Linkovi

Aktuelno

RSE: Migranti politički važni, ali ih niko neće

Migranti u Velikoj Kladusi, 10. juni 2018.

Opštine na sjeverozapadu Bosne teško se bore s potrebama više hiljada ljudi.

Dok migranti i izbjeglice mjesecima pristižu u sve većem broju i uglavnom žele biti što bliže Evropskoj uniji, odnosno granici s Hrvatskom, opštine na sjeverozapadu Bosne teško se bore s potrebama više hiljada ljudi, koji se tamo nalaze. Predstavnici opština u Unsko - sanskom kantonu čekaju da se odredi lokacija za migrantski centar, ali se ispostavilo da migrante niko neće.

Vijeće ministara nije u srijedu (1. avgusta), iako je to bilo najavljeno, razmatralo Informacija o stanju migracija jer je predlagač, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić bio odsutan. Predsjedništvo BiH, koje je takođe danas zasjedalo, zbog toga nije imalo "paket rješenja", kako je izjavio član Predsjedništva Dragan Čović.

"Moj osobni stav je da humanitarnu dimenziju držimo kao prvu, sigurnosnu kao drugu. Nadam se da neće doći do političke dimenzije iako danas neka politička iskra postoji. Mi smo tražili da Vijeće ministara što prije usvoji set zaključaka kako bi išli u parlamentarnu proceduru pa bar ono što možemo najdirektnije da stavimo pod nadzor'', poručio je Čović.

Istovremeno je najavljeno da će Vlada Republike Srpske (RS) 2. avgusta razmatrati inicijativu entitetskog predsjednika Milorada Dodika da se formira Koordinaciono tijelo RS za praćenje kretanja migranata. Prema Dodikovoj izjavi, on je već dogovorio sa entitetskim ministrom unutrašnjih poslova Draganom Lukačem formiranje ovog tijela iako nije jasno koje bi im bile nadležnosti.

"Prije svega angažovaće se policija, civilna zaštita, lokalne zajednice, da se može utvrditi tačno njihov ulazak, kretanje, zadržavanje, prolazak migranata. Mi smo u Republici Srpskoj odgovorni, odgovorni smo prema našim ljudima i ovdje neće biti sabirni centar za migrante. Ako neko pokušava da se prokrijumčari, onda ćemo reagovati", rekao je Dodik.

Dragan Mektić, ministar bezbjednosti BiH ne vidi na koji način bi ovo koordinaciono tijelo moglo da se bavi problemom migranata.

"Ne vidim koje su mogućnosti jednog takvog operativnog štaba i šta mogu biti njegove izvorne nadležnosti – da što prije prođu i tako dalje. Nisam vidio da su se uopšte institucije Republike Srpske do sada bavile na bilo koji način migracijama i znam da su predstavnici Vlade RS članovi državnog operativnog štaba", prokomentarisao je Mektić.

Mektić kaže da su već angažovane sve raspoložive civilne snage na zaštiti granica te da ministarstvo na čijem je čelu, traži uključivanje Oružanih snaga BiH na zaštiti granica.

"Oni će kao nenaoružani pripadnici vojske pomagati Graničnoj policiji u zaštiti granice, iskoristićemo vojsku, inžinjerijske jedinice radi zaprečavanja nelegalnih graničnih prelaza tamo gdje se može koristiti prelaz motornim vozilima", pojasnio je.

Već dugo se vode razgovori o dvije moguće lokacije za migrantski centar. Sada je to mjesto Lipe, koje se nalazi između Bihaća i Bosanskog Petrovca, umjesto prvobitne ideje da se prihvatni centar uspostavi u mjestu Medeno Polje, na području opštine Bosanski Petrovac. Upravo je lansirana teza da se izborom ovih lokacija zauzima "srpska zemlja", na šta je reagovao premijer Unsko - sanskog kantona, Husein Rošić, navodeći da se Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Srpska demokratska stranka (SDS) "preko leđa Unsko-sanskog kantona takmiče ko je veći Srbin".

"S obzirom da država nema slobodne imovine na prostoru Unsko-sanskog kantona, ministar sigurnosti Dragan Mektić je zamolio da se oko privremenog smještaja za migrante dogovorimo na nivou kantona. Prijedlog je bio Medeno polje i taj prijedlog je odobrio i ministar Mektić. No, tada su počele prozivke Milorada Dodika i priča o tome da je Medeno polje 'srpska zemlja', iznenada se u sve uključio ministar Mirko Šarović s nekim apsurdnim izjavama o tome kako kantoni trebaju rješavati pitanja za koje je prema Ustavu nadležna država, nakon čega se naprasno odustalo od ove lokacije. Šta drugo da zaključimo osim da je Dodik očito dobio pravo veta na lokaciju, a SDS i SNSD se sad preko naših leđa takmiče ko je veći Srbin", oglasio se saopštenjem Rošić.

Migranti i izbjeglice postaju dobar politički poligon u vrijeme prikupljanja predizbornih poena, kaže analitičar Adnan Huskić.

"Mislim da je ova migrantska kriza došla kao naručena, barem što se izborne kampanje u Bosni i Hercegovini tiče. Kriza ovog tipa, zahvaljujući svim karakteristikama koje se vežu za nju kroz profile migranata, zbog svega onog što odgovara nekoj etnonacionalističkoj, nacionalističkoj, ksenofobnoj politici, apsolutno odgovara i postaje instrumentalna u izbornoj kampanji. To je bio slučaj u Zapadnoj Evropi, a evo i u Bosni i Hercegovini", navodi Huski.

Veliki broj migranata u BiH, kaže, "jeste problem s kojim se definitivno treba suočavati, i u tom smislu se očekuje pomoć posebno od Evropske unije i od susjednih država".

"Međutim, postala je nažalost, instrument u predizbornoj kampanji, posebno kod onih koji pokušavaju na ovaj način da diskvalifikuju državni nivo i stranke koje su na državnom nivou – to je ono što SNSD radi Savezu za promjene. To ide u prilog čitavoj priči koja je vezana za islamofobiju, za ksenofobiju uopšte, proizvedene mitove oko toga kako se tu radi o naseljavanju, promjeni demografske slike itd.", konstatuje Huskić.

Predugo su migranti prepušteni solidarnosti i pomoći volontera, građana i drugih humanitaraca, upozoravaju iz nevladinih organizacija. Aleksandar Žolja iz Helsinškog parlamenta građana Banjaluka, ističe da se u rješavanje očigledne humanitarne katastrofe trebaju uključiti svi nivoi vlasti - od državnog Predsjedništva do opština.

"Sjetimo se samo poplava i raftera iz Bihaća koji su pomagali poplavljenim opštinama, prije svega Doboju, Šamcu, itd. Sad bi bilo jako dobro da, na primjer, dobrostojeće opštine, a ja vjerujem da bi to svaka opština mogla, da pomognu. Apelujem da se odazovu, da nazovu svoje kolege, gradonačelnike i načelnike, u Kladuši, Bihaću i drugim mjestima ovog dijela BiH, i da na taj način dogovore šta bi to bilo potrebno da ljudi koji su stigli imaju neki smještaj u čvrstom objektu. Imamo dosta kasarni, dosta praznih objekata koji bi se možda mogli prilagoditi, kako hiljade ljudi ne bi dočekalo zimu na otvorenom. Vrlo je vjerovatno, s obzirom na to kako naše vlasti reaguju, da bi mogli u šatorima dočekati hladne dane jesni i zime", kaže Žolja.

Jedan od volontera koji je svaki dan na terenu i to u izbjegličkom kampu u Velikoj Kladuši je Adis Imamović Piksi iz "SOS Teama", koji je već tri godine u misiji pomoći ljudima koji iz svojih zemalja bježe od rata, nasilja, siromaštva i nalaze se na balkanskoj ruti.

"Bio sam na četrnaest mjesta, boravio na sedam granica: slovensko-hrvatska, hrvatsko-mađarska, hrvatsko-srbijanska, srbijansko-makedonska, grčko-makedonska granica i druge. Išao sam svugdje gdje sam mogao pomoći. Sada sam najčešće u kampu Trnovi u Velikoj Kladuši. Mene oduševljavaju djeca. Zaista su nevjerovatni mališani. Ne znam odakle im ta snaga. I to sam svuda doživio. Svuda isto. Znači, stariji padaju u depresiju što je shvatljivo i razumljivo. Ali, djeca ne. Ima tu predivnih priča. Jedna od njih je kad smo došli prije par dana da popravimo bicikl djetetu u kampu, došao je policajac i uzeo da popravi. Rekao je: 'Ajd', imate vi drugog posla'. I on je popravio, zajedno sa djecom", kaže Imamović.

Do sada je u BiH ušlo više od 9.700 migranata kojima su uzeti otisci i obavljeni informativni razgovori, a preko 60 odsto je već napustilo BiH, dok je podneseno 700 zahtjeva za azil, ali ni jedan nije odobren.

Prema informacijama Službе zа pоslоvе sа strаncimа, u strukturi migranata većina su takozvani ekonomski migranti iz Pakistana i Irana, dok manji dio čine izbjeglice iz ratom zahvaćenih područja Bliskog istoka.

See all News Updates of the Day

BiH Statistike za 2019: Pao izvoz, povećan uvoz

ilustracija

Izvoz iz BiH za devet mjeseci 2019. u poređenju sa prošlogodišnjim u padu je. Također, uvoz je u toj usporedbi u porastu, govore podaci Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Uzrok povećanja uvoza prema mišljenju Nihada Bajramovića iz vanjsko-trgovinske komore je rezultat privredne aktivnosti u zemlji tj. povećanog obima domaće potrošnje.

Vanjsko-trgovinski deficit povećan je za 8.9 % i dostiže 6 milijadi KM.

Početak 2019. pokazao je pozitivan razvoj u Italiji koja je izašla iz recesije dok su ekonomije Francuske i Španije ostvarile rast, 0.3 i 0.7 %.

Što se tiče BiH zbog neprovođenja sporazuma o slobodnoj trgovoni smanjen je izvoz u Tursku a zbog trgovinskog rata za više od 90 % opao izvoz na Kosovo.

Glavni vanjsko-trgovinski partner BiH je Evropska Unija a unutar nje Hrvatska. Što se tiče ekonomskih odnosa sa Srbijom, po prvi put je dosegnut stepen pokrivenosti uvoza izvozom od 50 %. To jedina zemlja iz sporazuma CEFTA sa kojom BiH ne ostvaruje suficit.

Opao je i izvoz hrane, za oko 5% i iznosi 615 miliona KM. Zemlje u koje BiH najviše izvozi agroindustrijske proizvode su Njemačka, Hrvatska, Italija, Srbija, Slovenija, Austrija i Crna Gora.

Globalne političke tenzije, rast protekcionizma, američko-kineski trgovinski rat, daju negativne konotacije trgovini, što za posljedicu ima smanjenje prognoze rasta eurozone, usporavanje ekonomske aktivnosti i opreznije investiranje, što se odražava i na BiH kao izvozno orijentisanu zemlju, stav je iz Vanjsko-trgovinske komore Bosne i Hercegovine.

Ambasador SAD za vjerske slobode u posjeti Potočarima: Vjera treba da okuplja ljude

U.S. Ambassador-at-Large for International Religious Freedom Sam Brownback presents the 2018 International Religious Freedom Report at the State Department in Washington, June 21, 2019.

Ambasador Sjedinjenih Država za međunarodne vjerske slobode Sam Brownback posjetio je u utorak Memorijalni centar Potočari kod Srebrenice.

„Ovdje se desilo nešto strašno. Došlo je do brutalnog ubijanja. Hiljade ljudi su ovdje brutalno ubijeni. Zbog onoga što jesu, zbog njihove vjere. To je tragedija“, kazao je Brownback.

On je rekao i kako vjera treba da okuplja ljude zajedno.

Prethodno je iz State Departmenta saopšteno da će Sam Brownback boraviti od 10. do 20.novembra u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Kosovu, Crnoj Gori, Albaniji i Holandiji.

Nakon posjete Srebrenici i Sarajevu, ambasador će otputovati u Prištinu 14. novembra, gdje će govoriti na događaju koji organizuje ambasada SAD na Kosovu, na temu vjerskog pluralizma mladih iz različitih vjerskih zajednica. Ambasador Braunbek će se takođe sastati sa vjerskim liderima", stoji u saopštenju.

Takođe, 15. novembra ambasador će posjetiti i Podgoricu kako bi se sastao sa lokalnim vjerskim liderima.

Od 18. do 19. novembra, ambasador Brownback će biti u Tirani u Albaniji, gdje će govoriti na konferenciji "Religija kao instrument mira".

Albanija je domaćin ove regionalne konferencije koja za cilj ima unaprijeđenje vjerskih sloboda u regionu.

Putovanje će završiti u Hagu u Holandiji, gdje će učestvovati na sastanku Međunarodne kontakt skupine za vjersku slobodu na kojem će razgovarati o Međunarodnom savezu vjerske slobode s istomišljenicima, zaključuje se u saopštenju.

State Religious Freedom
State Religious Freedom

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH

Komšić "uhvatio" Macrona na crvenom tepihu. Dogovoreno da trebaju razgovarati o BiH
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:13 0:00

Zašto Amerikanci žive u sve većim kućama?

Amerikance oduvijek privlače veliki, otvoreni prostori tako da, možda, nije iznenađujuće što kuće koje se grade u Sjedinjenim Državama spadaju u neke od najprostranijih na planeti. A postaju - sve veće.

Prosječna američka kuća danas je više nego dvostruko veća u odnosu na one građene 1950-ih. Prosječna veličina nove, porodične kuće 2019. iznosila je 240 kvadratnih metara, prema podacima Nacionalnog udruženja građevinara.

Snažna osjećanja Amerikanaca prema posjedovanju sopstvene kuće vjerovatno imaju korjene u prošlosti pionira "divljeg zapada" koji su sticali vlasništvo nad zemljom od vlade, pod uslovom da je obrađuju.

“Privlačnost porodične kuće za Amerikance, još od početka 20. vijeka, je što je označavala autonomiju. Svaka kuća je - zamak", kaže Luis Hajman, istoričar i asistent na univerzitetu Kornel. “Zato one označavaju nečiju nezavisnost i dostignuće."

Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.
Prosečna američka kuća ima 240 kvadratnih metara.

Federalna vlada snažno je podržavala ideju da je američki ideal - nacija kućevlasnika. Kada je 1934. otvorena Federalna uprava za stambena pitanja (FHA), to je unijelo revoluciju u proces kupovine kuća. Uspostavljanjem federalnog sistema kredita za kuće, koji Amerikanci koriste i danas, FHA je olakšala kupovinu kuće milionima ljudi. U to vrijeme, većina Amerikanaca je živjela u iznajmljenom prostoru a 40% su bili vlasnici kuća. Do 2001, ta cifra je porasla na 68 procenata.

1940-ih, predsjednik Frenklin Ruzvelt je vlasništvo nad kućom poistovjetio sa državljanstvom, navodeći da je "nacija kućevlasnika, ljudi koji imaju stvaran udio u svojoj sopstvenoj zemlji, nepobjediva."

Danas, broj kućevlasnika u Americi stoji na oko 65 procenata. Kod mnogih Amerikanaca, mogućnost da investiraju u kupovinu kuće pomogla je da se zamaskira ekonomska stagnacija. Iako je stopa nezaposlenosti rekordno niska, realne plate američkih radnika - broj robe i usluga koje mogu da se kupe zarađenim novcem, decenijama se nisu promijenile.

Dok Amerikanci vide da njihove plate stagniraju poslije 1970-ih, mogu da zarade novac investiranjem u kuće", ističe Hajman. "Kuće su postale način za prosječne Amerikance da profitiraju. Ne postoji drugi način za Amerikance da steknu dodatni prihod mimo svojih kuća. Ako ste obična osoba, ne možete da to ostvarite na berzi, tako da je to način da se, praktično, bavite špekulacijama na stambenom tržištu.

Za neke Amerikance, posjedovanje velike kuće je statusni simbol, fizički dokaz da su uspjeli u životu.

Klasični primjer velike kuće u predgrađu je već decenijama veoma moćan simbol", kaže istoričar arhitekture Vilijam Ričards. "Ljudi ponekad žele da određene sobe imaju specifičnu namjenu - da imaju veliko predsoblje na ulazu u kuću sa mjestom za cipele i kapute, posebne spavaće sobe za svako dijete i goste, poseban vešeraj."

A prostrane kuće se danas mogu lakše kupiti nego nekada. "U dizajnu i izgradnji postoji veća efikasnost iz raznih razloga, zbog čega je danas manje skupo sagraditi veliku kuću", kaže Ričards.

Ali da li velike kuće čine ljude srećnijim? Ne - prema nedavnom post-doktorskom istraživanju koje je obavio Klement Bele, profesor pri Evropskoj školi biznisa INSEAD.

“Iako su porodične kuće sve luksuznije od 1980, zadovoljstvo kućevlasnika je ostalo na istom nivou u američkim predgrađima", napisao je Bele.

Ljudi koji žive u većim kućama su, međutim, zadovoljniji svojom imovinom ali to zadovoljstvo opada kad se u blizini sagrade još veće kuće.

Trump: Saslušanja o opozivu su "sramotna"

Predsjednik Donald Trump pred novinarima na Južnom travnjaku Bijele kuće u Vašingtonu, 8. novembra 2019.

Predsjednik SAD Donald Trump ponovo je u nedelju napao prošlonedeljna saslušanja o opozivu koja su ciljala njega, nazivajući ih "sramotnim" i prigovarajući da demokrate blokiraju svjedoke koje republikanci žele da saslušaju.

On je rekao da "korumpiran političar" Adam Šif, predsjedavajući Odborom Predstavničkog doma za obavještajne službe, koji predvodi aktivnosti u vezi sa istragom o opozivu, i predsjedavajuća Predstavničkim domom Nensi Pelosi, žele da zvaničnici Bijele kuće svjedoče u "sramotnom lovu na vještice".

Trump je na Tviteru napisao da Šiv "neće da dopusti advokata Bijele kuće, niti će dozvoliti BILO KOGA od svjedoka koje smo zahtjevali". To je, nastavio je, po prvi put u ovom procesu i istoriji Kongresa.

Pod pravilima saslušanja o opozivu, koje je usvojio Predstavnički dom pod kontrolom demokrata, Trumpu će biti dozvoljeno da ima pravnika koji ga predstavlja kad Odbor za pravosuđe zaokruži moguće dokumente o opozivu protiv njega u narednim nedeljama i, ukoliko ga Predstavnički dom u punom sastavu opozove, na suđenju u Senatu u kome većinu imaju republikanci.

Ali, pravila ne zahtjevaju pravno zastupanje Trumpa na saslušanjima pred Komitetom Predstavničkog doma za obavještajne službe koja počinju u srijedu.

Dvojica zvaničnika američkog State Departmenta, Viljem Tejlor i Džordž Kent, spremni su da svjedoče da je Trump tražio od ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog da otvori istragu kako bi politički profitirao u trenutku kada je Ukrajini uskratio 391 milion dolara američke vojne pomoći koju je Kijev očajniči želio kao pomoć u borbi protiv proruskih separatista na istoku zemlje.

"Poziv ukrajinskom predsjedniku bio je SAVRŠEN", napisao je Trump na Tviteru. "Pročitajte transkript! NIJE rečeno ništa što na bilo koji način nije u redu. Republikanci, nemojte da vas uhvate u zamku za budale govoreći da nije savršen, već da je za opoziv. Ne, mnogo je jači od toga. NIŠTA LOŠE NIJE URAĐENO!"

Trump je nedeljama negirao da je Zelenskom krajem jula uputio "quid pro quo" (usluga za uslugu) poziv - vojna pomoć u zamjenu za istragu o jednom od njegovih glavnih demokratskih izazivača 2020. godine, bivšeg potpredsjednika Džoa Bajdena, rad njegovog sina Hantera za ukrajinsku gasnu kompaniju - i odbacio teorije o ukrajinskoj umiješanosti u izbore u SAD 2016. na kojima je Trump pobijedio.

Trump je odobrio vojnu pomoć Ukrajini u septembru, iako Kijev nije započeo istragu.

Šif je pozvao republikance da dostave spisak svjedoka koje žele da ispituju, ali je odbio svjedočenje dvije najistaknutije ličnosti sa republikanske liste želja: Hantera Bajdena i neimenovanog uzbnjivača koji je isprovocirao napore demokrata za opoziv, iznoseći zabrinutost po pitanju Trumpovog zahtjeva Zelenskom u julu.

Prema američkom zakonu, identiteti uzbunjivača koji dolaze iz unutrašnjih strutura vlasti zaštićeni su od otkrivanja.

Međutim, Trump je zatražio da uzbunjivač bude imenovan i rekao da bi trebalo da mu bude omogućeno da se konfrontira sa osobom koja ga optužuje.

Demokrate su izrazile zabrinutost po pitanju zaštite bezbjednosti uzbunjivača i napomenule da su veliki dio onoga što je on naveo potvrdili vladini zvaničnici koji su čuli Trumpov poziv, ili kojima je bilo naloženo da traže od Ukrajine istragu protiv Bajdenovih. Uz to, u grubom transkriptu Trumpovog razgovora sa Zelenskim, koji je objavila Bijela kuća, citira se Trumpa kako traži "uslugu".

Šif je rekao da bi pozivanje uzbunjivača na svjedočenje bilo "suvišno i nepotrebno".

"Odbor ... neće olakšavati napore predsjednika Trumpa i njegovih saveznika u Kongresu da prijete, zastrašuju i svete se uzbunjivaču koji je hrabro podigao inicijalnu uzbunu", rekao je Šif u pismu lideru republikanaca u Odboru za obaveštajne službe, kongresmenu Devinu Nansu. "...Uzbunjivač ima pravo prema zakonima koje podržava ovaj odbor da ostane anoniman i da bude zaštićen od štete."

Šif je rekao da je nakon nekoliko nedjelja svjedočenja iza zatvorenih vrata njegova istraga "prikupila sve veći broj dokaza - od svjedoka i dokumenata, uključujući i riječi predsjednika u njegovom pozivu od 25. jula - koji ne samo da potvrđuju, već i daleko prevazilaze početne informacije u pritužbi uzbunjivača... U svjetlu predsjednikovih prijetnji, nastup tog pojedinca pred nama samo bi bi dovelo u ozbijan rizik njegovu (uzbunjivačevu) ličnu bezbjednost".

Šif je rekao da javna saslušanja o opozivu "neće služiti kao sredstvo" za ono što je nazvao "lažnom istragom protiv Bajdenovih ili opovrgavanjem zavjera o miješanju u američke izbore 2016, koje je predsjednik Trump pritisnuo na Ukrajinu da sprovede u njegovu ličnu političku korist".

Učitajte još

XS
SM
MD
LG