Linkovi

Top priča SAD

Jacob Blake se obratio javnosti dok se protestuje širom SAD

Sukob policije i demonstranata u Portlandu dešava se skoro svakodnevno

Jacob Blake, Afroamerikanac u kojeg je prošlog mjeseca pucao bijeli policajac u Wisconsinu, prvi put se obratio javnosti iz bolničkog kreveta, dok se u američkim gradovima održavaju protesti za rasnu pravdu i kontrademonstracije, prenosi agencija Reuters.

U video snimku, postavljenom na Twitteru, Blake je naveo da je u stalnim bolovima nakon što je u pucnjavi paralizovan od struka na dole.

"Imam šavove na leđima, na stomaku. Boli me kada dišem, spavam, okrećem se na stranu, kada jedem", naveo je Blake u snimku koji je postavio njegov advokat Ben Crump.

Ranjavanje Blakea, 23. avgusta, koji je upucan u leđa, podstaklo je nove proteste protiv rasizma i policijske brutalnosti, koji su prvobitno izbili širom SAD zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda tokom policijskog privođenja u Minneapolisu.

Policija u Rochesteru, u državi New York, je na početku prazničkog vikenda upotrijebila suzavac da bi rastjerala oko 2.000 demonstranata tokom četvrte noći nemira zbog smrti Daniela Prudea, Afroamerikanca koji je preminuo tokom privođenja u martu.

Devetoro ljudi je uhapšeno, a tri policajca su povrijeđena tokom sukoba, saopštila je u nedjelju policija Rochestera.

U Louisvilleu u Kentuckyju, oružane pristalice policije sukobile su se u subotu sa demonstrantima koji podržavaju pokret "Životi crnaca su važni". U Louisvilleu se protestuje zbog smrti 26-godišnje Afroamerikanke Breonne Taylor, koju je policija ubila u njenom stanu.

Sukobi u Portlandu

Policija u Portlandu, saveznoj državi Oregon, zvanično je počela proteste protiv rasizma koji traju 100 dana, da tretira kao nerede, što znači da ima veća ovlašćenja u razbijanju demonstracija.

I u subotu uveče demonstranti su se sukobljavali sa policijom i bacali Molotovljeve koktele. Policija je saopštila da je najmanje jedna osoba povređena.

Policija je obavijestila demonstrante da se njihovo okupljanje sada tretira kao nered i da se odmah raziđu.

U saveznoj državi Oregon neredom se smatra "okupljanje šest ili više osoba koje se ponašaju nasilnički i time dovode javnost u opasnost". U Oregonu policija ne može da upotrebljava suzavac dok proteste ne proglasi neredima.

Privođenje demonstranata u Portlandu
Privođenje demonstranata u Portlandu

Protesti protiv rasizma i policijske brutalnosti u Portlandu traju otkako je 25. maja tokom policijskog privođenja preminuo George Floyd.

Floyd je priveden zbog pokušaja da plati falsifikovanom novčanicom od 20 dolara, a njegova smrt postala je simbol onoga što u Americi zovu sistemskim rasizmom.

See all News Updates of the Day

Trump obilazi države u kojima je ishod neizvjestan, Biden se sprema za debatu

The dual town halls of U.S. Democratic presidential candidate Joe Biden and U.S. President Donald Trump, who are both running in the 2020 U.S. presidential election, are seen on television monitors at Luv Child restaurant ahead of the election in Tampa, Florida.

Manje od dvije nedjelje uoči izbora, predsjednik Donald Trump obilazi države u kojima bi morao da pobijedi da bi osvojio još jedan četvorogodišnji mandat, dok se njegov protivknadidat Joe Biden priprema za debatu koja će biti održana u četvrtak u Nashvilleu. Posljednji TV duel, kako se ocjenjuje, mogao bi da bude i najbolja šansa za Trumpa da smanji Bidenovu prednost u anketama.

Predsjednik Donald Trump juče je održao miting u ključnoj državi - Pennsylvaniji.

„Pennsylvanijo​, moraš da izađeš i glasaš. Ako osvojimo Pennsylvaniju​, pobijedićemo na izborima”, poručio je okupljenima 45. američki predsjednik.

Trump je 2016. pobijedio u Pennsylvaniji sa manje od jedan odsto razlike - i sada bi morao ponovo da je osvoji.

„Ovo su izbori između Trumpovog super oporavka, koji se događa sada, i Bidenove depresije”.

Predsjedniku je u kampanji trebalo da se pridruži i prva dama Melania Trump, koja je međutim otkazala svoje prvo javno obraćanje otkako se zarazila koronavirusom - zbog “kašlja” i iz predostrožnosti.

Trump je od nedjelje održao mitinge i u Nevadi i Arizoni, a u srijedu će biti i u Sjevernoj Karolini.

Njegov protivkandidat Joe Biden, koji je održao skup samo u Sjevernoj Karolini, u međuvremenu se priprema za posljednju predsjedničku debatu. Njegova kandidatkinja za potpredsjednicu Kamala Harris u Wisconsinu je pozvala pristalice da glasaju ranije.

„Neki ljudi pokušavaju da sugerišu da se vaš glas ne računa. Oni razumiju da imate moć kada glasate”.

U kampanji na terenu za Bidena će prvi put učestvovati i bivši predsjednik Barack Obama koji je tweetovao video sa porukom mladim biračima

„U ovako polarizovanim vremenima, vaš glas se računa više nego ikada. Joeu Bidenu je potreban vaš glas. Poznajem Joea bolje od gotovo svih. Vjerujem da će biti sjajan predsjednik”.

Prema anketama na nacionalnom nivou, Biden i dalje ima prednost, u nekim i dvocifrenu. Međutim, razlika je manja u državama koje bi mogle da odluče pobjednika, kao što su Pennsylvania i Florida. Ishod trke u tim državama će biti ključan, smatra politolog David Damore.

„Izborna trka u tim državama će na kraju biti veoma neizvjesna. Zbog toga mislim da postoji mogućnost za ubjedljivu pobjedu Bidena, ali i veoma tijesnu Trumpovu pobjedu”.

Mnoge firme koje sprovode istraživanja imaju drugačiji pristup ovogodišnjim predsjedničkim izborima nego što je to bio slučaj 2016. godine, kada je veoma mali broj predvidio Trumpovu pobjedu, do koje su dijelom doveli i glasovi bijelaca bez visokog obrazovanja.

„Najveća greška u anketama 2016. godine bila je to što se bijelo biračko tijelo nije procijenjivalo na osnovu obrazovanja. Ispostavilo se da je postojala velika razlika između glasova birača sa fakultetskom diplomom i onih bez nje. Ove godine se ne pravi ta greška. Takođe, u velikom broju država Biden ima podršku od 50 odsto ili iznad tog procenta. Clinton nikada nije dostigla 50 odsto”, kaže Damore.

Ove godine ima i manje neodlučnih birača, zbog čega anketari imaju više povjerenja u svoje podatke.

Pandemija – centralna tema predizborne kampanje u Sjedinjenim Državama

Pandemija – centralna tema predizborne kampanje u Sjedinjenim Državama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:11 0:00

Američka vlada tužila Google zbog kršenja zakona protiv monopola

Google

Američki Sekretarijat za pravosuđe tužio je u utorak Google zbog kršenja zakona protiv monopola, tvrdeći da je tehnološki gigant zloupotrebio dominaciju u pretraživanju interneta i reklamiranju da bi ugušio konkurenciju i tako nanio štetu potrošačima, prenosi agencija AP.

Tužba, kako ocjenjuje AP, predstavlja najznačajniji potez vlade na zaštiti konkurencije još od tužbe protiv Microsofta, prije više od 20 godina. Takođe bi mogla da otvori put za druge velike vladine poteze protiv monopola, imajući u vidu aktuelne istrage koje Sekretarijat za pravosuđe i Federalna trgovinska komisija (FTC) vode protiv velikih tehnoloških kompanija među kojima su Apple, Amazon i Facebook.

„Google je prolaz za internet i gigant pretrage i reklamiranja. Međutim, kao što se se objašnjava u podnijetoj tužbi, održao je monopol kroz politiku isključivanja drugih koja je štetna po konkurenciju”, rekao je novinarima zamjenik sekretara za pravosuđe Jeff Rosen​.

Članovi Kongresa i aktivisti za zaštitu prava potrošača već duže vrijeme optužuju Google, čija partnerska kompanija Alphabet Inc. ima tržišnu vrijednost od nešto više od hiljadu milijardi dolara, za zloupotrebu dominacije u pretrazi interneta i reklamiranju za gušenje konkurencije i povećanje profita.

Kritičari tvrde da novčane kazne u iznosu od više milijardi dolara i obavezne izmjene politike koje su Googleu prethodnih godina nametnuli evropski regulatori nisu bili dovoljno oštri i da su potrebne strukturne promjene da bi kompanija promijenila svoje ponašanje.

Google je na tužbu odgovorio na Twitteru: „Tužba Sekretarijata za pravosuđe ima velike nedostatke. Ljudi koriste Google zato što je to njihov izbor - ne zato što su primorani ili ne mogu da pronađu alternative”.

U tužbi podnijetoj u federalnom sudu u Washingtonu navodi se da Google plaća milijarde dolara, zarađene od reklama, proizvođačima telefona da osiguraju da Google bude glavni pretraživač. Vladi se u podnošenju tužbe pridružilo 11 saveznih država.

Trumpova administracija dugo je usredsređena na Google Jedan od glavnih ekonomskih savjetnika predsjednika Donalda Trumpa rekao je prije dvije godine da Bijela kuća razmatra da li bi pretrage na Googleu trebalo da budu podložne vladinim regulativama, podsjeća AP.

Trump je često kritikovao Google i ponavljao neosnovane optužbe konzervativaca da je popularni pretraživač pristrasan i da guši konzervativne stavove, miješa se u američke izbore i radije sarađuje sa kineskom vojskom nego sa Pentagonom.

Google kontroliše oko 90 odsto globalnih pretraga na internetu. Kompanija se spremala za vladine mjere i očekuje se da će se oštro protiviti bilo kojim pokušajima da se njene usluge podijele u odvojene biznise.

Kompanija odbacuje optužbe o nepoštenoj konkurenciji. Tvrdi da su njeni biznisi, iako veliki, korisni za mušterije, da ima veliku konkurenciju i da je pokrenula inovacije koje pomažu ljudima u svakodnevnom životu.

Većina Googleovih usluga je besplatna i nudi se u zamjenu za lične informacije koje pomažu kompaniji da prodaje reklame.

U nedavnom izvještaju podkomiteta Odbora za pravosuđe Predstavničkog doma, koji je objavljen poslije jednogodišnje istrage tržišne dominacije velikih tehnoloških kompanija, zaključuje se da Google ima monopol kada je riječ o pretraživačima. Navodi se da je kompanija učvrstila svoju poziciju na nekoliko tržišta kupovinom uspješnih tehnologija koje su razvili drugi biznisi i da je kupilla oko 260 firmi za 20 godina.

Google je, između ostalog, vlasnik Chromea - vodećeg web pregledača, Androida - najvećeg svjetskog operativnog sistema za pametne telefone i YouTubea - glavnog websitea za postavljanje video fajlova.

Predsjednička debata zakazana za četvrtak ima nova pravila

FILE - This combination of Sept. 29, 2020, file photos show President Donald Trump, left, and former Vice President Joe Biden during the first presidential debate at Case Western University and Cleveland Clinic, in Cleveland, Ohio.

Druga i posljednja debata pred američke predsjedničke izbore čini se da će se odigrati sa novim pravilima koja treba da spriječe kandidate da se nadvikuju.

Predsjednik Donald Trump izrazio je nezadovoljstvo ukupnom postavkom, rekavši novinarima u ponedjeljak da će, iako misli da je "to vrlo nepravedno", biti dio događaja u četvrtak u Nashvilleu, Tennessee.

"Učestvovaću, ali vrlo je nepravedno što su promijenili teme i veoma je nepravedno što opet imamo voditelja koji je potpuno pristrasan", rekao je Trump.

Kristen Welker, uvaženi izvještač NBC-a iz Bijele kuće, moderiraće raspravom i odabrao je da pita Trumpa i njegovog demokratskog izazivača Joea Bidena o borbi protiv COVID-19, američkim porodicama, rasnom pitanju u Americi, klimatskim promjenama, nacionalnoj bezbjednosti i vodstvu.

Trumpova kampanja je ranije u ponedjeljak saopštila da bi debata trebalo da bude više usredsređena na međunarodna pitanja.

Bidenova kampanja je saopštila da Trump pokušava da izbjegne raspravu o tome kako se njegova administracija nosila sa pandemijom koronavirusa i da su se obje strane dogovorile puste moderatore da odaberu teme za debate.

"Kao i obično, predjsednika više brinu pravila rasprave, nego da se naciji u krizi pruža pomoć koja joj je potrebna", rekao je Bidenov portparol TJ Ducklo.

Format debate u četvrtak biće segmenti od 15 minuta za različite teme, tokom kojih će svaki kandidat imati dva minuta za govor, nakon čega će uslijediti otvorena diskusija.

U prvoj predsjedničkoj debati krajem septembra, Trump je više puta prekinuo Bidena, koji je u jednom trenutku odgovorio: "Hoćeš li ušutiti, čovječe?"

Komisija se obavezala da će sprovesti promjene kako bi se olakšala sadržajna rasprava, a u ponedjeljak je najavila da će tokom dvominutnog ekskluzivnog perioda samo jednom kandidatu biti uključen mikrofon.

"Obje kampanje ove nedjelje potvrdile su svoj pristanak na dvominutno, neprekidano pravilo", navodi se u saopštenju. "Komisija danas najavljuje da će, radi sprovođenja ovog dogovorenog pravila, kandidat koji će jedini imati uključen mikrofon tokom ovih dvominutnih period biti kandidat koji ima riječ po pravilima".

Komisija je saopštila da nijedna kampanja možda nije u potpunosti zadovoljna pravilima, ali da vjeruje da akcije "postižu pravi balans i da su u interesu američkog naroda".

Predsjednički kandidati prvi put su raspravljali krajem septembra, a trebalo bi da imaju još jedan duel početkom ovog mjeseca. Ali Trump je bio pozitivan na COVID-19 i kada je nestranačka Komisija za predsjedničke rasprave odlučila da kandidati učestvuju daljinski, predsjednik se povukao.

Predsjednička utrka ulazi u završnu fazu

Predsjednička utrka ulazi u završnu fazu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:01 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG