata Crne Gore od 31. septembra 2021. godine označena kao blokirano pravno lice, uz blokadu 5,6 miliona eura. Prema pisanju crnogorskih medija, radi se o blokiranim sredstvima zbog sudske potražnje beogradske firme “Sinofarm”.
“Sinofarm” je tužio “BTL Medical Montenegro” zbog nerealizovane isporuke respiratora u aprilu 2020. godine. Prema pisanju BIRN-a Srbije, “Sinofarm” i “BTL” potpisali su 28. marta ugovor za nabavku 200 respiratora marke ACM812A, ukupne vrijednosti pet miliona eura, a drugi, dan kasnije, o nabavci 200 respiratora marke Shangrila 510S, ukupne vrijednosti 3,9 miliona eura.
Rok za isporuku skupljih i većih respiratora bio je već 30. mart, a onih jeftinijih i manjih 14. april 2020. godine.
“Nakon zaključenja ugovora i prijema avansa od 8.900.000 eura, ‘BTL Medical’ krši svoje ugovorne obaveze, ne dostavlja respiratore i obavještava ‘Sinofarm’ da sad pak ne može da isporuči respiratore do kraja aprila 2020. godine, nasuprot ranije datim tvrdnjama i garancijama da se isti nalaze na lageru ove kompanije”, kazali su advokati “Sinofarma” za BIRN Srbije.
Kada je novinar u Kini pozvao kompaniju “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u posao nabavke u Federaciji BiH, iz ove kompanije su rekli da se više ne bave prodajom respiratora.
Ovo istraživanje urađeno je u saradnji sa The Initiumom, nezavisnim medijem na kineskom jeziku sa sjedištem u Singapuru. Ning Hui, novinarka The Initiuma koja izvještava iz Bruxellesa, doprinijela je ovom istraživanju.
See all News Updates of the Day
Obavještajni propusti Izraela i novi poredak na Bliskom istoku
Dok se Izrael se i dalje bori sa militanatima Hamasa koji su probili barijere oko Gaze i upadali u mjesta na jugu zemlje, ubijajući stotine civila u izraelskim gradovima, šefovi odbrane suočilli su se sa sve težim pitanjima o tome kako je takva katastrofa mogla da se dogodi.
Dan nakon 50. godišnjice početka rata na praznik Jom Kipur 1973. godine, kada su izraelske snage bile zatečene upadima sirijskih i egipatskih tenkovskih kolona, čini se da je vojska u subotu ponovo bila iznenađena napadom.
"Izgleda prilično slično onome što se dogodilo u to vrijeme", rekao je penzionisani general Giora Eiland, bivši šef izraelskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost. "Kao što vidimo, Izrael je bio potpuno iznenađen veoma dobro koordinisanim napadom", rekao je on na brifingu za novinare.
Portparol vojske rekao je da će se razgovarati o obavještajnoj pripremi, ali da je za sada fokus na borbama. "Razgovaraćemo o tome kada bude vrijeme da se razgovara o tome", rekao je on na brifingu sa novinarima.
Izrael je oduvijek smatrao Hamas svojim zakletim neprijateljem, ali otkako je nanio veliku štetu Gazi u desetodnevnom ratu 2021. godine, usvojio je mješoviti pristup "štapa i šargarepe" kako bi održao stabilnost u blokiranoj enklavi.
Enklavi su nuđeni podsticaji, uključujući hiljade radnih dozvola kojima se omogućavalo građanima Gaze da rade u Izraelu ili na okupiranoj Zapadnoj obali, uz održavanje čvrste blokade i stalne prijetnje vazdušnim napadima.
Tokom proteklih 18 mjeseci, dok je nasilje bjesnilo širom Zapadne obale, Gaza je bila relativno tiha, osim sporadičnih prekograničnih sukoba koji su uglavnom uključivali manje pokrete Islamskog džihada, dok je Hamas uglavnom ostajao po strani.
