“Humanitarna situacija u Jemenu je na ivici provalije", nedavno je rekao novinarima generalni sekretar UN za humanitarna pitanja Mark Loukok. "Nikada nije bilo gore, zemlja je, u suštini, u stanju kolapsa."
Više od šest godina rata između vlade predsjednika Abdu Rabu Mansura Hadija, koju podržava Saudijska Arabija, i pobunjenih Hutija na čijoj je strani Iran, dovelo je najsiromašniju zemlju Bliskog istoka na ivicu propasti.
Loukok kaže da je posebno zabrinut pošto su humanitarne agencije već morale da smanje ključne programe i zalihe u Jemenu budući da tokom 2020. nije sakupljeno dovoljno novca.
“Bez tih sredstava, mnogo više ljudi će umrijeti i to će biti katastrofalno za izglede za mir u zemlji", rekao je.
Jemen se krajem 2018. suočio sa mogućom gladi ali su donatori uspjeli da spriječe katastrofu. Danas, situacija je još teža. Oko 50.000 ljudi živi u uslovima stalnog gladovanja. Ujedinjene nacije traže 3,85 milijardi dolara da bi spriječile da ljudi ne umru od gladi.
Mark Loukok kaže da to možda zvuči kao velika cifra, ali je samo djelić od hiljada milijardi dolara koje su bogate zemlje potrošile na pakete ekonomske pomoći zbog COVID19, bolesti koju izaziva koronavirus.
On se posebno nada da će Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Kuvajt dati značajne donacije kao što je bio slučaj 2018. i 2019.
Predstavnik UN ističe da građani Jemena nisu gladni zbog nedostatka hrane - koje ima dovoljno na pijacama i u prodavnicama - već su izglednjeli jer poslije godina rata i ekonomskog kolapsa više ne mogu da je priušte.
“Glad je, u današnje vrijeme, izbor moćnih ljudi u odnosu na nemoćne ljude", kaže Loukok. "Glad može da postoji samo kao rezultat aktivnih odluka moćnih ljudi i svi to znaju i niko ne želi da bude posramljen da je donio tu odluku."
On je pozvao sve strane da prestanu sa ratovanjem, dodajući da je očigledno da se ništa nije postiglo na taj način.
Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog savjeta za izbjeglice ove nedjelje je u posjeti Jemenu. U telefonskom razgovoru za Glas Amerike iz pokrajine Hadžah, blizu saudijske granice, koju drže Hutiji, rekao je da su hiljade raseljenih porodica pobjegle iz drugih dijelova Jemena u to područje i da jedva preživljavaju. To je jedna od provincija u kojima neki ljudi već žive u stanju gladi.
Egeland kaže da mnoge porodice žive u "užasnim uslovima", u kućama od blata i kamenja koje su sami sagradili. Malo hrane koju imaju - uključujući ono što pronađu na lokalnom đubrištu - podgrijavaju paleći plastiku. Prije toga su bili relativno zbrinuti dok UN i partnerske agencije, kao što je Norveški savjet za izbjeglice, nisu doživele manjak u buždetu i mnoge isporuke su smanjene na pola.
“Za mnoge, to je bio početak gladi", kazao je Egeland.
U jedinoj bonlici u Hadži sa odjeljenjem za neuhranjene pacijente, Egeland je razgovarao sa majkom devetogodišnje devojčice.
“Vidjeli smo dijete koje izgleda kao da ima 4 godine, ali zapravo ima 9, i ne može da hoda jer dugo, dugo, nije jela pravu hranu", rekao je.
Njena majka kaže da je rodila 15 djece ali da je šestoro preminulo od neuhranjenosti i bolesti. Ispričala je Egelandu da su bili relativno u redu dok su dobijali pune isporuke hrane i pomoći, ali kada je pomoć smanjena početkom 2020, zdravlje porodice je počelo da se urušava.
Dobra vijest je da djeca mogu da se relativno brzo oporave od neuhranjenosti, uz odgovarajući tretman, i - ako im se pomogne dovoljno rano - mogu da izbjegnu trajnja oštećenja.
“Situacija nije beznadežna", poručio je Egeland.
