Linkovi

Izdvojeno

Kineska firma je sedmicama prije kupovine respiratora u Federaciji upozorila o njihovoj namjeni

Ilustracija BIRN

Mala kineska kompanija za proizvodnju medicinskih aparata javno je objavila da njeni respiratori nisu za upotrebu na teško oboljelim pacijentima u bolnicama, mjesec dana prije nego što je Federacija kupila te respiratore uz tvrdnju da su namijenjeni za najteže pacijente, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) može potvrditi u zajedničkom istraživanju s kineskim medijem The Initiumom.

Kada je premijer Federacije Fadil Novalić u aprilu 2020. godine na sarajevskom aerodromu dočekao respiratore dostavljene iz Kine uz riječi kako se radi o uređajima s vrha ponude za liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa, već skoro mjesec dana je bio poznat stav proizvođača da takvi respiratori nisu za liječenje najtežnih pacijenata, BIRN BiH sada može potvrditi.

Od tada do danas se u javnosti, ali i pred Sudom Bosne i Hercegovine, vode rasprave da li su vlasti bile svjesne stvarne namjene respiratora i kako su o tome obavijestili javnost. Dok državni tužioci tvrde da respiratori nisu namijenjeni za oboljele od COVID-a 19 koji su u teškom stanju, iz Vlade Federacije su objasnili da su respiratore kupili za suprotstavljanje pandemiji, a iz Stranke demokratske akcije (SDA) te sarajevskog Kliničkog centra uvjeravali su javnost da posjeduju potvrde kako se radi o respiratorima namijenjenim za dugotrajno liječenje pacijenata oboljelih od koronavirusa.

Istraživanje BIRN-a u Kini i BiH pokazuje da je kompanija u najmanje dva javna saopćenja potvrdila da respiratore koje će kasnije kupiti Federacija ne treba koristiti za najteže pacijente.

Dokumenti i fotografije do kojih su došli novinari pokazuju unutrašnjost tvornice u kojoj su respiratori proizvođeni, koliko ih je kompanija prodala prošle godine i za koliko novca.

Kineska kompanija od isporuke respiratora nije odgovarala na upite novinara niti je koristila uobičajene načine obraćanja javnosti poput drugih kompanija. Ali je u proljeće prošle godine iskoristila jedan od zvaničnih načina komunikacije putem berze da bi razjasnila dileme oko jednog od respiratora koje proizvodi.

Sadržaj ovih saopćenja nije do sada bio poznat u BiH. Navodi iz njih mogli bi dati odgovor na jedno od glavnih pitanja o odgovornosti za nabavku respiratora vrijednih više od deset miliona maraka.

BIRN Bosne i Hercegovine je u saradnji s kineskim novinarima istraživao šta je bilo poznato i koliko je proizvođač respiratora dijelio informacije o svom proizvodu, koje su trebale biti poznate izvozniku od kojeg je “Srebrena malina” kupila ove medicinske uređaje.

Rijetke ali javne objave kompanije otkrivaju do sada nepotvrđeni dio priče o aferi “Respiratori”. Istraživanje također otkriva nivo zatvorenosti kineske kompanije, regulatora i vlasti u ovoj zemlji u slučaju ove nabavke.

Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevu. (Foto: Vlada FBiH)
Respiratori nakon dostavljanja u Sarajevu. (Foto: Vlada FBiH)

Upozorenja iz Kine

Da respiratori ACM812A nisu aparati namijenjeni za intenzivnu njegu, odnosno da se ne bi trebali koristiti kod kritično ugroženih pacijenata zaraženih koronavirusom, bilo je poznato još u martu i aprilu 2020. godine, tri sedmice prije nego što su kupljeni, odnosno skoro mjesec prije nego što su i dostavljeni u Bosnu i Hercegovinu.

Kompanija “Beijing Aerospace Changfeng Co.” je u martu i aprilu 2020. objavila niz saopćenja za javnost u kojima navodi da respirator ACM812A ima ograničene mogućnosti. Kompanija je to uradila nakon povećanja interesa za njene proizvode na početku pandemije koje je dovelo do velikog rasta vrijednosti dionica ove kompanije.

U saopćenjima kompanije zaključuje se da je interesovanje zasnovano na nepotpunim informacijama nakon rasta potražnje i prodaje respiratora u vrijeme prvih mjeseci pandemije koronavirusa. Jedna od takvih informacija bila je vezana za respirator ACM812A.

Poseban dio saopćenja objavljenog 27. marta 2020. odnosi se na objašnjenje o funkciji i namjeni respiratora ACM812A, koji će za nekoliko sedmica postati vijest broj jedan u Bosni i Hercegovini. U saopćenju stoji da respiratori ACM812A, koje kompanija proizvodi i prodaje, generalno spadaju u kategoriju “transportnih respiratora”.

Model ACM812A ima samo osnovne funkcije podrške disanja i ne može još podržati kompleksnije potrebe podrške disanja za kritično oboljele”, kaže se u saopćenju.

Kompanija se odlučila ova saopćenja objaviti na zvaničnoj stranici berze u Šangaju.

U danima nakon prvog, izdata su još četiri saopćenja, a dio u vezi sa ACM812A bio je gotovo isti.

“Respirator koji trenutno proizvodimo i prodajemo jeste transportni respirator ACM812A, koji ima samo osnovnu respiratornu funkciju i još nije u mogućnosti da se koristi u kompleksnijim potrebama disanja kod pacijenata u kritičnom stanju”, kaže se u saopćenjima objavljenim 28. marta i 2., 3. i 8. aprila 2020. godine.

Kompanija “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u prodaju respiratora srbijanskoj firmi, nije odgovorila na upit da li je bila upoznata sa sadržajem saopćenja proizvođača i da li je o tome obavijestila “Srebrenu malinu” ili druge kompanije.

Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli. (Foto: BIRN BiH)
Respiratori u skladištu u bolnici u Tuzli. (Foto: BIRN BiH)

Javni istupi proizvođača bacaju i novo svjetlo na dokaze o saznanjima o stvarnoj namjeni respiratora predstavljene na suđenju protiv Fadila Novalića, premijera Federacije BiH, Fahrudina Solaka, suspendiranog direktora Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), pravnog lica “F.H. Srebrena malina” i vlasnika ove firme Fikreta Hodžića, te Jelke Milićević, zamjenice premijera Federacije i federalne ministrice finansija.

Novalić, Solak i Hodžić te pravno lice “Srebrena malina” iz Srebrenice terete se, između ostalog, za pranje novca, zloupotrebu položaja ili ovlasti, primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem, dok se Milićević na teret stavlja nesavjestan rad u službi.

U ranijem saopćenju Tužilaštva BiH istaknuto je da nije preporučeno korištenje isporučenih respiratora u svrhe radi kojih su nabavljeni – za potrebe liječenja bolesti COVID-19, što je utvrđeno vještačenjem.

Dok se u BiH još uvijek vode rasprave o stvarnoj namjeni respiratora, saopćenja koja je kompanija “Beijing Aerospace” objavila i dalje su bila dostupna na stranici Šangajske berze, jedne od najvećih na svijetu. Čini se da je kompanija odabrala stranicu berze kao jedinu platformu za obraćanje poslovnim partnerima.

Iz ove kompanije nisu odgovorili na više upita na engleskom i kineskom jeziku upućenih putem e-maila.

QR kod koji se nalazi na respiratorima kupljenim za Federaciju vodi na adresu koja je nedostupna iz BiH. Za korisnike u Kini ovaj kod vodi na kanal kompanije na aplikaciji za komuniciranje WeChat.

Tamo je kompanija u martu 2020. godine objavila nekoliko fotografija svojih proizvodnih pogona. Na fotografijama se vidi nekoliko manjih prostorija i manji broj radnika. Pogoni koji su prikazani na fotografiji ne podsjećaju na velike proizvođače medicinske opreme.

Bivši uposlenik ovu kompaniju opisuje kao malog proizvođača medicinske opreme koji ima malo ili gotovo nikakvog uticaja na cijene svojih proizvoda širom svijeta. On danas radi za drugog poznatog proizvođača respiratora u Kini – “Mindray”.

“Aerospace” je sam po sebi mala kompanija, koja vjerovatno nije u stanju utjecati na dobavljače i prisiliti ih da ne napuhavaju cijene, kaže on.

Fotografije unutrašnjosti tvornice respiratora. (Foto: Beijing Aerospace, WeChat)
Fotografije unutrašnjosti tvornice respiratora. (Foto: Beijing Aerospace, WeChat)

Dionice “Aerospacea” su skočile u vrijeme naglog rasta prodaje respiratora i druge medicinske opreme na samom početku pandemije koronavirusa, pokazuju podaci berze. Kompanija je u saopćenjima na berzi pokušala komunicirati sa investitorima i zainteresovanim kupcima. Tako u tekstu saopćenja, između ostalog, negira medijske napise kako je “Aerospace” proizvođač fokusiran na respiratore te naglašava kako su investitori pretjerali u komuniciranju o proizvodnji i prodaji respiratora.

U saopćenju se ističe da je “Beijing Aerospace” 2019. godine prodao svega 201 primjerak respiratora ACM812A po ukupnoj cijeni od 3,25 miliona juana, što je oko 813.000 konvertibilnih maraka (KM) i što “predstavlja malu frakciju nihovog poslovanja”.

Finansijski izvještaji kompanije “Beijing Aerospace” za 2019. pokazuju da su imali zanemarivu prodaju svojih respiratora, ali je od januara do juna 2020. godine ona značajno porasla. Prema podacima iz polugodišnjeg izvještaja za 2020., ACM812A je prodat u oko 6.560 primjeraka po cijeni od po 8.000 KM.

