Najnovije
Jacob Blake se obratio javnosti dok se protestuje širom SAD
Jacob Blake, Afroamerikanac u kojeg je prošlog mjeseca pucao bijeli policajac u Wisconsinu, prvi put se obratio javnosti iz bolničkog kreveta, dok se u američkim gradovima održavaju protesti za rasnu pravdu i kontrademonstracije, prenosi agencija Reuters.
U video snimku, postavljenom na Twitteru, Blake je naveo da je u stalnim bolovima nakon što je u pucnjavi paralizovan od struka na dole.
"Imam šavove na leđima, na stomaku. Boli me kada dišem, spavam, okrećem se na stranu, kada jedem", naveo je Blake u snimku koji je postavio njegov advokat Ben Crump.
Ranjavanje Blakea, 23. avgusta, koji je upucan u leđa, podstaklo je nove proteste protiv rasizma i policijske brutalnosti, koji su prvobitno izbili širom SAD zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu.
Policija u Rochesteru, u državi New York, je na početku prazničkog vikenda upotrijebila suzavac da bi rastjerala oko 2.000 demonstranata tokom četvrte noći nemira zbog smrti Daniela Prudea, Afroamerikanca koji je preminuo tokom privođenja u martu.
Devetoro ljudi je uhapšeno, a tri policajca su povrijeđena tokom sukoba, saopštila je u nedjelju policija Rochestera.
U Louisvilleu u Kentuckyju, oružane pristalice policije sukobile su se u subotu sa demonstrantima koji podržavaju pokret "Životi crnaca su važni". U Louisvilleu se protestuje zbog smrti 26-godišnje Afroamerikanke Breonne Taylor, koju je policija ubila u njenom stanu.
Sukobi u Portlandu
Policija u Portlandu, saveznoj državi Oregon, zvanično je počela proteste protiv rasizma koji traju 100 dana, da tretira kao nerede, što znači da ima veća ovlašćenja u razbijanju demonstracija.
I u subotu uveče demonstranti su se sukobljavali sa policijom i bacali Molotovljeve koktele. Policija je saopštila da je najmanje jedna osoba povređena.
Policija je obavijestila demonstrante da se njihovo okupljanje sada tretira kao nered i da se odmah raziđu.
U saveznoj državi Oregon neredom se smatra "okupljanje šest ili više osoba koje se ponašaju nasilnički i time dovode javnost u opasnost". U Oregonu policija ne može da upotrebljava suzavac dok proteste ne proglasi neredima.
Protesti protiv rasizma i policijske brutalnosti u Portlandu traju otkako je 25. maja tokom policijskog privođenja preminuo George Floyd.
Floyd je priveden zbog pokušaja da plati falsifikovanom novčanicom od 20 dolara, a njegova smrt postala je simbol onoga što u Americi zovu sistemskim rasizmom.
See all News Updates of the Day
14 poginulih prilikom obrušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu
Četrnaestero ljudi je poginulo prilikom obrušavanja nadstrešnice iznad glavnog ulaza željezničke stanice u Novom Sadu koja se srušila u petak nešto prije 12 časova, saopštio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić.
Premijer Srbije Miloš Vučević naveo je da je ovo jedan od najtežih dana u poslijeratnoj historiji Novog Sada i da je ovo tragedija za cijelu Srbiju.
"Hoću da u ime Vlade i svih građana izrazim saučešće porodicama stradalih i da se zahvalim svim spasiocima, lekarima, koji pomažu i koji se bore da spasu ljude koji su pod ruševinama i koji vode nadljudsku bitku", rekao je i dodao da će, bez obzira na činjenicu da je nadstrešnica stara 60 godina - insistirati da se pronađu odgovorni za njeno neodržavanje.
Na licu mjesta i dalje je veliki broj ekipa Hitne pomoći i policija, kao i bageri i teška mehanizacija koji pokušavaju da raščiste odvaljeni dio zgrade.
Kako se može vidjeti na snimcima objavljenim na društvenim mrežama, policija je zatvorila plato ispred stanične zgrade.
Na lokaciju nešto ranije je stigao gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić koji je rekao da je povrijeđeno više od 30 ljudi.
