Nova kampanja regrutacije je u jeku širom Rusije.
Kako se borbe nastavljaju, posebno na područjima poput Bahmuta gdje se obje strane spremaju za kontraofanzvu, Kremlju su potrebni novi vojnici.
Djelimična mobilizacija od septembra privukla je 300.000 rezervista, ali su i desetine hiljada Rusa pobjegle prije mobilizacije.
Kremlj negira da planira da ponovi poziv za mobilizaciju, ali istovremeno poziva ljude da se dobrovoljno prijave. Na taj način može da izbjegne formalnu mobilizaciju, budući da je riječ o nepopularnom potezu.
Jedan Moskovljanin rekao je za AP da je njegov poslodavac, organizacija koju finansira država, obećao muškarcima koji tu rade da će tražiti odlaganje njihove mobilizacije. Ali, to mu nije umanjilo strah.
"Nervozni ste i uplašeni. Niko ne želi da odjednom završi na ratištu, sa puškom u ruci. Ali, specijalna operacija se oteže i treba očekivati iznenađenje ruskih vlasti", kaže ovaj muškarac koji nije želio da se predstavi.
Ruski mediji javljaju da muškarcima širom zemlje stižu pozivi iz kancelarija za mobilizaciju. U većini tih slučajeva, muškarcima se samo traži da ažuriraju podatke, dok se drugima nalaže vojna obuka.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da je riječ o uobičajenoj proceduri.
Oglasi za mobilizaciju se ipak pojavljuju na vladinim sajtovima i društvenim mrežama državnih institucija, kao i u bibliotekama i školama.
Na jednom, postavljenom na zapadu zemlje, reklamira se bonus od 3.800 dolara za one koji se prijave za rat, a ako ih pošalju u Ukrajinu dobijaju 2.500 dolara mjesečno plus oko 100 dolara dnevno ako su u "aktivnoj ofanzivi" i 650 dolara za svaki kilometar napretka na frontu.
Takođe se reklamiraju povoljnosti za plaćanje poreza i kredite, lakši upis na fakultete za djecu, izdašna kompenzacija za porodicu ako vojnik pogine, kao i status vojnog veterana.
U Novosibirsku u Sibiru, zvaničnici su tražili od univerziteta i srednjih škola da okače oglase za mobilizaciju na svoje sajtove, kaže Sergej Černišov, osnivač privatne stučne srednje škole.
On je odbio da okači oglas na sajt svoje škole i kaže da je "čudno" da se takvi učenici pozivaju u rat.
Moskovljanin, koji je želeo da ostane anoniman, kaže da su ga zvali telefonom i pitali da se priključi ratu, ali je odbio i kaže da se poslije toga nisu trudili da ga ubijede.
"Samo u izolovanim slučajevima su muškarace zaista prisiljavali na mobilizaciju", kaže Grigorij Sverdlin iz organizacije koja pomaže muškarcima da izbjegnu regrutaciju. Njegova grupa dnevno dobije oko 100 poziva muškaraca koji žele da izbejgnu učešće u ratu, što se povećalo u odnosu na desetine poziva dnevno prethodnih mjeseci.
Nadležni uglavnom žele od muškaraca da ažuriraju podatke, ali ima i drugačijih slučajeva.
U regionu Vologda, muškarci su dobijali pozive da dođu u kancelariju za regrutaciju i morali da potpišu zabranu napuštanja regiona, kaže Sverdlin.
Advokat Aleksej Tabalov kaže da nije neobičan ovakav potez vlasti, posebno pred proljetni poziv za služenje vojnog roka koji počinje 1. aprila.
Svi muškarci od 18 do 27 godina moraju da odsluže godinu dana vojske, ali veliki dio njih pokušava to da izbjegne nudeći zdravstvene razloge ili studije kao opravdanje. Posebno je veliki broj takvih slučajeva u Moskvi i drugim većim gradovima.
Tabalov kaže da je teško da će se sada neko dobrovoljno prijaviti za rat koji traje već 13 mjeseci i u kojem su hiljade stradale.
Mnogi, kaže ovaj advokat, žele da raskinu ugovore o učešću u ratu, ali to je nemoguće dok predsjednik Rusije ne proglasi kraj mobilizacije.
"Izlazak iz rata maltene znači krivično gonjenje", kaže Tabalov.
Katarina Stepanenko, ruska analitičarka iz Instituta za proučavanje rata, kaže da sadašnja kampanja regrutacije liču na onu od ljetos.
Vlasti su i tada, podsjeća, nudile finansijske podsticaje, ali to očigledno nije bilo dovoljno jer je poslije toga proglašena djelimična mobilizacija.
"Već su regrutovali značajan broj ljudi tim finansijskim podsticajima", kaže Stepanenko i dodaje da se ne može reći da li će aktuelna kampanja uspjeti.
"Ono što nam je mobilizacija 300.000 vojnika do sada pokazala jeste da taj broj nije dovoljan kako bi Rusija napravila značajniji proboj u svojoj ofanzivi", zaključuje Stepanenko.
