Bespilotna letjelica, koju je 26. oktobra lansirala milicija koju podržava Iran, u zračnu bazu Erbil, probila je američku protuzračnu odbranu i srušila se na drugi sprat kasarne u kojoj su smještene američke trupe oko 5 sati ujutro, prema dvojici američkih zvaničnika upoznatij sa događajem.
Ali naprava napunjena eksplozivom nije eksplodirala i na kraju je samo jedan pripadnik zadobio potres mozga od udara, rekli su zvaničnici, koji su tražili da ostanu anonimni kako bi slobodno govorili o napadu. SAD su imale sreće, dodaju, jer je dron mogao izazvati pokolj da je eksplodirao.
Incident je bio među najmanje 40 odvojenih dronskih i raketnih napada koje su pokrenule milicije koje podržava Iran u Iraku i Siriji u protekle tri sedmice na američke snage kao odgovor na američku podršku Izraelu u ratu u Gazi, prema podacima Pentagona i dva američka zvaničnika.
Bombardiranje je do sada izazvalo samo nekoliko desetina lakših ozljeda, a mnoge rakete i jednosmjerne dronove presrele su američke protuzračne odbrane u Iraku i Siriji, gdje se nalazi ukupno 3.400 američkih vojnika.
David Schenker, bivši pomoćnik američkog državnog sekretara u istraživačkom centru Washington Instituta za bliskoistočnu politiku, upozorio je da, iako se čini da ni Iran i njegove savezničke grupe ni SAD ne žele direktnu konfrontaciju, rizici rastu. Mogućnost velikog udara koji Ameriku uvuče u sukob je "vrlo realna zabrinutost", rekao je on.
"Mislim da oni kalibriraju napade da uznemiravaju, a ne da masovno ubijaju američke trupe", rekao je o iračkim i sirijskim milicijama. "Ali još mnogo toga mogu da urade."
Nejasno je kako bi predsjednik Joe Biden odgovorio na veliki napad koji ubija veliki broj Amerikanaca. Mučeći se u istraživanjima javnog mnjenja uoči predsjedničkih izbora sljedeće godine, Biden je do sada pokušavao ograničiti ulogu SAD u sukobu uglavnom na osiguranje vojne pomoći Izraelu.
Rat je izbio kada su naoružani ljudi iz Hamasa - militantne grupe koju finansiraju Irani i koja vlada palestinskom enklavom Gazom - upali u južni Izrael 7. oktobra, ubivši 1.400 ljudi, većinom civila, i uzevši više od 240 talaca. Od tada Izrael nemilosrdno bombarduje obalnu teritoriju, ubivši više od 10.000 ljudi, među kojima su mnogi i djeca.
Iran kaže da nije imao nikakvu ulogu u Hamasovom napadu na Izrael 7. oktobra, iako je pozdravio napad.
U nedjelju je američki državni sekretar Antony Blinken odletio u Irak - gdje se dogodila većina napada na američke snage - kako bi natjerao iračkog premijera Mohammeda Shia Al-Sudanija da razbije milicije koje tamo djeluju i spriječi svaku eskalaciju.
Ipak, Sudani nije imao sreće u uvjeravanju milicijskih grupa da odustanu od napada tvrdi pet visokih zakonodavaca u vladajućoj koaliciji Sudanija, savjetnik za sigurnost premijera i komandant milicije.
Premijer i oko 10 visokih članova njegove vlade sastali su se 23. oktobra sa komandantima desetak grupa milicija u Bagdadu kako bi izvršili pritisak na grupe da zaustave svoje napade na američke snage, rekla je sedmorica ljudi, koji su bili prisutni ili su bili izviješteni o sastanku.
Molba je uglavnom ostala bez sluha, a većina komandanata obećala je da će nastaviti sa napadom dok izraelske snage ne okončaju opsadu i bombardovanje pojasa Gaze, dodali su.
"Niko - ni premijer ni bilo ko drugi - ne može se suprotstaviti našoj vjerskoj dužnosti", rekao je Ali Turki, šiitski poslanik u vladajućoj koaliciji, kao i komandant moćne milicije Asaib Ahl al-Haq koju podržava Iran .
Arif al-Hamami, još jedan šiitski poslanik, rekao je da izgledi za diplomatiju izgledaju mračni: "Ne mislim da premijer ima moć da zaustavi napade sve dok Izrael čini zvjerstva u Gazi uz američku pomoć."
Iračka i iranska vlada nisu odmah odgovorile na zahtjeve za komentar o napadima milicija i riziku od eskalacije.
APEL LIDERA IRAKA IRANU
Irački premijer ima ograničenu kontrolu nad milicijama, čija mu je podrška bila potrebna da osvoji vlast prije godinu dana i sada formira moćan blok u svojoj vladajućoj koaliciji. Militantne grupe, koje su se proširile u Iraku nakon invazije predvođene SAD-om 2003. godine koja je svrgnula Sadama Huseina i njegovu sunitsku vladu, obučavane su i finansirane od strane šiitske moći Irana.
Za Sudanija je to bio slučaj šatl diplomatije.
Nekoliko sati nakon sastanka s Blinkenom u nedjelju, premijer je odletio u Teheran kako bi se direktno obratio vrhovnom vođi ajatolahu Aliju Hameneiju i drugim iranskim zvaničnicima za pomoć, rekao je visoki irački političar blizak premijeru koji je obaviješten o posjeti.
Sudani je zatražio od iranskih zvaničnika da izvrše pritisak na milicije da zaustave svoje napade na američke snage u Iraku, strahujući da bi njegova politički i ekonomski nestabilna zemlja mogla sebi priuštiti eskalaciju zbog koje bi Amerikanci uzvratili militantima, rekao je političar.
Zvaničnici su mu rekli da su milicije u Iraku same donijele odluke i da se Teheran neće miješati u tamošnju situaciju, dodao je političar.
Iran je osudio uzvratni izraelski napad na Gazu kao genocid i upozorio da, ako se ne zaustavi, SAD neće biti "pošteđene ove vatre". U međuvremenu, pokret Hezbolah koji podržava Teheran u Libanu - grupa za koju izvori kažu da je nabavila moćne ruske protivbrodske rakete - upozorio je Washington da će platiti visoku cijenu u regionalnom ratu.
'SMIJU SE NAM U TEHERANU'
Biden se suočava sa sopstvenim dilemama dok prima stalan tok izveštaja o neprijateljstvima u regionu. Među napadima izvan Iraka i Sirije posljednjih sedmica, borci Huti raspoređeni u Iranu lansirali su 15 dronova i četiri krstareće rakete kod obale Jemena koje je oborio razarač američke mornarice sa posadom od stotina mornara, kažu američki vojni zvaničnici.
Sadašnja kriza je izbila nakon godina stalnog američkog povlačenja vojnih sredstava sa Bliskog istoka, uključujući protuzračnu odbranu, dok se Washington nastoji usredotočiti na rusku invaziju na Ukrajinu i rastuće tenzije s Kinom. To ponovno fokusiranje ubrzano je nakon Bidenovog potpunog povlačenja iz Afganistana i talibanskog preuzimanja vlasti prije dvije godine.
Odgovor Bidena je do sada bio oprezan; naredio je preko noći udare na dva skladišta oružja povezana s Iranom u Siriji prošlog mjeseca dok su bili nenastanjeni, ali nije naredio nikakve udare u Iraku.
U srijedu Biden je pratio sličan napad u Siriji.
Biden je upozorio grupe koje podržava Iran, uključujući veliki pokret Hezbolah u Libanu, da ne šire sukob, ali su on i drugi zvaničnici odbili da budu eksplicitni o tome šta će učiniti kao odgovor.
SAD se nadaju da će vojna demonstracija sile odvratiti od bilo kakvog ozbiljnog napada i rasporedile su dvije udarne grupe nosača aviona i čak su preduzele rijedak korak tokom vikenda da su objavile da se podmornica klase Ohio preselila u regiju.
Osim što šalje protivvazdušnu odbranu kao što je sistem Patriot i sistem za velike visine, američka vojska takođe preduzima dodatne korake da zaštiti svoje desetine hiljada vojnika u regionu, prema zvaničnicima.
Mjere uključuju jačanje sigurnosti u američkim vojnim bazama u regiji povećanjem patrola, ograničavanjem pristupa i jačanjem prikupljanja obavještajnih podataka, rekli su.
Odgovor Bidena, demokrate, na krizu nije bio dovoljno jak za mnoge njegove kritičare, uključujući republikance u Kongresu.
"U Teheranu nam se smiju", rekao je republikanski senator Tom Cotton, član Senatskog odbora za oružane snage. „Iran će nastaviti da gađa Amerikance sve dok predsjednik Biden ne postane ozbiljan u vezi nametanja ozbiljnih troškova Iranu.
Na saslušanju kod Austina 31. oktobra, republikanski senator Lindsey Graham je u više navrata pitao da li će smrt pripadnika američke vojske izazvati direktan odgovor protiv Irana. Austin je odbio, samo rekavši da Iran treba da bude "odgovoran".
„Volio bih da budete jasniji, jer ako jedan od ovih vojnika pogine...“ rekao je Graham, zastajkujući da bi se postigao efekat.
Za neke, nedavni napadi na američke trupe izazivaju bolna sjećanja na ogromnu kamion bombu u Bejrutu koja je uništila kasarnu marinaca, ubivši 241 pripadnika američke vojske, prije 40 godina. Sjedinjene Države drže Hezbolah odgovornim za samoubilački napad, iako je grupa negirala umiješanost.
David Madaras je bio 22-godišnji marinac kada ga je 1983. pogodio potresni talas od eksplozije. Dok se prisjeća kopanja po ruševinama gdje su zakopani neki od njegovih prijatelja, vidi moderne paralele koje ga čine nemirnim.
“Imali smo raketne napade, minobacačke napade, prije nego što smo bili pogođeni velikom bombom,” rekao je. "Da li se istorija ponavlja?"