"Izražavam ogromno žaljenje što se ova tragedija dogodila u Novom Sadu. Gradske službe su u punom kapacitetu stavljene na raspolaganje nadležnim državnim službama. U skladu sa svim procedurama, nakon što istražni organi obave uviđaj, obavestićemo javnost o daljim koracima", saopštio je Đurić.
On je dodao da je grad u neprestanom kontaktu sa nadležnim organima i da će preduzeti sve neophodne korake.
"U ovom trenutku sva naša pažnja je usmerena na pružanje pomoći svima koji su pogođeni ovom nesrećom", rekao je Đurić.
Na lice mjesta izašao je javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, radi vršenja uviđaja, saopštila je ta institucija.
"U saradnji sa Policijskom upravom u Novom Sadu i nadležnim inspekcijskim i drugim službama, preduzimaju se sve mere i radnje u skladu sa zakonom, radi utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti u vezi sa uzrokom nastanka predmetnog događaja", navedeno je u saopštenju.
Kako prenose mediji, na lokaciju bi uskoro trebalo da stigne i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Željeznička stanica u Novom Sadu svečano je otvorena u julu 2024. godine, nakon trogodišnje rekonstrukcije.
Izvođač radova bio je kineski konzorcijum CRIC&CCCC ("China Railway International Co.Ltd" i "China Communications Construction Company Ltd").
Infrastruktura željeznice Srbije saopštila je da nadstrešnica nije bila predmet rekonstrukcije u okviru radova na obnovi stanične zgrade kao dio projekta izgradnje brze pruge Novi Sad-Subotica.
"U okviru rekonstrukcije rađena je unutrašnjost stanice, krov i fasada iznad i ispod nadstrešnice", navodi se u saopštenju.
Željeznički saobraćaj u stanici Novi Sad je u prekidu, a vozovi saobraćaju iz pravca Beograda do stanice Petrovaradin.
Željeznička stanica u Novom Sadu izgrađena 1964. godine po projektu arhitekte Imrea Farkaša.
Ruska kampanja dezinformacija stvara „klimu haosa”, kažu stručnjaci
Za redovnu publiku poljskog javnog emitera Polskie Radio, naslovi na web stranici izgledali su čudno: „Neprihvatljiva istina: EU će se snaći bez Poljske” i „Ukrajina će ostati izvan EU”.
Proruski, euroskeptični narativi nisu bili u skladu sa uobičajenim izvještavanjem emitera. Ali na prvi pogled, web stranica je izgledala legitimno.
Oni koji su bolje pogledali vidjeli su da je naziv domene stranice bio je polskieradio.icu. Prava domena Polskie radija je polskieradio.pl. Proruski narativi su stavljeni na rusku kloniranu web stranicu - koja je posebno dizajnirana da dovede u zabludu.
Incident, zabilježen u aprilu, dio je šireg trenda lažnih web stranica koje se koriste u „upornoj” kampanji dezinformacija koja traje dvije godine, navodi se u članku objavljenom na web stranici Međunarodnog instituta za štampu sa sjedištem u Austriji i potpisanom od Instituta i tri druge evropske grupe za slobodu štampe. Navode da ruski agenti stvaraju lažne web stranice koje oponašaju renomirane izvore i objavljuju lažne priče na tim lažnim stranicama.
„Zaista je teško vidjeti da je to lažna web stranica”, rekla je Camille Magnissalis, koja prati kršenje slobode medija za Evropsku federaciju novinara (EFJ). „Ako ne znate, lako se možete zavesti.”
Ministarstvo pravosuđa SAD-a je u septembarskom saopštenju za javnost navelo da su takve web stranice dio „kampanja stranog zloćudnog utjecaja pod ruskom vladom” neformalno poznate kao „Doppelganger”, prema njemačkoj riječi za osobu koja je gotovo potpuno identična drugoj.
U to vrijeme, Ministarstvo pravosuđa je objavilo da je „u toku zaplijena” 32 internet domena koja se koriste u kampanjama „Doppelganger”.
Internetske stranice mogu izgledati kao evropski mediji od povjerenja, ali zapravo obmanjuju čitatelje zlonamjernim pričama i propagandom. Taj se sadržaj često dijeli na društvenim mrežama putem reklama ili bot naloga.
„To je često povezano sa političkim interesima jer žele da utječu na ljude", rekla je Magnisalis za Glas Amerike. „Na kraju, ove priče su integrirane u medijski krajolik i imaju utjecaj.”
Konzorcij za brzi odgovor na slobodu medija (MFRR) opisao je rusku kampanju dezinformacija u svom dvogodišnjem izvještaju o praćenju medija koji pokriva prvu polovinu 2024. Evropski čuvari slobode medija, uključujući EFJ i IPI, čine konzorcij.
U 2023. lažni članci činili su većinu sadržaja na lažnim web stranicama, prema izvještaju MFRR-a. Ove godine većina napada uključivala je umjetnu inteligenciju, bilo kao „deepfake” slike ili lažne audio snimke poznatih novinara.
Takav sadržaj destabilizuje poverenje u vijesti i stvara „klimu haosa” za evropske čitaoce, navodi se u izvještaju.
Domeni za ove lažne web stranice kupljeni su putem transakcija kriptovaluta, prikrivajući identitet kupca.
„Oni koriste zaista prefinjene tehnike kako bi prikrili činjenicu da pokušavaju nekoga dezinformirati”, rekao je Karol Luczka, IPI-jev službenik za praćenje i zagovaranje za istočnu Evropu. „Pokušavaju da uvjere da niko ne shvati da Rusija to radi.”
Ruska operacija ciljala je Ukrajinu, Poljsku i Njemačku. Ciljano je i na Francusku uoči predsjedničkih izbora prošlog ljeta, lažirajući web stranicu francuskog dnevnika Le Monde.
Ruska ambasada u Washingtonu nije odmah odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar.
Iako je kampanja široko rasprostranjena u cijeloj Evropi, dvojne web stranice su se prvo počele pojavljivati u Ukrajini, pokušavajući da manipulišu mišljenjem javnosti o ratu Rusije i Ukrajine, rekao je Luczka.
Prema Luczki, lažne priče na tim stranicama prvenstveno su potakle jedan od tri narativa: da Ukrajina gubi rat, da Ukrajina ostaje bez resursa ili da je ukrajinska vlada korumpirana.
Prije 2022. Rusija je prvenstveno objavljivala dezinformacije na ruskom jeziku. Moderna dvostruka kampanja, međutim, prilagođava svoj jezik ciljanoj zemlji. Ova razlika čini da će publika vjerovati u ono što čita, rekao je Luczka za Glas Amerike.
„Ruske taktike dezinformacija postaju sve suptilnije i profinjenije”, rekao je.
Facebook je bio ključan za popularizaciju ovih web stranica i njihovih lažnih informacija, rekao je Luczka, dodajući da je to glavna platforma društvenih medija na kojoj Ukrajinci primaju vijesti.
Oko 54% ukrajinskog stanovništva koristi Facebook, prema podacima koje je prikupio World Population Review.
Ovo stvara izazov za velike tehnološke kompanije poput Mete, vlasnika Facebooka, rekla je Magnissalis iz EFJ-a. Ove platforme imaju odgovornost da prate dezinformacije objavljene na njihovoj web stranici, rekla je ona, uključujući i one koje dolaze od ruskih aktera.
„Oni samo kreiraju lažne naloge i svuda šire poveznice na te web stranice”, rekla je Magnissalis. „Nije novo, ali je problematično.”
Rusija osudila bivšeg radnika Konzulata SAD na skoro 5 godina zatvora
Bivši ruski radnik američkog konzulata u ruskom gradu Vladivostoku na dalekom istoku osuđen je na četiri godine i 10 mjeseci zatvora zbog "tajne saradnje sa stranom državom", javile su u petak ruske agencije.
Robert Šonov je radio više od 25 godina u američkom konzulatu do 2021. godine, kada je Moskva uvela ograničenja za lokalno osoblje koje radi za strane misije.
Nakon toga, radio je kao privatni kontraktor sastavljajući vijesti iz javno dostupnih ruskih medija, prema američkom State Departmentu.
On je uhapšen ove godine zbog sumnje da je u zamjenu za novac prenio Sjedinjenim Državama tajne informacije o ratu Rusije u Ukrajini.
Prema presudi objavljenoj na stranici suda u Vladivostoku, zaplijenjeno je 4.343 dolara i elektronski uređaj povezan sa izvršenjem krivičnog djela.
U septembru 2023. Rusija je također protjerala dvojicu američkih diplomata koje je optužila da su bili agenti za vezu sa Šonovim.
Washington tvrdi da je Šonova angažovao samo američki konzulat da rutinski prati slobodno dostupne ruske medije.
Posljednjih godina nekoliko američkih državljana je uhapšeno i osuđeno na duge zatvorske kazne u Rusiji. Ostali su u pritvoru do suđenja.
Washington, koji vojno i finansijski podržava Ukrajinu protiv ruske invazije, optužuje Moskvu da želi da ih razmijeni za Ruse zatočene u Sjedinjenim Državama.
Sjedinjene Države i Rusija razmijenile su zatvorenike, uključujući izvještača Wall Street Journala Evana Gerškoviča u značajnoj razmjeni u augustu, ali nekoliko američkih i dvojnih državljana i dalje je u pritvoru u Rusiji.
Šta trebate znati o Schmidtovom izvještaju UN-u
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt podnio je redovni izvještaj generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija (UN), u kojem je naveo da je zbog Rezolucije o Srebrenici došlo do novih etničkih napetosti i povećanog negiranja genocida, potom da je zbog sankcija došlo do destabilizacije budžeta Republike Srpske, a izvjestio je i o napadima na povratnike i nedostatku nastave o historiji zasnovane na činjenicama, te o brojnim izazovima u neispunjenju prioriteta za pristupanje Evropskoj uniji.
U ovom Izvještaju, Schmidt podsjeća na izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo, a kojima se osobama osuđenim za ratne zločine, genocid i zločine protiv čovječnosti zabranjuje da se kandidiraju ili obnašaju bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu funkciju, izvještava Detektor.
„Odredbe koje se odnose na govor mržnje u izbornim kampanjama donijele su pozitivne rezultate među političkim subjektima, s očiglednim smanjenjem broja takvih slučajeva. Poboljšanje integriteta izbora je jedan od ključnih elemenata nastojanja da se povrati povjerenje građana u izbore i razvije demokratska tradicija u zemlji“, kaže on u Izvještaju.
O Schmidtovom izvještaju večeras će se raspravljati na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a u 20:30 sati na kojoj će govoriti i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović, a direktni prenos može se pratiti na internet stranici UN-a.
Detektor je iz Izvještaja u koji je imao uvid izdvojio najvažnije detalje o tranzicijskoj pravdi, vladavini zakona i pokušajima destabilizacije koje su provodile vlasti u Republici Srpskoj.
Rezolucija o genocidu u Srebrenici izgovor za secesionistička djelovanja
Potrebno je sveobuhvatno zakonodavstvo za rješavanje pitanja registracije presuda za ratne zločine pred međunarodnim sudovima u domaćim krivičnim evidencijama, navodi Schmidt i ističe da se u dijelovima BiH još uvijek veličaju ratni zločinci.
Generalna skupština UN-a usvojila je u maju ove godine Rezoluciju koja 11. juli proglašava “Međunarodnim danom refleksije i komemoracije genocida u Srebrenici iz 1995. godine”, čime osuđuje svako negiranje genocida i veličanje osuđenih za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.
„Iako je Rezolucija o Srebrenici zasnovana na činjenicama utvrđenim presudama međunarodnih sudova, vlasti RS-a iskoristile su usvajanje rezolucije kao izgovor za preduzimanje raznih političkih akcija. Ove akcije usmjerene su ka secesionizmu i širenju inflamatorne i nacionalističke retorike pod krinkom lažne naracije da su Srbi ‘genocidni narod'“, kaže Schmidt u Izvještaju.
Visoki predstavnik Vijeće sigurnosti podsjeća da su srebreničke vlasti usvojile Odluku o promjeni imena ulica, trgova, parkova i naseljenih mjesta 15. aprila 2024. godine, bez učešća bošnjačkih predstavnika u procesu donošenja odluka.
„Načelnik Srebrenice Mladen Grujičić, i predsjednik RS-a Milorad Dodik javno su razgovarali o potencijalnoj inicijativi da se ime Srebrenice preimenuje kako bi se uklonila svaka povezanost opštine sa zakonski i faktički utvrđenim aktom genocida“, kaže Schmidt.
Nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici održana je prva Skupština svih Srba “Jedan narod, jedna skupština – Srbija i Srpska” u Beogradu, koja je okupila političke i crkvene vođe s ciljem usvajanja Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničke budućnosti srpskog naroda. Deklaraciju su kasnije usvojile Narodna skuština RS i Skupština Srbije što Schmidt naziva opasnim za Daytonski mirovni sporazum.
Američke sankcije iz juna ove godine kojima su sankcionisane dvije osobe i sedam firmi, prema riječima Schmidta, negativno su utjecale na budžet i fiskalnu stabilnost ovog entiteta, a Vlada se suočava s teškoćama u kreditnom zaduživanju.
„NSRS je usvojila zakonodavstvo koje bi omogućilo određenim zvaničnicima sa crne liste da zaobiđu sankcije. Ova zakonodavna reakcija ukazuje na kontinuiranu upotrebu pravnih mehanizama od strane lidera RS-a kako bi se zaštitili od odgovornosti“, navodi se u Izvještaju.
Potrebno usvojiti novi zakon o VSTV-u i zakon o sudovima
Schmidt kaže da je verbalna opredijeljenost političkih predstavnika za evropske integracije ostala nepromijenjena ali da nije učinjeno mnogo na konkretnim potezima. Podsjeća da nije postignut dogovor o zakonu o sudovima, zakonu o graničnoj kontroli, zakonu o zaštiti ličnih podataka i novom Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).
Iako je proces izrade i konsultacija, uključujući mišljenje Venecijanske komisije o novom zakonu o VSTV-u u toku, on nije doveo do finalizacije nacrta. U Izvještaju je problematizirano i neosposobljavanje odjela za provjeru imovine.
Schmidt kaže da je situacija slična i sa novim Zakonom o sudovima, jer nije postignut dogovor o sjedištu Apelacionog odjela.
„Imam ozbiljne rezerve prema predlozima da se Apelacioni odjel premjesti u Banju Luku“, kaže Schmidt i napominje da novi zakon o sudovima ne smije umanjiti nadležnost ili funkcionalnost Suda BiH.
Bez rješenja za sprječavanje napada na povratnike
Tokom izvještajnog perioda, Tužilaštvu BiH prijavljeno je oko 100 slučajeva za krivično djelo poticanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, uključujući negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Ove prijave većinom su dolazile od građana protiv drugih građana, često kao odgovor na objave na društvenim mrežama i komentare, kao i od građana i nevladinih organizacija u reakciji na izjave političara u javnosti.
„Vrlo malo slučajeva poteklo je iz prijava podnesenih od strane policije i sigurnosnih agencija, koje obično uključuju potrebne dokaze i svjedočenja. Mnoge prijave građana podnesene su anonimno putem e-maila, a značajan broj podnositelja nije bio voljan da nastavi saradnju, što je otežalo razvoj slučajeva“, piše u izvještaju visokog predstavnika.
„Ipak, Tužilaštvo je zakonski obavezno da pokrene postupke kao dio svojih zvaničnih dužnosti, bez obzira na to da li su primljene vanjske prijave“, kaže visoki predstavnik.
S druge strane, Schmidt je pohvalio transparentnost Državnog tužilaštva jer je počelo objavljivati anonimne optužnice i negativne tužilačke odluke na svojoj web stranici, uz objašnjenja postupajućih tužilaca.
Tokom izvještajnog perioda, nastavili su se raniji trendovi nasilja nad povratnicima. Schmidt smatra da ovi slučajevi i dalje stvaraju napetosti i opterećuju međunacionalne odnose, otežavajući napore ka poboljšanju odnosa i pomirenju.
Napetost između etničkih grupa, kao i nivo zabrinutosti, značajno su porasli tokom aprila i maja 2024. godine, u periodu javne debate i kampanje u vezi s usvajanjem UN-ove rezolucije o Srebrenici.
„Inicijative za uvođenje strožeg zakonodavstva su stali, nakon perioda povećane aktivnosti. U maju je radna grupa koju je imenovao Predstavnički dom BiH raspravljala o mogućnostima promjene Krivičnog zakona i uvođenja krivičnog djela ‘napad na povratnike’. Međutim, ovi prijedlozi nisu usvojeni u Parlamentu jer nije bilo podrške od zastupnika iz RS-a“, naveo je Schmidt u izvještaju.
Podučavanje historije, posebno u vezi sa nedavnom prošlošću, ostaje ključni problem kada je u pitanju obrazovanje koje se, prema riječima Schmidta, koristi za učvrščivanje podjela.
„Ono promoviše etnocentrične pristrasne verzije rata, kao i specifične ratne događaje, njihove počinioce i žrtve, umjesto da podstiče mlade da razviju objektivno shvatanje pravno utvrđenih historijskih činjenica i kritičko razmišljanje“, navodi Schmidt.
Podsjeća na usvajanje novog kurikuluma za nastavu historije u 9. razredu u školama u RS-u. Ustavni sud BiH donio je privremenu odluku da se odmah obustavi primjena spornog članka Pravilnika i Priloga koji se odnose na “Temu 11, Republika Srpska i Otadžbinski rat” do konačne presude Suda.
Nedostatak nastave o historiji zasnovane na činjenicama i nepristrasnoj perspektivi ostaje problematičan širom zemlje i značajna prepreka za izgradnju povjerenja i pomirenje, navodi se u Izvještaju.
Pohvalio svoje izmjene Izbornog zakona
Schmidt u svom Izvještaju kaže da je Centralna izborna komisija (CIK) uspješno pripremila i provela izbore, implementirajući izmjene Izbornog zakona koje je on nametnuo, na nezavisan, profesionalan i efikasan način.
Pohvalio je saradnju CIK-a i Ministarstva odbrane BiH u vezi transporta izbornog materijala. Ističe da su birači u BiH prvi put imali priliku koristiti modernu tehnologiju za glasanje na 458 biračkih mjesta u 24 osnovne izborne jedinice širom zemlje.
„Ovo je omogućeno mojim izmjenama Izbornog zakona i putem četiri pilot projekta“, rekao je Schmidt u Izvještaju.
Poziva se na nalaze OSCE-ovih posmatrača koji navode da su lokalni izbori bili konkurentni i efikasno upravljani od strane izborne administracije koja je radila profesionalno, ali su se izbori održali u okruženju koje nije imalo socijalnu i političku koheziju, a ograničeno medijsko pokrivanje negativno je uticalo na mogućnost birača da donesu informisanu odluku.
Visoki predstavnik podsjeća da je 6. oktobra 2024. godine, CIK donio odluku o odgađanju izbora u pet općina – Jablanica, Konjic, Kiseljak, Kreševo i Fojnica – zbog poplava i klizišta koja su prouzrokovala nacionalnu vanrednu situaciju, što je rezultiralo gubitkom života i oštećenjem imovine i infrastrukture.
Schmidt se poziva i na izvještaj Koalicije „Pod lupom“ u kojem se navodi da je uvođenje novih tehnologija bilo uspješno na 97,9 posto posmatranih biračkih mjesta.
„Udruženje žrtava i svjedoka genocida je pohvalilo uspjeh paketa integriteta izbora u sprečavanju osoba osuđenih od strane bilo kojeg međunarodnog ili domaćeg suda za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine da se kandiduju na izborima ili obavljaju bilo koju izabranu ili imenovanu funkciju“, kaže Schmidt.
Osvrnuo se i na preliminarne rezultate izbora i naveo da su „političke stranke sa etničkom pozadinom zadržale svoju dominaciju u zemlji. Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) osvojile su većinu načelničkih mjesta i postigle značajne rezultate u lokalnim vijećima i skupštinama“.
Povećano nasilje nad ženama
Visoki predstavnik naglašava da presude Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) u grupi slučajeva Sejdić-Finci ostaju neprovedene i napominje da se ove presude odnose na pravo na kandidaturu na izborima, što zahtijeva izmjenu Ustava BiH kako bi se eliminisala diskriminacija.
„HDZ BiH nastavlja povezivati i uslovljavati svaki dogovor o izmjenama Ustava BiH i Izbornog zakona BiH, koji su usmjereni na implementiranje presuda Sejdić-Finci, potrebom da se osigura jednakost tri konstitutivna naroda, pri čemu je svaki konstitutivni narod predstavljen ‘legitimnim” predstavnicima'“, kaže Schmidt.
Nasilje nad ženama ostalo je široko rasprostranjeno u izvještajnom periodu. U prvoj polovini 2024. godine, sedam žena ubijeno je od strane svojih partnera ili članova porodice.
Nakon reakcije javnosti zbog femicida počinjenog uživo na društvenim mrežama u augustu 2023. godine, Federalno ministarstvo pravde pojačalo je napore na izradi zakona o zaštiti od nasilja u porodici i izmjenama Krivičnog zakona Federacije. Nacrt zakona trenutno se nalazi u postupku odobravanja od Vlade, nakon čega se očekuje da bude upućen u Parlament FBiH, kaže Schmidt.
Navodi da je zastupljenost žena u politici na niskom nivou te da rastuće anti-rodne inicijative ugrožavaju postignuti napredak u zaštiti prava žena i rodne ravnopravnosti.
Mnogi Evropljani podržavaju Harris i brinu od Trumpovog povratka u Bijelu kuću
Evropa se sprema za potencijalni povratak bivšeg predsjednika Donalda Trumpa na vlast - dok je njegova demokratska suparnica, potpredsjednica Kamala Harris, i dalje uglavnom nepoznanica.
Mnogi Europljani vjeruju da je mnogo toga na kocki u američkim izborima - od NATO-a i transatlantskog saveza do ruskog rata protiv Ukrajine, trgovinskih odnosa i budućnosti demokratije.
Mnogi Evropljani nemaju lijepa sjećanja na predsjednički mandat Donalda Trumpa.
U Francuskoj, prvobitno prijateljski odnos između predsjednika Emmanuela Macrona i njegovog američkog kolege ubrzo je zahladio.
Tenzije na relaciji Evropa-SAD rasle su zbog trgovine, Irana i klimatskih promjena - i Trumpovog navodnog transakcijskog pristupa NATO savezu.
Ako se vrati na vlast, Trump kaže da će nametnuti velike carine Evropi, tražiti pregovorima okončanje ruskog rata u Ukrajini i smanjiti američku podršku Kijevu - čemu se većina evropskih lidera snažno protivi.
„Postoji osjećaj da je stariji, podliji, radikalniji i opasniji. Tu je, naravno, pitanje budućnosti Evrope, budućnosti NATO-a. Zaštita, solidarnost s Rusiom”, kaže francuska politička analitičarka Nicole Bacharan.
Čelnici EU navodno pripremaju načine za ublažavanje potencijalnog utjecaja još jednog Trumpovog mandata. A i ljudi su zabrinuti širom Evrope.
„Trump nas plaši jer izražava mržnju, laže i osjećamo da ima status despota, diktatora”, francuski penzioner Herve Villemont.
Analitičari kažu da Evropljani mahom navijaju za potpredsjednicu SAD-a Kamalu Harris, demokratsku kandidatkinju — za koju se nadaju da će nastaviti snažne transatlantske veze koje su bile pod trenutnim predsjednikom Joeom Bidenom.
Analitičari sugeriraju da bi te veze mogle oslabiti bez obzira na to ko će ući u Bijelu kuću, budući da se američki prioriteti pomiču negdje drugdje.
„Mislim da bi Harrisina pobjeda stvorila veliko olakšanje u Evropi. Također smo vidjeli da Harrisina kampanja nije bila suštinska, posebno kada je u pitanju vanjska politika… tako da ona ostaje u određenoj mjeri kutija iznenađenja za mnoge Evropljane”, kaže Gesine Weber, stručnjakinja za evropsku sigurnost u Njemačkom Marshallovom fondu.
Sa svoje strane, Trump još uvijek može računati na neke jake evropske obožavaoce. Mađar Viktor Orban kaže da će otvoriti šampanjac ako Trump pobijedi.
Trumpove nacionalističke, oštre teme za imigraciju također odjekuju među evropskim populističkim, tvrdo desničarskim strankama.
„Zabrinut sam za demokratiju, jer ako Trump pobijedi na ovim izborima, to će biti kao domino efekat na Evropu”, kaže Carolina E. Santo, stanovnica Pariza.
Neki analitičari vjeruju da bi još jedan Trumpov mandat mogao biti poziv na buđenje za Evropu da ojača sopstvenu vojnu i ekonomsku odbranu - potez za koji kritičari kažu da je blok trebao učiniti prije mnogo godina.