Najnovije
Kandidat za direktora CIA nazvao Kinu "autoritarnim suparnikom"
Kandidat predsjednika Joe Bidena za direktora CIA William Burns rekao je u srijedu na pretresu u Senatu o potvrdi nominacije da smatra da je takmičenje sa Kinom - i suprostavljanje njenom "suparničkom, agresivnom" liderstvu - ključno za američku nacionalnu bezbjednost.
Očekuje se da Burns, bivši dugogodišnji diplomata koji je radio i u demokratskim i republikanskim administracijama, bude bez problema potvrđen za direktora CIA.
U Senatu su prethodnih godina potvrđene njegove kandidature sa ambasadora u Jordanu i Rusiji i za tri visoka položaja u State Departmentu.
Burns je u svjedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja iznio svoja četiri glavna prioriteta - "ljudi, partnerstva, Kina i tehnologija" - ako bude potvrđen za direktora CIA.
"Nadjačati Kinu će biti ključno za našu nacionalnu bezbjednost u narednom periodu", naglasio je Burns.
Burns je Kinu nazvao "velikim, autoritarnim suparnikom" koji jača kapacitete za krađu intelektualne svojine, represiju nad svojim građanima i širenje uticaja u SAD.
Takmičenje sa Kinom je jedan od glavnih prioriteta Bidenove administracije i članova Kongresa, koji žele da se zauzme oštriji stav prema Pekingu. Ruska agresija je takođe jedan od stalnih povoda za zabrinutost, naročito miješanje Moskve u američke izbore i nedavni hakerski napadi na vladine agencije, za koje američki zvaničnici okrivljuju ruske hakere.
Burns je istakao da i dalje postoje "poznate prijetnje" koje, između ostalog, dolaze iz Rusije, Sjeverne Koreje i Irana. Takođe je dodao da klimatske promjene, globalna zdravstvena pitanja i cyber prijetnje predstavljaju veliku opasnost, a da je "suparničko, agresivno kinesko liderstvo naš najveći geopolitički test".
Bidenov kandidat za direktora CIA napomenuo je da je često sarađivao sa agencijom tokom svoje diplomatske karijere.
Republikanci bi mogli da kritikuju njegovo iskustvo u pojedinim oblastima. Burns i Jake Sullivan, Bidenov savjetnik za nacionalnu bezbjednost, predvodili su 2013. godine tajne razgovore sa Iranom, koji su pomogli da se postigne međunarodni nuklearni sporazum sa Teheranom, koji su republikanski članovi Kongresa oštro kritikovali.
Bidenova administracija je prošle nedjelje ponudila razgovore sa Irancima i drugim potpisnicima sporazuma iz 2015. godine, da bi utvrdila da li postoji način za povratak tom dogovoru, iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump povukao 2018. godine.
Burns, ako njegova kandidatura bude potvrđena, doći će na čelo CIA-e nakon teške četiri godine pod Trumpom koji je često zanemarivao izvještaje agencije, naročito zaključak da se Rusija miješala u izbore 2016. godine da bi mu pomogla da pobijedi.
Demokratski senator Mark Warner, predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja, govorio je o tom pitanju na početku pretresa.
"Želio bih da čujem kako planirate da ojačate uvjerenje da će agenti CIA uvijek raditi ispravnu stvar i govoriti istinu nadređenima, bez obzira na politički pritisak i bilo što drugo", rekao je Warner.
See all News Updates of the Day
Policija naložila propalestinskim demonstrantima na Univerzitetu Kalifornia u Los Angelesu da se raziđu
Policija se grupisala u četvrtak rano ujutro u kampusu Univerziteta Kalifornia u Los Angelesu (UCLA), gdje su rukovodioci Univerziteta proglasili propalestinski kamp nelegalnim, a vlasti su poručile ljudima da raščiste to područje.
Policijska akcija uslijedila je noć nakon što su kontrademonstranti koji podržavaju Izrael u više navrata bacali predmete i pokušavali da demontiraju barikade koje je podigla propalestinska grupa, koja traži da se univerzitet ogradi od Izraela.
Kancelar UCLA Gene Block okrivio je "grupu huškača" za nasilje u srijedu uveče.
"Šta god neko mislio o kampu, ovaj napad na naše studente, profesore i članove zajednice bio je potpuno neprihvatljiv", rekao je Block u saopštenju.
Protest na UCLA je jedan je od mnogih propalestinskih demonstracija u univerzitetskim kampusima širom zemlje, na kojima je izvršeno na stotine hapšenja.
Policija u New Hampshireu je hapsila je demonstrante i uklanjala šatore kasno u srijedu i u četvrtak rano ujutru na koledžu Darthmouthu.
Propalestinski protestni kamp organizovan je u Darthmouthu u srijedu pošto su rukovodioci Univerziteta upozorili da bi takav kamp bio kršenje univerzitetske politike.
U pismu zajednici u kampusu, prorektor David Kotz je rekao da institucija "ostaje duboko posvećena dijalogu o razlikama i otvorena i voljna da se uključi u razgovore o teškim temama".
Dvojica studenata uhapšena su u Dartmouthu u oktobru nakon što su podigli šator u sklopu protesta pozivajući na ograđivanje od Izraela.
Grupa studenata iz Dartmuta kasnije je stupila u štrajk glađu u znak protesta zbog hapšenja, a skup solidarnosti u kampusu za Gazu prošle nedjelje privukao je više od 100 ljudi.
Na Univerzitetu Texas u Dallasu policija je rasčistila propalestinski kamp nakon hapšenja najmanje 17 ljudi.
U New Yorku je policija uhapsila najmanje 15 ljudi u srijedu na Univerzitetu Fordham dok je rastjerivala učesnike propalestinskog protestnog kampa.
Na Univerzitetu u Minnesoti, organizatori protesta rekli su kasno u srijedu da će se njihovo kampovanje nastaviti nakon što su ranije tokom dana razgovarali sa privremenim predsjednikom univerziteta Jeffom Ettingerom. Kao i na mnogim fakultetima, demonstranti pozivaju da se univerzitet ogradi od Izraela. Ettinger je razgovore opisao kao "konstruktivan dijalog".
Rukovodstvo Univerziteta Columbia saopštilo je u srijedu da će se sve preostale akademske aktivnosti za semestar, koji se bliži kraju, održavati na daljinu nakon protesta koji su uključivali zauzimanje zgrade kampusa. Policija je u utorak uveče rasterala demonstrante i uhapsila skoro 300 ljudi.
Ambasador Izraela oštro o demonstrantima
Na sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u srijedu o palestinskoj državnosti, izraelski ambasador je osudio studente demonstrante.
"Uvijek smo znali da se Hamas krije u školama – jednostavno nismo shvatili da to nisu samo škole u Gazi, već su to i Harvard, Columbia i mnogi 'elitni' univerziteti" u SAD, rekao je Gilad Erdan.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Karin Jean-Pierre rekla je novinarima u srijedu da ljudi "imaju pravo da mirno protestuju sve dok je to u okviru zakona i dok je mirno".
"Govorimo o zaštiti studenata i obezbjeđivanju toga da se osjećaju bezbjedno u kampusu", rekla je ona. "Govorimo o maloj grupi studenata koji ometaju tu mogućnost da studenti imaju to akademsko iskustvo".
Jean-Pierre je rekla da će Bidenova administracija "također prozvati bilo koju vrstu antisemitizma koju čujemo, koju vidimo – mržnju".
Izrael je pokrenuo kontraofanzivu u Gazi nakon što je Hamas, koji SAD smatraju za terorističku grupu, pokrenula iznenadni napad na južni Izrael 7. oktobra.
Militanti su ubili oko 1.200 ljudi prema izraelskim izvještajima, većinom civila, i zarobili oko 250 talaca. Obećavajući da će zbrisati kontrolu Hamasa nad Gazom, Izrael je u svojoj kontraofanzivi ubio više od 34.500 Palestinaca na teritoriji duž Sredozemnog mora, od kojih su dvije trećine žene i djeca, saopštilo je Ministarstvo zdravlja Gaze pod kontrolom Hamasa.
Korištene su neke informacije agencija AP, Reuters i AFP.
Neki zakonodavci zabrinuti da je američka vojska koja gradi pristanište uz Gazu nepotrebno izložena opasnosti
Dok Netanyahu obećava da će ući u Rafah kako bi iz pojasa Gaze uklonio Hamas, američka vojska gradi pristanište uz obalu Gaze u nadi da će pružiti dodatnu pomoć civilima. Novinarka Glasa Amerike Carla Babb objašnjava zašto je ovo pitanje izazvalo zabrinutost nekih zakonodavaca oko toga šta dalje.
Jevrejski studenti tuže Univerzitet Columbia usred propalestinskih protesta
Studenti Jevreji uputili su sudsku tužbu u kojoj tvrde da su morali napustiti kampus Univerziteta Columbia, jer im administracija univerziteta nije mogla garantirati bezbjednost. Izvještaj novinarke Glasa Amerike Natashe Mozgovaye.
Finalni prijedlog rezolucije o Srebrenici upućen UN-u
Konačni prijedlog rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici upućen je predsjedniku Generalne skupštine UN-a Dennisu Francisu i svim stalnim misijama u UN, objavio je ambasador Bosne i Hercegovine (BIH) pri UN Zlatko Lagumdžija
"Nakon više krugova inkluzivnih konsultacija, finalni prijedlog Rezolucije “Međunarodni Dan refleksije i komemoracije Genocida u Srebrenici 1995”, od strane 'cross- regional core group', otišao prema predsjedniku @UN_PGA i svim stalnim misijama u UN", napisao je Lagumdžija 1. maja kasno uveče na mreži X.
U finalnom prijedlogu rezolucije, koji je Radiju Slobodna Evropa proslijeđen iz Memorijalnog centra Potočari, navodi se odluka UN "da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. koji će se obilježavati svake godine”.
UN, navodi se u tekstu, "osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici kao historijskog događaja i poziva države članice da očuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz svoje obrazovne sisteme, razvijanjem odgovarajućih programa, također u znak sjećanja, u cilju sprječavanja poricanja i iskrivljavanja činjenica, te pojave genocida u budućnosti".
"Također", navodi se dalje, UN "bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju one osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući one odgovorne za genocid u Srebrenici".
Naglašava se i važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici i prema njima dostojanstvenog pokopa i poziva na nastavak procesuiranja onih počinitelja genocida u Srebrenici koji tek treba da se suoče sa pravdom.
Rezolucijom se "poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo, i međunarodnom običajnom pravu o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz dužno poštovanje relevantnih odluka ICJ-a".
Od generalnog sekretara UN traži se da "uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši sa svojim aktivnostima i pripremama za 30. godišnjicu 2025. godine, i dalje traži od generalnog sekretara da skrene pažnju na ovu rezoluciju svih država članica, organizacija sistema Ujedinjenih naroda i organizacija civilnog društva za odgovarajuće poštovanje".
Takođe, rezolucijom UN "poziva sve države članice, organizacije sistema Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne sudionike da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i počast žrtvama genocida 1995. godine u Srebrenici, kao i odgovarajuću edukaciju i aktivnosti podizanja svijesti javnosti".
Senat Arizone ukinuo zakon o zabrani abortusa iz 19. vijeka
Senat Arizone glasao je za ukidanje državne zabrane abortusa iz 1864. godine.
Senat je glasao 16 prema 14 za ukidanje restriktivne mjere iz 19. vijeka, i očekuje se da će zakon brzo potpisati demokratska guvernerka Katie Hobbs. Dvoje republikanskih senatora glasalo je zajedno sa demokratama za ukidanje zabrane.
Predstavnički dom Arizone prošle nedjelje je usvojio tu mjeru nakon što se mala grupa republikanaca odvojila od ostatka partije i pridružila demokratama u izglasavanju zakona koji je zatim proslijeđen Senatu.
Skoro totalna zabrana abortusa, starija od državnosti Arizone, dozvoljava abortus samo da bi se spasao život majke - i ne pravi izuzetak u slučajevima silovanja ili incesta.
U presudi prošlog mjeseca, Vrhovni sud Arizone je zaključio da ljekari mogu da se krivično gone na osnovu zakona iz 1864. godine, prema kojem svako ko pomaže izvršenju abortusa može da bude osuđen na zatvorsku kaznu od dvije do pet godina.
Kada guvernerka potpiše prijedlog kojim se ukida taj zakon, statut iz 2022. godine kojim se zabranjuje abortus poslije 15-te nedjelje trudnoće postaje dominantan zakon o abortusu u Arizoni.
Ipak, postojao bi period kada bi skoro svi abortusi u državi bili nezakoniti, jer ukidanje neće stupiti na snagu 90 dana od kraja zasjedanja državne skupštine, vjerovatno u junu ili julu.
