Upitan da li više voli Donalda Trumpa ili Kamalu Harris, Putin je zatekao prisutne svojim zadirkujućim odgovorom koji je uključivao i udarac predsjedniku Joeu Bidenu.
„Naš 'favorit', ako se to tako može nazvati, bio je trenutni predsjednik, gospodin Biden”, rekao je publici na ekonomskom forumu u dalekoistočnoj luci Vladivostok.
„Ali nakon odustajanja iz utrke, preporučio je svim svojim pristalicama da podrže gospođu Harris. Pa, učinit ćemo to - podržat ćemo je”, rekao je ironično.
Izbori u utorak nose značajne uloge za Kremlj, i unatoč Putinovom neobvezujućem i pomalo zadirkujućem odgovoru, činilo se da sažima rusko stajalište kao izbor između dvije neprivlačne mogućnosti.
Analitičari kažu da ni jedno ni drugo ne obećavaju mnogo poboljšanja u odnosima koji su pali na najnižu točku od Hladnog rata.
Harris, trenutna potpredsjednica, zauzela je tvrd stav prema Rusiji, dok je Trump, bivši predsjednik, poznat po svom divljenju Putinu. Ipak, na skupu u septembru, Putin se požalio da je, kada je Trump bio na dužnosti, bilo „toliko ograničenja i sankcija protiv Rusije kakve nijedan predsjednik prije njega nije uveo”.
Timothy Colton s Harvardske akademije za međunarodne i regionalne studije rekao je da je rukovodstvo Kremlja „uglavnom uvjereno da se s ruskog stajališta ništa dobro neće dogoditi na izborima”.
No dodao je da je Trump u cjelini „vjerojatno njihova preferencija; on je više poznata veličina”.
Ovo su neka ključna pitanja za Rusiju dok se približavaju izbori u SAD-u:
Što će biti s pomoći Ukrajini?
Smatra se da će Harris vjerojatno nastaviti masovnu vojnu i ekonomsku podršku Bidenove administracije Ukrajini dok se ruska invazija proteže prema trećoj godini.
Trump se hvalio da su njegov odnos s Putinom i poštovanje od ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog toliko jaki da bi mogao pregovarati o prekidu rata „za 24 sata”. Odbija navesti pojedinosti o svojoj strategiji, ali nedavne izjave u kojima se općenito kritiziraju sankcije sugeriraju da bi mogao ukinuti sankcije protiv Rusije kao poticaj za rješavanje sukoba.
Trump je dvaput odbio direktno odgovoriti želi li da Ukrajina dobije rat, dok je Harris pohvalila zapadnu podršku Kijevu i pozvala da se ona nastavi.
„U suprotnom, Putin bi sjedio u Kijevu s pogledom uprtim u ostatak Europe. Počevši od Poljske”, rekla je Harris.
Trumpov kanadidat za potpredsjednika, JD Vance, spomenuo je prijedloge koji bi mogli sugerirati Trumpovo razmišljanje: neka Ukrajina demilitarizira teritoriju koji je okupirala Rusija i pristane na trajnu neutralnost. Ti bi uslovi bili anatema za Kijev, ali Trump je pokazao malo suosjećanja za Ukrajinu, rekavši da Zelenski „nikada nije trebao dopustiti da taj rat započne”.
Harris nije precizirala po čemu bi se njen stav razlikovao od Bidenovog. SAD su pružile Ukrajini više od 59,5 milijardi dolara u oružju i pomoći otkako je Rusija pokrenula invaziju 2022. Ona je ranije rekla da bi bilo glupo riskirati globalne saveze koje je SAD uspostavio.
Harrisina pobjeda „vjerojatno obećava kontinuiranu podršku SAD-a sve dok administracija može zadržati podršku Kongresa”, navodi Međunarodna krizna skupina u komentaru, iako dodaje da bi Harris mogla tražiti kraj borbi aktivnije nego što je to učinio Biden. Rastući animozitet Kongresa prema ogromnim izdvajanjima za pomoć Ukrajini mogao bi omesti ili preoblikovati njenu strategiju.
Kako će se SAD približiti Rusiji po pitanju ljudskih prava?
Harris se direktno sukobila s Rusijom po takvim pitanjima, posebno u slučaju smrti u zatvoru ruskog opozicionog lidera Alekseja Navaljnog. Ona je bila među prvim stranim liderima koji su prokomentarisali njegovu smrt, nazvavši je „daljim znakom Putinove brutalnosti”.
Trump je danima odlagao komentare, a zatim nije povezao Putina sa tim.
Trump se pozvao na nacrt zakona koji bi proglasio da postoje samo dva spola i obavezao se da će transrodne žene držati podalje od ženskih sportova - pozicija koja je paralelna s tim kako je Rusija pod Putinom poništila prava LGBTQ+ i hvalila „tradicionalne vrijednosti”.
Njegova karakterizacija demokrata i njegovih rivala kao „unutrašnjeg neprijatelja” malo se razlikuje po duhu od sve bržeg ruskog gušenja opozicije.
Kako će to utjecati na NATO?
Trump se borio s drugim članicama NATO saveza, zahtijevajući da ispune dogovorene nivoe potrošnje za svoje vojske u svojim nacionalnim budžetima. Rekao je da je kao predsjednik upozorio lidere da ne samo da će odbiti da brani nacije koje ne ispunjavaju te ciljeve, već i da Rusija takvim zemljama može „raditi šta god hoće”.
Tramp je također doveo u pitanje klauzulu o međusobnoj odbrani povelje NATO-a, pitajući u intervjuu zašto bi Sjedinjene Države trebalo da budu obavezne da brane „veoma agresivne ljude” Crne Gore članice NATO-a.
Harris kaže da je posvećenost Sjedinjenih Država NATO-u „gvozdena”. Ona nije govorila da li podržava da Ukrajina postane članica Alijanse.
Šta je sa ugovorima o kontroli naoružanja sa Rusijom?
Putin je više puta mahao nuklearnim mačem pokušavajući da odvrati Zapad od podrške Ukrajini.
Posljednji preostali sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između Moskve i Washingtona, Novi START, ističe 2026. godinu dana nakon što nova administracija stupi na dužnost.
Biden je obnovio sporazum brzo po preuzimanju dužnosti, a moglo se očekivati da će Harris slijediti tu podršku paktu koji ograničava broj interkontinentalnih nuklearnih raketnih bacača.
Trump je, iako je upozorio na prijetnju „nuklearnog zagrijavanja”, poduzeo korake dok je bio na vlasti da ukine režim kontrole naoružanja, uključujući i povlačenje iz INF Ugovora o nuklearnom oružju srednjeg dometa - kojim su zabranjene nuklearne i konvencionalne rakete na kopnu sa dometom od 500-5.500 kilometara (310-3.410 milja),
Dok je bio na vlasti, Trump je pozvao na novi nuklearni pakt koji bi uključivao i Rusiju i Kinu.