Desničarska vlada premijera Benjamina Netanjahua je uvijek odlično igrala svoje bezbjednosne uloge i zauzimala beskompromisan stav prema palestinskim militantnim frakcijama, uključujući Hamas, koji kontroliše Gazu od 2007. godine.
Obavještajni neuspjeh
Međutim, čini se da je izraelski bezbjednosni aparat zakazao pošto su Hamasovi naoružani ljudi, čiju je brojnost vojska procijenila na stotine, probili bezbjednosne ograde i raspršili se po gradovima.
"Ovo je bio neuspjeh obavještajnih službi; drugačije nije moglo biti", rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik nacionalnog obavještajnog oficira američke vlade za Bliski istok, koji je sada u Atlantskom savjetu.
"To je bio bezbjednosni propust koji je potkopao ono što se smatralo agresivnim i uspješnim slojevitim pristupom Izraela Gazi", rekao je on.
Za Izraelce, slike mrtvih tijela koja leže na ulicama ili grupe civila koji su protjerani ili odvedeni u zatočeništvo u Gazi, ozbiljan su šok.
Više stotina Izraelaca je ubijeno i preko 2.000 ranjeno, što je neviđeni broj izraelskih žrtava u jednom danu. Vojska je pretrpjela značajne gubitke, a palestinske militantne grupe su izjavile da su zarobile desetine vojnika.
Naoružani napadači su također zauzeli bezbjednosne tačke, uključujući policijsku stanicu u južnom gradu Sderot i zauzeli su prelaz Erez, objekat visoke bezbjednosti koji kanališe ljude koji ulaze i izlaze iz Gaze podvrgavajući ih strogoj kontroli.
U subotu su Hamasovi mediji objavili snimke na kojima se vidi kako borci prolaze kroz napuštene kancelarije i trče pored visokih betonskih zidova lokacije.
"Oni su ovo planirali dugo vremena", rekao je bivši izraelski savjetnik za nacionalnu bezbjednost Ejal Hulata. "Očigledno je da je ovo veoma koordinisan napad, i nažalost uspjeli su da nas taktički iznenade i nanesu razornu štetu".
Napadajući Izrael, Hamas ciljao i na planove za bezbjednosno preuređenje Bliskog istoka
Kada je islamistička grupa Hamas pokrenula napad bez presedana na Izrael, također je na meti imala napore da se stvore nova regionalna bezbjednosna usklađivanja koja bi mogla da ugroze palestinske težnje za državnošću i ambicije Irana, glavnog pobornika te grupe.
Subotnji napad, najveći upad u Izrael u decenijama, poklapa se sa potezima koje podržavaju SAD da se Saudijska Arabija pogura ka normalizaciji odnosa sa Izraelom u zamjenu za sporazum o odbrani između Washingtona i Rijada, što je potez koji bi stopirao nedavno približavanje kraljevstva Teheranu.
"Svi sporazumi o normalizaciji koje ste (arapske države) potpisali sa (Izraelom) neće okončati ovaj sukob", rekao je Ismail Hanije, lider Hamasa koji upravlja Gazom, na televiziji Al Jazeera.
Regionalni izvor upoznat sa stavovima Irana i libanske grupe Hezbolah koju podržava Iran, dodao je: "Ovo je poruka Saudijskoj Arabiji, koja puzi prema Izraelu, i Amerikancima koji podržavaju normalizaciju i podržavaju Izrael. Nema bezbjednosti u cijelom regionu sve dok su Palestinci van jednačine".
"Ono što se dogodilo je iznad svakog očekivanja", rekao je izvor. "(Ovo) danas je prekretnica u sukobu".
Napad Hamasa pokrenut iz Gaze uslijedio je nakon višemjesečnog porasta nasilja na Zapadnoj obali koju je okupirao Izrael, uz pojačane izraelske racije, palestinske ulične napade i napade jevrejskih doseljenika na palestinska sela. Uslovi za Palestince su se pogoršali pod tvrdo desničarskom vladom premijera Benjamina Netanjahua. Mirovni proces je godinama u zastoju.
