Linkovi

Aktuelno

Korak ka miru u Jemenu

Displaced Yemenis receive food supplies provided by the World Food Programme, at a school in Sanaa, Yemen, Sunday, Aug. 25, 2019.

Međunarodno priznata vlada Jemena i južni separatisti potpisali su mirovni sporazum čime se formalno okončao raskol koji je prijetio njihovim zajedničkim naporima da se suprotstave pobunjenicima koji kontrolišu glavni grad, ali i koji bi mogao označiti korak ka uspostavi mira u cijelom Jemenu.

Dogovorom vlasti i separatista o podjeli vlasti u Jemenu uz posredovanje Saudijske Arabije napravljen je korak ka miru u najsiromašnijoj arapskoj zemlji koja je razorena višegodišnjim ratom i najgorom svjetskom humanitarnom krizom, dok ostaje da se okonča rat s šiitskim pobunjenicima Hutima koje podržava Iran, pišu svjetski mediji.

Mir na jugu

Jemenska vlada potpisala je sporazum sa separatistima o podjeli vlasti na jugu zemlje, čime bi se okončao višemjesečni sukob bivših koalicionih saveznika, navodi BBC. Potpisnice sporazuma trebale bi biti dio saveza s multinacionalnom koalicijom koju predvodi Saudijska Arabija i koja se od 2015. godine bori protiv pobunjeničkog pokreta Huti.

BBC podsjeća da su separatisti, uz podršku Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), u avgustu preuzeli kontrolu nad južnim gradom Adenom, u borbi protiv bivših saveznika - vladinih snaga koje podržava Saudijska Arabija. Nakon nekoliko dana ogorčenih sukoba, militantni borci usklađeni sa separatističkim Južnim prijelaznim vijećem (STC) preuzeli su od vladinih trupa kontrolu nad Adenom. Kada je vlada pokušala da preuzme grad, UAE su intervenisali vazdušnim napadima.

Saudijska Arabija sklopila je primirje prije nego što su prošlog mjeseca započeti pregovori koji su doveli do potpisivanja sporazuma.

Sporazumom, koji je potpisan u utorak u Saudijskoj Arabiji, borci s obje strane bit će postavljeni pod komandom ministarstava odbrane i unutrašnjih poslova, a saudijske snage nadgledat će sigurnost unutar Adena. STC-u će se također omogućiti da se pridruži svim razgovorima posredovanim UN-om radi okončanja građanskog rata, ističe BBC.

UN su navele da je sporazum za okončanja sukoba na jugu važan korak ka okončanju građanskog rata u cijelom Jemenu, koji je opustošio zemlju i odnio živote najmanje 7.000 civila. Posmatrači vjeruju da je broj smrtnih slučajeva i do 12.000 civila, ističe BBC.

Borbe su pokrenule i najgoru svjetsku humanitarnu krizu. Za četiri petine stanovništva - 24 miliona ljudi - potrebna je humanitarna pomoć ili zaštita.

Jednaka zastupljenost

Sporazumom o podjeli vlasti na jugu Libana, Saudijska Arabija je postigla malu pobjedu – izbjegavajući novi ratni front - dok Ujedinjene nacije pokušavaju ponovo pokrenuti političke razgovore za okončanje višegodišnjeg rušilačkog rata u cijeloj zemlji, naglašava agencija Reuters.

Saudijska Arabija je sporazumom također izbjegla dalju fragmenaciju Jemena, ali i doprinijela održanju sunitskog muslimanskog saveza, u kojem su joj najveći partner bili UAE. Savez je formiran 2015. godine u borbi protiv pokreta Huti, koji su krajem 2014. svrgnuli vladu Abd-Rabu Mansura Hadija protjeravši ga iz glavnog grada Sane, na sjeveru zemlje.

Ovosedmični sporazum ukazuje da Rijad sada nastoji spriječiti šiitski Iran da preko Hutija proširi uticaj duž južnog Jemena.

Sporazum o podjeli vlasti na jugu zemlje, čija je kopiju bila dostupna agenciji Reuters, zahtijeva formiranje novog kabineta od najviše 24 ministra u roku od 30 dana koji bi dao jednaku zastupljenost sjevernjacima i južnjacima. Očekuje se da će STC dobiti dva portfelja, ali predsjednik Hadi bi zadržao ključna odjeljenja uključujući ministarstva unutrašnjih poslova i odbrane.

Brojevi katastrofe

Broj poginulih od 2015. u ratu u Jemenu dosegao je 100.000, od čega je 12.000 civila tvrdi projekat Lokacije oružanih sukoba i podaci o događaju (ACLED) čije je sjedište u SAD, ukazuje Guardian.

Projekat koji prati potvrđene smrtne slučajeve u sukobu i čiji se podaci smatraju pouzdanim, ukazuje da je ove godine u Jemenu ubijeno 20.000 ljudi, što je čini drugom najsmrtonosnijom godinom rata nakon 2018. godine.

ACLED, u saradnji sa organizacijom Jemenski projekat podataka, prati izvještaje iz više izvora u pokušaju da se provjere tvrdnje i pruži pouzdan najmanji broj smrtnih slučajeva koji se direktno može pripisati nasilju. Tvrde da je april bio najsmrtonosniji mjesec ove godine, sa više od 2.500 prijavljenih smrtnih slučajeva, u poređenju sa 1.700 u septembru. Treći kvartal 2019. imao je najmanji broj prijavljenih žrtava od kraja 2017., ali je broj civilnih žrtava porastao iz prethodnog tromjesečja.

Sukob u najsiromašnijoj naciji arapskog svijeta počeo je 2014. kada su Huti pobunjenici preuzeli sjeverni i centralni dio zemlje, protjeravši međunarodno priznatu vladu iz glavnog grada Sane. U martu 2015. koalicija predvođena Saudijskom Arabijom pokrenula je vazdušnu kampanju kako bi spriječila pobunjenike da zauzmu jug zemlje.

Zračni napadi predvođeni Saudijskom Arabijom pogodili su škole, bolnice i svadbene zabave, dok su Huti, naglašava Guardian, koristili dronove i rakete za napad na Saudijsku Arabiju i ciljali plovila u Crvenom moru.

ACLED navodi da je direktno ciljanje koalicije pod vodstvom Saudijaca i njenih saveznika odgovorno za više od 8.000 smrtnih slučajeva civila od 2015. godine.

Budući pregovori

Mirovni sporazum u Jemenu mogao bi ojačati vladu u budućim pregovorima s Hutima koji kontrolišu glavni grad, ocjenjuje Bloomberg ističući da SAD također traže načine kako doći do nagodbe s Hutima da bi se sukob koji je izazvao najgoru svjetsku humanitarnu krizu, konačno okončao.

Peter Salisbury, analitičar iz Međunarodne krizne grupe je rekao da sporazum, ukoliko uspije, može riješiti dva kratkoročna problema: osim što zaustavlja nastanak rata u ratu, pakt daje "više kredibiliteta budućoj vladi u pregovorima" s Hutima. Međutim, on također upozorava kako sporazum "pokazuje mnoga obilježja prošlih problematičnih političkih ugovora u Jemenu" što bi moglo dovesti do njegove propasti.

Bloomberg podsjeća kako je saudijska intervencija u Jemenu suočena sa snažnom kritikom - da je američki Kongres ove godine glasao za povlačenje podrške Rijadu u jemenskom sukobu, dok je Njemačka uvela zabranu isporuke oružja Saudijskoj Arabiji.

Na opasnost koju sukob u Jemenu predstavlja po regionalnu stabilnost ukazali su septembarski razorni napadi na saudijsku naftnu infrastrukturu, ukazuje Bloomberg. Odgovornost za napade su preuzeli Huti, ali saudijski zvaničnici i posmatrači su u tome vidjeli produženu ruku Irana, koji je pod pritiskom usljed ekonomske ofanzive koju predvode SAD.

Uloga SAD i Irana

Iako se većini Amerikanaca čini dalekim, humanitarne i strateške posljedice rata u Jemenu su ogromne i to je rat koji bi Donald Trump mogao okončati, napisao je William J. Burns, bivši zamjenik američkog državnog sekretara u komentaru kojeg objavljuje Washington Post.

Ujedinjene nacije su situaciju u Jemenu nazvale najvećom humanitarnom krizom na svijetu. Više od tri miliona Jemenaca je raseljeno, skoro četvrtina miliona ubijeno, a više od 15 miliona njih prijeti glad. Sukob je pridonio najgorem izbijanju kolere u modernoj istoriji, a svakim danom se sve više pogoršava.

Sukob je također mrlja na američkoj vanjskoj politici, koja je Saudijskoj Arabiji prodala bombe i projektile koji su odgovorni za dvije trećine civilnih žrtava kao i ostalo američko oružje koje je sada u rukama prosaudijskih militanata i njihovih rivala. Amerikanci obučavaju saudijske pilote, servisiraju njihove avione, dijele obavještajne podatke i savjetuju ih o ciljevima.

Dobra vijest jeste da postoje uslovi za diplomatski napredak u Jemenu, ocjenjuje Burns ističući da Sjedinjene Države mogu i trebaju koristiti svoj uticaj da potaknu diplomatiju.

Neki od načina su puna podrška novom okviru za razgovore pod vodstvom UN-a i da Teheran mora biti direktno angažovan. Iran je učestvovao u nasilju u Jemenu, ali on ima i potencijalni interes za oživljavanjem diplomatije kao i već pokazan kapacitet da je potkopa.

Jemen će neko vrijeme ostati siromašna, fragmentirana i nestabilna zemlja. Ali, SAD mogu pomoći u uklanjanju sloja nestabilnosti u regionu, smanjenju neizrecive ljudske patnje, te umanjiti američko vojno uplitanje i postaviti pozornicu teškoj diplomatiji koja će uslijediti, zaključuje Burns u rubrici 'Mišljenja' Washington Posta.

See all News Updates of the Day

Holmes: Trumpa nije zanimala Ukrajina, samo "velike stvari" poput istrage o Bidenima

Fiona Hill i David Holmes polažu zakletvu u Kongresu

U Predstavničkom domu Kongresa se nastavljena su svjedočenja u istrazi o opozivu predsjednika Donalda Trumpa. Svoje iskaze su dali Fiona Hill, Trumpova bivša savjetnica za Rusiju i David Holmes, službenik State Departmenta koji je zaposlen u ambasadi u Kijevu.

Politički savjetnik u ambasadi SAD u Ukrajini David Holmes pričao je o svojim kontaktima sa zvaničnicima i čuvenom telefonskom razgovoru ambasdora Gordona Sondlanda i predsjednika Donalda Trumpa nakon kojeg je Sondland rekao da "Trumpa ne zanima Ukrajina, samo velike stvari poput istrage o Bidenima".

Holmes je ispričao da se situacija u Ukrajini "drastično promijenila" u martu 2019. kada je počela negativna kampanja protiv ambasadorice Mari Jovanovič.

"Svi spoljnopolitički ciljevi su bili u sjenci političke agende Rudyja Giulianija i ljudi koji su na direktnoj vezi sa Bijelom kućom".

Dipomata je govorio o tome koliko je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom značajan sastanak sa Donaldom Trumpom u Bijeloj kući kako bi "ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu pokazao da ima podršku SAD".

Ali, Holmes kaže da reforme koje Ukrajina sprovodi nisu bile dovoljne da se taj sastanak ugovori i da je "postalo jasno da će morati da rade sa "trojicom prijatelja" (ambasadorom Gordonom Sondlandom, izaslanikom za Ukrajinu Kurtom Volkerom i sekretarom za energetiku Rickom Perryjem) kako bi se ta posjeta organizovala.

Holmes je rekao da mu je otpravnik poslova u ambasadi u Kijevu Bill Taylor rekao da je "istraga o Bidenima preduslov za posjetu Zelenskog Bijeloj kući."

"Trumpa nije briga za Ukrajinu, samo za Bidenove"

Holmes je prepričao telefonski razgovor između ambasadora Gordona Sondlanda i predsjednika Donalda Trumpa koji se desio 26. jula, dan pošto je američki predsjednik razgovarao sa ukrajinskim kolegom.

"Sjedili smo u restoranu nas dvojica i dva stafera. Tokom ručka, Sondland je pozvao Trumpa mobilnim telefonom. Iako nije bio na spikerfonu, mogao sam da čujem glas predsjednika koji je govorio glasno.

Sondland je rekao Trumpu (vulgarnim riječima, prim.nov) da "ga Zelenski voli". Onda je Trump pitao da li će Zelenski sprovesti istragu, na šta je Sonland rekao da će Zelenski uraditi šta god treba".

Onda se razgovor nastavio o američkom reperu ASAP Rockyju koji je bio u zatvoru u Švedskoj....Poslije razgovora sam pitao Sondlanda (vulgarnim riječima, prim.nov) da li je Trumpa briga za Ukrajinu, na šta je Sondland odgovorio da Trumpa zanimaju samo 'velike stvari' poput istrage o Bidenima koju Giuliani pokušava da progura", svjedočio je Holmes.

Ovdje možete pratiti javno svjedočenje uživo:

Predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja Adam Schiff rekao je da će Predstavnički dom, nakon ovih svjedočenja, odlučiti o daljim koracima.

"Ako je predsjednik kršio zakon, ako je obustavio isplatu vojne pomoći zarad političke koristi, mi ćemo odlučiti da li su takvi akti u skladu sa funkcijom predsjednika".

Republikanac Devin Nunes rekao je su "demokrate uhvaćene u laži - od prevare o Rusiji do lažne priče o Ukrajini" i da se nada da će "prestati sa teorijama zavjere".

Fiona Hill je već svjedočila iza zatvorenih vrata da se snažno protivila smjeni bivše američke ambasadorice u Ukrajini Mari Jovanovič, a da joj je bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton dao instrukcije da pravnicima u Bijeloj kući prenese zabrinutost u vezi sa naporima da se izvrši pritisak na Ukrajinu.​

Do jula, kada je napustila položaj u bijeloj kući, Hill je bila direktorica za evropska i ruska pitanja u Trumpovom Savjetu za nacionalnu bezbjednost, tako da je imala saznanja o tome kako se iza scene kreira američka spoljna politika.

David Holmes, zvaničnik američke ambasade u Kijevu, takođe je svjedočio iza zatvorenih vrata i rekao da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

SAD negiraju da planiraju povlačenje dijela trupa iz Južne Koreje

Sekretar odbrane SAD Mark Esper, lijevo, rukuje se sa južnokorejskim ministrom odbrane Jeongom Kyeongom-doom pred fotoreporterioma u Ministarstvu odbrane Južne Koreje u Seulu, 15. novembra 2019.

Pentagon je u četvrtak demantovao vesti koje su objavljne u Južnoj Koreji, prema kojima Sjedinjene Države razmatraju značajno smanjenje broja svojih trupa u Južnoj Koreji, ukoliko Seul ne bude više učestvovao u plaćanju troškova njihovog raspoređivanja.

"Apsolutno nema istine u izveštajima Čosun Ilboa da Sekretarijat odbrane SAD trenutno razmatra povlačenje bilo kojih trupa sa Korejskog poluostrva", rekao je portparol Pentagona Jonathan Hoffman​, nadovezujući se na državng sekretara Marka Espera, koji je nešto ranije u četvrtak izjavio da ne zna za takve planove.

"Sekretar Esper bio je u Južnoj Koreji tokom protekle nedjelje gdje je više puta ponovio našu čvrstu predanost (Južnoj Koreji) i njenom narodu. Priče u novinama poput ove opasno su i neodgovorno plasiranje jednog anonimnog izvora. Zahtijevamo da Chosun Ilbo odmah povuče svoju priču".

U članku, Chosun Ilbo citirao je diplomatski izvor koji tvrdi da se SAD pripremaju da povuku jednu brigadu.

Tipična brigada američke vojske broji između 3.000 i 4.000 vojnika. Trenutno je u Južnoj Koreji stacionirano oko 28.500 američkih vojnika, koji tehnički ostaju u ratnom stanju sa susjedom naoružanim nuklearnim oružjem, Sjevernom Korejom, nakon konflikta 1950-1953.

Sekretar odbrane SAD Mark Esper rekao je da ne zna ni o kakvim planovima za povlačenje 4.000 vojnika iz Južne Koreje, ukoliko propadnu razgovori o dijeljenju troškova.

"Ne prijetimo saveznicima po tom pitanju. To su pregovori", rekao je on novinarima tokom puta u Vijetnam.

Južnokorejsko ministarstvo odbrane saopštilo je da ono što je u izvještaju Chosuna "nije zvanično stajalište vlade SAD".

Po američkom zakonu, vojno prisustvo u Južnoj Koreji ne smije da padne ispod 22.000, sve dok sekretar odbrane ne opravda dalje smanjenje pred Kongresom.

Izvještaj AP-a korišten je u ovom tekstu.

Završeni protesti pred Vladom FBiH. Građanima rečeno da je premijer Novalić na sastanku u SDA

Protesti pred zgradom Vlade FBiH u Sarajevu zbog stanja u Pazariću, 21. novembar 2019.

Epilog protesta pred Vladom FBiH završen je predajom zahtjeva i bez sastanka. Građanima je rečeno da premijer Fadil Novalić nije u Vladi već na sastanku u SDA i da ih ne može primiti.

