Linkovi

Najnovije

Kandidat za direktora CIA nazvao Kinu "autoritarnim suparnikom"

William Burns is sworn in to testify before a Senate Intelligence Committee hearing on his nomination to be director of the Central Intelligence Agency (CIA) on Capitol Hill in Washington, U.S., February 24, 2021. REUTERS/Tom Brenner/Pool
William Burns is sworn in to testify before a Senate Intelligence Committee hearing on his nomination to be director of the Central Intelligence Agency (CIA) on Capitol Hill in Washington, U.S., February 24, 2021. REUTERS/Tom Brenner/Pool

Kandidat predsjednika Joe Bidena za direktora CIA William Burns rekao je u srijedu na pretresu u Senatu o potvrdi nominacije da smatra da je takmičenje sa Kinom - i suprostavljanje njenom "suparničkom, agresivnom" liderstvu - ključno za američku nacionalnu bezbjednost.

Očekuje se da Burns, bivši dugogodišnji diplomata koji je radio i u demokratskim i republikanskim administracijama, bude bez problema potvrđen za direktora CIA.

U Senatu su prethodnih godina potvrđene njegove kandidature sa ambasadora u Jordanu i Rusiji i za tri visoka položaja u State Departmentu.

Burns je u svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja iznio svoja četiri glavna prioriteta - "ljudi, partnerstva, Kina i tehnologija" - ako bude potvrđen za direktora CIA.

"Nadjačati Kinu će biti ključno za našu nacionalnu bezbjednost u narednom periodu", naglasio je Burns.

Burns je Kinu nazvao "velikim, autoritarnim suparnikom" koji jača kapacitete za krađu intelektualne svojine, represiju nad svojim građanima i širenje uticaja u SAD.

Takmičenje sa Kinom je jedan od glavnih prioriteta Bidenove administracije i članova Kongresa, koji žele da se zauzme oštriji stav prema Pekingu. Ruska agresija je takođe jedan od stalnih povoda za zabrinutost, naročito miješanje Moskve u američke izbore i nedavni hakerski napadi na vladine agencije, za koje američki zvaničnici okrivljuju ruske hakere.

Burns je istakao da i dalje postoje "poznate prijetnje" koje, između ostalog, dolaze iz Rusije, Sjeverne Koreje i Irana. Takođe je dodao da klimatske promjene, globalna zdravstvena pitanja i cyber prijetnje predstavljaju veliku opasnost, a da je "suparničko, agresivno kinesko liderstvo naš najveći geopolitički test".

Bidenov kandidat za direktora CIA napomenuo je da je često sarađivao sa agencijom tokom svoje diplomatske karijere.

Republikanci bi mogli da kritikuju njegovo iskustvo u pojedinim oblastima. Burns i Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, predvodili su 2013. godine tajne razgovore sa Iranom, koji su pomogli da se postigne međunarodni nuklearni sporazum sa Teheranom, koji su republikanski članovi Kongresa oštro kritikovali.

Bidenova administracija je prošle nedjelje ponudila razgovore sa Irancima i drugim potpisnicima sporazuma iz 2015. godine, da bi utvrdila da li postoji način za povratak tom dogovoru, iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2018. godine.

Burns, ako njegova kandidatura bude potvrđena, doći će na čelo CIA-e nakon teške četiri godine pod Trumpom koji je često zanemarivao izvještaje agencije, naročito zaključak da se Rusija miješala u izbore 2016. godine da bi mu pomogla da pobijedi.

Demokratski senator Mark Warner, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja, govorio je o tom pitanju na početku pretresa.

"Želio bih da čujem kako planirate da ojačate uvjerenje da će agenti CIA uvijek raditi ispravnu stvar i govoriti istinu nadređenima, bez obzira na politički pritisak i bilo što drugo", rekao je Warner.

See all News Updates of the Day

Helikopter u kojem je putovao iranski predsjednik pretrpio "tvrdo slijetanje", kaže državna televizija

Helikopter u kojem je bio predsjednik Irana Ebrahim Raisi u blizini iransko-azerbejdžanske granice prije nesreće, 19. maj 2024.
Helikopter u kojem je bio predsjednik Irana Ebrahim Raisi u blizini iransko-azerbejdžanske granice prije nesreće, 19. maj 2024.

Helikopter sa iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem pretrpio je "tvrdo slijetanje" u nedjelju, objavili su iranski državni mediji, ne iznoseći odmah detalje.

Neki su počeli pozivati javnost da se moli za Raisija i ostale dok su spasilačke ekipe jurile kroz maglovitu šumu za koju se vjeruje da se nalazi njegov helikopter.

Raisi je putovao u iransku provinciju Istočni Azerbejdžan. Državna TV je saopštila da se incident dogodio u blizini Jolfe, grada na granici s Azerbejdžanom, oko 600 kilometara sjeverozapadno od iranske prijestolnice Teherana.

Sa Raisijem su putovali iranski ministar vanjskih poslova Hossein Amirabdollahian, guverner iranske provincije Istočni Azerbejdžan i drugi zvaničnici, izvijestila je državna novinska agencija IRNA. Jedan zvaničnik lokalne vlade koristio je riječ "srušio" da opiše incident, ali je priznao iranskim novinama da još nije stigao do mjesta događaja.


Ni IRNA ni državna TV nisu dale nikakve informacije o Raisijevom stanju.

Spasioci su pokušavali da stignu do lokacije, rekla je državna televizija, ali su ih ometali loši vremenski uslovi. Izvještaji govore o jakoj kiši i magli uz poneki vjetar. IRNA je to područje nazvala "šumom".

Raisi je bio u Azerbejdžanu rano u nedjelju kako bi otvorio branu sa predsjednikom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim. Brana je treća brana koju su dvije nacije izgradile na rijeci Aras.

Na fotografiji koju je dostavilo Predsjedništvo Irana vidi se iranski predsjednik Ebrahim Raisi na lokaciji Qiz Qalasi, treće brane koju su zajedno izgradili Iran i Azerbejdžan na rijeci Aras, 19. maj 2024.
Na fotografiji koju je dostavilo Predsjedništvo Irana vidi se iranski predsjednik Ebrahim Raisi na lokaciji Qiz Qalasi, treće brane koju su zajedno izgradili Iran i Azerbejdžan na rijeci Aras, 19. maj 2024.

Do posjete je došlo uprkos hladnim odnosima između dvije nacije, uključujući napad oružjem na ambasadu Azerbejdžana u Teheranu 2023. i diplomatske odnose Azerbejdžana s Izraelom, kojeg iranska šiitska teokratija smatra svojim glavnim neprijateljem u regionu.

Iran upravlja raznim helikopterima u zemlji, ali međunarodne sankcije otežavaju nabavku dijelova. Zračna flota također uglavnom datira prije Islamske revolucije 1979. godine.

Raisi (63) je tvrdolinijaš koji je ranije vodio pravosuđe u zemlji. Smatra se da je štićenik iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija, a neki analitičari sugerišu da bi on mogao da zamijeni 85-godišnjeg lidera nakon njegove smrti ili ostavke na tu funkciju.

Raisi je pobijedio na predsjedničkim izborima u Iranu 2021. godine, glasanju na kojem je zabilježen najmanji odziv u historiji Islamske Republike. Raisija su sankcionisale SAD dijelom zbog njegove umiješanosti u masovno pogubljenje hiljada političkih zatvorenika 1988. na kraju krvavog iransko-iračkog rata.

Pod Raisijem, Iran sada obogaćuje uranijum na nivoima koji su skoro na nivou oružja i ometa međunarodne inspekcije. Iran je naoružao Rusiju u ratu protiv Ukrajine, kao i pokrenuo napad dronovima i projektilima na Izrael usred rata protiv Hamasa u Pojasu Gaze. Također je nastavio s naoružavanjem "proxy grupa" na Bliskom istoku, poput jemenskih Huti pobunjenika i libanonskog Hezbolaha.

Ukrajina se sprema za "teške borbe". Može li zaustaviti napredovanje ruskih snaga?

Ukrajinski vojnici na frontu u Harkovskoj oblasti (Foto: REUTERS/Inna Varenytsia)
Ukrajinski vojnici na frontu u Harkovskoj oblasti (Foto: REUTERS/Inna Varenytsia)

Ruske snage proširuju napade na ukrajinska pogranična naselja blizu sjeveroistočnog grada Harkova, otvarajući novi front u ratu.

Glavnokomandujući ukrajinskih oružanih snaga Oleksandr Sirski u petak je upozorio na "teške borbe" na tom frontu i da se "neprijatelj" za to priprema.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je tokom posjete Kini rekao da Rusija uspostavlja "tampon zonu" na sjeveroistoku Ukrajine da bi, kako je naveo, zaštitila svoja pogranična područja od ukrajinskih napada, prenosi agencija Reuters.

Mobilne jedinice ruske vojske pokušavaju da osvoje ukrajinska sela 30 kilometara sjeverno od grada Harkova. Ukrajina ispaljuje rakete iz pograničnog područja na rusku teritoriju. Moskva tvrdi da je u jednom napadu u nedelju, na stambenu zgradu u Belgorodu, poginulo sedmoro.

"Postoji više razloga zašto bi Rusija pokušala nešto da uradi u tom području. Očigledno, da uspostavi tampon zonu ali i da testira odbranu i utvrdi šta se tu događa. Međutim, imajući u vidu način na koji su postavljeni i broj vojnika koji imaju – možda 30 do 40 hiljada sa ne previše opreme – a koji napadaju u malim pješadijskim grupama, to zaista ne sugeriše da pokušavaju da opkole Harkov ili nešto slično tome", ocjenjuje analitičar Patrick Barry, analitičar na Univerzitetu Bath.

Putin je u petak naveo da ruske snage trenutno ne planiraju da osvoje Harkov.

Ukrajinski predsjednik u četvrtak je posjetio Harkov, nakon što je otkazao sva putovanja u inostranstvo. Kijev kaže da je odbrambenim potezima uspio da uspori napredovanje ruskih snaga.

"Rusija trenutno ima najmanje pet ili šest puta više municije", kaže Barry.

Ukrajinske snage i dalje čekaju da stigne većina oružja iz američkog paketa pomoći vrijednog 60 milijardi dolara, koji je konačno usvojen prošlog mjeseca poslije polugodišnjeg odlaganja.

"Američa pomoć je ključna tako da je pauza u isporuci oružja nažalost imala značajan uticaj na situaciju na frontu, što sada vidimo”, ističe Serhi Rahmanjin, član ukrajinskog parlamentarnog odbora za nacionalnu bezbjednost.

Ukrajina kaže da ruski borbeni avioni i rakete mogu da napadnu položaje ukrajinskih snaga priije dolaska pješadije. Kijev je više puta tražio dodatne protivvazdušne sisteme. Prošlog mjeseca, usvojen je zakon o mobilizaciji da bi se riješio problem nedovoljnog broja vojnika.

"Naredna tri mjeseca biće najvažnija za Ukrajinu. Rusi trenutno imaju šansu. Smanjila se moć ukrajinskih oružanih snaga i Rusi to osjećaju. Nagomilali su značajne resurse – oružje, municiju, ljudstvo i sada pokušavaju da iskoriste maksimum rezervi. Pokušavaju da iscrpe naše snage na cijelom frontu", upozorava Rahmanjin.

Sada se postavlja pitanje da li Ukrajina i njeni zapadni saveznici mogu da preokrenu situaciju u ratu.

"Čini se da su sve manje šanse da srednjeročno vrate značajnu teritoriju. Osim ako ne bude velike promjene u zapadnoj podršci – velikih resursa i dugoročne strategije o tome šta je uspjeh. Ništa se od toga ne očekuje u ovom trenutku, zbog čega mislim da bi Ukrajina trebalo da ostane u odbrambenoj poziciji i zadrži ono što ima", smatra Barry.

Analitičari ocjenjuju da je Rusija obnovila vojnu snagu proteklih šest mjeseci uz pomoć Kine, Irana i Sjeverne Koreje, što otežava bilo kakvu ukrajinsku ofanzivu u budućnosti.

Policija tvrdi da nije povrijedila uhapšene na Columbiji, nalazi ljekara pokazuju suprotno

Hapšenje propalestinskih demonstranata na Univerzitetu Columbia 30. aprila 2024. (Marco Postigo Storel via AP)
Hapšenje propalestinskih demonstranata na Univerzitetu Columbia 30. aprila 2024. (Marco Postigo Storel via AP)

Poslije hapšenja na propalestinskim studentskim protestima na Univerzitetu Columbia u New Yorku, gradonačelnik Eric Adams i policijski zvaničnici više puta su ponovili da nije bilo povrijeđenih, niti nasilnih sukoba, kao i da je primijenjena minimalna sila.

Ali, najmanje devetero od 46 uhapšenih demonstranata, koji su zauzeli zgradu Hamilton Hall 30. aprila, zadobilo je povrede koje nisu ogrebotine i modrice - pokazuju ljekarski izvještaji i fotografije demonstranata.

Dokumenta pokazuju prelom očne duplje, potres mozga, pokidane ligamente članka, posjekotine, i povrede zglobova i šaka usljed nošenja tesnih plastičnih lisica.

Najmanje troje ih je završilo u bolnici iste večeri kada su uhapšeni.

Svih 46 demonstranata, koji su uhapšeni u Hamilton Hallu, dobilo je prekršajne prijave. Policija je intervenisala nakon što je direktorica Columbije Minouche Shafik zatražila intervenciju zbog upada u zgradu.

Reuters je informacije o povredama studenata dostavio i Columbiji i kancelariji gradonačelnika, i niko od njih nije osporio navode. Gradonačelnik i policija tvrde da su policajci ponašali profesionalno.

I drugi demonstranti, koji su na Columbiji tražili da univerzitet prekine finansijske veze sa Izraelom, kažu da su povrijeđeni i da su njihove povrede dokumentovali ljekari volonteri na terenu. Neki su završili i u klinikama.

"Oborili su me na zemlju i kada sam okrenuo glavu da vidim da li nekome od mojih kolega treba pomoć, policajac me je šutnuo u oko i pao sam dole, zujalo mi je u ušima", kaže 25-godišnji Christopher Holmes koji je na master studijama. "Nekoliko sekundi kasnije, policajac mi je udario glavu o pod."

Oko mu je bilo otečeno danima poslije i prijatelji su ga odveli u bolnicu na Manhattanu. Nalazi ljekara pokazuju da mu je očna duplja bila slomljena i da je imao potres mozga.

Kayla Mamelak, portparolka gradonačelnika, nije odgovorila na pitanje kada je gradonačelnik saznao da su demonstranti povrijeđeni prilikom intervencije policije. Na press konferenciji 1. maja, Adams je rekao da su hapšenja bila "organizovana, mirna i da nije bilo povrijeđenih".

U policiji nisu osporili navode studenata o povredama, a neimenovani portparol je u pisanom odgovoru istakao da je odgovor policije bio "brz, profesionalan i efikasan".

Niko još nije pristao da objavi nemontirane snimke sa policijskih kamera koje nose na uniformama. U noći kada su demonstranti hapšeni, policija je otjerala novinare sa kampusa, a ostalim studentima je naređeno da budu u svojim sobama.

Portparol Columbije nije Reutersu poslao odgovore na pitanja u dogovorenom roku, a potom nije odgovarao na pozive i imejlove.

Nekoliko demonstranata svjedočilo je da su sjedeli u Hamilton Hallu, sa rukama podignutim u vis, a da je policija u tu zgradu ubacila šok bombu prije nego što je upala u zgradu.

Gabriel Yancy, 24-godišnji asistent u laboratoriji za neuro-nauku na Columbiji, koji je dobio otkaz zbog učešća u protestu, rekao je da su policajci obarali neke demonstrante na zemlju, stali nogama na najmanje troje njih, i najmanje jednog šutnuli u torzo.

Aidan Parisi, 27-godišnji student socijalnog rada, kaže da je policija "gazila po ljudima, gurala ih i bacala na sve strane", dok su demonstranti vikali: "Nismo naoružani!".

Nekoliko studenata je svjedočilo da su im policajci klečali na leđima. U New Yorku je policijski zahvat kolenom zabranjen.

Gideon Oliver, advokat nekolicine uhapšenih studenata, učestvovao je u donošenju propisa koji njujorškoj policiji zabranjuje upotrebu prekomjerne sile prema demonstrantima.

"I sada je došao trenutak da grad i policija deeskaliraju i da prekinu sa upotrebom taktika koje bi navodno trebalo da umire demonstrante", kazao je Oliver.

Protesti na Columbiji u aprilu bili su okidač za demonstracije koji su se proširili širom Amerike, od Kalifornije do Massachusettsa.

Demonstranti na univerzitetima tražili su prekid vatre u Gazi, prekid saradnje sa izraelskim kompanijama i amnestiju za privedene studente. Jevrejski studenti na brojnim univerzitetima naveli su da su protesti antisemitski i da se plaše da dolaze u kampuse.

Na Columbiji je propalestinski kamp postojao više nedjelja, a nadležni su više puta upozoravali okupljenje da se raziđu jer krše pravila fakulteta. Krajem aprila, grupa demonstranata je nasilno okupirala jednu od zgrada na kampusu, poslije čega je uprava fakulteta pozvala policiju da interveniše.

U policijski akcijama na kampusima širom Amerike uhapšeno je ukupno više od 2.000 ljudi, pokazuju zvanični policijski podaci.

Kao posljedica protesta, uprave neke fakulteta pristale su da u narednom periodu razgovaraju sa predstavnicima propalestinskih demonstranata o njihovim zahtjevima, a pojedine obrazovne institucije otkazale su svečane ceremonije predviđene za kraj školske godine.

Najnoviji sukob na Bliskom istoku počeo je 7. oktobra napadom Hamasa, organizacije koju SAD, EU i Velika Britanija smatraju za terorističku, na jug Izraela, gde je ubijeno 1.200, a kidnapovano više od 250 ljudi. U izraelskoj ofanzivi od tada je ubijeno više od 35.000 Palestinaca, prema podacima lokalnih zdravstvenih vlasti pod kontrolom Hamasa.

Fenomen Caitlin Clark: Rekordno interesovanje za žensku američku košarku

Caitlin Clark na debitantskom nastupu u WNBA, 14. maja 2024. (Foto: AP/Jessica Hill)
Caitlin Clark na debitantskom nastupu u WNBA, 14. maja 2024. (Foto: AP/Jessica Hill)

Televizijski prenos utakmice ženske NBA košarkaške lige (WNBA) između timova Connecticut Sun i Indiana Fever oborio je rekord gledanosti za WNBA na televizijskoj mreži ESPN sa 2,1 miliona gledatelja.

Bila je to prva utakmica sezone za košarkašicu Caitlin Clark (22), koju je Indiana izabrala na ovogodišnjem draftu i koja je u do sada nezabilježenim parametrima povećala interesovanje za žensku košarku u SAD.

Ovogodišnji WNBA draft je imao najveću gledanost ikada, a četiri tima iz najjače američke ženske košarkaške lige su već premjestila svoje utakmice u veće sportske dvorane kako bi mogli da zadovolje potražnju za ulaznicama - sve zbog Clark.

Iz tima Altanta Dream su u četvrtak saopštili da će mečeve protiv Indiane 21. juna i 26. augusta umjesto u dvorani koja prima 3.500 posjetilaca igrati u State Farm Areni, u kojoj igra muška NBA ekipa Atlanta i koja ima kapacitet više od 17.000 mjesta.

Caitlin Clark na svojoj profesionalnoj košarkaškoj utakmici, 14. maja 2024.
Caitlin Clark na svojoj profesionalnoj košarkaškoj utakmici, 14. maja 2024.

Clark je prošle godine postavila rekord svih vremena za univerzitetsku košarku (NCAA), kada je čak 18,9 miliona gledatelja pratilo utakmicu za nacionalnog šampiona SAD, u kojoj je njena Iowa poražena od Južne Karoline.

Dvije sezone zaredom ju je agencija AP proglašavala najboljom univerzitetskom košarkašicom, a između ostalog, drži i rekord po broju postignutih poena tokom univerzitetske karijere.

Indiana je u prvoj utakmici ove WNBA sezone poražena od Connecticuta 92-71, a Clark je imala prosječan nastup, sa 20 poena, uz šut iz igre 5-15, te čak deset izgubljenih lopti. Prve poene je postigla tek u drugoj četvrtini. Za tri poena – što je inače njeno najjače oružje - šutirala je 4-11.

"Razočarana sam, niko ne voli da gubi, to je tako", izjavila je ona poslije debitantskog nastupa. "Ali ne može se sebi previše zamjerati zbog jedne utakmice."

Dosadašnji rekord gledanosti na ESPN kanalima imala je utakmica Connecticuta i Phoenix Mercuryja iz maja 2004. godine, kada je debitantsku sezonu igrala Diana Taurasi, još jedna zvijezda američke ženske košarke. Taj meč je posmatralo 1,5 miliona ljudi.

ESPN prava na prenose WNBA utakmica ima od 2003. godine, a prije toga, najviše gledatelja – 2,44 miliona - je posmatralo timove Los Angeles Sparksa i Houston Cometsa, 2001. godine.

Osim gledatelje, debitantski nastup Clark je privukao i kladioničare. Kladionica Cezar je objavila da je zaprimila šest puta više opklada na njenu prvu utakmicu nego na utakmicu između New York Libertyja i Las Vegas Acesa koja je prošle godine odlučivala o šampionu WNBA.

Kladionica Bet MGM je objavila da su za meč Connecticut-Indiana imali najviše opklada u historiji kada je riječ o utakmicama WNBA, bez objavljivanja preciznih brojeva.

U tekstu su korištene informacije agencija AP i Reuters.

Manje smrtonosnih predoziranja u Americi u prošloj godini, eksperti oprezni

Narkan, verzija lijeka protiv predoziranja Nalaksone. (Foto: AP/Arhiva/Mark Schiefelbein)
Narkan, verzija lijeka protiv predoziranja Nalaksone. (Foto: AP/Arhiva/Mark Schiefelbein)

Broj smrtonosnih predoziranja u SAD opao je prošle godine, pokazuju novi podaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Oko 107.500 ljudi umrlo je od predoziranja u SAD prošle godine, uključujući američke državljane i nedržavljane koji su bili u zemlji u vrijeme kada su umrli, procjenjuje CDC. To je 3% manje u odnosu na 2022. godinu, kada je bilo procijenjenih 111.000 smrtnih slučajeva.

Zvaničnici ove agencije napomenuli su da su podaci privremeni i da bi se mogli promijeniti nakon detaljnije analize, ali da i dalje očekuju pad kada budu uvrštene konačne brojke. To bi bio tek drugi pad na godišnjem nivou od početka aktuelne nacionalne epidemije smrti od prekomjerne upotrebe droga prije više od tri decenije.

Stručnjaci su reagovali oprezno. Jedan je opisao pad kao relativno mali i rekao da ga umjesto kao smanjenje treba posmatrati kao izravnavanje u odnosu na godine u kojima je bilježen rast smrtnih slučajeva. Drugi je primijetio da je posljednji put kada je došlo do pada - 2018. - broj smrtnih slučajeva od droge skočio u godinama koje su uslijedile.

Verzija smrotnosnog opioida fentanila u bojama.
Verzija smrotnosnog opioida fentanila u bojama.

"Svaki pad je ohrabrujući", rekao je Brandon Marshall, istraživač sa Univerziteta Brown koji proučava trendove predoziranja. "Ali mislim da je svakako preuranjeno slaviti ili donositi bilo kakve opsežne zaključke o tome kuda bismo dugoročno mogli krenuti sa ovom krizom."

Također je prerano da se zna šta je podstaklo pad, kažu Marshall i drugi stručnjaci. Objašnjenja bi mogla uključivati promjene u nabavci, proširenje prevencije predoziranja i liječenja ovisnosti, te mračnu mogućnost da je epidemija ubila toliko ljudi da sada u suštini ima manje ljudi za ubijanje.

Glavna medicinska zvaničnica CDC-a, doktorica Debra Houry, nazvala je pad "ohrabrujućom viješću" i pohvalila napore da se smanji broj umrlih, ali je napomenula da "još uvijek postoje porodice i prijatelji koji gube svoje voljene zbog predoziranja u zapanjujućim brojkama".

Epidemija predoziranja drogama, koja je ubila više od milion ljudi od 1999. godine, imala je mnogo posljedica. Na primjer, studija objavljena prošle sedmice u listu "JAMA Psychiatry" procijenila je da je više od 321.000 djece u SAD izgubilo roditelja zbog fatalnog predoziranja drogom od 2011. do 2021. godine.

"Toj djeci je potrebna podrška" jer su i sama pod većim rizikom u smislu mentalnog zdravlja i poremećaja upotrebe droga, kaže dr. Nora Volkow, direktorica Nacionalnog instituta za zloupotrebu droga, koji je pomogao u sprovođenju studije. "To nije samo gubitak osobe. Tu su i implikacije koje gubitak ima za porodicu koja je ostala."

Lijekovi protiv bolova na recept nekada su bili glavni uzročnik epidemije predoziranja u zemlji, ali ih je prije mnogo godina zamenio heroin, a nedavno i ilegalni fentanil. Taj opasan i moćan opioid razvijen je za liječenje intenzivne boli uzrokovane bolestima kao što je rak, ali se sve više miješao sa drugim lijekovima na tržištu snabdevanja nelegalnim drogama.

Godinama se fentanil najviše ubrizgavao, ali se sve češće puši ili miješa sa drugim sastojcima u falsifikovane pilule.

Studija objavljena prošle sedmice pokazala je da su zapljene pilula koje sadrže fentanil u drastičnom porastu, skočivši sa 44 miliona u 2022. na više od 115 miliona prošle godine.

Moguće je da zapljene ukazuju na to da ukupna ponuda tableta sa fentanilom brzo raste, a ne nužno da policija smanjuje dostupnost nedozvoljenih droga, rekao je jedan od autora studije, dr. Daniel Ciccarone sa Kalifornijskog univerziteta u San Franciscu.

On napominje da pad broja predoziranja nije ujednačen. Sve osim dvije države u istočnom dijelu SAD zabilježile su pad, ali većina zapadnih država se suočava sa porastom. Alaska, Washington i Oregon su zabilježili porast od po 27%.

Ciccarone kaže da bi razlog za to mogla da bude činjenica da se mnoge istočne države suočavaju sa problemom fentanila već deceniju, dok je tek nedavno stigao do država na zapadu SAD.

Ipak, neki istraživači kažu da postoje razlozi za optimizam. Moguće je da pušenje fentanila nije toliko smrtonosno kao ubrizgavanje, ali naučnici još uvijek istražuju to pitanje.

U međuvremenu, sve više novca postaje dostupno za liječenje ovisnosti i sprečavanje predoziranja, kroz državno finansiranje i zakonske nagodbe sa proizvođačima lijekova, velikim distributerima i apoteakama, napomenuo je Ciccarone: "Nadam se da je 2023. početak prekretnice."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG