Mnogi se boje da je taj trenutak došao.
U proteklih 10 dana, Izrael je pokrenuo zračnu kampanju na Liban, gađajući više od 3.600 ciljeva povezanih s Hezbollahom, prema izjavama Izraelskih obrambenih snaga. Izrael je u utorak pokrenuo ono što je nazvao ograničenom kopnenom ofanzivom na južni Liban.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu također je obećao odmazdu za Teheranovo lansiranje 180 projektila prema Izraelu u utorak. Napad je oštetio školu u izraelskom gradu Hod Hasharon i ubio najmanje jednu osobu na Zapadnoj obali.
U međuvremenu, u Damasku, sirijski državni mediji objavili su da su tri civila ubijena u izraelskim napadima u utorak. U srijedu je zabilježeno više napada u glavnom gradu Sirije.
Biden je rekao da njegova administracija daje Izraelu „savjete” i poziva ga da odgovori proporcionalno. Novinarima je u srijedu rekao da je o tome razgovarao s čelnicima Grupe 7, te da bi mogao razgovarati s Netanyahuom „relativno uskoro”.
„Razgovarat ćemo s Izraelcima što će učiniti, ali svih nas sedam [lidera G7] se slažemo da imaju pravo odgovoriti, ali trebaju odgovoriti proporcionalno”, rekao je novinarima.
Netanyahu je zaprijetio odmazdom izvan Irana, zemljama u kojima se nalaze Teheranovi zastupnici.
„Borimo se protiv osovine zla svuda”, rekao je u utorak. „Ovo vrijedi za Judeju i Samariju [Zapadnu obalu]. To vrijedi za Gazu, Liban, Jemen, Siriju. A također vrijedi i za Iran.”
Iran je godinama koristio svoje zastupnike - Hamas u Gazi, Hezbollah u Libanonu i Hutije u Jemenu - za napad na Izrael. Iran je svoj prvi direktni napad raketama i bespilotnim letjelicama na izraelsko pokrenuo u aprilu, dvije sedmice nakon smrtonosnog izraelskog napada na iranski konzulat u Siriji.
Tada je izraelski osvetnički napad na Teheran bio odmjeren, i kako ističu mnogi analitičari, kalibriran da zaustavi eskalaciju. Predviđaju da će Izrael ovaj put snažnije odgovoriti, možda ciljajući iranska nuklearna ili naftna postrojenja.
Biden je rekao da neće podržati nikakav izraelski napad na iranska nuklearna postrojenja. Rekao je da će Teheranu biti uvedene dodatne sankcije zemalja Grupe 7.
Teheran je rekao da je njegov napad u utorak bio osveta za nedavno izraelsko ubistvo vođe Hezbollaha Hassana Nasrallaha u Bejrutu, vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu i iranskog vojnog zapovjednika.
Strahovi da će SAD biti uvučene u rat
Washington strahuje da bi dalja eskalacija mogla uvući Sjedinjene Države direktno u rat ako Iran ponovno uzvrati Izraelu, pogotovo ako to pogodi američke interese.
„To bi moglo značiti napad na pogone za proizvodnju nafte u Saudijskoj Arabiji”, rekao je Aaron David Miller, bivši američki pregovarač za Bliski istok koji sada radi u zakladi Carnegie za međunarodni mir. „To bi moglo značiti osnaživanje proiranskih skupina u Iraku i Siriji da napadnu američke snage.”
„I da, to bi moglo pružiti put, put za Sjedinjene Države da uđu u ovaj rat”, rekao je za Glas Amerike.
S najvećom vojnom prisutnošću u regiji u uporedbi s drugim vanjskim akterima, SAD je već indirektno uključen. Dva razarača američke mornarice raspoređena u istočnom Mediteranu, USS Bulkeley i USS Cole, pridružili su se u utorak izraelskim snagama protivzračne odbrane u ispaljivanju desetak presretača za obaranje nadolazećih iranskih projektila, rekao je glasnogovornik Pentagona general bojnik Pat Ryder.
Iranski vrhovni vođa Ali Khamenei okrivio je SAD i europske zemlje za ratove na Bliskom istoku.
„Ako oslobode regiju svoje prisutnosti, bez sumnje će ovi sukobi, ratovi i sukobi potpuno nestati”, rekao je.
Bijela kuća nije odgovorila na zahtjeve Glasa Amerike za komentar Khameneijevih izjava.
Nije jasno hoće li Biden upotrijebiti ofanzivne sposobnosti za direktan udar na Iran. Jasno je da uprkos pozivima na prekid vatre u Gazi i Libanu, Washington nije uspio obuzdati sukob.
„Ključni pokretači događaja na Bliskom istoku danas su igrači koji su uključeni u ove borbene operacije”, rekao je Brian Katulis, viši saradnik na Institutu za Bliski istok. „To je Izrael, to je Hamas u Gazi, Hezbollah u Libanonu i to je Iran i njegove mreže diljem regije, uključujući Hutije u Jemenu.”
Washington je uglavnom djelovao „kao promatrač”, pokušavajući spriječiti najgore ishode, rekao je Katulis. Pristup administracije bio je „uglavnom reaktivan, taktičko upravljanje krizom”, dodao je.
Biden je do sada odbijao uslovljavati vojnu pomoć Izraelu. On i drugi u njegovoj administraciji često naglašavaju da podržavaju pravo Izraela da se brani.
„Sada je gotovo nezamislivo” da bi Biden ograničio vojnu pomoć Izraelu, rekao je Miller. U svakom slučaju, rekao je, pritisak SAD-a vjerojatno neće imati utjecaja.
Tokom proteklih sedmica Hezbollahov kapacitet kao organizirane vojne sile je degradiran. A nakon izraelske kampanje u posljednjih godinu dana, Hamas više ne stoji kao organizovana vojna struktura.
„Izraelci su ovim zamahom odlučni prekinuti ono što su Iranci i osovina otpora nazvali vatrenim prstenom”, rekao je Miller, misleći na strategiju Teherana da okruži Izrael svojim zastupnicima.
Čak i ako Izrael uspije, Miller je rekao da je skeptičan da može pretvoriti svoje vojne pobjede u političke sporazume koji bi doveli do mira.
Miller smatra da će se tri rata iscrpljivanja između Izraela i Hamasa, Izraela i Hezbollaha te Izraela i Irana nastaviti, ali sa manjim intenzitetom.