Više stotina građana protestovalo je pred Vladom FBiH u Sarajevu. Povod su objavljene potresne fotografije štićenika u Zavodu u Pazariću na kojima su se vidjela djeca zavezana za krevete i radijatore.

Nekoliko građana, predstavnika okupljenjih, ušlo je u Vladu. I novinari traže ulazak, ali im se to onemogućava.

“Predali smo zahtjeve na protokol, čekamo sada premijera da razmotri zahtjeve i da nam se obrati”, kazao je jedan od predstavnika građana.

„Niko nas nije primio”
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:54 0:00

Kako su izjavili nakon izlaska iz zgrade Vlade FBiH, rečeno im je da je premijer Vlade FBiH na sastanku u SDA i da ih ne može primiti.

Građani su ponovo pozvali na proteste sutra, na istom mjestu, u 12 sati.

Protesti pred Vladom BiH zbog stanja u Zavodu u Pazariću, 21. novembar 2019.
Protesti pred Vladom BiH zbog stanja u Zavodu u Pazariću, 21. novembar 2019.

Građani su danas izričiti u svojim zahtjevima. Traže smjenu Nadzornog i Upravnog odbora Zavoda Pazarić, formiranje komisije zdravstvenih radnika koji će se boriti za prava djece i vršiti analizu, vršiti 24-satni nadzor u Zavodu Pazarić do trenutka podizanja krivične prijave protiv osoba za koje se ustanovi da su radili na štetu djece.

Također traže da se izvrši izrada plana rada Zavoda i implementiraju savremene metode koje će pomoći radu Zavoda, fizičku zaštitu zaposlenika ili zaposlenice koji je ustupio snimke iz Zavoda.

Zahtijeva se izmjena Pravilnika rada o sistematizaciji zavoda, izmjena Zakona o obrazovanju u cilju obezbjeđenja prava djece s poteškoćama u razvoju, uključivanje svih udruženja roditelja u BiH, Vijeća roditelja i sličnih organizacija.

Građani također traže obraćanje premijera FBiH Fadila Novalića kao i momentalni sastanak predstavnika građana i premijera.

Građani pozivaju funkcionere Vlade FBiH da izađu vani
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:53 0:00

Više stotina građana sada se nalazi na protestima, a i dalje pristižu. Građani prozivaju političare i vlast i traže njihovu smjenu zbog situacije iz Zavoda Pazarić koja je objavljena, a tiče se nehumanog odnosa prema štićenicima.

„Da što više njima ostane”
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:58 0:00

“Hoćemo i tražimo ostavke nadležnih. Naša djeca nisu socijalni slučajevi. Šta će biti s njima kada nas ne bude, da li će morati ići u Pazarić?”, pitaju se građani.

„Našu djecu više niko neće vezivati”
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:34 0:00

Današnji protesti nastavak su jučerašnjih protesta pred Parlamentom FBiH koji su se dalje nastavili po gradu.

Jučeračnji dan

“Šta da su Vaša djeca u pitanju”, “Ko će vas svezati?”, “Ne damo našu djecu”, Narode, zar ćete i ovo prešutjeti-zašto niste na ulicama”, transparenti su koje su građani jučer nosili na protestima pred zgradom Federalnog parlamenta, a potom su prošetali i do Vijećnice gdje su zviždicima pozvali i ostale da im se pridruže. Također su tražili hitnu smjenu članova Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda u Pazariću.

Uznemirujuće fotografije i snimke s javnosti je podijelila zastupnica u Parlamentu FBiH Sabina Ćudić koja je tražila da se na dnevnom redu sjednice Federalnog parlamenta nađu i informacije o stanju u Pazariću, ali je ta njena inicijativa većinom glasova odbijena. Tražiča je također i da zlostavljanje djece, kako je navela, moderno ropstvo, prestane odmah, bez odgađanja.

Klubovi zastupnika Naše stranke, SDP-a, PDA i Naroda i pravde su glasali za ovu tačku dnevnog reda. Dio zastupnika Klubova HDZ-a, SDA i DF-a su bili protiv prijedloga, a dio je bio suzdržan. SBB također.

Potresni snimci odnosa prema štićenicima i protesti u Sarajevu
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Građani su nezadovoljni i ovim potezom odlučili ponovo izaći na proteste, a jučer su poručili kako su “svi djeca iz Zavoda Pazarić”.