Prema polugodišnjem izvještaju, priliv novca od prodaje zabilježene u prvoj polovini 2020. godine iznosi oko 56 miliona KM, a samo od prodaje respiratora ACM812A“Aerospace” je imao priliv od 53 miliona KM, što predstavlja više od 90 posto prihoda od prodaje medicinske opreme u prvoj polovini 2020. godine.

Finansijski izvještaj ne navodi pojedinačnu cijenu respiratora. Bivši radnik “Aerospacea” kaže kako je uobičajena cijena respiratora ACM812A prije pandemije bila oko 50.000 kineskih juana, što je oko 12.500 KM. Ali drugi ugovori pokazuju da se cijena respiratora mijenjala. Tokom 2018. godine i prodaje respiratora za bolnicu u kineskoj provinciji Hainan, respiratori su prodavani za 105.000 juana, odnosno za oko 26.000 KM.

Izvještaj kompanije za 2019. godinu pokazuje 201 prodani respirator ACM812A po cijeni od 3,25 miliona juana, što prosječnu cijenu stavlja na 15.500 juana ili oko 3.900 konvertibilnih maraka.

Federacija Bosne i Hercegovine je 100 respiratora ACM812A sredinom aprila 2020. godine platila 30 miliona juana ili oko 73.000 konvertibilnih maraka po komadu.

Nekoliko tih respiratora danas “skuplja prašinu” u hangaru Hrvatske bolnice “Dr. fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj nedaleko od Viteza. Direktor bolnice Velimir Valjan ne želi da ih koristi jer su se, kako kaže, pokazali neefikasnim za pacijente s teškom kliničkom slikom.

Ekipa BIRN-a BiH je na policama skladišta izbrojala sedam aparata nedugo nakon što je direktor objasnio zašto su, nakon dobijenih donacija Federalne uprave civilne zaštite i Ujedinjenih Arapskih Emirata, naposljetku tu i smješteni.

Respiratori iz Ujedinjenih Arapskih Emirata za vrijeme posjete BIRN-a BiH nisu bili verifikovani ni servisirani, dok su aparati iz kontingenta “Srebrene maline” bili i servisirani i verifikovani.

Uprkos tome, bolnica ne koristi respiratore jer su se tokom testiranja pokazali neefikasni.

“Naši anesteziolozi su ih probali, i nakon dvije minute zaključili da oni nisu za korištenje u jedinicama intenzivnog liječenja jer nemaju sve potrebne modove koje trebaju takvi aparati. Prije svega to je CPAP mod, mod za terapiju kisikom s visokim protocima”, kaže Valjan.

On je objasnio da respiratori ACM812A daju drugačije rezultate sa istim parametrima od drugih koje ova bolnica ima.

“Stavite ga minutu na pacijenta i vidite da to nije to, da počne padati saturacija i da pacijentu nije dobro. Bilo je dovoljno dvije minute da ljudi koji se time bave kažu: ‘Ovo je nesigurno za upotrebu i ovo nećemo koristiti.’”

“Ako neko misli da ih zna koristiti, mi smo spremni da, uz saglasnost FUCZ-a, ustupimo nekoj ustanovi te aparate”, kaže Valjan.

Bolnica u Novoj Biloj nije jedina zdravstvena ustanova koja ne želi koristiti respiratore nabavljene u aprilu 2020. godine. Aparati nisu korišteni ni u Univerzitetskom kliničkom centru (UKC) u Tuzli, potvrdio je ranije direktor Vahid Jusufović.

U Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu (KCUS) potvrdili su da koriste respiratore ACM812A “u okviru uputstava koje je prilikom edukacije dao predstavnik proizvođača”.

U odgovoru redakciji BIRN-a BiH koji je u aprilu 2021. godine potpisala direktorica Sebija Izetbegović stoji kako se respiratori koriste u tretmanu pacijenata oboljelih od COVID-a 19.

“Mi ga koristimo u namjeni za koju je zaprimljen kao donacija FUCZ-a, odnosno za liječenje COVID-19 pacijenata, a u skladu s njegovim performansama i u kapacitetu u kojem je to moguće”, rekli su iz KCUS-a.

Na pitanje BIRN-a BiH koliko dugo respirator može biti korišten na jednom pacijentu, iz KCUS-a je odgovoreno da, prema uputstvu proizvođača, ako je stacioniran, može se koristiti “tri do sedam dana, ukoliko radi samo na bateriji, odnosno portabilan, do četiri sata”.

Iz Federalne uprave civilne zaštite nisu odgovorili na zahtjeve za razgovor niti komentar zbog istrage koja je u toku.

Niti jedna od zdravstvenih institucija ili institucija vlasti nije BIRN-u BiH dostavila dokumente u kojima bi se precizno navodila namjena respiratora. Među njima su bolnice u Goraždu, Zenici, Tešnju, Gračanici, Novoj Biloj, Mostaru, Sarajevu i Tuzli. U dokumentima koje su dobile bolnice u Novoj Biloj i Tuzli, a u koje je BIRN BiH imao uvid, ne navodi se da li se respiratori koriste u kolima hitne pomoći ili na odjelima intenzivne njege.

Na suđenju Novaliću i ostalima, u dokaze je uvrštena i poruka izvjesnog Edvina Kučukovića, koji 3. aprila 2020. godine tadašnjeg direktora Ureda Vlade FBiH Hasana Ganibegovića moli da proslijedi Novaliću njegovu poruku, u kojoj navodi: “Čuvajte se respiratora koji su sada na stanju. Nisu odgovarajući za ovu vrstu tretmana.” Kučuković, prema navodima tužioca, dodaje da pacijenti umiru zbog nekontrolisanog pritiska.

Izbjegavanje pitanja o namjeni respiratora

Iz kompanije za servis uređaja “Dre Medical”, čiji se podaci nalaze na respiratorima u nekoliko bolnica koje su posjetili novinari BIRN-a BiH, nisu odgovorili na pisani upit o dokumentima u kojima se navodi namjena respiratora. Beogradska firma “Profesional Medic” također nije odgovorila na upite BIRN-a BiH.

Kompanija “Verlab”, koja je verifikovala respiratore, kaže kako su izdali certifikate o verifikaciji i samim tim “uređaji se smiju koristiti u skladu s preporukom proizvođača”.

“‘Verlab’ ni na koji način ne može sugerirati ljekarima u kojim situacijama trebaju da koriste bilo koji od aparata, pa tako niti ove. Servisiranje i instalaciju aparata, kao i obuku korisnika, vrši isključivo ovlašteni serviser, a ne ‘Verlab’. (…) ‘Verlab’ nema nikakvu komunikaciju sa ovim ili bilo kojim drugim proizvođačem, niti imamo potrebu za takvo nešto. Komunikaciju s proizvođačem bi trebalo da ima i ostvaruje isključivo njihov ovlašteni predstavnik/servis. Zbog toga i postoje”, rečeno je za BIRN BiH.

Bivši radnik “Beijing Aerospacea”, kompanije iz Narodne Republike Kine od koje su kupljeni respiratori, koji je pristao razgovarati anonimno, objašnjava kako se raspiratori ACM812A u toj zemlji koriste u ambulantnim vozilima i u situacijama pružanja prve pomoći. Također, koriste se prilikom transporta pacijenata iz urgentnih centara u jedinicu intenzivne njege te iz urgentnog centra u operacijsku salu. Dodaje da se, zbog njihovog ograničenog raspona apliciranja, jako rijetko koriste u odjeljenjima intenzivne njege.

“Ovaj model ne doprinosi puno borbi protiv pandemije. Treba nam respirator za intenzivnu njegu i respiratorska oprema za visoki protok, a ne transportni respirator i CPAP respirator koji ne pomažu puno u borbi protiv bolesti”, kaže bivši radnik “Aerospacea”.

Kineska vlada je suvlasnik kompanije “Beijing Aerospace”, a prema tvrdnji iz same kompanije, “Aerospace” je jedini proizvođač medicinske opreme u državnom vlasništvu. Osim ACM812A, koji je kreiran nakon epidemije SARS-a, drugi poznati proizvod kompanije jeste respirator Athena8500, čija proizvodnja nije bila u zamahu početkom 2020. godine.

Suprotno stavu kompanije, Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine je 3. juna 2020. godine, reagujući na tekstove medija u BiH, na svojoj zvaničnoj stranici objavilo sažeti prevod dva novinska članka objavljena u BiH u kojima su respiratori predstavljeni kao dobri aparati, a na osnovu tvrdnji ljekara iz Hrvatske.

“Hrvatski anesteziolog potvrdio je da respirator ACM812A koji je kupila BiH može biti korišten u “širokoj lepezi aplikacija” i da može biti korišten kao mobilni i fiksni aparat. Može biti korišten kao invazivni respirator i neinvazivni respirator i efikasan je u liječenju pacijenata sa novom koronarnom upalom pluća”, stoji, između ostalog, u saopćenju kineskog Ministarstva trgovine.

Saopćenje kineskog Ministarstva trgovine jedino je poznato oglašavanje kineskih institucija u vezi sa ovom aferom.

Ambasada Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini nije odgovorila na upit o slučaju respiratora.

Druge kompanije koje su na nekin način bile uključene u nabavku respiratora također danas odbijaju bilo kakav razgovor o ovoj temi.

Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)
Fadil Novalić dolazi u Sud BiH, 29. januar 2021. (Foto: BIRN BiH)

U optužnici protiv Novalića i ostalih spominje se kompanija “BTL Medical Montenegro”, koju je Fikret Hodžić, tvrdi Tužilaštvo BiH, kontaktirao i koja je ponudila 100 respiratora ACM812A za novac koji je već bio uplaćen iz budžeta Federacije.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar kompanije “BTL”.

Kompanija “BTL Medical Montenegro” je prema podacima Centralnog registra privrednih subjekata Crne Gore od 31. septembra 2021. godine označena kao blokirano pravno lice, uz blokadu 5,6 miliona eura. Prema pisanju crnogorskih medija, radi se o blokiranim sredstvima zbog sudske potražnje beogradske firme “Sinofarm”.

“Sinofarm” je tužio “BTL Medical Montenegro” zbog nerealizovane isporuke respiratora u aprilu 2020. godine. Prema pisanju BIRN-a Srbije, “Sinofarm” i “BTL” potpisali su 28. marta ugovor za nabavku 200 respiratora marke ACM812A, ukupne vrijednosti pet miliona eura, a drugi, dan kasnije, o nabavci 200 respiratora marke Shangrila 510S, ukupne vrijednosti 3,9 miliona eura.

Rok za isporuku skupljih i većih respiratora bio je već 30. mart, a onih jeftinijih i manjih 14. april 2020. godine.

“Nakon zaključenja ugovora i prijema avansa od 8.900.000 eura, ‘BTL Medical’ krši svoje ugovorne obaveze, ne dostavlja respiratore i obavještava ‘Sinofarm’ da sad pak ne može da isporuči respiratore do kraja aprila 2020. godine, nasuprot ranije datim tvrdnjama i garancijama da se isti nalaze na lageru ove kompanije”, kazali su advokati “Sinofarma” za BIRN Srbije.

Kada je novinar u Kini pozvao kompaniju “Shanghai Changqi”, koja je bila uključena u posao nabavke u Federaciji BiH, iz ove kompanije su rekli da se više ne bave prodajom respiratora.

Ovo istraživanje urađeno je u saradnji sa The Initiumom, nezavisnim medijem na kineskom jeziku sa sjedištem u Singapuru. Ning Hui, novinarka The Initiuma koja izvještava iz Bruxellesa, doprinijela je ovom istraživanju.

See all News Updates of the Day

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine

Pentagon: Kina udvostručila broj nuklearnih bojevih glava za dvije godine
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:02 0:00

Tempo ubrzanja kineske nuklearne ekspanzije mogao bi omogućiti Pekingu da ostvari zalihe od oko 1.500 bojevih glava do 2035. godine. Stoji u Pentagonovom godišnjem izvještaju Kongresu pod nazivom "Kineska vojna moć", koji je objavljen u utorak.

Escobar: Amerika će nastaviti provođenje sankcija u BiH

Arhiv - Gabriel Escobar

Rat u Ukrajini, kako se moglo vidjeti i na jučerašnjem samitu NATO saveza u Bukureštu, obnovio je međunarodni fokus na zemlje zapadnog Balkana, među njima i BiH. U još oštrijem fokusu se našla euroatlantska budućnost regiona koji se, kako se čini, još jednom suočava sa neizvjesnim putem pred sobom.

Upravo to je bila tema jutrošnjeg okruglog stola sa Gabrielom Escobarom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara za pitanja Evrope i Euroazije kojeg je organiziralo Atlantsko vijeće u Washingtonu.

Escobar se, između ostalog, kada je u pitanju BiH, osvrnuo na pitanje korupcije, najnovijih odluka visokog predstavnika, i izazova sa kojima se ta zemlja suočava.

Uprkos krizi u Ukrajini, Zapadni Balkan je i dalje područje ogromnih mogućnosti, ali je izazov za nas, kao i za EU, to što zemlje regiona nemaju dobre međusobne odnose, rekao je Gabriel Escobar.

On je istaknuo da su zemlje regiona već dio evropskih tokova, ali da je izazov to na koji ih način integrirati u euroatlantske strukture. Mogućnosti uveliko nadmašuju rizik kada je u pitanju angažman međunarodne zajednice na Zapadnom Balkanu, rekao je Escobar.

Postoji povećana urgentnost da se riješe problemi kako bi se region pokrenuo ka EU, a kriza u Ukrajini je još više naglasila koliko je to važno, rekao je Escobar.

„Problemi na Zapadnom Balkanu potiču sa domaćeg terena, problemi kao sto su otpor ka donošenju teških političkih odluka, otpor ka integraciji. Ti problemi postoje već duže vrijeme, ali je njihovo rješavanje u ovom trenutku postalo još hitnije. Rusija u budućnosti neće biti pouzdan partner, ali to ne znači da neće i dalje pokušavati zadržati svoje igrače na Zapadnom Balkanu. Sjedinjene Države stoga jačaju veze među demokratskim zemljama koje shvataju da se ne moraju oslanjati na Rusiju”, kaže Escobar.

Escobar: Političari u BiH sarađuju sa kriminalcima
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:56 0:00

On je istakao da nema druge opcije za šest zemalja Zapadnog Balkana nego da se pridruže EU, te da evropska integracija mora biti konačni cilj za sve njih.

„Ipak bih volio da vidim malo ubrzaniji proces po tom pitanju, kako bi zemlje možda dobile status promatrača ili ulaznog kandidata”, rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara, naglasivši da je Zapadni Balkan najbrže rastući region u Evropi.

Evropsko vijeće razmatra da BiH dodijeli status kandidata, ali se postavlja pitanje da li je to samo simboličan korak.

„Mislim da je bilo kakav signal da su te zemlje dobrodošle u Evropu važan, osobito sada, i mi to podržavamo, ali u isto vrijeme to ne bi trebao biti samo simboličan korak. Ali to nije zadatak Evrope, to je prvenstveno zadatak političkih lidera u BiH da ostvare taj cilj, iako trenutno u mnogim slučajevima ne vidim da to postoji među bh. liderstvom. Mi podržavamo korake koje je poduzeo visoki predstavnik i on to radi na odgovarajući način”, kaže Escobar.

Jedan od endemskih problema u BiH i regionu je korupcija. Na pitanje da li će Sjedinjene Države razmotriti dodatne sankcije, Escobar je odgovorio:

„Apsolutno, Sjedinjene Države će poduzeti dodatne korake ka sankcioniranju korumpiranih elemenata, i lista Ministarstva financija samo pokazuje dubinu korupcije. U BiH, kako smo vidjeli, pojedinci i političari su aktivno surađivali sa grupama organiziranog kriminala, i ljudi to moraju znati. Lideri moraju poduzeti akciju i ukloniti takve pojedince sa funkcija i iz stranaka. Sankcije su važno oružje, ali što je još važnije i teže, moramo vršiti pritisak na lokalne lidere da primijene reforme vladavine zakona, kako se zahtijeva, za ulazak u EU. Korupciija je najveći problem za region i činjenica je, što nisu samo naši već i podaci Transparency Internationala, da su stranke koje su najviše nacionalističke, također, i najkorumpiranije”, kaže Escobar.

On je naglasio da bi došlo do još većeg američkog investiranja u BiH i regionu ukoliko se riješi pitanje korupcije.

Smjena generacija: Hakeem Jeffries prvi crnački lider demokrata u Kongresu

Hakeem Jeffries, kongresmen iz New Yorka, na Capitol Hillu 30. novembra 2022.

Demokrate u Predstavničkom domu izabrale su za lidera kongresmena Hakeema Jeffriesa - prvog crnca na čelu jedne od dvije glavne stranke u Kongresu - što simbolizuje dolazak nove generacije lidera, dok se dugogodišnja predsjedavajuća Nancy Pelosi i njen tim povlače sa liderskih pozicija u januaru.

Ispoljavajući nesvakidašnje stranačko jedinstvo, nakon što su izgubile izbore na polovini predsjednikovog mandata, demokrate u Predstavničkom domu su bez trzavica prešle sa jednog na drugog historijskog lidera - sa prve žene predsjedavajuće u Kongresu, na 52-godišnjeg Njujorčanina koji je obećao da će "realizovati stvari", uporkos tome što su republikanci osvojili većinu u donjem domu.

Glasanje iza zatvorenih vrata bilo je jednoglasno, i obavljeno aklamacijom.

"Svi preuzimamo na sebe veliku odgovornost", rekao je Jeffries novinarima pred sastanak stranačkog kokusa. "I najbolje što možemo, kao rezultat ozbiljnosti i težine ovog trenutka, je da se odgovorno posvetimo tome, i obavimo najbolji mogući posao u interesu građana".

Rijetko se događa da se stranka koja je izgubila kongresne izbore tako lako pregrupiše, što je u ovom trenutku u suprotnosti sa previranjima među republikancima, koji pokušavaju da se ujedine iza lidera Kevina McCarthyja kao novog predsjedavajućeg Predstavničkog doma, dok se spremaju da preuzmu vlast kada novi sastav Kongresa počne sa radom u januaru.

59-godišnja Katherine Clark iz Massachusettsa biće druga po rangu demokrata u Predstavničkom domu a 43-godišnji Pete Aguilar iz Kalifornije je izabran za predsjednika demokratskog kokusa, odnosno poslaničkog kluba.

Nova "trojka" demokrata zamijeniće Pelosi, Stenyja Hoyera, lidera demokratske većine, i Jamesa Clyburna, kako lideri koji su svi u osamdesetim godinama ustupaju mjesta mlađoj generaciji. Pelosi je bila lider demokrata proteklih 20 godina, a kolege su joj u utorak uveče dodijelile titulu "počasne predsjedavajuće".

Pelosi govori u Predstavničkom domu 17. novembra 2022.
Pelosi govori u Predstavničkom domu 17. novembra 2022.

Dok će demokrate imati manjinu u Predstavničkom domu u novoj godini, imaće određeni uticaj jer se očekuje da će republikanska većina biti veoma tanka, a McCarthy nema jak uticaj na sve republikance u tom tijelu.

Dvoje potencijalnih novih lidera u Predstavničkom domu, Jeffries i McCarthy, pripadaju istoj generaciji ali skoro da nemaju nikakav odnos - demokrata je zapravo znao da kritikuje republikanskog kolegu, posebno zbog stava kongresnih republikanaca prema bivšem predsjedniku Donaldu Trumpu. Jeffries je bio jedan od "menadžera", odnosno tužilaca Predstavničkog doma u procesu Trumpovog prvog opoziva.

"I dalje moramo da rješavamo problem posljedica 'trumpizma', i šta on znači, kao veoma destabilizujuća snaga, za američku demokratiju", izjavio je Jeffries.

Demokratski lider je rekao da se nada da će, "kad god je to moguće pronalaziti zajedničke tačke" sa republikancima, ali da će se "suprotstavljati njihovom ekstremizmu".

Na drugoj strani Capitola, Jeffries će imati partnera u lideru senatske većine Chucku Scumeru.

"Po mom mišljenju, postojaće grupa 'mainstream' republikanaca koji neće željeti da idu u MAGA smjeru, a Hakeem je idealan čovek da sarađuje sa njima", izjavio je Schumer u nedavnom intervjuu. MAGA je Trumpov slogan "Učinimo Ameriku ponovo velikom".

Jeffries je ponekad nailazio na skepticizam liberalnog krila stranke, koji ga doživljavaju kao centristu. Međutim, članica Kongresa Rashida Tlaib iz Mičigena, dio grupe liberalnih zakonodavaca, rekla je da je ohrabrena načinom na koji su se Jeffries i njegov tim obratili liberalnim kolegama, iako se niko iz grupe nije kandidovao za lidersku poziciju.

Rođak stradalih: Moja tetka i njena djeca su mrtvi zbog namjernog nemara Kine

Protest Ujgura u Washingtonu 28. novembra, u znak podrške demonstrantima u Kini, koji su izašli na ulice zbog strogih mera vlasti protiv kovida

Hejrinsahan Abdurahman, 48-godišnja Ujgurka, živjela je sa svoje četvero djece u stanu na 19. spratu zgrade u Urumćiju, kineskoj provinciji Šinđijang.

U požaru u toj zgradi, koji je izbio 24. novembra, poginulo je deset osoba, koje nisu mogle da napuste zgradu jer je bila zaključana, zbog strogih Covid mjera koje je vlast uvela. Poslije tragedije u Urumćiju, širom Kine izbili su protesti protiv Covid mjera.

Abdurahman i njena djeca, 13-godišnja Šahide, 11-godišnji Imran, 9-godišnji Abdurahman i 5-godišnja Nadije, nisu mogli da pobjegnu i stradali su u požaru, tvrdi njihov rođak Abdulhafiz Muhamedimin, koji živi u Cirihu.

On je za Glas Amerike ispričao da su muža njegove tetke i njihovog najstarijeg sina kineske vlasti odvele u radni logor 2017. godine.

„Ja i moji rođaci izgubili smo kontakt sa svima, uključujući i moju tetku od 2017. kada je kineska vlada počela da oduzima pasoše Ujgurama i uhapsila muža moje tetke i njihovog sina”, rekao je Muhamedimin.

Međutim, kada je vidio da je u Urumćiju izbio požar, Muhamedimin je stupio u kontakt sa prijateljem koji je živio u blizini njegove tetke. Poslije nekoliko sati, prijatelj mu je potvrdio da su njegovi rođaci stradali u požaru.

„Zbog njihove neuspješne politike nulte tolerancije na Covid i namjernog nemara za spašavanje života, moja tetka i njeno četvoro djece su umrli”, tvrdi 27-godišnji rođak stradalih.

Požar u stambenoj zgradi u Urumćiju, 24. novembra 2022.
Požar u stambenoj zgradi u Urumćiju, 24. novembra 2022.

On kaže da su, odlukom kineske vlade, vrata koja vode do požarnih stepenica bila zaključana.

„Tako da je bilo nemoguće izaći i sići”, kaže Muhamedimin.

Li Venšeng, zvaničnik gradske vatrogasne službe u Urumćiju, rekao je da stradali nisu bili upoznati sa novim protokolom spašavanja u slučaju požara.

„Neki stanovnici nisu upoznati sa lokacijom drugog sigurnosnog izlaza koji vodi na krov stambene zgrade”, rekao je Li na konferenciji za novinare.

Međutim, jedan od Ujgura koji živi u Urumćiju, ispričao je za Glas Amerike da je zvaničnik zadužen za tu zgradu slao poruke stanarima da „ostanu kod kuće i ne koriste lift”.

„Moji rođaci su su krenuli ka požarnom izlazu na krovu, ali su vrata koja vode ka tom izlazu na njihovom spratu bila zaključana. Onda su se spustili liftom na prvi sprat, gdje su također zatekli zaključana vrata. Nažalost, izlaz je bio zatvoren zbog politike nulte tolerancije prema Covidu”, ispričao je jedan muškarac koji je tražio da ostane anoniman. „Na kraju ih je pustio u stan komšija sa prvog sprata, pa su pobjegli kroz prozor. Oni su bili sretnici, mnoge komšije su stradale.”

Demonstranti u Hong Kongu odaju poštu poginulima u požaru u Urumćiju, 29.novembra 2022.
Demonstranti u Hong Kongu odaju poštu poginulima u požaru u Urumćiju, 29.novembra 2022.

Tahir Imin, osnivač Ujgur Timesa u Washingtonu, kaže za Glas Amerike da nisu tačne tvrdnje kineskih vlasti da je poginulo 10 ljudi, već da je broj žrtava u Urumćiju mnogo veći.

„Prema tvrdnjama zaposlenih u obližnjoj bolnici, poginulo je 44 Ujgura. Mi smo uspjeli da dođemo do potvrde za 20 žrtava”, kaže Imin.

Požar u Urumćiju pokrenuo je proteste protiv Covid "lockdowna" širom zemlje. Lokalne vlasti u tom gradu su 26. novembra olabavile restrikcije i dozvolile kretanje stanovnika po distriktima.

Zvaničnik Katara: Broj radnika umrlih u pripremi Mundijala "između 400 i 500"

Arhiv - Radnici uklanjaju skele na stadijumu Al Bajt, u Al Koru, Katar, oko 50 kilometara sjeverno od Dohe, 29. aprila 2019.

Visoki katarski zvaničnik uključen u organizaciju Svjetskog prvenstva u fudbalu u toj zemlji je prvi put iznio broj mrtvih radnika na turniru - "između 400 i 500" - što je drastično veći broj od bilo kog drugog koji je ranije ponudila Doha.

Činilo se da je komentar Hasana al-Tavadija, generalnog sekretara katarskog Vrhovnog komiteta za isporuku i naslijeđe, neplanirano iznijet tokom intervjua sa britanskim novinarom Piersom Morganom.

Također je doveo u opasnost da se ponovo podstaknu kritike grupa za ljudska prava zbog plaćanja radova na organizaciji prvog Svjetskog prvenstva na Bliskom istoku za migrantsku radnu snagu koja je izgradila stadione, metro linije i novu infrastrukturu potrebnu za turnir u vrijednosti od preko 200 milijardi dolara.

Vrhovni komitet i katarska vlada nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar u utorak.

U intervjuu, čije je dijelove Morgan objavio na mreži, britanski novinar pita al-Tavadija: "Šta mislite, koji je pošten, realan ukupan ukupan radnika migranata koji su umrli kao rezultat posla koji rade za Svjetsko prvenstvo u cjelini?"

"Procjena je oko 400, između 400 i 500", odgovara al-Tavadi. "Nemam tačan broj. To je nešto o čemu se razgovaralo."

Ali katarski zvaničnici ranije nisu javno raspravljali o tom broju. Izvještaji Vrhovnog komiteta koji datiraju od 2014. do kraja 2021. uključuju samo broj smrtnih slučajeva radnika uključenih u izgradnju i renoviranje stadiona koji su sada domaćini Svjetskog prvenstva.

Prema objavljenim podacima, ukupan broj smrtnih slučajeva iznosi 40. Oni uključuju 37 od, kako Katarci opisuju kao neradne incidente, kao što su srčani udari, i tri od incidenata na radnom mjestu. U jednom izvještaju se takođe posebno navodi smrt radnika od koronavirusa usred pandemije.

Al-Tavadi je ukazao na te brojeve kada je razgovarao o radu samo na stadionima u intervjuu, neposredno prije nego što je iznio brojku "između 400 do 500" za svu infrastrukturu za turnir.

Otkako je FIFA dodelila turnir Kataru 2010. godine, zemlja je preduzela neke korake da preispita praksu zapošljavanja u zemlji. To uključuje i eliminaciju takozvanog sistema zapošljavanja kafala, koji je radnike vezivao za svoje poslodavce, koji su imali pravo glasa o tome da li mogu da napuste posao ili čak zemlju.

Katar je takođe usvojio minimalnu mjesečnu platu od 1.000 katarskih rijala (275 dolara) za radnike i potrebne naknade za hranu i stanovanje za zaposlene koji te beneficije ne primaju direktno od svojih poslodavaca. Takođe je ažurirala svoja pravila o bezbjednosti radnika kako bi spriječila smrt.

"Jedna smrt je smrt previše. Jasno i jednostavno", dodaje al-Tavadi u intervjuu.

Aktivisti su pozvali Dohu da učini više, posebno kada je u pitanju osiguranje da radnici primaju plate na vrijeme i da budu zaštićeni od poslodavaca koji zlostavljaju.

Al-Tavadijev komentar takođe obnavlja pitanja o istinitosti izvještavanja kako vlade tako i privatnih preduzeća o povredama i smrtima radnika u arapskim zalivskim državama, čije su nebodere izgradili radnici iz južnoazijskih zemalja poput Indije, Pakistana i Šri Lanke.

Mustafa Kadri, izvršni direktor Equidem Research, konsultantske kuće za rad koja je objavila izvještaje o naplati gradnje radnicima migrantima, rekao je da je iznenađen Al-Tavadijevim komentarom.

"Šokantno je da sada dođe i kaže da ih ima na stotine", rekao je za AP. "Oni nemaju pojma šta se dešava".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG