U video snimku, postavljenom na Twitteru, Blake je naveo da je u stalnim bolovima nakon što je u pucnjavi paralizovan od struka na dole.

"Imam šavove na leđima, na stomaku. Boli me kada dišem, spavam, okrećem se na stranu, kada jedem", naveo je Blake u snimku koji je postavio njegov advokat Ben Crump.

Ranjavanje Blakea, 23. avgusta, koji je upucan u leđa, podstaklo je nove proteste protiv rasizma i policijske brutalnosti, koji su prvobitno izbili širom SAD zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu.

Policija u Rochesteru, u državi New York, je na početku prazničkog vikenda upotrijebila suzavac da bi rastjerala oko 2.000 demonstranata tokom četvrte noći nemira zbog smrti Daniela Prudea, Afroamerikanca koji je preminuo tokom privođenja u martu.

Devetoro ljudi je uhapšeno, a tri policajca su povrijeđena tokom sukoba, saopštila je u nedjelju policija Rochestera.

U Louisvilleu u Kentuckyju, oružane pristalice policije sukobile su se u subotu sa demonstrantima koji podržavaju pokret "Životi crnaca su važni". U Louisvilleu se protestuje zbog smrti 26-godišnje Afroamerikanke Breonne Taylor, koju je policija ubila u njenom stanu.

Sukobi u Portlandu

Policija u Portlandu, saveznoj državi Oregon, zvanično je počela proteste protiv rasizma koji traju 100 dana, da tretira kao nerede, što znači da ima veća ovlašćenja u razbijanju demonstracija.

I u subotu uveče demonstranti su se sukobljavali sa policijom i bacali Molotovljeve koktele. Policija je saopštila da je najmanje jedna osoba povređena.

Policija je obavijestila demonstrante da se njihovo okupljanje sada tretira kao nered i da se odmah raziđu.

U saveznoj državi Oregon neredom se smatra "okupljanje šest ili više osoba koje se ponašaju nasilnički i time dovode javnost u opasnost". U Oregonu policija ne može da upotrebljava suzavac dok proteste ne proglasi neredima.

Protesti protiv rasizma i policijske brutalnosti u Portlandu traju otkako je 25. maja tokom policijskog privođenja preminuo George Floyd.

Floyd je priveden zbog pokušaja da plati falsifikovanom novčanicom od 20 dolara, a njegova smrt postala je simbol onoga što u Americi zovu sistemskim rasizmom.

WASHINGTON — 

U srijedu je počela primjena američkih carina od 25 odsto na sav uvezeni čelik i aluminijum, čime su ukinuta prethodna izuzeća koja su se odnosila na niz saveznika SAD.

Carine se odnose na uvoz iz Argentine, Australije, Brazila, Britanije, Kanade, Japana, Meksika, Južne Koreje i Evropske unije.

"Prema mojoj procjeni, te izmjene su neophodne da se bi riješio značajno veći dio uvezenih proizvoda od čelika iz tih izvora, što prijeti da naruši američku nacionalnu bezbjednost", poručio je predsjednik Donald Tramp, najavljujući tarife.

Kanada, koja izvozi najviše čelika i aluminimijuma u SAD, objavila je recipročne carine na američke proizvode, uključujući čelik, aluminijum, kompjutere, sportsku opremu, ukupne vrijednosti od više od 20 milijardi dolara.

Budući kanadski premijer Mark Karni ipak je poručio da je spreman da direktno pregovara sa Trampom o trgovinskom sporazumu, da bi se spriječili dodatni ekonomski sporovi.

Evropska unija je na američke carine odgovorila planovima da od aprila uvede tarife na američke proizvode u vrijednosti od 28 milijardi dolara.

"Uvijek ćemo biti otvoreni za pregovore. Čvrsto vjerujemo da u svijetu u kojem vlada geopolitička i ekonomska neizvjesnost, nije u zajedničkom interesu da se naše ekonomije opterete tarifama", saopštila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

Australijski premijer Entoni Albaneze istakao je da je američki potez "u potpunosti neopravdan", ali je naveo da njegova zemlja neće uzvratiti svojim carinama.

"Tarifama i eskalacijom trgovinskih tenzija nanosi se ekonomska šteta i to je recept za sporiji rast i veću inflaciju. To plaćaju potrošači. Australija zbog toga neće uvoditi recipročne carine Americi", rekao je Albaneze u srijedu.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će Peking preduzeti sve neophodne mere da štiti svoja prava i interese, dok su japanski zvaničnici ocijenili da će američke tarife značajno uticati na odnose dvije zemlje.

Predsjednica Meksika Kladuija Šejnbaum rekla je u srijedu da će njena vlada sačekati moguće rešenje narednih nedelja, umjesto odgovora na američke tarife na čelik i aluminijum.

"Čekaćemo do 2. aprila i onda ćemo vidjeli da li da primijenimo naše recipročne tarife", rekla je Šejnbaum.

Kanada je pošteđena još većih tarifa, nakon što je Tramp odustao od prijetnje da uvede carine od 50 odsto na čelik i aluminijum iz te zemlje.

Tramp je prošle nedelje izazvao ekonomski rat sa Kanadom, do sada bliskim saveznikom i drugim po veličini trgovinskim partnerom SAD posle Meksika, prvo uvođenjem, a zatim jednomjesečnim odlaganjem tarifa od 25 odsto na sve proizvode koji se uvoze u Ameriku. Tramp je poručio da time vrši pritisak na Kanadu da dodatno suzbije priliv migranata i trgovinu drogom, naročito smrtonosnog fentanila.

Zvaničnici u kanadskoj pokrajini Ontario su na Trampov potez odgovorili tako što su povećali cijenu struje koju prodaju potrošačima u tri američke države. Američki predsjednik je zbog toga zaprijetio da će povećati carine na čelik i aluminijum, ali su američki i kanadski zvaničnici razgovarali u utorak i saglasili se da promijene kurs - Ontario je ukinuo planirani porez na električnu energiju, a Trampova administracija je odustala od povećanja carina na čelik i aluminijum koje su ostale na nivou od 25 procenata.

Odlazeći kanadski premijer Džastin Trudo uzvratio je prošle nedelje carinama na američke proizvode. Budući premijer Mark Karni rekao je u utorak da će odgovor kanadske vlade predviđati maksimalne posljedice po SAD i minimalne po Kanadu.

"Moja vlada će zadržati tarife dok Amerikanci ne pokažu da nas poštuju i kredibilno i pouzdano se obavežu na slobodnu i fer trgovinu", poručio je Karni u saopštenju.

Trampov rat tarifama sa Kanadom i Meksikom, na čiji su uvoz takođe uvedene carine od 25 odsto da bi bile odložene, potresao je Vol strit.

Berzanski indeksi danima padaju, zbog čega su izbrisani dobici od Trampove pobjede u novembru.

U tekstu su korištene neke informacije agencija Asošijeted pres, Frans pres i Rojters.

SIRIJA — 

Sirija je poprište eskalacije nasilja usljed rivalskog odnosa između dva američka saveznika, Turske i Izraela. Analitičari kažu da je Izrael zabrinut zbog sve većeg vojnog i diplomatskog utjecaja Turske u Siriji, dok Ankara optužuje Izrael da nastoji potkopati novu sirijsku vladu.

Turski i izraelski lideri se bore oko budućnosti Sirije. Analitičari kažu da je Izrael sve više zabrinut zbog novog režima u Siriji i sve većeg utjecaja Turske na liderstvo te zemlje.

Izraelsko stajalište nije baš optimistično u pogledu budućnosti Sirije u smislu da će ona postati potencijalna prijetnja Izraelu i da je u takvoj situaciji činjenica da će Turska biti dominantna, također, opasna opcija za Izrael, smatra Gallia Lindenstrauss iz Instituta za studije nacionalne sigurnosti.

Snažna podrška turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana grupi Hamas koju su Sjedinjene države označile terorističkom zaoštrila je odnose s Izraelom. Sada Sirija prijeti da postane novi izvor napetosti. U govoru ovog mjeseca, Erdogan je dao prikriveno upozorenje Izraelu da prestane potkopavati novu vladu Damaska.

“Oni koji se nadaju da će imati koristi od nestabilnosti Sirije provociranjem etničke i vjerske pripadnosti u toj zemlji trebaju znati da neće postići svoje ciljeve”, rekao je Erdogan.

Njegov govor je uslijedio nakon ponude izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da podrži manjinske Druze i Kurde u Siriji. Analitičari kažu da Ankara i Jerusalem imaju oprečne vizije o budućnosti Sirije.

Turska želi vidjeti sigurnu i stabiliziranu državu pod prelaznom al Sharinom vladom. Izrael, s druge strane, želi vidjeti slabu i rasparčanu Siriju. Glavna briga Izraela je oduvijek bila osiguranje njegove sjeverne granice, kaže Selin Nasi iz Londonske škole ekonomije.

Izraelske snage su okupirale sirijsku teritoriju duž njene sjeverne granice, gdje žive mnogi pripadnici sirijske manjine Druza. Ali u ponedjeljak, sirijske demokratske snage predvođene Kurdima su potpisale sporazum o integraciji svoje administracije i vojske sa sirijskom prelaznom vladom. SDF kontrolira veliki dio Sirije. Kako Damask pooštrava svoju kontrolu, analitičari kažu da će Izrael biti zabrinut zbog toga što Turska širi svoje postojeće vojno prisustvo unutar Sirije.

Pogotovo ako Turska želi imati vojne položaje na jugu zemlje, pretpostavljam uz dozvolu vlade u Damasku, tada bi dvije strane bile vrlo bliske sa vojnim snagama i to je, mislim, prilično opasna ili nestabilna, zapaljiva situacija, smatra Soli Ozel iz Instituta za humanitarne studije.

Analitičari upozoravaju da bi takvo vojno prisustvo, ako se proširi na zračne baze, moglo ugroziti trenutni neosporivi pristup Izraela sirijskom zračnom prostoru.

S obzirom da Erdogan i Netanyahu ne skrivaju svoje antipatije i nepovjerenje, to rivalstvo, upozoravaju analitičari, prijeti da se proširi i na Siriju, dodatno komplicirajući tranziciju zemlje nakon pada Assadovog režima.

Nove tarife na uvoz, i strah od moguće inflacije, dovele su do pada tržišta dionica u Sjedinjenim Državama, a najveće varijacije u vrijednostima su zabilježene tijekom razmjene prijetnjama između Amerike i Kanade.

Drugi dan zaredom pada vrijednost na burzama.

Predsjednik Trump je zaprijetio dvostrukim dažbinama na kanadske metale, nakon što je Kanada zaprijetila da će značajno povisiti cijenu struje koja iz te zemlje stiže u nekoliko saveznih država. Na kraju jučerašnjeg dana obojica lidera su popustili, međutim, burze su ostale nemirne.

Američki predsjednik i dalje planira nametnuti tarife na kanadsku robu u iznosu od 25 posto, u cilju agresivnije promocije proizvoda napravljenih u Americi.

"Ono što je najbolje sada učiniti jest da osiguramo da se proizvodnja vrati u našu zemlju, nećemo više dozvoliti da nam se smiju”, kazao je predsjednik Trump.

U posljednjih 36 godina je Ramon Pereiras vodio restoran Taberna del Alabardero. Njegov biznis je preživio Covid, kao i povećane trgovinske tarife tijekom prvog Trumpovog mandata.

“Sjećate se 2018, 2020? Biće na kraju sve u redu, ma znate da je politička igra”, smatra Pereiras.

Burzovni index koji oslikava stanje u industriji, Dow Jones, pao je 900 podioka u ponedjeljak, i gotovo 500 podioka jučer.

Roger Frechette je odmah primijetio pad na svom penzionom fondu koji se oslanja na dionička ulaganja.

“Nije lako vidjeti kako vrijednost opada velikom brzinom. Meni se čini da je u mom slučaju izgubljeni dobitak koji se nakupio u posljednju godinu dana” govori Frechette, a građanin po imenu Michael dodaje:

“Ljudi odmah skaču na prvu, i mislim da pretjeruju u reakciji, pričekajmo pa ćemo vidjeti…Treba pričekati recimo 30-tak dana da se tačno vidi kakvi su efekti tarifa i sve ostalo, jer, i predsjednik Trump često mijenja mišljenje i poteze, zato – ko zna?.”

Financijski stručnjaci kažu, međutim, da burze reagiraju negativno kada stvari nisu predvidive.

“Teško je investitorima i biznisima, al ii potrošačima da budu sigurni u to šta će novi potezi biti u danima koji dolaze. Ja smatram da imati veći izvjesnost može puno pomoći u ovoj situaciji”, objašnjava Layna Mosely, profesorica sa Univerziteta Princeton.

Kada su ga pitali da li se boji recesije, Trump je odgovorio da uopće ne misli da će do nje doći. No, mnogi samo prate burze kako bi znali odgovor na to pitanje.

Predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je u srijedu u Banjaluci da je iz "Sarajeva pokrenuta "haranga protiv RS", obraćajući se nakon što je izdata naredba za njegovo privođenje za davanje iskaza Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

Tužilaštvo BiH izdalo je u srijedu naredbu za privođenje Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine tog entiteta Nenada Stevandića, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE).

U naredbi za privođenje za davanje iskaza, navodi se da su oni osumnjičeni za krivično djelo napada na ustavni poredak, za što Krivični zakon BiH predviđa kaznu zatvora od pet godina, kao i mogućnost zabrane obavljanja dužnosti.

Obraćajući se novinarima u Banjaluci, Dodik je ponovio da se neće odazvati pozivu Tužilaštva BiH za saslušanje, optužujući Sud i Tužilaštvo za "inkviziciju".

"Evo privedite nas, hajde da vidim kako ćete to uraditi. Ako misle da je rješenje da Dodika vide s lisicima, to je njihov domet, ali to ne znači da mogu to da urade. Obavljat ću svoje poslove i nikad neću napustiti RS", kazao je na konferenciji za novinare, na kojoj su se obratili i Višković i Stevandić.

Tužilaštvo BiH objavilo je 6. marta da od decembra prošle godine provodi istragu zbog postojanja osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo "napad na ustavni poredak". Tužilaštvo tada nije objavilo na šta se konkretno odnosi istraga i ko su osumnjičeni.

Naredba za privođenje Dodika, Viškovića i Stevandića data je u srijedu sudskoj policiji Suda BiH, pri čemu je zatražena i asistencija Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

On je prošle sedmice na društvenim mrežama objavio da ga je Tužilaštvo BiH pozvalo da dođe u petak, 7. marta, kako bi dao izjavu "kao osumnjičeni za rušenje ustavnog poretka". Tada je, također, da se neće odazvati pozivu.

U novom medijskom istupu naveo je da mu je novi poziv za davanje iskaza upućen za ponedjeljak, 10. marta, da bi nakon toga izjavio da nije dobio poziv iz Tužilaštva BiH.

"Ne bih preporučio SIPA- i da djeluje i vjerujem da neće. Imam i povjerenje u policiju RS", kazao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Pomoć Rusije protiv daljnjeg prisustva EUFOR-a

Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa mogućnost izdavanja naredbe za prislino dovođenje na davanje iskaza, u slučaju da osoba koja je pozvana u pravosudne inistucije odbija da dođe. U slučaju da ni to nije moguće, idući korak je raspisivanje potjernice.

Na novinarski upit šta će se dogoditi ukoliko ona bude raspisana, Dodik nije konkretno odgovorio nego je optužio novinarku da ne poznaje procedure.

Novinari su Dodika, također, pitali šta će se dogoditi ukoliko u proces njegovog privođenja bude uključen EUFOR, a on je odgovorio da je to "glupo pitanje" jer "EUFOR za to nema mandat".

Osvrnuo se, također, na djelovanje misije Althea EUFOR-a u BiH, koja je proteklih dana uputila dodatne snage u tu zemlju.

Dodik je najavio da će ubrzo imati sastanak na visokom nivou u Rusiji i da će od te zemlje tražiti da u Vijeću sigurnosti UN-a uloži veto na daljnje prisustvo EUFOR-a u BiH.

Najava inicijative o OHR-u

Predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti u RS iskoristili su konferenciju za novinare u Banjaluci da poruče da "nema potrebe za uznemirenošću", ali su također nastavili iznositi tvrdnje poput one da "BiH nije država nego zajednica dva entiteta i tri konsitutivna naroda".

Ponovili su i optužbe na adresu visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, za kojeg tvrde da nema legitimitet da obnaša tu dužnost.

Također je najavljeno da će biti inicirano da vlasti RS proglase Ured visokog predstavnika (OHR) "zločinačkom organizacijom", uz obrazloženje da on "zauzima samo jednu stranu koja je protiv RS-a".

Poput Dodika, i Stevandić i Višković su poručili da nemaju namjeru da se odazovu pozivu Tužilaštva BiH za saslušanje.

Višković je rekao da se nikada svojom voljom neće odazvati Sudu i Tužilaštvu BiH u Sarajevu, ističući da im ne vjeruje i od njih "ne očekuje pravičnost". Istovremeno, naveo je da je spreman da se odazove pozivu bilo kojeg tužitelja u Banjaluci.

Ističući da se ne boji progona i prijetnji, rekao je da "u ime institucija ostaje na čelu vlade RS".

"Izvoli te relizirajte ih. Pucate iz prazne puške, ali pravite situaciju da možda neko da zapuca iz pune puške. Ovo nije prijetnja, jer iz RS idu druge stvari, pozivi na mir i dijalog, ali sve se to ignoriše", kazao je Višković.

Stevandić je ustvrdio da poslanici Skupštine RS imaju imunitet od krivičnog gonjenja, rekavši i da je evidentan "napad na ustavni poredak RS".

"Onaj ko je pozvao poslanike na saslušanje ili eventualno osumnjičio, trenutno, mene i time je prekršio ustav i RS i BiH", kazao je Stevandić.

Sjednica Skupštine RS

Nalog za privođenje Dodika, Stevandića i Viškovića, s ciljem davanja iskaza u Tužilaštvu BiH, dolazi na dan kada se održava sjednica Narodne skupštine RS i rasprava o nacrtu novog Ustava RS.

Novim ustavom vlasti tog entiteta planiraju definirati RS kao državu srpskog naroda, da mu daju pravo na samoopredjeljenje, da osnuju svoju vojsku, i ukinu Vijeće naroda. Osim toga, poslanici u RS bi u srijedu trebali raspravljati i o osnivanju specijalnog suda i tužilaštva za "zaštitu ustavnog uređenja".

To je jedna od poteza na koji su se odlučile vlasti RS, nakon što je Dodik 26. februara, prvostepenom presudom Suda BiH, osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.

Dan nakon presude, Skupština RS je usvojila neustavni zakon kojim je, na području tog entiteta, pokušala zabraniti rad Suda i Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) te Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom dijelu njene teritorije nije u skladu sa Ustavom BiH i Ustavni sud BiH je ovaj zakon privremeno stavio van snage 7. marta.

No, Dodik je poručio da RS neće odustati od zakona, unatoč obavezujućoj odluci Ustavnog suda BiH i upozorenjima iz međunarodnih zajednice da pokušaji rušenja ustavnog poretka nisu prihvatljivi.

Washington D.C. — 

Sada je na Senatu da glasuje o prijelaznom budžetu, što bi obezbijedilo neometan rad vlade do kraja fiskalne godine

Zastupnički dom američkog Kongresa u kojem Republikanci imaju većinu, je večeras, utorak, poduzeo ključni korak prema financiranju savezne vlade nakon roka do kojeg je trenutni budžet trebao isteći, 14. ožujka.

Mjera kratkoročne potrošnje - također poznata kao rezolucija o kontinuitetu financiranja vlade, (CR) - usvojena je s 217 prema 213 glasova, pri čemu je jedan republikanac glasovao PROTIV, a jedan demokrat glasovao ZA. Mjera još mora proći republikanski većinski Senat da bi bila potpisana.

"Glasovanje protiv CR-a naštetit će američkom narodu i uništiti nevjerojatan zamah koji je predsjednik [Donald] Trump izgradio u proteklih 51 dan", izjavila je novinarima u utorak poslijepodne sekretar za medije Bijele kuće Karoline Leavitt.

Zakoni o izdvajanjima za budžet do kraja septembra 2025.moraju prijeći 60 glasova kako bi bili usvojeni i od strane Senata.

Predsjednik Zastupničkog doma Mike Johnson ugušio je neslaganje unutar vlastite stranke, Republikanaca, kako bi se usvojila mjera potrošnje. Rekao je novinarima u utorak da je rezolucija koja omogućava normalno financiranje vlade do kraja fiskalne godine (30 septembra), važan korak prema provedbi Trumpove agende iskorjenjivanja vladinog rasipanja i zlouporabe kroz Ministarstvo vladine učinkovitosti (DOGE).

“Omogućuje nam da krenemo naprijed s promjenama u veličini i opsegu savezne vlade. Trenutno se u Washingtonu događa seizmička promjena. Ovo je drugačiji trenutak od onog u kojem smo ikad bili. Revizija koju provodi Doge ( s Muskom na čelu op. ed.) do sada je pronašla i pokazala ogromne količine prijevare, rasipanja i zloupotreba,” rekao je Johnson. "Imamo Bijelu kuću koja je zapravo posvećena tome da nas vrati na fiskalno odgovoran kolosijek."

Neovisni promatrači i analitičari, međutim, kažu da DOGE preširoko do sada opisuje prijevare i zloupotrebe novca poreskih obveznika, tek kako bi stvorio podršku za velike rezove u saveznim programima i uredima.

Rezolucija o kontinuitetu rada vlade do 30 septembra, zastupnicima u Kongresu kupuje vrijeme da postignu kompromis o verzijama Senata i Zastupničkog doma o državnoj potrošnji, ključnom alatu za provedbu Trumpove agende unutarnje politike.