“Ankete pokazuju da Amerikanci imaju malo više saosećajnosti prema Izraelu nego Palestincima", objašnjava Robert Kolins, profesor urbanih studija i javne politike na Univerzitetu Dilard u Nju Orleansu.
"Ali ta razlika nije ubjedljiva, i ima mnogo ljudi koji su neopredijeljeni ili nisu sigurni šta da misle."
Anekta koju su od 25. do 27. novembra sproveli magazin Ekonomist i organizacija YouGov pokazuje da 38% Amerikanaca saosjeća sa Izraelcima, dok se 11% svrstalo uz Palestince. Njih 28% kaže da podjednako saosjeća sa obje strane, dok 23% kaže da nisu sigurni.
Ta neodlučnost, navodi Kolins, posledica je složenosti cijelog sukoba.
“Mnogo je teže razumjeti strane ratove nego unutrašnju politiku", navodi profesor Kolins za Glas Amerike. "Zbog magle rata, ograničeni smo u informacijama koje dobijamo, a za mnoge se ispostavi da nisu tačne - dan ili dva kasnije."
Iako više od polovine ispitanika nije izabralo stranu, mnogi su imali jake stavove.
“Naravno da sam na strani Izraela", kaže pravnik iz Indijane Džef Vilijams. "Dozvolili su Palestincima i Hamasu da mirno žive u njihovom susjedstvu, da bi bili napadnuti, da bi stanovnici Izraela bili silovani i ubijeni. Izrael ima pravo da odgovori, iz samodbrane".
Raseljeni u sopstvenoj domovini
Ista izvijesnost je prisutna kod mnogih koji saosjećaju sa Palestincima. Bruklin Birdi je studentkinja iz Luizijane.
“Kao majka sina koji je dijelom Palestinac, imam moralnu obavezu da se oglasim, za one u Gazi koje Izrael ubija, prebija, kidnapuje i hapsi samo zato što postoje", kaže ona. "Kako toliko Amerikanaca podržava one koji čine te zločine je meni neobjašnjivo."
Rejčel Lakomb je menadžerka neprofitne organizacije za stambena pitanja. Kaže da žali za izraelskim građanima ubijenim u Hamasovom napadu 7. oktobra.
“Ali u srcu, saosećam u palestinskim narodom kojima su oduzeti domovi, što traje sedam decenija, koji su raseljeni i primorani da žive u izbjegličkim kampovima na sopstvenoj zemlji od kad je Izrael osnovan 1948. godine", izjavila je za Glas Amerike.
Ona kaže da danas nije lako izraziti takav stav u Americi.
“Zastrašujuće je gledati stotine ljudi kako postaju optuženi za antisemitizam, koji gube poslove, koji se vrijeđaju i zastrašuju na društvenim mrežama i stavljaju na crne liste samo zato što kritikuju politiku Izraela. Moram da pazim šta pričam."
Bitka za postojanje Izraela
“Mislim da je selektivno reći da je ovaj sukob počeo 1948. godine, jer su Jevreji živjeli na zemlji gdje se danas nalazi Izrael tokom većeg dijela prethodnih hiljadu godina", primjećuje Rebeka Urutia iz Kontektikata. "Molim se za nedužne Palestince takođe, ali prije svega saosećam sa Izraelom. Oni brane svoju zemlju i narod, i bili su meta toliko napada u istoriji."
Jedan od razloga što su Amerikanci skloniji da se svrstaju na stranu Izraela su decenije geopolitičkog savezništva Sjedinjenih Država i Izraela. Drugi razlog je možda u tome što u zemlji živi više američkih Jevreja nego američkih muslimana.
Prema Institutu za društvena istraživanja Stajnnhart pri Univerzitetu Brendajs, američki Jevreji čine oko 2,4% američkog stanovništva dok istraživački centar Pju navodi da američki muslimani čine samo nešto više od jednog procenta ukupne populacije.
Od 7. oktobra, više američkih Jevreja je izjavilo da osjeća emotivne veze sa Izraelom, prema anketi koju je sproveo Jevrejski izborni institut.
“Mislim da je jevrejska zajednica podijeljena od kad je Trump bio predsjednik, ali su nas napadi 7. oktobra ujedinili", kaže Lisa Pejkot, dirigentkinja hora sinagoge u Los Anđelesu. "Stotine hiljada nas se okupilo na marševima i demonstracijama protiv antisemitizma, i za Izrael."
"Sve je veoma složeno"
Iako ankete pokazuju da su Amerikanci skloniji da saosjećaju sa Izraelom, više građana koji su učestvovali u istraživanju medija i organizacija NPR/PBS NewsHour/Marist smatra da je izraelski odgovor bio "pretjeran". Dok je samo 26% to vjerovalo 11. oktobra, 38% to smatra četiri nedelje kasnije, kada je pitanje ponovo postavljeno.
“S jedne strane, uznemirena sam i boli me kad vidim da neki Amerikanci - uključujući liberalne aktiviste i lidere koje sam ranije poštovala - sada odbacuju, slave ili čak negiraju nasilje, silovanje i ubijanje Jevreja", kaže Sofi Tajtelbaum, prosvetna radnica iz Los Anđelesa. "To je pokazatelj neznanja i antisemitizma".
S druge strane, dodaje da i sama ima kritički stav prema izraelskoj vladi, njenom rukovodstvu i vojnom odgovoru u Gazi.
“Razumijem potrebu da se odbranite, ali takođe mislim da je odgovor Izraela nehuman, nemoralan i pogrešan", izjavila je za Glas Amerike. "Obje strane pate. Obje polažu istorijsko pravo na tu zemlju. Obje strane su uplašene i zaslužuju da žive u miru. Ali samo zato što nisam izabrala jednu stranu, prijeti mi rizik da me odbace obje strane."
Muzičarka iz Minesote Džoana Miler ima isti strah.
“Imam prijatelje sa obje strane koji imaju snažna uvjerenja, i ne želim da naljutim nikoga od njih. Ali čak i kada ne kažete ništa - i to može biti problem. Imam prijatelje Jevreje na društvenim mrežama koji nas koji ne govorimo ništa porede sa ljudima iz ere nacizma."
Pritisak da se ne šuti potiče od učesnika obje strane debate, i to primorava neke Amerikance da izraze mišljenja, koja bi radije sačuvali za sebe.
