Kina je tvrdila da je neutralna u sukobu, dok politički, retorički i ekonomski podržava Rusiju u vrijeme kada su zapadne zemlje uvele kaznene sankcije i nastojale izolirati Moskvu zbog invazije na susjeda.
Qin Gang je najviši kineski zvaničnik koji je dao tako eksplicitnu izjavu o prodaji oružja Rusiji. Dodao je da će Kina regulisati i izvoz predmeta dvostruke civilne i vojne namjene.
"Što se tiče izvoza vojnih artikala, Kina zauzima razborit i odgovoran stav," rekao je Qin na konferenciji za novinare zajedno sa svojom gostujućom njemačkom koleginicom Annalenom Baerbock. "Kina neće obezbjeđivati oružje relevantnim stranama u sukobu, te upravljati i kontrolisati izvoz predmeta dvostruke namjene u skladu sa zakonima i propisima."
Ministar je također ponovio spremnost Kine da pomogne u pronalaženju mirnog rješenja sukoba.
Na istoj konferenciji za novinare, Qin je također okrivio vladu Tajvana za pojačane regionalne tenzije nakon što je Peking održao velike vojne vježbe u pokušaju da zastraši ostrvo za koje tvrdi da je kineska teritorija.
U februaru je državni sekretar Antony Blinken rekao da SAD imaju obavještajne podatke koji sugeriraju da Kina razmatra davanje oružja i municije Rusiji - i upozorio da bi takvo umiješanost u ratne napore Kremlja predstavljalo "ozbiljan problem".
Posljednjih dana, evropski lideri izdali su slična upozorenja, čak i kada su posjetili Kinu, a visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku napao je Peking, rekavši da je njegova podrška Rusiji tokom invazije "eklatantno kršenje" njenih obaveza Ujedinjenih naroda.
U svom obraćanju, Baerbock se također osvrnula na ulogu Kine kao stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a, rekavši da ona snosi posebnu odgovornost za pomoć u okončanju sukoba.
"Ali moram se zapitati zašto dosadašnje kinesko pozicioniranje ne uključuje poziv agresoru, Rusiji, da zaustavi rat", rekla je ona. „Svi znamo da bi predsednik (Vladimir) Putin ima priliku da to učini u bilo kom trenutku, a ljudi u Ukrajini ne bi željeli ništa više nego da konačno ponovo mogu da žive u miru.
Prošlomjesečna posjeta kineskog lidera Xi Jinpinga Moskvi je naglasila kako Peking sve više postaje stariji partner u odnosima jer Rusiji pruža ekonomski spas i političko pokriće. Kina je u petak najavila da će ministar odbrane general Li Shangfu posjetiti Rusiju sljedeće sedmice radi sastanaka sa kolegom Sergejem Šojguom i drugim vojnim zvaničnicima.
I u Ukrajini i na Tajvanu, Qin je artikulirao izlizanu odbranu kineske politike koja naglašava odbacivanje kritika sa Zapada, posebno SAD.
Tenzije oko ostrva su značajno porasle nakon što je Kina prošlog vikenda rasporedila ratne brodove i borbene avione u blizini Tajvana u znak odmazde za sastanak između predsjedavajućeg Predstavničkog doma SAD-a Kevina McCarthyja i predsjednice ostrva Tsai Ing-wen.
Kina insistira na tome da samoupravni Tajvan pokori svojoj vlasti, bilo mirnim putem ili silom, a Qin je rekao da je težnja za neovisnošću od strane tajvanske vlade i njenih stranih pristalica - prikriveno spominjanje glavnog saveznika Sjedinjenih Država - razlog tenzija.
Baerbock je upozorila da bi sukob u Tajvanskom moreuzu, kroz koji prolazi veći dio svjetske međunarodne trgovine, donio globalnu katastrofu.
"Stoga sa velikom zabrinutošću gledamo na rastuće tenzije u Tajvanskom moreuzu", rekla je ona. "Sukobi se moraju rješavati mirnim putem. Jednostrana promjena statusa quo ne bi bila prihvatljiva za nas kao Evropljane."
Očigledno odbacujući zabrinutost Baerbock, Qin je rekao da je Tajvan "unutrašnja stvar Kine".
"Nezavisnost Tajvana i mir ne mogu koegzistirati," rekao je