“Za razliku od djece iz Zavoda Pazarić mi imamo mogućnost ustati i promijeniti stvari, ali ne radimo to. Ta sila koja se sprovodi nad tom djecom koja bi trebala biti pod zaštitom, sprovodi se također i na nama samo kroz drugačije načine i mehanizme. Stanje se mora riješiti odmah, ne za sedam dana. Grozno je da se ovako iživljavaju nad ljudskim bićima, posebno djecom”, poručili su građani.

Traže odgovornost i da se utvrdi kada su snimci nastali, dok s druge strane direktor Zavoda Pazarić Redžep Salić tvrdi da su snimci nastali prije njegovog dolaska na tu poziciju. O cijelom slučaju obaviješteno je i Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Prema posljednjim informacijama, predstavnici parlamentarnih stranaka sinoć su nakon završetka osme redovne sjednice dogovorili da će 4. decembra biti održana tematska sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta o stanju u Zavodu Pazarić i u drugim ustanovama sličnog tipa.

Predstavnički dom je zadužio radno tijelo da u roku od sedam dana provjeri sve navode o stanju u Zavodu za mentalno zbrinjavanje invalidne djece Pazarić, kao i da prikupi nalaze svih inspekcija koje su do sada odlazile u Zavod.

Također, Vlada Kantona Sarajevo je tražila hitno postupanje Tužilaštva KS-a, pod čijim nadzorom se, kako su naveli, poduzimaju neophodne radnje radi rasvjetljavanja ovog događaja, a premijer FBiH Fadil Novalić tražio je od glavne tužiteljie Kantonalnog tužilaštva Sarajevo Sabine Sarajlije da hitno postupi u skladu s nadležnostima, te da Tužilaštvo ispita činjenice koje se odnose na sveukupna dešavanja u Zavodu Pazarić.

Penzije na ‘tankom ledu’ – Vlada RS stimuliše budžetske korisnike na dodatnu štednju

Bosnia and Herzegovina -- Government of Republic of Srpska (RS) in Banja Luka (Banjaluka), October 25, 2017.

Penzijski sistem u Republici Srpskoj decenijama je na ‘tankom ledu’. Ekonomisti godinama upozoravaju da bez povećanja prosječne plate, novih investicija u privredi i borbe protiv rada na crno najstarija kategorija stanovništva teško može očekivati neko bolje vrijeme. Ovakve procjene značajno utiču i na odluku mladih ljudi da posao potraže u zemljama Zapadne Evrope.

Oni koji odluče da ostanu u RS, moraće da razmisle o dodatnoj štednji kako bi sebi u budućnosti obezbijedili pristojne prihode. Jedna od tih opcija odskora je i Evropski dobrovoljni penzijski fond (EPF) - prvi model trećeg stuba dobrovoljnog dopunskog penzijskog osiguranja u BiH, koji su osnovali Evropska banka za obnovu i razvoj, Skupna pokojninske družbe iz Slovenije, ENEF - Fond za razvoj preduzeća i Penzijski rezervni fond RS.

EPF je dobio ‘vjetar u leđa’ od Vlade RS, Saveza sindikata i poslodavaca, a od 1. januara 2020. godine svi radnici koji primaju platu iz budžeta RS imaju mogućnost da dobrovoljno štede, tako što će im Vlada RS dodatno uplatiti 20 KM mjesečno. Ova informacija do budžetskih korisnika stigla je preko noći. U veoma kratkom roku morali su da se odluče za dobrovoljni model štednje za koji prvi put čuju. Pitaju se i kako je moguće da im Vlada RS odjednom poklanja novac, a godina nema novca za povećanje plata, ali i kako će se doplata za dobrovoljnu štednju iz bruto plate odraziti na ionako malu obaveznu penziju. Stručnjaci ističu da je najveći problem nepovjerenje građana u nadležne institucije ističući da je u konkretnom slučaju sporno što Vlada RS budžetskim novcem ne stimuliše dodatnu štednju svih poreskih obveznika.

Kako funkcioniše Evropski dobrovoljni penzijski fond?

Osnivači EPF-a tvrde da će ovaj model štednje donijeti niz pozitivnih efekata, jer će zaposlenima omogućiti dodatne prihode za sigurniju starost, preduzećima jeftin sistem stimulacije radne snage, a državi smanjenje pritiska na budžet za isplatu penzija i kapital za ulaganje. Dobrovoljni sistem fukcioniše tako što će poslodavci koji na račun svojih radnika uplate 1.200 maraka godišnje, odnosno 100 maraka mjesečno, biti oslobođeni poreza i doprinosa na taj iznos.