U međuvremenu, i Saudijska Arabija, i Izrael, nagovijestili su da se približavaju sporazumu o normalizaciji. Ali izvori su ranije rekli Reutersu da odlučnost kraljevstva da obezbijedi odbrambeni pakt sa Amerikom znači da se neće održati sporazum o normalizaciji kako bi se za Palestince dobili suštinski ustupci.
Laura Blumenfeld, analitičarka za Bliski istok u Školi za napredne međunarodne studije Johns Hopkins u Washingtonu, rekla je da je Hamas možda napao zbog osjećaja da se suočava sa irelevantnošću u situaciji dok napori napreduju ka širim izraelsko-arapskim odnosima.
"Dok je Hamas gledao kako se Izraelci i Saudijci približavaju sporazumu, odlučili su: nema mjesta za stolom? Otrovaćemo hranu" rekla je ona.
Trenutak u kom je napad izveden
Osama Hamdan, lider Hamasa u Libanu, rekao je za Reuters da bi subotnja operacija trebalo da natjera arapske države da shvate da prihvatanje izraelskih bezbjednosnih zahtjeva neće donijeti mir.
"Za one koji žele stabilnost i mir u regionu, početna tačka mora biti okončanje izraelske okupacije", rekao je on. "Neke (arapske države) su, nažalost, počele da zamišljaju da bi Izrael mogao da bude ulazna kapija za Ameriku za odbranu njihove bezbjednosti".
Netanjahu je obećao "moćnu osvetu za ovaj crni dan" nakon subotnjeg napada, koji je uslijedio skoro tačno 50 godina od početka Jom Kipurskog rata 1973. godine kada su Izrael napale egipatske i sirijske snage i borio se za opstanak.
Zvaničnik Hamasa Ali Baraka rekao je o subotnjem napadu: "Bilo je neophodno da vodstvo otpora donese odluku u odgovarajuće vrijeme, kada je neprijatelj ometen svojim gozbama".
On je rekao da je napad iz vazduha, kopna i mora bio "šok za neprijatelja i dokazao da izraelska vojna obavještajna služba nije uspjela da sazna za ovu operaciju", nakon što je Izrael, koji se ponosi svojom infiltracijom i praćenjem militanata, ostao iznenađen.
U godinama od 1973. godine, Egipat je potpisao mirovni sporazum sa Izraelom, a nekoliko drugih arapskih država je također od tada normalizovalo veze, uključujući neke arapske države Persijskog zaliva pored Saudijske Arabije. Ali Palestinci se nisu približili svojoj težnji da obezbijede državu, koja izgleda kao daleka perspektiva kao i uvijek.
"Iako vjerovatno nije glavni pokretač napada, akcije Hamasa šalju jasan podsjetnik Saudijcima da palestinsko pitanje ne treba tretirati samo kao još jednu podtemu u pregovorima o normalizaciji", rekao je Richard LeBaron, bivši američki diplomata na Bliskom istoku koji sada radi u Atlantskom savjetu.
Uticaj Irana
Visoki zvaničnik u administraciji američkog predsjednika Joea Bidena rekao je novinarima da je "zaista preuranjeno spekulisati" o efektu koji bi sukob Izraela i Hamasa mogao da ima na napore ka saudijsko-izraelskoj normalizaciji.
"Rekao bih da za izvjesne, terorističke grupe poput Hamasa, neće poremetiti nijedan takav ishod. Ali taj proces ima više smjerova", dodao je zvaničnik, želeći da ostane anoniman.
Netanjahu je ranije rekao da Palestincima ne bi trebalo dozvoliti da stave veto na bilo koji novi izraelski mirovni sporazum sa arapskim državama.
Regionalni izvor upoznat sa saudijsko-izraelsko-američkim pregovorima o normalizaciji i odbrambenom paktu za kraljevstvo rekli su da Izrael čini grešku odbijajući da učini ustupke Palestincima.
U svom odgovoru na napade u subotu, Saudijska Arabija je pozvala na "trenutni prekid nasilja" između dvije strane.
Iran, u međuvremenu, ne krije da podržava Hamas, finansirajući i naoružavajući tu grupu i drugu palestinsku militantnu organizaciju Islamski džihad. Teheran je subotnji napad nazvao činom samoodbrane Palestinaca.
Jahja Rahim Safavi, savjetnik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, rekao je da će Teheran stajati uz palestinske borce "do oslobođenja Palestine i Jerusalima".
Palestinski zvaničnik, blizak islamističkim militantnim grupama, rekao je nakon što je napad Hamasa počeo ogromnom baražom raketa ispaljenih iz Gaze: "Iran ima prste, a ne jedan prst, u svakoj raketi koja je ispaljena na Izrael".
"To ne znači da su oni naredili (subotnji) napad, ali nije tajna da su zahvaljujući Iranu, Hamas i Islamski džihad uspjeli da unaprijede svoj arsenal", rekao je zvaničnik, govoreći pod uslovom anonimnosti.
Iranska podrška palestinskim grupama dio je šire mreže milicija i naoružanih grupa koje Iran podržava širom Bliskog istoka, što toj zemlji obezbjeđuje moćno prisustvo u Libanu, Siriji, Iraku i Jemenu, kao i Gazi.
Analitičari kažu da je Iran već poslao signal prošle nedjelje da će saudijski sporazum pogoditi poboljšanje odnosa Rijada sa Teheranom, kada je jemenska grupa Huti koju podržava Iran ubila četiri bahreinska vojnika u prekograničnom napadu u blizini saudijsko-jemenske granice. Taj napad je ugrozio mirovne pregovore o okončanju osmogodišnjeg sukoba u Jemenu.
Dennis Ross, bivši pregovarač za Bliski istok koji je sada u Institutu za bliskoistočnu politiku u Washingtonu, dodao je: "Sve je ovo u vezi sprečavanja proboja SAD-Saudijska Arabija-Izrael".
SAD i Meksiko: Sigurnosni razgovori na visokom nivou, ublažavanje tenzija zbog izgradnje zida
Američki i meksički zvaničnici održali su razgovore o imigraciji, ilegalnoj trgovini drogom i drugim izazovima u Meksiko Cityju. Zbunjenost oko mogućeg proširenja graničnog zida natjerala je američkog ministra za sigurnost u zemlji da napravi pauzu tokom dnevnog reda i razjasni stav administracije.
Biden kaže da ne može zaustaviti izgradnju zida na granici sa Meksikom
Predsjednik Joe Biden u četvrtak je branio odluku svoje administracije da odustane od 26 saveznih zakona u Južnom Texasu kako bi se omogućila izgradnja dodatnog graničnog zida u dužini od oko 32 kilometra.
Biden je rekao da nije imao izbora nego iskoristi iz Trumpove ere za barijeru za zaustavljanje ilegalne migracije iz Meksika.
Upitan misli li da takvi zidovi funkcioniraju, otvoreno je rekao: "Ne."
"Novac je dodijeljen za granični zid", rekao je Bajden. "Ne mogu to zaustaviti."
To je inače prva upotreba ovlaštenja izvršne vlasti, koju je administracija ranije često koristila, tokom Trumpovog predsjedavanja.
Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavio je saopštenje u američkom Federalnom registru sa nekoliko detalja koji ukazuju na mogućnost izgradnje zida u okrugu Starr u Texasu, poznatom po "velikom broju ilegalnih ulazaka".
Prema podacima Vlade, od početka ove fiskalne godine zabilježeno je oko 245.000 ilegalnih ulazaka u sektor doline Rio Grande, koji obuhvata 21. okrug.
"Trenutno postoji akutna i neposredna potreba da se izgrade fizičke barijere i putevi u blizini granice Sjedinjenih Država kako bi se spriječio nezakonit ulazak“, izjavio je Alejandro Mayorkas, sekretar američkog Odjeljenja za domovinsku bezbjednost (DHS).
Zakon o čistom vazduhu, Zakon o bezbjednoj vodi za piće i Zakon o ugroženim vrstama bili su neki od akata od kojih je DHS odustao da bi se napravio prostor za izgradnju graničnog zida koji se našao među budžetskim stavkama Kongresa još 2019. Odricanjem se izbjegavaju dugotrajne revizije i tužbe kojima bi moglo da se osporava kršenje zakona o životnoj sredini.
U najavi nisu date nikakve mape, ali je Uprava carine i granične zaštite (CBP) napravila projekat u junu i augustu u toku javne rasprave podijelila nacrt dodatne konstrukcije dugačke 32 kilometra, koja bi trebalo da bude dodata postojećem sistemu graničnih barijera u toj oblasti.
Zagovornici zaštite životne sredine zabrinuti su da bi podizanje zida moglo da ugrozi staništa ugroženih divljih vrsta biljaka i životinja.
"Plan za izgradnju zida podići će nepropusnu barijeru pravo kroz srce tog staništa. To će zaustaviti migracije divljih životinja. Uništiće ogromnu količinu utočišta za divlje životinje. To je užasan korak unazad za pogranična područja", rekao je Laiken Jordahl, zagovornik očuvanja jugozapada iz Centra za biološku raznovrsnost.
Tokom Trumpove administracije, u periodu od 2017. do januara 2021, izgrađeno je oko 724 kilometara barijera duž jugozapadne granice sa Meksikom.
Odluka DHS-a je u suprotnosti sa stavom Bidenove administracije, koja je u proglasu o okončanju izgradnje zida od 20. januara 2021. navela da "izgradnja masivnog zida koji se proteže preko cijele južne granice nije ozbiljno političko rješenje".
Najava je izaizvala političku debatu demokratske administracije koja se suočava sa povećanjem broja migranata koji ulaze preko južne granice u posljednjih nekoliko mjeseci.
"Pogranični zid je rješenje iz 14. vijeka za problem 21. vijeka. To neće ojačati graničnu bezbjednost u okrugu Starr", rekao je kongresmen Henry Cuellar u saopštenju. "Nastavljam da se borim protiv svakog rasipničkog trošenja novca poreskih obveznika na neefikasan granični zid", dodao je on.
Politički zagovornici graničnog zida rekli su da bi ovakva odluka trebalo da bude polazna platforma za promjenu politike.
"Poslije godina poricanja da su granični zid i druge fizičke barijere djelotvorni, saopštenje DHS-a predstavlja ogromnu promjenu u razmišljanju administracije: Bezbjedan zid je efikasno sredstvo za održavanje kontrole naših granica", rekao je Dan Stein, predsjednik Federacije za američku reformu imigracije u svom saopštenju. "Administracija bi trebalo odmah da počne izgradnju zida preko granice kako bi spriječila da se ilegalni saobraćaj jednostavno preseli na druga područja granice", zaključio je on.
James Rubin: Srbija je tačka ulaza Rusije na Zapadni Balkan
Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan i postojanje medija pod kontrolom Moskve predstavlja veliki problem za region, izjavio je James Rubin, koordinator Centra za globalno angažovanje State Departmenta.
On je na konferenciji tog centra u Briselu govorio o ruskom i kineskom uticaju na Balkan, pogotovo nakon početka invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
"Srbija je jedina zemlja u region koja nije zatvorila 'Russia Today (RT)' i Sputnjik. Oni misle da nekako mogu da to rade i da stignu do Evropske unije, što me zbunjuje. Svaka država EU je, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ugasila RT i Sputnjik jer su oni suštinski oružje ruske vojne operacije tako što lažu o razlozima invazije, lažiraju izvještaje i negiraju očigledne istine. Srbija je postala ulazna tačka Rusije na Zapadni Balkan", rekao je Rubin.
Evropska unija je ubrzo poslije početka ruske invazije na Ukrajinu obustavila distribuciju ruskih medija RT i Sputnjik, zato što smatra da su to sredstva Kremlja za dezinformacije i manipulaciju informacijama.
"Trenutno najveći problem je to što je Srbija portal za rusko zagađivanje informacionog okruženja. RT i Sputnjik čak postoje i na srpskom jeziku, što znači da su lako razumljivi i u zemljama u regionu", kaže Rubin.
Na pitanje novinara šta misli o uticaju Kine na prostor Zapadnog Balkana, Rubin je odgovorio: "Primijetio sam rastuću želju Kineza da igraju ulogu kupovinom medijskih organizacija. Nisam vidio vrstu direktne manipulacije koju sam naveo u drugim primjerima, ali imam sumnju da tako nešto predstoji. Sumnjam u spremnost Kine da dozvoli pošteno izvještavanje o tome šta se dešava širom svijeta".
Rubin je tokom diplomatske karijere, između ostalog, obavljao funkciju portparola Madeleine Albright, državne sekretarke SAD.
Tokom 1999, bio je i specijalni pregovarač za demobilizaciju Oslobodilačke vojske Kosova (OVK), navodi se u njegovoj biografiji na sajtu State Departmenta.
Američka pomoć Ukrajini mogla bi zavisiti od toga ko će postati predsjedavajući Predstavničkog doma
Smjena predsjedavajućeg Kevina McCarthyja mogla bi signalizirati promjenu u Zastupničkom domu američkog Kongresa u pogledu pomoći Ukrajini, pri čemu su neki od njegovih mogućih nasljednika snažno za pomoć Kijevu, dok su se drugi odlučno protivili.
Predstavnički dom je u utorak prvi put u historiji smijenio svog lidera, jer je osam McCarthyjevih kolega republikanaca glasalo zajedno sa 208 demokrata protiv njega.
Nije bilo neposrednih naznaka ko bi mogao naslijediti McCarthyja, ali bi sljedeći predsjedavajući mogao ukinuti pomoć Ukrajini prije nego što prijedlog dođe u Dom ako bude protivnik takve ideje.
Glasanje za svrgavanje McCarthyja uslijedilo je samo tri dana nakon što je predvodio Predstavnički dom da usvoji nacrt zakona o stopi potrošnje kako bi se spriječilo zatvaranje vlade koje nije uključivalo novu pomoć za Ukrajinu, naglašavajući nevoljnost nekih članova njegovog poslaničkog kluba da podrže ukrajinska sredstva.
Republikanski protivnici pomoći smatraju je pretjeranom potrošnjom i pogrešnim prioritetom američke politike.
Republikanac Matt Gaetz je predvodio nastojanje da se McCarthy smijeni sa pozicije predsjedavajućeg.
Bijela kuća je u utorak saopćila da je uvjerena da će Sjedinjene Države na kraju nastaviti pomagati Ukrajinu, bez obzira na to ko naslijedi McCarthyja.
McCarthy početkom ove sedmice negirao je Gaetzove optužbe da je sklopio "tajni dogovor" s Bidenom kako bi Predstavnički dom glasao o pomoći Ukrajini. McCarthy je tada rekao da želi više informacija od Bidenove administracije.
Predsjednik Joe Biden zatražio je u julu od Kongresa da odobri još 24 milijarde dolara u vezi s Ukrajinom, za koje su se ukrajinske pristalice - republikanci i demokrate - nadali da bi mogli postati zakon kao dio zakona o potrošnji.
