Linkovi

Problemi kineskih vakcina – manja efikasnost i uska grla u proizvodnji


Medicinsko osoblje pokazuje cjepivo Sinopharm iz Kine tijekom prvog dana cijepljenja protiv Covid-19 koronavirusa u bolnici Calmette u Phnom Penhu 10. veljače 2021. godine.

Priznanje zdravstvene vlasti u Kini o slaboj efikasnosti vakcina napravljenih u toj zemlji moglo bi da ima posljedice na države širom svijeta kojima Peking u okviru "vakcinalne diplomatije" šalje doze.

S druge strane, i sama Kina se suočava s uskim grlom u proizvodnji dok pokušava da ostvari ambiciozan plan imunizacije 40 odsto svog stanovništva do kraja juna, pišu svjetski mediji.

Rijetko priznanje

Šef kineskog Centra za kontrolu bolesti Gao Fu priznao je da efikasnost kineskih vakcina protiv korona virusa "nije velika" i da će im možda biti potrebna poboljšanja, što je rijetko priznanje vlade koja je založila svoj međunarodni kredibilitet na vakcine, ukazuje Vašington post (The Washington Post).

Kineska vlada je poslala stotine miliona doza drugim zemljama, iako je, ističe američki list, distribucija njenih vakcina opterećena pitanjem zašto kineske farmaceutske kompanije nisu objavile detaljne podatke kliničkih ispitivanja o njihovoj efikasnosti.

Neke zemlje koje su kupile kineske vakcine su i dalje sumnjičave, piše Washington post. Ujedinjeni Arapski Emirati su nedavno eksperimentisali s davanjem tri injekcije kineske vakcine Sinofarm (Sinopharm) umesto dvije, usljed izvještaja o malom broju razvijenih antitijela kod nekih ljudi, dok Singapur zasad samo skladišti i ne koristi Sinovak (Sinovac) doze.

Gaovo priznanje i izjava da je možda potrebno da se kombinuju druge tehnologije vakcine podrili su druge ogranke kineske vlade, uključujući njene propagandne organe i diplomate koji su mjesecima, kako navodi list, kao dio meke sile isticali kineske vakcine, dok su agresivno sijali sumnje u zapadne dovodeći u pitanje efikasnost i sigurnost mRNK tehnologije koja je u osnovi Fajzer-Biontek (Pfizer-BioNTech) i Moderninih cjepiva.

Kineski državni farmaceutski gigant Sinofarm prošle nedelje je saopštio da počinje klinička ispitivanja treće vakcine. Washington Times ističe da je Sinofarm prijavio stopu efikasnosti svoje vakcine od 79 odsto, dok su inostrana ispitivanja za Sinovak registrovala efikasnost od 50 odsto u Brazilu i više od 80 odsto u Turskoj. Ipak, iako su oba proizvođača sprovela masovna klinička ispitivanja prošle godine prije većine drugih zemalja, podaci još nisu objavljeni u relevantnim časopisima.

Manjak transparentnosti

Javno priznajući problem s efikasnošću, kineski Centar za kontrolu bolesti je naveo da razmišlja o kombinovanju vakcina i mijenjanju redoslijeds doza kako bi povećao efikasnost, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times).

Svaka nova strategija – povećanje doza, promjena njihovog redoslijeda ili kombinovanje različitih vakcina, imaće posljedice za više od 20 zemalja za koje Kina navodi da ih snabdijeva, prema dogovorima postignutim, kako piše britanski list, uglavnom u okviru "vakcinalne diplomatije".

Čile se suočava s novim talasom COVID-19 od novih sojeva virusa, uprkos uspješnoj distribuciji Sinovakove vakcine, ističe Fajnenšl tajms, dodajući da je nedavna studija efikasnosti programa vakcinisanja u toj latinoameričkoj zemlji ustanovila da je efikasnost poslije jedne doze samo tri odsto, u poređenju s 56 odsto posle dvije, mada stručnjaci nisu pronašli vezu posljednjeg talasa sa stopom efikasnosti vakcine.

Gao Fu je u subotu, 10. aprila, rekao da Centar za kontrolu bolesti "razmatra kako da riješi problem zbog toga što efikasnost postojećih vakcina nije velika".

U sada nedostupnom postu na društvenim mrežama, uticajni nalog Vakcine i nauka naveo je da je Gaova izjava "veoma iskrena". S druge strane, neki komentari na društvenoj mreži Vičet (WeChat) brzo su cenzurisani, rekao je Janžong Huang, saradnik za globalno zdravlje u američkom tink-tenku Savez za spoljne odnose (Council on Foreign Relations).

Za razliku od drugih proizvođača vakcina, kineske kompanije nisu objavile podatke iz treće faze ispitivanja, što je dovelo do optužbi o manjku transparentnosti u pogledu efikasnosti vakcine za različite grupe. Sinofarm tvrdi da je njegova vakcina efikasna 79 odsto, slično rezultatima Astrazenekine (AstraZeneca) prema ispitivanju u SAD. Astrazenka je revidirala podatke poslije kritika zbog nepotpunih podataka, ali Sinofarm niti druge kineske kompanije nisu dali podatke treće faze na uvid javnosti.

Kina priznaje samo kineske vakcine

Dok rijetko priznanje visokog zdravstvenog zvaničnika može izazvati zabrinutost u sve većem broju zemalja koje se oslanjaju na doze iz Kine, vlasti u Pekingu su prošlog mjeseca nastavile da obrađuju zahtjeve za vize stranih državljana, ali samo ako su dobili kinesku vakcinu, ukazuje Gardijan (The Guardian).

Taj potez je postavio pitanje o motivaciji zahtjeva s obzirom na to da kineske vakcine nisu odobrene u mnogim zemljama odakle je omogućen dolazak, kao i da ne prihvata strane vakcine koje je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Peking još nije odobrio nijednu stranu vakcinu za upotrebu u Kini gdje se novi korona virus pojavio krajem 2019. godine.

Do sredine marta Kina je odobrila pet vakcina za opštu ili hitnu upotrebu, uključujući tri koje se distribuiraju drugim zemljama preko trgovine ili pomoći.

Kampanja za snabdijevanje drugih zemlja, ističe Gardijan, označena je kao "vakcinalna diplomatija" da se ojača pozicija Kine u globalnom zdravlju, pri čemu je većina vakcina poslata u Aziju, Afriku i Južnu Ameriku.

Kako motivisati stanovništvo

Godinu dana pošto je COVID-19 zahvatio Kinu, korona virus je pod kontrolom, ali sada vlasti moraju da motivišu populaciju da se vakciniše koristeći kombinaciju socijalnog pritiska, podsticaja, obrazovanja i prinude, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).

Kineski zvaničnici kažu da je vakcinisanje od suštinskog značaja za oporavak druge po veličini privrede u svijetu, dok je jedan od najcjenjenijih stručnjaka za javno zdravlje u zemlji uspjeh vakcinisanja povezao s patriotizmom i nacionalnom bezbjednošću.

Nijedna od pet vakcina odobrenih u Kini nije uvrštena na spisak Svjetske zdravstvene organizacije za hitnu upotrebu, ukazuje američki list i dodaje da su posljednjih godina skandali s neefikasnim, lažnim ili nekvalitetnim vakcinama narušili imidž kineskih proizvođača i prodavaca vakcina. Ipak, gotovo polovina ispitanika u nacionalnoj anketi rekla je da više voli domaće od uvoznih vakcina.

Kineski zdravstveni zvaničnici kažu da je cilj da se do ljeta vakciniše 40 odsto stanovništva i do petka, 9. aprila, u zemlji je dato 161 milion doza s 4,5 miliona dnevno prošle nedjelje. Prema podacima Oksfordskog univerziteta, 11 odsto stanovništva Kine je primilo bar jednu dozu, što je daleko od imuniteta krda koji zahtijeva oko 80 odsto, ali i trećina u odnosu na SAD.

Sa slabom motivacijom stanovništva, lokalne zajednice, kompanije i škole dobile su zadatak da ljudima približe vakcine, umjesto da čekaju da se sami prijave – komunalni radnici i upravnici stambenih zgrada zovu ljude i kucaju na vrata, pokazuju starijim kako da se prijave, dijele informativne brošure, postavljaju informativne štandove i odgovaraju na pitanja neodlučnih, a, ukazuje Volstrit džurnal, bilo je prijetnji i kaznenim mjerama poput najave zabrane korištenja javnog prevoza u gradu Venčeng za one koji odbiju vakcinu.

U kineskoj prijestonici, gdje je do početka aprila polovina od 21,5 miliona stanovnika dobila makar jednu dozu, prodavnice, restorani i pijace mogu da postave zeleni sertifikat ako je 80 odsto zaposlenih inokulirano, dok se upadljivim natpisima na ulicama i porukama na društvenim medijima ljude podsjećaju da prime vakcinu. Neke lokalne vlasti nude kupone u vrijednosti od oko 6,3 eura za kupovinu sladoleda i jaja.

Manjak u snabdevanju

Ambiciozan kineski plan da do kraja juna vakciniše 560 miliona ljudi, odnosno 40 stanovništva, suočio se sa manjkom u snabdijevanju, primoravajući zdravstvene vlasti da povećaju razmak između davanja dvije doze, dok su neki ljudi u Kini ostali bez mogućnosti da rezervišu primanje druge injekcije, navodi Blumberg (Bloomberg).

Do uskog grla u snabdijevanju došlo je dok je vakcinacija u Kini ubrzana na skoro pet miliona doza dnevno, što je najviše na svijetu, iako udio vakcinisanih u njenoj ogromnoj populaciji još uvijek zaostaje za SAD, Izraelom i drugim vodećim državama po procentu vakcinisanih.

Mada Kina koristi samo domaće proizvođače, što joj daje veću kontrolu nego u većini drugih zemalja koje se bore da obezbijede vakcine, ubrzani tempo pomjera granice onoga što njeni domaći proizvođači mogu da naprave, rekli su za Blumberg upućeni izvori, dodajući da je to djelimično uticalo na odluku da se razmak između prve i druge doze poveća na osam nedjelja.

Taj potez, kako ističe Blumberg, podvlači mamutske napore Kine, koja je praktično eliminisala korona virus u zemlji, a ipak rizikuje da u ostvarivanju imuniteta krda i ponovnom otvaranju privede i granica zaostane za drugim zemljama, posebno geopolitičkim rivalima poput SAD.

Manjak u snabdijevanju pogoršan je zalogom Pekinga da svoje vakcine učini globalnim javnim dobrom kako bi pomogao okončanju pandemije. Više od 100 miliona doza donirano je i prodato u inostranstvu, a očekuje se još veći izvoz kako su kineski proizvođači na putu da budu uključeni u program Covaks (Covax) WHO-a za obezbjeđivanje vakcina siromašnim zemljama.

Komentari

XS
SM
MD
LG