Izdvojeno
Istražna komisija Parlamenta BiH poziva trojicu sudija
Privremena istražna komisija Parlamenta Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosuđu najavila je da će kao svjedoke pozvati sudije Branka Perića, Milana Blagojevića i Farisa Vehabovića, koji su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da će se odazvati i govoriti o uočenim nepravilnostima sistema.
Predsjedavajući Privremene istražne komisije PSBiH Damir Arnaut rekao je za BIRN BiH da je na jučerašnjoj sjednici odlučeno da će radi svjedočenja pozvati sudiju Suda BiH Branka Perića, sudiju Okružnog suda u Banjoj Luci Milana Blagojevića i sudiju Evropskog suda za ljudska prava Farisa Vehabovića.
“Komisija je zadužila sekretarijat Komisije da koordinira sa sudijama po pitanju optimalnog termina za njihova svjedočenja”, kazao je Aranut.
Sudije Perić, Blagojević i Vehabović su za BIRN BiH izjavili da će se odazvati pozivu Komisije za svjedočenje.
“Ja ne smatram da Komisija i njen rad ugrožavaju sudsku nezavisnost. Parlamentarna vlast mora znati kako funkcioniše pravosuđe. Prvi put se događa nešto što bi trebalo biti redovna praksa. Dijalog između pravosuđa i zakonodavne vlasti je neophodan u demokratskom društvu. Prosto je neshvatljivo da tog dijaloga nije bilo gotovo trideset godina”, kazao je Perić.
Zakonodavna vlast, prema riječima Perića, mora da zna za probleme pravosuđa kako bi bila u mogućnosti da kroz inicijative definiše društvene ciljeve.
“Također, pravosuđe treba da zna šta su zakonodavni ciljevi i šta se očekuje od pravosuđa. Pravosuđe ne može biti izvan društva. Nezavisnost ne podrazumijeva izolovanost od politike i ciljeva koje kreiraju politike koje konstituišu vlast. Neodgovornost pravosuđa prema društvu je postala ozbiljan problem koji se mora riješiti”, rekao je Perić.
Sudija Blagojević je kazao da on ne bi spekulisao o čemu će ga Komisija saslušavati, ali da se planira odazvati pozivu.
“Ako dobijem poziv Parlamentarne posebne istražne komisije, ja ću se tom pozivu odazvati jer je on u skladu s Ustavom BiH i Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH kojim je propisano pravo Parlamenta BiH, oba njegova doma da formira ovakve komisije i da one mogu da se bave svim pitanjima o javnog interesa uključujući i pitanje rada i pravilnosti rada pravosuđa u BiH”, naveo je Blagojević.
Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava, kazao je da će ono što će zvanično reći biti ograničeno njegovom funkcijom.
“Ni u kom slučaju ne dovodeći sebe u poziciju da budem u bilo kakvom konfliktu interesa u vezi sa funkcijom koju trenutno vršim tako da mislim da svaki sudija i treba da se ponaša. A što se tiče samog stanja u pravosuđu dovoljan je podatak sama činjenica da je formirana i počela sa radom ta Komisija i da će ispitivati stanje u pravosuđu dovoljno govori kakva je percepcija javnosti”, kaže Vehabović i dodaje da bez ozbiljnih promjena u sistemu pravosuđa percepcija javnosti se neće popraviti.
Arnaut je rekao da će Komisija na svojoj idućoj sjednici, koja će biti održana krajem juna ili početkom jula, osim sudija, pozvati direktore Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i Agencije za javne nabavke BiH.
Naglasio je da je Komisija usvojila Program rada, koji precizira da će obaviti sva saslušanja i pribaviti sve izvještaje do kraja 2020. godine, te dostaviti svoj Izvještaj i predložene izmjene zakonskih rješenja najkasnije do juna 2021. godine.
“Komisija je odlučila da zatraži od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća odgovore na pitanja da li Tužilaštvo BiH koristi CMS ili neki drugi sličan sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta pojedinačnim tužiocima, ukoliko Tužilaštvo ne koristi takav sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta, ko odlučuje o dodjeljivanju predmeta u Tužilaštvu BiH, ukoliko Tužilaštvo BiH ne koristi takav sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta, da li je VSTV odobrio takvu praksu, ukoliko jeste, kada i na čiji zahtjev, da li bilo koje drugo tužilaštvo u BiH predmete dodjeljuje pojedinačnim tužiocima bez korištenja CMS ili sličnog sistema”, kazao je Arnaut.
Dodao je da Komisija od Vijeća ministara BiH traži sve informacije o postupanju nadležnih institucija u vezi s uspostavom širih pravila i jačanja sankcija po pitanju sukoba interesa nosioca pravosudnih funkcija, uključujući njihove bliske srodnike. Od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) zatražene su i informacije o svim donacijama u periodu između 15. marta do 31. maja 2020. godine, sa nazivom uvoznika i donatora, opisom i vrijednošću robe i podacima o krajnjem korisniku.
Od UIO-a Komisija traži da dostavi detaljno sve podatke (proizvođač, zemlja porijekla, prodavac, iznos i količina i datum uvoza) u vezi s uvozom respiratora u BiH od strane preduzeća “Srebrna malina” i “Medietic”, kao i detaljne podatke o uvozu medicinske opreme za pokretnu bolnicu od strane preduzeća “Balkan Global”.
“Komisija od Agencije za lijekove BiH traži da dostavi detaljno sve podatke o izdavanju dozvole za interventnu nabavku respiratora preduzećima ‘Srebrna malina’ i ‘Medietic’, kao i podatke o zahtjevu i procedurama u vezi s izdavanjem dozvole za interventnu nabavku medicinske opreme za pokretnu bolnicu preduzećima ‘Balkan Global’ i ‘Derby Trade’”, navodi se u saopćenju PSBiH.
Iz PSBiH je saopćeno da Komisija od Suda BiH traži sve podatke o predmetima koji se vode duže od pet godina, i to na način da se dostavi broj predmeta, godina kada je predmet započet, na koga se predmet odnosi i ime sudije koji vodi predmet.
See all News Updates of the Day
Trump odložio odluku o uvođenju carina Meksiku na mjesec dana
Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će odložiti odluku o uvođenju planiranih carina Meksiku. Ukazao je i da će se nastaviti pregovori kako bi se postigao sporazum dvije države.
Poslije razgovora sa meksičkom predsjednicom Claudijom Sheinbaum, Trump je objavio da će u razgovorima učestvovati sa čelnicima State Departmenta, kao i Sekretarijata za finansije i trgovinu.
Planirano je da tokom dana Trump isto pitanje razmatra i sa predstavnicima Kanade.
Nove tarife uticale bi na ekonomske odnose sa trgovinskim partnerima SAD-a, ali Trump je rekao da bi taj potez bio "vrijedan cijene" kako bi se ojačali interesi SAD.
Uprkos paktu o slobodnoj trgovini o kojem je pregovarao sa Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu, Trump je u subotu uveo tarife od 25 odsto za robu iz dve zemlje koje bi trebalo da stupe na snagu u utorak i izvršio udar na Kinu novim nametom od 10 odsto pored već usvojenih tarifa.
Trump je ustvrdio da tri zemlje ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju i ulazak smrtonosnog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države.
Američki izvoz u Meksiko iznosio je više od 322 milijarde dolara 2023. godine, pokazuju podaci Biroa za popis stanovništva, dok su SAD uvezle meksičke proizvode u vrednosti od više od 475 milijardi dolara.
U postovima na svojoj mreži Truth Social rano u nedjelju, Trump je priznao da bi se američki potrošači mogli suočiti sa višim cenama zbog tarifa.
Američke kompanije koje plaćaju carine federalnoj vladi za uvoz robe iz drugih zemalja često prebacuju barem dio, ako ne i cjelokupan teret svojih viših troškova na potrošače, umjesto da sami apsorbuju svoje dodatne troškove.
Trump je većinu svojih komentara usmjerio na Kanadu, ciljajući na jednog od najbližih saveznika SAD. Američki biro za popis stanovništva rekao je da su SAD prošle godine imale trgovinski deficit od 55 milijardi dolara sa Kanadom.
"Zašto? Nema razloga", rekao je Trump. "Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebalo bi da pravimo sopstvene automobile i imamo više drveta nego što bismo ikada mogli da iskoristimo."
"Bez ove ogromne subvencije, Kanada prestaje da postoji kao održiva zemlja. Grubo ali istinito! Dakle, Kanada treba da postane naša draga 51. država. Mnogo niži porezi i daleko bolja vojna zaštita za narod Kanade — I BEZ TARIFA", rekao je Trump.
Također je rekao: "Kanada, Meksiko, Kina i previše drugih da bi ih imenovao, nastavljaju decenijama dugu otimačinu od AMERIKE, u pogledu TRGOVINE, KRIMINALA I OTROVNIH DROGA kojima je dozvoljeno da slobodno ulaze u AMERIKU. PROŠLI SU TI DANI!"
O novim tarifama, Trump je rekao: "Hoće li biti bola? Da, možda (a možda i ne!) Ali učinićemo Ameriku ponovo velikom, i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti."
Trumpovi saradnici ranije su izbjegavali da priznaju da bi carine mogle da podignu cijene robe široke potrošnje u SAD. Ankete širom zemlje u SAD pokazale su da je frustracija potrošača zbog rasta cijena tokom posljednje četiri godine glavni faktor koji je doprinio Trumpovoj pobjedi na izborima u novembru nad demokratkinjom Kamalom Harris.
Trump je od tada priznao da neće biti lako obuzdati veće cijene namirnica. On je novu tarifu na uvoz energije iz Kanade postavio na 10 odsto, očigledno želeći da ograniči rast cijena goriva i struje.
Kanadski premijer u odlasku Justin Trudeau rekao je u subotu da će njegova zemlja uzvratiti sopstvenim nametima od 25 odsto na odabranu američku robu u vrijednosti od 106,6 milijardi dolara, kao i da će nakon prvog kruga u utorak za tri nedjelje uslijediti drugi krug određivanja nameta.
Kina je osudila nove tarife uvedene na njen izvoz, a Peking je saopštio da će ih osporiti u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i preduzeti "kontramjere", bez više detalja. SAD su imale trgovinski deficit od 279 milijardi dolara sa Kinom 2023. godine, što je najveći broj u odnosu na sve druge njene trgovinske partnere.
Taj odgovor je bio zaustavio neposrednu eskalaciju koja je obilježila trgovinski obračun Kine sa Trumpom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.
Ministarstvo trgovine Kine je u saopštenju navelo da Trumpov potez "ozbiljno krši" pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se "uključe u iskren dijalog i ojačaju saradnju".
Trump je također često prijetio novim carinama Evropskoj uniji. Portparol bloka rekao je u nedjelju da će "odlučno odgovoriti svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili proizvoljno nametne tarife".
U izvještaju su korištene neke informacije agencije AP.
Rusija i Trump potiču Evropu da bude više nezavisna, kaže Macron
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u ponedjeljak da ruska invazija na Ukrajinu i politika američkog predsjednika Donalda Trumpa guraju Evropu da preuzme veću odgovornost za svoju fizičku i ekonomsku sigurnost.
Macron je to rekao kada je stigao na skup lidera Evropske unije u Briselu da razgovaraju o odnosima sa Sjedinjenim Državama i jačanju vojne odbrane Evrope.
Početak samita zasjenio je Trump koji je tokom vikenda izjavio da će uskoro uvesti carine na uvoz iz Evropske unije, nakon što je upravo naredio slične mjere na robu iz Kanade, Meksika i Kine.
Lideri pozivaju Trumpa da ne započinje trgovinski rat, govoreći da će Evropska unija uzvratiti ako to učini.
Macron je rekao da je Trumpova politika jedan od nekoliko faktora koji guraju EU da postane manje zavisna od drugih.
„Epidemija COVID-a i ruska agresija u Ukrajini bili su trenuci buđenja”, rekao je Macron novinarima.
To znači jačanje evropske odbrambene industrije i kupovinu više evropskog oružja, rekao je Macron.
No, neki drugi lideri naglasili su da žele nastaviti snažno sigurnosno partnerstvo sa Sjedinjenim Državama i drugim članicama NATO saveza i nastaviti kupovati američko oružje.
„Zalagat ću se protiv nametanja ograničenja na kupovinu oružja. Sigurnost je naš glavni prioritet. Odnosi sa Sjedinjenim Državama, Kanadom i Norveškom u smislu odbrane moraju ostati u prvom planu”, rekao je poljski premijer Donald Tusk.
Novi belgijski premijer Bart De Wever rekao je da je Evropa bila „malo lijena na temu odbrane”, ali nas je ruski predsjednik Vladimir Putin „probudio”.
„Moramo održati odnose sa Sjedinjenim Državama”, rekao je. "Jačanje evropske odbrane u partnerstvu sa transatlantskim savezom je pravi put."
Očekuje se da će 27 nacionalnih lidera EU razgovarati o tome koje vojne sposobnosti su im potrebne, kako bi se mogle finansirati i kako bi mogli više sarađivati kroz zajedničke projekte.
Diskusija o finansiranju bit će posebno teška, prema diplomatama, jer mnoge evropske zemlje imaju malo prostora u svojim javnim finansijama za velika povećanja potrošnje.
Neke zemlje, kao što su baltičke države i Francuska, zagovaraju zajedničko zaduživanje EU za potrošnju na odbranu. Ali Njemačka i Holandija se protive.
Evropske zemlje povećale su izdatke za odbranu posljednjih godina, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ali čelnici s obje strane Atlantika kažu da Evropa mora potrošiti još više.
Trump je rekao da bi evropske članice NATO-a trebale da troše 5% BDP-a na odbranu - što trenutno nijedna članica alijanse, uključujući Sjedinjene Države, ne dostiže.
Prošle godine su zemlje EU potrošile u prosjeku 1,9% BDP-a na odbranu ili oko 326 milijardi eura - što je povećanje od 30% u odnosu na 2021. godinu, prema procjenama EU.
Saudijska Arabija i UAE kao mogući domaćini samita Trump-Putin, kažu dva ruska izvora za Reuters
Rusija vidi Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate kao moguće zemlje održavanja samita između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavila su za Reuters dva ruska izvora koja znaju za diskusiju.
Trump je rekao da će okončati rat u Ukrajini što je prije moguće i rekao da je spreman da se sastane sa Putinom. Putin je čestitao Trumpu na izboru i izjavio da je spreman da se sastane sa njim kako bi razgovarali o Ukrajini i energetici.
Ruski zvaničnici su više puta negirali bilo kakve direktne kontakte sa SAD-om u vezi sa pripremama za telefonski razgovor između Trumpa i Putina, koji bi prethodio eventualnom sastanku kasnije ove godine.
Međutim, visoki ruski zvaničnici su posljednjih sedmica posjetili i Saudijsku Arabiju i UAE, prema ruskim izvorima, koji su govorili pod uvjetom da ostanu anonimni zbog osjetljivosti situacije.
Jedan izvor je rekao da još uvijek postoji određeno protivljenje toj ideji u Rusiji jer su neke diplomate i obavještajni službenici ukazivali na bliske vojne i sigurnosne veze koje i Kraljevina i UAE imaju sa Sjedinjenim Državama.
Saudijska Arabija i UAE nisu odgovorili na zahtjeve za komentar. Kremlj je odbio komentar. Ali i Trump i Putin su razvili prijateljske odnose sa vladarima Saudijske Arabije i UAE.
Trump je u nedjelju rekao da je njegova administracija imala "planirane sastanke i razgovore s različitim stranama, uključujući Ukrajinu i Rusiju". Na pitanje o tim izjavama, portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da su kontakti "očigledno planirani".
Saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman bio je prvi strani šef države kojeg je Trump pozvao nakon preuzimanja dužnosti. Prijestolonasljednika je opisao kao "fantastičnog momka" tokom svog govora putem video veze publici na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.
Putin, koji je posjetio Saudijsku Arabiju i UAE 2023. godine, rekao je prošlog septembra da je zahvalan Mohammedu bin Salmanu za pomoć u organizaciji najveće američko-ruske razmjene zarobljenika od Hladnog rata.
Putin i Mohammed bin Salman, također poznat kao MbS, njeguju blizak lični odnos od 2015. kada je princ prvi put posjetio Rusiju.
Taj odnos je pomogao čelnicima dva najveća svjetska izvoznika nafte da zaključe i održe energetski sporazum OPEC+. Trump je pozvao Saudijsku Arabiju i OPEC da smanje cijene nafte, što je potencijalna pregovaračka moneta za Rusiju u pregovorima.
I Mohammed bin Salman i predsjednik UAE Mohammed bin Zayed Al Nahyan zadržali su neutralnost tokom rata u Ukrajini, uzdržavajući se od pridruživanja Zapadu u kritiziranju i sankcioniranju Rusije.
Oba lidera su također održavala redovne kontakte sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Mohammed bin Zayed Al Nahyan je nekoliko puta posjetio Rusiju tokom rata, rekavši tokom svoje posljednje posjete u oktobru 2024. da je spreman podržati napore da se pronađe mir u Ukrajini. UAE su također uspješno posredovali u razmjeni zatvorenika.
Nijedna zemlja nije članica Međunarodnog krivičnog suda, koji je izdao nalog za hapšenje Putina.
U trenutnoj fazi, ruski izvori su odbacili Tursku, članicu NATO-a koja je bila domaćin neuspjelih mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine u martu 2022. godine, kao moguće mjesto održavanja.
Ruski analitičar Fjodor Lukjanov, utjecajni naučni direktor Diskusionog kluba Valdai, čiji se članovi redovno sastaju sa Putinom, rekao je da Trump i Putin nemaju mnogo izbora.
"Skoro cijeli Zapad je na strani Ukrajine. Stoga, sva tradicionalna mjesta gdje su se takve stvari dešavale, poput Helsinkija, Ženeve i Beča, nisu prikladna", rekao je on, prenijela je zvanična novinska agencija TASS.
Lukjanov je napomenuo da, iako Saudijska Arabija i UAE igraju veoma važnu ulogu, oboje su veoma bliski saveznici SAD, što postavlja neka pitanja s ruske strane.
"Međutim, kao mjesto za pregovore, vjerovatno je sasvim zamislivo", dodao je on.
Lukjanov je odbio da dati komentar za Reuters.
Musk kaže da se radi na gašenju USAID-a u cilju smanjenja troškova vlade
Milijarder Elon Musk, koji predvodi napore američkog predsjednika Donalda Trumpa da smanji troškove savezne vlade, rekao je u ponedjeljak da se radi na zatvaranju Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Musk, koji je i izvršni direktor Tesle i SpaceX-a, govorio je o Odjeljenju za vladinu efikasnost (DOGE) na društvenoj mreži X, čiji je također vlasnik.
Razgovor, koji je uključivao bivšeg republikanskog predsjedničkog kandidata Viveka Ramaswamyja i republikanskog senatora Jonija Ernsta i Mikea Leea, počeo je tako što je Musk rekao da rade na zatvaranju USAID-a.
„To je nepopravljivo”, rekao je Musk, dodajući da se predsjednik Trump slaže da USAID treba zatvoriti.
USAID je najveći pojedinačni donator na svijetu. U fiskalnoj 2023. godini, SAD su isplatile 72 milijarde dolara pomoći širom svijeta, od zdravlja žena u zonama sukoba do pristupa čistoj vodi, tretmana HIV/AIDS-a, energetske sigurnosti i rada na borbi protiv korupcije.
Obezbijedio je 42% ukupne humanitarne pomoći koju su Ujedinjene nacije pratile 2024.
Trump je naredio globalno zamrzavanje većine američke strane pomoći kao dio svoje politike „Amerika na prvom mjestu” koja već izaziva šokove širom svijeta.
Musk je procijenio da Trumpova administracija sljedeće godine može smanjiti američki deficit od hiljadu milijardi dolara.
Musk nije objasnio kako je došao do tog iznosa.
Rubio u posjeti Panami: Kina vrši „neprihvatljivu” kontrolu kanala
Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u nedjelju najvišim panamskim čelnicima da Kina vrši „neprihvatljiv” utjecaj i kontrolu nad Panamskim kanalom, koji bi, ako se ne promijeni, mogao natjerati SAD da „preduzmu neophodne mjere” da zaštite svoj pristup plovnom putu.
Rubio je u Panama Cityju rekao panamskom predsjedniku Joseu Raulu Mulinu i ministru vanjskih poslova Javieru Martinezu-Achu da je američki predsjednik Donald Trump „preliminarno odlučio da je trenutna pozicija utjecaja i kontrole Komunističke partije Kine nad područjem Panamskog kanala prijetnja” operacijama kanala, saopćio je State Department.
U saopćenju nije detaljno navedeno šta SAD percipiraju kao neprimjereni utjecaj Kine na 82-kilometrski prolaz između Atlantskog i Tihog oceana, koje bi radnje SAD mogle poduzeti ili kakav je bio Mulinov odgovor na Rubiovu procjenu.
Mulino je posljednjih dana odbacio kritike nove američke vlade zbog Panamskog upravljanja plovnim putem koji je od vitalnog značaja za globalnu trgovinu.
Panamski lider je rekao da neće biti pregovora sa SAD-om o vlasništvu nad kanalom, a neki Panamci su protestovali zbog Trumpovih planova. Kanal koji su izgradili Amerikanci predat je Panamcima 1999. i oni se oštro protive Trumpovom zahtjevu da vrati vlasništvo SAD-u.
U nedjelju je oko 200 ljudi marširalo u Panama Cityju, noseći zastave Paname i vičući, „Marco Rubio van Paname”, „Živio nacionalni suverenitet” i „Jedna teritorija, jedna zastava” dok se skup održavao.
Neki su zapalili transparent sa slikama Trumpa i Rubija, ali ih je policija zaustavila prije nego što stignu do predsjedničke palate.
State Department je saopštio da je Rubio, na svom prvom putovanju u inostranstvo kao najviši američki diplomata, „također naglasio važnost zajedničkih napora za okončanje krize ilegalnih migracija na hemisferi”, ključnog Trumpovog fokusa u prvim danima njegovog drugog mandata u Bijeloj kući kako bi spriječio migrante bez dokumenata i deportirao milione koji već žive u SAD-u.
State Department je rekao da je Rubio zahvalio Mulinu „na njegovoj podršci zajedničkom programu repatrijacije, koji je smanjio ilegalnu migraciju kroz Darien Gap”, udaljenu, besputnu oblast koja povezuje Srednju i Južnu Ameriku kroz koju su migranti prolaze kako bi stigli do SAD-a.
Rubijevo će posjetiti Salvador, Kostariku, Gvatemalu i Dominikansku Republiku. To će uključivati razgovore sa predsjednikom Salvadora Nayibom Bukeleom, predsjednikom Kostarike Rodrigom Chavesom, predsjednikom Gvatemale Bernardom Arevalom i dominikanskim predsjednikom Luisom Abinaderom.
Ovo je prvi put u više od 100 godina da se državni sekretar SAD-a za prvu zvaničnu posjetu inostranstvu odlučio za Latinsku Ameriku, rekao je Mauricio Claver-Carone, specijalni izaslanik SAD-a za Latinsku Ameriku.
Zvaničnici i stručnjaci kažu da je posjeta djelimično usmjerena na suprotstavljanje rastućem utjecaju Kine u regiji. Posjeta dolazi dok Trump pokušava da povrati kontrolu nad Panamskim kanalom i dok Washington intenzivira napore da obuzda ilegalnu migraciju.
„Angažmani sekretara Rubija s visokim zvaničnicima i poslovnim liderima promovirat će regionalnu saradnju na našim suštinskim, zajedničkim interesima: zaustavljanje ilegalnih i masovnih migracija, borba protiv transnacionalnih kriminalnih organizacija i trgovaca drogom, suprotstavljanje Kini i produbljivanje ekonomskog partnerstva u cilju povećanja prosperiteta u našoj hemisferi”, rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju u petak.
Trump je tvrdio da Kina kontroliše Panamski kanal. Ali Panama je odbacila tu tvrdnju, insistirajući na tome da nepristrasno upravlja kanalom za sav pomorski saobraćaj.
Rubio je u četvrtak upozorio da bi Kina potencijalno mogla blokirati pristup kanalu u slučaju sukoba.
Mulino je odbacio bilo kakav razgovor s Rubiom o kontroli nad kanalom.
„Ne mogu pregovarati, a još manje otvoriti proces pregovora o kanalu”, rekao je novinarima u četvrtak. „To je zapečaćeno. Kanal pripada Panami.”
Neki analitičari upozoravaju da Kina koristi i ekonomske i neekonomske taktike širom zapadne hemisfere kako bi proširila svoj utjecaj, što je izazvalo zabrinutost za nacionalnu sigurnost.
„Možda mislite da samo dobijate više kineskih investicija u svojoj zemlji, ali uskoro ćete biti na neki način prisiljeni ili nagovarani da potpišete na Inicijativu Pojas i put, ili vas nagovaraju da potpišete, još jedan ugovor koji daje elemente vaših telekomunikacija”, rekao je Ryan Berg, direktor američkog programa u Centru za strateške i međunarodne studije, tokom online diskusije u četvrtak.
Inicijativa Pojas i put je veliki infrastrukturni projekat koji je Kina pokrenula 2013. godine pod predsjednikom Xi Jinpingom, s ciljem povezivanja više kontinenata putem kopnenih i pomorskih ruta.
Sjedinjene Države su upozorile da je Inicijativa Pojas i put „podstaknuta kineskom misijom da manipuliše i podriva globalni trgovinski sistem zasnovan na pravilima u kinesku korist”.
Kineska direktna strana ulaganja u Latinskoj Americi i na Karibima značajno su porasla, napomenuo je Berg. On je dodao da pet zemalja u regionu već ima sporazume o slobodnoj trgovini sa Kinom, dok dvije druge trenutno pregovaraju o takvim poslovima.
„Kina je u Panami više od 20 godina, ali Kina je zaista postala politički aktivna u Panami nakon 2017. godine”, kada je Panama potpisala Inicijativu Pojas i put i prenijela svoje diplomatsko priznanje sa Tajvana na Narodnu Republiku Kinu, rekao je Joseph Humire, izvršni direktor Centra za sigurno slobodno društvo,. Napomenuo je da je ekonomija Paname u padu posljednjih godina.