Iz EPF-a ističu da je Vlada RS donijela ovakvu odluku kao odgovoran poslodavac, te da ne postoji nikakvo ograničenje ili zabrana da i ostali poslodavci formiraju planove na nivou svojih privrednih ili drugih društava, kao što i svaki punoljetni građanin mlađi od 70 godina može da štedi u EPF-u putem individualnog ugovora o članstvu.

“Penzijski plan Vlade ne dira stečena prava i ne smanjuje platu zaposlenima u javnoj upravi. Ovaj potez treba da motiviše sve zaposlene, a ne samo one koji primaju platu iz budžeta, da izdvajaju u štednju za penziju”, kaže za Glas Amerike Miloš Grujić, direktor Društva zа uprаvljаnje Penzijskim rezervnim fondom RS i član Upravnog odbora EPF-a.

On ističe da ovakvi planovi nisu nikakva novost u razvijenim zemljama i da je normalno da poslodavac jedan dio novca uplaćuje i u drugi i u treći stub penzijskog sistema, te da penzijski plan za sve zaposlene kojima se plata isplaćuje iz budžeta predstavlja iskorak u smislu razvoja i promovisanja dobrovoljnog penzijskog sistema.

“Poslodavcima je to zakonski najjeftinije zbog poreskih olakšica, a radnik može, uz to, dodavati i dio svoje bruto plate. Benefit je što je i dobrovoljno, nema obaveze redovnih uplata, niti ima ikakvih penala po tom osnovu. Najveći rizik je ne štedjeti, jer nam svi pokazatelji ukazuju na činjenicu da će se naša penzija kretati u visini trećine sadašnje plate”, objašnjava Gordana Drobnjak, izvršna direktorica Društva za upravljanje EPF-om.

Prema njenim riječima, u privatnim preduzećima već postoji interes i formirani planovi, a zakonski osnov za odluku Vlade RS nalazi u Zakonu o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima i on vrijedi, bez izuzetka, i za sve ostale poslodavce.

Budžetski korisnici skeptični

Iako ne gube ništa, jer imaju sigurnih 20KM koje će Vlada RS uplaćivati na njihove račune, mnogi budžetski korisnici kategorično su odbili da pristupe EPF-u. Prosvjetni radnici među prvima su reagovali, jer im je, kako kažu, bez ikakve najave iz Ministarstva prosvjete i kulture RS samo stigla odluka sa naznakom ‘hitno’.

“Odbila sam da potpišem zbog nedovoljne informisanosti i žurbe prilikom izjašnjavanja o tome da li želimo taj 'poklon' Vlade. Malo ko je uopšte čuo da postoji taj fond prije nego smo trebali da se izjasnimo pristajemo li da nam Vlada uplati 20 KM za neku dodatnu penziju. Uz potvrdan odgovor, trebao je i potpis kojim dajemo saglasnost da taj neki fond smije raspolagati našim ličnim podacima. I sve to u roku od danas do sutra”, kaže Milanka S. nastavnica u jednoj banjalučkoj osnovnoj školi.

Ona tvrdi da je tek kasnije iz medija saznala da su iz Ministarstva prosvjete i kulture i Generalnog sekretarijata Vlade RS pogriješili kada su stavili pomenutu oznaku ‘hitno’, ali joj takav rad ovako važnih institucija budi još veće nepovjerenje. Kako kaže, smeta joj i navodna dobrovoljnost koja se, kao i veliki broj drugih stvari tumači ‘na naš način’, jer taj ‘poklon’ Vlade RS može da se čuva samo u tom Fondu i dobra volja Vlade RS ne vrijedi ako biste željeli da štedite na nekom drugom mjestu. Pita se i zašto joj neko daje nešto što nije tražila.

„Poznato je da prosvjetni radnici godinama očekuju izjednačavanje platnih koeficijenata koji bi doveli do povećanja plate, ali to se ne dešava, jer valjda nema sredstava. Kako sada odjednom ima za neki Fond o kojem se tako malo zna. Krajnje je nejasno kako će se ovo izdvajanje odraziti na postojeći Fond PIO koji je odavno u veoma teškom stanju“, objašnjava ova nastavnica.

Naši sagovornici iz EPF-a, međutim, ne kriju da će dodatne uplate radnika zanemarivo uticati na iznos obavezne penzije.

„Iznos koji uplaćuje poslodavac ni na koji način ne utiče na redovnu, obaveznu, državnu penziju. Iznos koji bi dobrovoljno uplaćivao radnik (dio bruto plate), zavisno od visine pojedinačnih uplata i perioda uplata, sigurno bi zanemarivo uticao na iznos penzije“, objašnjava Gordana Drobnjak, ističući da su skeptičnost i nepovjerenje sasvim razumljivi.

“U pitanju je nešto novo i netestirano na našem prostoru. Motivacija može da bude u želji da budemo odgovorni prema sebi, da obezbijedimo dodatna sredstva za vrijeme kada nam najviše budu trebala. Sa stanovišta države, jedan od ciljeva je ulaganje u one koji se odluče za ovaj vid štednje i dugoročna relaksacija i smanjenje pritiska na Fond PIO”, ističe Gordana Drobnjak.

Novac se, prema njenim riječima, investira u najsigurnije dostupne finansijske instrumente, najviše u državne obveznice i depozite.

„Mogućnost gubitka, odnosno rizik EPF-a je rizik Republike Srpske. Po našim procjenama, on je prihvatljiv i nizak“, objašnjava Drobnjakova.

Rizik uvijek postoji

Ekonomista Damir Miljević za Glas Amerike objašnjava da su dobrovoljni penzijski fondovi jedan od uobičajenih instrumenata za ulaganje raspoloživih novčanih sredstava građana kojim oni sebi obezbjeđuju dodatni prihod tj. dodatnu penziju kada završe radni vijek.

“Ukoliko je fond uspješan ulagač će kada ode u penziju iz ovog fonda dobijati mjesečnu sumu novca koja bi, u realnim kategorijama, trebala biti veća od iznosa koji je mjesečno uplaćivao u fond. Ukoliko oni koji upravljaju fondom ne budu uspješni u ulaganju sredstava, bilo da ulažu u pogrešne instrumente ili da preuzimaju preveliki rizik, može se desiti da uloženi novac ostvari manji prinos nego da ste ga dali na običnu štednju u banci, a u pojedinim ekstremnim slučajevima čak i da ostanete bez uloženih sredstava”, ističe Miljević.

On smatra da je u konkretnom slučaju sporna odluka Vlade RS koja upravlja novcem građana tj. poreskih obveznika i dužna je da taj novac, koji nije njihov nego naš tj. javni, troši na transparentan i nediskriminirajući način.

„Odlučivši da našim novcem finansijski stimuliše samo budžetske korisnike Vlada RS diskriminira pravo svih drugih građana da i oni dobiju navedenu stimulaciju ukoliko ulažu u dobrovoljni penzijski fond. Po mom mišljenju Vlada RS ovom odlukom krši Ustav, jer diskriminira radnike po osnovu toga gdje su zaposleni. Ispravno je bilo da se sa po 20 KM iz budžeta stimulisao svako ko je uložio u dobrovoljni penzijski fond ili niko“, smatra Miljević, ističući da je veliki problem što građani generalno nemaju povjerenja u sistem, pa ni u investicione fondove.

„Samim tim što je fond dobrovoljni svako ima pravo da odbije da mu pristupi i da sam procijeni da li je to u njegovom interesu ili nije. Sve ono što se zadnjih dvadesetak godina ovdje dešavalo kada je u pitanju novac građana uložen u banke i privatizacione investicione fondove daje za pravo svakome ko nema povjerenje u institucije da izrazi svoju sumnju i u ovom slučaju“, kaže Miljević.

Za sada će procjenu da li na ovakav način dodatno da štede donositi poslodavci i građani u Republici Srpskoj, mada, prema riječima naših sagovornika iz EPF-a, postoje indicije da će i poslodavcima u FBiH biti uvedene poreske olakšice za ovaj vid uplata, te da će i oni biti motivisani da štede za svoje radnike na sličan način.

Rođen u godini Dejtona, i danas čeka funkcionalnu BiH

Nermin Mameledžija iz Travnika je bio tek dva mjeseca star kada je dogovoren Dejtonski sporazum. Danas student šeste godine stomatologije, Nermin ne poznaje drugi sistem van onog Dejtonskog zbog čije komplikovane strukture je srednju školu pohađao u takozvanoj "dvije škole pod jednim krovom". Njegovo iskustvo je da Dejtonski mirovni sporazum, odnosno struktura koju je on napravio opterećuje mlade ljude te da oni nemaju priliku da se iskažu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG