Izdvojeno
Istražna komisija Parlamenta BiH poziva trojicu sudija
Privremena istražna komisija Parlamenta Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosuđu najavila je da će kao svjedoke pozvati sudije Branka Perića, Milana Blagojevića i Farisa Vehabovića, koji su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da će se odazvati i govoriti o uočenim nepravilnostima sistema.
Predsjedavajući Privremene istražne komisije PSBiH Damir Arnaut rekao je za BIRN BiH da je na jučerašnjoj sjednici odlučeno da će radi svjedočenja pozvati sudiju Suda BiH Branka Perića, sudiju Okružnog suda u Banjoj Luci Milana Blagojevića i sudiju Evropskog suda za ljudska prava Farisa Vehabovića.
“Komisija je zadužila sekretarijat Komisije da koordinira sa sudijama po pitanju optimalnog termina za njihova svjedočenja”, kazao je Aranut.
Sudije Perić, Blagojević i Vehabović su za BIRN BiH izjavili da će se odazvati pozivu Komisije za svjedočenje.
“Ja ne smatram da Komisija i njen rad ugrožavaju sudsku nezavisnost. Parlamentarna vlast mora znati kako funkcioniše pravosuđe. Prvi put se događa nešto što bi trebalo biti redovna praksa. Dijalog između pravosuđa i zakonodavne vlasti je neophodan u demokratskom društvu. Prosto je neshvatljivo da tog dijaloga nije bilo gotovo trideset godina”, kazao je Perić.
Zakonodavna vlast, prema riječima Perića, mora da zna za probleme pravosuđa kako bi bila u mogućnosti da kroz inicijative definiše društvene ciljeve.
“Također, pravosuđe treba da zna šta su zakonodavni ciljevi i šta se očekuje od pravosuđa. Pravosuđe ne može biti izvan društva. Nezavisnost ne podrazumijeva izolovanost od politike i ciljeva koje kreiraju politike koje konstituišu vlast. Neodgovornost pravosuđa prema društvu je postala ozbiljan problem koji se mora riješiti”, rekao je Perić.
Sudija Blagojević je kazao da on ne bi spekulisao o čemu će ga Komisija saslušavati, ali da se planira odazvati pozivu.
“Ako dobijem poziv Parlamentarne posebne istražne komisije, ja ću se tom pozivu odazvati jer je on u skladu s Ustavom BiH i Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH kojim je propisano pravo Parlamenta BiH, oba njegova doma da formira ovakve komisije i da one mogu da se bave svim pitanjima o javnog interesa uključujući i pitanje rada i pravilnosti rada pravosuđa u BiH”, naveo je Blagojević.
Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava, kazao je da će ono što će zvanično reći biti ograničeno njegovom funkcijom.
“Ni u kom slučaju ne dovodeći sebe u poziciju da budem u bilo kakvom konfliktu interesa u vezi sa funkcijom koju trenutno vršim tako da mislim da svaki sudija i treba da se ponaša. A što se tiče samog stanja u pravosuđu dovoljan je podatak sama činjenica da je formirana i počela sa radom ta Komisija i da će ispitivati stanje u pravosuđu dovoljno govori kakva je percepcija javnosti”, kaže Vehabović i dodaje da bez ozbiljnih promjena u sistemu pravosuđa percepcija javnosti se neće popraviti.
Arnaut je rekao da će Komisija na svojoj idućoj sjednici, koja će biti održana krajem juna ili početkom jula, osim sudija, pozvati direktore Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i Agencije za javne nabavke BiH.
Naglasio je da je Komisija usvojila Program rada, koji precizira da će obaviti sva saslušanja i pribaviti sve izvještaje do kraja 2020. godine, te dostaviti svoj Izvještaj i predložene izmjene zakonskih rješenja najkasnije do juna 2021. godine.
“Komisija je odlučila da zatraži od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća odgovore na pitanja da li Tužilaštvo BiH koristi CMS ili neki drugi sličan sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta pojedinačnim tužiocima, ukoliko Tužilaštvo ne koristi takav sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta, ko odlučuje o dodjeljivanju predmeta u Tužilaštvu BiH, ukoliko Tužilaštvo BiH ne koristi takav sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta, da li je VSTV odobrio takvu praksu, ukoliko jeste, kada i na čiji zahtjev, da li bilo koje drugo tužilaštvo u BiH predmete dodjeljuje pojedinačnim tužiocima bez korištenja CMS ili sličnog sistema”, kazao je Arnaut.
Dodao je da Komisija od Vijeća ministara BiH traži sve informacije o postupanju nadležnih institucija u vezi s uspostavom širih pravila i jačanja sankcija po pitanju sukoba interesa nosioca pravosudnih funkcija, uključujući njihove bliske srodnike. Od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) zatražene su i informacije o svim donacijama u periodu između 15. marta do 31. maja 2020. godine, sa nazivom uvoznika i donatora, opisom i vrijednošću robe i podacima o krajnjem korisniku.
Od UIO-a Komisija traži da dostavi detaljno sve podatke (proizvođač, zemlja porijekla, prodavac, iznos i količina i datum uvoza) u vezi s uvozom respiratora u BiH od strane preduzeća “Srebrna malina” i “Medietic”, kao i detaljne podatke o uvozu medicinske opreme za pokretnu bolnicu od strane preduzeća “Balkan Global”.
“Komisija od Agencije za lijekove BiH traži da dostavi detaljno sve podatke o izdavanju dozvole za interventnu nabavku respiratora preduzećima ‘Srebrna malina’ i ‘Medietic’, kao i podatke o zahtjevu i procedurama u vezi s izdavanjem dozvole za interventnu nabavku medicinske opreme za pokretnu bolnicu preduzećima ‘Balkan Global’ i ‘Derby Trade’”, navodi se u saopćenju PSBiH.
Iz PSBiH je saopćeno da Komisija od Suda BiH traži sve podatke o predmetima koji se vode duže od pet godina, i to na način da se dostavi broj predmeta, godina kada je predmet započet, na koga se predmet odnosi i ime sudije koji vodi predmet.
See all News Updates of the Day
Trump: Amerikanci bi se mogli suočiti s 'bolom', zbog novih carina za ključne trgovinske partnere
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u nedjelju da bi se Amerikanci mogli suočiti s ekonomskim "bolom" zbog novih carina koje nameće tri za najveća trgovinska partnera zemlje - Kanadi, Kini i Meksiku - ali je ustvrdio da bi "vrijedilo cijene"- jačanja interesa SAD-a .
Uprkos tome što je dijelio pakt zajednički o slobodnoj trgovini o kojem je pregovarao s Kanadom i Meksikom u svom prvom mandatu, Trump je u subotu nametnuo carine od 25 posto za dvije zemlje koje bi trebalo da stupe na snagu u utorak, i udario Kinu novim nametom od 10 posto uz već donesene tarife.
Trump tvrdi da tri zemlje ne čine dovoljno da zaustave ilegalnu imigraciju i ulazak smrtonosnog opioidnog fentanila u Sjedinjene Države.
U postovima Truth Sociala rano u nedjelju, Trump je priznao da bi se američki potrošači mogli suočiti s višim cijenama zbog tarifa. Američke kompanije koje plaćaju carine saveznoj vladi za uvoz robe iz drugih zemalja onda često prebacuju barem dio, ako ne i sve, svojih viših troškova na potrošače, umjesto da same preuzimaju svoje dodatne troškove.
Ali Trump je većinu svojih komentara usmjerio na Kanadu, ciljajući na jednog od najbližih saveznika SAD-a. Američki biro za popis stanovništva rekao je da su SAD prošle godine imale trgovinski deficit od 55 milijardi dolara sa Kanadom.
„Zašto? Nema razloga”, rekao je Trump. “Ne treba nam ništa što oni imaju. Imamo neograničenu energiju, trebali bismo napraviti vlastite automobile i imati više drvne građe nego što možemo ikada iskoristiti.”
„Bez ove ogromne subvencije, Kanada prestaje da postoji kao održiva zemlja. Grubo ali istinito! Stoga bi Kanada trebala postati naša draga 51. država. Mnogo niži porezi i daleko bolja vojna zaštita za narod Kanade — I BEZ TARIFA!” napisao je Trump.
„Kanada, Meksiko, Kina i previše drugih da ih nabrojimo, nastavljaju decenijama dugu otimačinu od AMERIKE, kako u pogledu TRGOVINE, KRIMINALA I OTROVNIH DROGA kojima je dozvoljeno da slobodno ulaze u AMERIKU. TI DANI SU PROŠLI!”
Sa novim tarifama, Trump je napisao: "Hoće li biti bola? Da, možda (a možda i ne!) Ali učinićemo Ameriku ponovo velikom, i sve će to biti vrijedno cijene koja se mora platiti."
Trumpovi saradnici ranije su izbjegavali priznavanje da bi carine mogle povećati potrošačke cijene u SAD-u. Ankete širom zemlje u SAD-u pokazale su da je frustracija potrošača zbog rasta cijena tokom posljednje četiri godine glavni faktor u njegovoj pobjedi na izborima u novembru nad demokratom Kamalom Harris.
Trump je od tada priznao da neće biti lako obuzdati veće cijene namirnica. Trump je novu tarifu na uvoz energije iz Kanade postavio na 10%, očigledno želeći da ograniči povećanje cijena goriva i struje.
Kanadski premijer Justin Trudeau izjavio je u subotu da će njegova zemlja uzvratiti vlastitim nametima od 25 posto na odabranu američku robu vrijednu 106,6 milijardi dolara, pri čemu će prva runda u utorak biti praćena drugom za tri sedmice.
Lideri nekoliko kanadskih provincija već su najavili i akcije odmazde, poput trenutnog zaustavljanja kupovine alkoholnih pića iz SAD-a, tačnije, soka od narandže proizvedenog u američkoj državi Florida, viskija u Tennesseeju i putera od kikirikija u Kentuckyju, tri države koje je Trump osvojio na izborima u novembru prošle godine i koje predstavljaju republikanci, poput Trumpa, u američkom Senatu.
Kirsten Hillman, kanadska ambasadorica u SAD-u, rekla je za ABC-jevu emisiju "Ova sedmica": "Zaista smo razočarani" i "zbunjeni" Trumpovim postupcima i rekla da se nada da će ih Trump povući prije utorka. Ali ona je priznala da je "zaista u rukama predsjednika" da li će se to dogoditi.
Ona je rekla da "manje od 1% ilegalnih imigranata" koji ulaze u SAD putuje preko njene sjeverne granice s Kanadom. Ona je rekla da je Kanada uložila "u mnogo opreme" za suzbijanje neovlaštenih graničnih prelaza i izvela zajedničke vježbe sa SAD-om za hvatanje kako bi uhvatila migranata.
“Teško je znati šta bismo još mogli učiniti”, rekla je. "Uopšte nismo zainteresovani za eskalaciju" trgovinskog rata sa SAD, za koji je rekla da je 99% trgovine trenutno bez carina. "Željni smo da na tome gradimo."
U međuvremenu, meksička predsjednica Claudia Sheinbaum rekla je da je uputila svom ministru ekonomije da "provede plan B", koji uključuje još neodređene "carinske i necarinske mjere u odbrani interesa Meksika", ne precizirajući na koju će američku robu ciljati njena vlada.
Američki izvoz u Meksiko iznosio je više od 322 milijarde dolara 2023. godine, pokazali su podaci Biroa za popis stanovništva, dok su SAD uvezle meksičke proizvode u vrijednosti od više od 475 milijardi dolara.
Sheinbaum je osudio Trumpovu tvrdnju da je njena vlada udružila snage s narko kartelima, tvrdnju koju je iznio kada je najavio povećanje carina.
“Kategorički odbacujemo klevetničku tvrdnju Bijele kuće da vlada Meksika ima saveze sa kriminalnim organizacijama, kao i svaki pokušaj intervencije na našoj teritoriji”, napisao je Sheinbaum na X. “Ako igdje postoji takav savez, to je nalazi se u tvornicama oružja u Sjedinjenim Državama koje prodaju oružje velike snage ovim kriminalnim grupama.”
Kina je osudila nove carine na svoj izvoz, Peking je rekao da će ih osporiti u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i poduzeti neodređene "kontramjere". SAD su imale trgovinski deficit od 279 milijardi dolara sa Kinom 2023. godine, što je najveća brojka za bilo kog od njenih trgovinskih partnera.
Taj odgovor je zaustavio neposrednu eskalaciju koja je obilježila trgovinski obračun Kine s Trumpom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata.
Kinesko ministarstvo trgovine navelo je u saopćenju da Trumpov potez "ozbiljno krši" pravila međunarodne trgovine, pozivajući SAD da se "uključuju u iskren dijalog i ojačaju saradnju".
Trump je također često prijetio novim carinama Evropskoj uniji. Glasnogovornik bloka rekao je u nedjelju da će "odlučno odgovoriti svakom trgovinskom partneru koji nepravedno ili proizvoljno nametne carine".
SAD: Potrošači se pripremaju za uticaj kineskih carina
Sekretar za štampu Bijele kuće Karoline Levitt najavila je u petak da će predsjednik Donald Trump u subotu uvesti carine od 25 posto na meksičku i kanadsku robu i carinu od 10 posto na sav kineski uvoz.
Potrošači su za Glas Amerike rekli da se pripremaju za mogući uticaj povećanih troškova.
"Zabrinut sam zbog rasta cijena", rekao je Yon Bui, student muzike i računarstva na koledžu Middlebury u Vermontu, u intervjuu u četvrtak.
Bui je rekla da, iako je možda još prerano reći kakav bi to mogao biti utjecaj, ona je razmišljala o kupovini skupih stvari, poput skupe kozmetike koju ponekad kupuje, iz Kine. Takođe je rekla da joj je potreban novi telefon.
Bui je rekla da će “kupovati proizvode sada prije nego što poskupe do tačke u kojoj bi postali nedostupni”.
Šon Liu, koji živi u Virdžiniji, rekao je za Glas Amerike da mu je drago što je nedavno odlučio da kupi novi telefon i automobil.
„Sa stvarima koje su već zaista skupe, ako na njihovu cijenu dodate još 10% – to nije kao, recimo, kupiti termos i dodati još 10% – ova vrsta povećanja cijena je zaista velika,” rekao je.
Dodao je, međutim, da bi moglo biti malo lakše nositi se s tim ako bi tarife bile uz niže cijene osnovnih potrepština poput namirnica i plina.
'Jedna veoma velika moć'
Tokom kampanje, Trump je zaprijetio carinama od čak 60 posto na Kinu. Otkako je preuzeo dužnost, te prijetnje su se proširile i uključuju sve, od univerzalne carine do prijetnji trgovinskim partnerima i rivalima kao što su Kina i Rusija.
Trump je prošle sedmice zaprijetio Kolumbiji tarifama od 25% do 50% kako bi Bogota prihvatila letove za deportaciju.
Što se tiče Kine, Trump je nedavno rekao Šonu Hanitiju iz Fox Newsa da su carine "jedna veoma velika moć" koju SAD ima nad Kinom.
"Oni ih ne žele i radije ne bih morao to da koristim", rekao je Trump.
Carina od 10% na sav kineski uvoz dio je onoga što Trump kaže da je kazneni odgovor na ulogu Kine u proizvodnji kemikalija prekursora bitnih za proizvodnju fentanila u Meksiku.
Trenutno Sjedinjene Države ciljaju Kinu sa tarifom od 100% na električna vozila, tarifom od 50% na solarne ćelije i poluvodiče, tarifom od 25% na kritične minerale potrebne za proizvodnju određenih naprednih baterija i tarifom od 25% na čelik i aluminijum.
Nove carine bi se temeljile na porezima na uvoz iz Kine u vrijednosti od više od 300 milijardi dolara koje je Trump uveo tokom svog prvog mandata. Te su tarife zadržane i, u nekim slučajevima, poboljšane pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom.
Ko će osjetiti utjecaj?
Neki analitičari postavljaju pitanje ko će stradati ako se ove tarife implementiraju. Neki kažu da bi duboke ekonomske veze između Kine i Sjedinjenih Država mogle značiti da će američki potrošači biti ti koji će snositi teret Trumpove kazne Pekingu.
Pristalice, međutim, vide ovaj potez kao ispunjenje Trumpovog obećanja da će američki životi i sredstva za život staviti na prvo mjesto - posebno kada je u pitanju zaustavljanje dotoka fentanila u zemlju.
Prema William Reinschu, višem savjetniku ekonomskog programa i Šolovoj predstojnici za međunarodno poslovanje u Centru za strateške i međunarodne studije, tarifa bi vjerovatno podigla cijene robe u Americi.
“Cijene mnogih stvari koje ljudi kupuju u maloprodaji – odjeće, obuće, kućnih potrepština – to će biti pogođeno. Deset posto nije veliko, ali nije ni nula”, rekao je Reinsch.
Troškovi i koristi
Trump je odbio argument da carine podstiču inflaciju i umjesto toga rekao da će carine učiniti Ameriku bogatom.
Liu Longzhu, kalifornijski advokat i delegat na Republikanskoj nacionalnoj konvenciji 2024., vidi tarife kao ključ za oporavak američke ekonomske snage.
“Glavna svrha povećanja carina je uvjeriti se da je Amerika zaista 'Amerika na prvom mjestu' i zaštititi američka radna mjesta. Ako tražite posao, oni su vam od koristi. Ako se tarife povećaju, kineski proizvodi će izgubiti svoju konkurentnost, a američki proizvodi će postati konkurentniji. Ovo će olakšati Amerikancima da nađu posao”, rekao je Liu.
James Galbraith, ekonomista sa Univerziteta Teksas u Austinu, ne vidi tarife kao inherentno inflatorne, i slaže se da bi tarife vratile poslove koji su izgubljeni za strane kompanije.
"Tarifna strategija se može implementirati na takav način da troškovi uglavnom padnu izvan zemlje", rekao je Galbraith za Glas Amerike.
Međutim, Stephen Lamar, predsjednik i izvršni direktor Američkog udruženja za odjeću i obuću, rekao je da će carine, posebno one koje se naplaćuju Kini, na kraju povećati cijenu i domaće i strane robe s obzirom na međusobnu povezanost globalnih ekonomija.
“Teorija na papiru je da dajete prednost domaćim proizvođačima. Realnost u praksi je da sve više ljudi plaća više cijene za proizvode, bez obzira na njihov izvor”, rekao je Lamar za Glas Amerike.
Reinsch je također doveo u sumnju sposobnost carina da vrate proizvodne poslove u Ameriku, posebno u radno intenzivnim sektorima poput odjeće ili obuće.
“Bio bih iznenađen ako vidite renesansu u američkoj industriji odjeće kao rezultat carine od 10%. Bilo bi potrebno mnogo više od toga”, rekao je Reinsch, dodajući da carine ne garantuju odmak od uvoza prema domaćoj proizvodnji.
Uvoznici koji traže jeftine proizvode i dalje mogu nabavljati iz zemalja jugoistočne Azije ili Afrike koje nude konkurentne, jeftine alternative kineskim proizvodima.
SAD: Carine na robe iz Kanade, Meksika i Kine primjenjuju se od subote
Američki predsjednik Donald Trump uvodi carine od 25% na uvoz iz Kanade i Meksika i 10% na robu iz Kine koje će stupiti na snagu u subotu, saopštila je u petak Bijela kuća, ali nije navela da li će biti izuzeća od mjere koja bi mogla dovesti do brzog povećanja cijena za potrošače u SAD-u.
Trump, republikanac, prijetio je carinama kako bi osigurao veću saradnju zemalja na zaustavljanju ilegalne imigracije i krijumčarenja hemikalija koje se koriste za fentanil, ali je također obećao da će koristiti carine kako bi podstakao domaću proizvodnju.
"Od sutra će te tarife biti na snazi", rekla je novinarima sekretarica za štampu Bijele kuće Karoline Leavitt. "Ovo je obećanje koja je dao i obećanje koje je održao predsjednik."
Trump je rekao da namjerava izdati izuzeće za uvoz kanadske i meksičke nafte, ali Leavitt je rekla da nema informacije o predsjednikovoj odluci o bilo kakvim potencijalnim isključivanjima.
Sjedinjene Države su uvozile skoro 4,6 miliona barela nafte dnevno iz Kanade u oktobru i 563.000 barela iz Meksika, prema Upravi za energetske informacije. Dnevna proizvodnja u SAD tokom tog mjeseca u prosjeku je iznosila skoro 13,5 miliona barela dnevno.
On je ranije izjavio da bi carina od 10% na kineski uvoz bila povrh ostalih uvoznih taksi na proizvode iz zemlje.
Washington: Pronađeno više od 40 tijela žrtava zračne nesreće
Zvaničnici vatrogasne i hitne službe u Washingtonu rekli su u petak da je više od 40 tijela izvučeno iz olupina komercijalnog putničkog aviona i vojnog helikoptera koji su se sudarili i srušili u rijeku Potomac kasno u srijedu.
Operacije izvlačenja tijela 67 osoba poginulih u sudaru nastavljene su u zoru u petak. Nacionalni odbor za sigurnost transporta - ili NTSB, savezna agencija koja vodi istragu o nesreći - navodno je na licu mjesta zajedno s lokalnim i regionalnim ekipama EMS-a.
Komercijalni avion, regionalni avion Bombardier CRJ700 kojim upravlja podružnica American Airlinesa PSA Airlines, prevozio je 64 putnika i posadu, dok je helikopter američke vojske UH-60 Black Hawk imao tročlanu posadu. Zvaničnici su rekli da nije bilo preživjelih.
NTSB je kasno u četvrtak izvijestio da su snimač glasa u pilotskoj kabini i snimač podataka o letu iz aviona, uređaji koji se često nazivaju crnim kutijama, pronađeni i nalaze se u laboratorijima agencije radi procjene.
U intervjuu u petak za američku mrežu Fox News, američki ministar odbrane Pete Hegseth rekao je da "crna kutija" za helikopter još nije pronađena, ali da će njeni podaci vjerovatno odrediti ko je pilotirao helikopterom u vrijeme sudara.
Hegseth je u četvrtak rekao da je posada, koja je provodila procjenu obuke za noćne letove, uključivala stožernog narednika, kapetana u obuci i glavnog zastavnika, koji je bio instruktor. Posada je za let dobila naočare za noćni vid, ali Hegset je rekao da nije jasno da li su ih koristili.
Ministar odbrane je takođe u četvrtak rekao da je visina helikoptera u trenutku nesreće pod istragom. Dvije letjelice su se sudarile dok je putnički avion pokušavao da sleti na nacionalni aerodrom Regan.
Hegseth je rekao da snimači glasa i podataka o letu takođe mogu da utvrde ko je bio u komunikaciji sa aerodromskim kontrolnim tornjem i da li je bilo zabune u vezi sa uputstvima koje su dobili.
Pozivajući se na vladin izvještaj, Washington Post je u četvrtak objavio da je u kontrolnom tornju u srijedu navečer bilo nedovoljno osoblja. U izvještaju se navodi da su dvije osobe obavljale poslove četvorice unutar tornja u trenutku sudara.
U sličnom izvještaju američkog emitera NBC News, pozivajući se na izvor upoznat sa istragom, navodi se da je nadzornik u tornju pustio kontrolora letenja da napusti svoju smjenu ranije prije sudara.
Tom odlukom, navodi se u izvještaju, prepušteno je jednom kontroloru da upravlja saobraćajem aviona i helikoptera u tom području, dok obično postoji jedan kontrolor koji nadgleda svaki tip aviona.
U izvještaju NBC-a navodi se da je prema standardima Federalne uprave za avijaciju dozvoljeno da jedna osoba obavlja oba posla, iako se to ne smatra optimalnim. Agencija je u petak značajno ograničila helikopterski saobraćaj u neposrednoj blizini nacionalnog aerodroma Washington Reagan do daljnjeg.
Na konferenciji za novinare održanoj u četvrtak, i američki senatori Tim Kaine i Mark Warner iz Virdžinije rekli su da su godinama izražavali zabrinutost u vezi sa velikim obimom zračnog saobraćaja u području Washingtona, ali će sačekati rezultate istrage o nesreći prije nego što ponovo razmotre tu specifičnu zabrinutost.
Tokom konferencije za novinare u Bijeloj kući u četvrtak, predsjednik Donald Trump sugerirao je da su prethodne predsjedničke administracije, na čelu s demokratskim predsjednicima Barackom Obamom i Joeom Bidenom, snizile standarde za zapošljavanje kontrolora letenja i okrivio inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju (DEI) za to.
Rekao je da je prošle sedmice poništio te inicijative izvršnim naredbama.
Američka organizacija za umjetničko klizanje saopštila je da je nekoliko članova njene zajednice, uključujući sportiste, trenere i članove porodice, bilo među putnicima u avionu.
"Slomljeni smo ovom neopisivom tragedijom i čvrsto držimo porodice žrtava u našim srcima", saopštila je organizacija.
Kremlj i ruski mediji navode da su u avionu bili i ruski umjetnički klizači, uključujući par svjetskih prvaka Evgeniju Šiškovu i Vadima Naumova. Trump je rekao da će njegova administracija omogućiti povratak njihovih posmrtnih ostataka u Rusiju.
Nesreća u srijedu bila je najsmrtonosniji zrakoplovni incident na tlu SAD-a od 2001. godine, kada se srušio let American Airlinesa u Belle Harboru u New Yorku, pri čemu je poginulo 260 ljudi.
Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.
Nastavlja se istraga o padu aviona u Washingtonu. Pronađene crne kutije
Više američkih agencija istražuje uzrok sudara u zraku između putničkog aviona American Airlinesa i američkog vojnog helikoptera u blizini Washingtona u srijedu uveče.
Među 64 putnika i članova posade na letu American Airlinesa, kojim upravlja povezana PSA Airlines, i tri člana posade na vojnom helikopteru UH-60 Black Hawk, izvijestili su u četvrtak savezni i lokalni zvaničnici, nema preživjelih. Obje letjelice su se srušile u rijeku Potomac u blizini nacionalnog aerodroma Reagan, nedaleko od Washingtona u Arlingtonu u Virginiji. Operacije traganja se nastavljaju.
Američki ministar saobraćaja Sean Duffy, koji se pridružio predsjedniku Donaldu Trumpu na konferenciji za novinare u Bijeloj kući kako bi razgovarali o nesreći, rekao je da su i aviokompanija i helikopter bili na "standardnim obrascima leta" koji su doveli do sudara.
Jedan kontrolor leta obavljao je posao koji je inače raspoređen na dvije osobe u tornju na aerodromu kada je došlo do sudara, navodi se u internom izvještaju Federalne uprave za vazduhoplovstvo.
"Konfiguracija položaja nije bila normalna za doba dana i obim saobraćaja", navodi se u izvještaju.
Nacionalni odbor za sigurnost u saobraćaju će prikupiti informacije sa registratora podataka o letu aviona i diktafona u pilotskoj kabini kako bi pronašao tragove nesreće.
Predsjednik Donald Trump potpisao je dvije izvršne naredbe u četvrtak poslijepodne, uključujući jednu o imenovanju zamjenika administratora FAA. Druga naredba o avijaciji poništila je savezne inicijative za raznolikost.
Dok je potpisivao naredbu u Ovalnom uredu, Trump je ponovio, bez dokaza, svoju tvrdnju da su savezni programi raznolikosti možda doprinijeli krahu.
Američki ministar saobraćaja Sean Duffy, koji se pridružio Trumpu na konferenciji za novinare ranije u četvrtak na kojoj se raspravljalo o nesreći, rekao je da su i avioprevoznik i helikopter bili na "standardnim obrascima leta" koji su doveli do sudara.
Na konferenciji za novinare Trump je pozvao na trenutak šutnje za žrtve i rekao da se svaka imovina na lokalnom, državnom i federalnom nivou koristi u misiji oporavka.
On je rekao da Nacionalni odbor za sigurnost u saobraćaju vodi istragu o uzroku nesreće, koja će uključivati Federalnu upravu za avijaciju i istražnu jedinicu američke vojne avijacije.
Trump je također sugerirao da su prethodne administracije, na čelu s demokratskim predsjednicima Barackom Obamom i Joeom Bidenom, snizile standarde za zapošljavanje kontrolora letenja i za to okrivio inicijative za raznolikost, jednakost i inkluziju u saveznoj vladi. Rekao je da je prošle sedmice poništio te inicijative izvršnim naredbama.
Što se tiče kontrolora leta, Trump je rekao: „Želimo najpametnije, najpametnije, najoštrije. Želimo nekoga ko je psihološki superioran i to je ono što ćemo imati."
Trump je rekao da je moguće da je posada helikoptera kriva, ali će to biti otkriveno u istrazi. Na pitanje kako je mogao zaključiti da je inicijativa za raznolikost doprinijela nesreći, odgovorio je: "jer imam zdrav razum".
Na konferenciji za novinare govorio je i američki ministar odbrane Pete Hegseth. Rekao je da je helikopter američke vojske bio na godišnjem noćnom trenažnom letu i da je “tragično, napravljena greška. Postojala je neka vrsta problema sa nadmorskom visinom koji smo odmah počeli da istražujemo.”
Dvije letjelice su se sudarila dok je putnički avion bio na svom konačnom prilazu i srušile se u rijeku Potomac pored aerodroma. Ministar saobraćaja Duffy rekao je da se avion razbio na tri dijela i pao u vodu.
Na ranijoj konferenciji za novinare u četvrtak, šef vatrogasne i hitne službe Washingtona John Donnelly rekao je da je oko 300 ljudi iz hitnih službi iz lokalnih, državnih i saveznih agencija na licu mjesta u, kako je rekao, izuzetno hladnim, vjetrovitim uvjetima sa ledom na vodi.
On je rekao da su vjetar i struje raširili olupinu najmanje jedan do dva kilometra niz rijeku, otežavajući napore za pronalazak.
Američki senatori iz Virdžinije Tim Kaine i Mark Warner rekli su na konferenciji za novinare da su godinama izražavali zabrinutost zbog nivoa zračnog saobraćaja u području Washingtona, ali su istakli da nije pravo vrijeme za pokretanje tih pitanja.
Oni su također odložili istragu NTSB-a koja je u toku. Ta agencija nije bila zastupljena na jutarnjoj konferenciji za novinare, ali se očekivalo da će održati brifing kasnije u četvrtak.
Tokom noći, američka organizacija za umjetničko klizanje saopštila je da je nekoliko članova njene zajednice, uključujući sportiste, trenere i članove porodice, bilo među putnicima u avionu.
"Slomljeni smo ovom neopisivom tragedijom i čvrsto smo uz porodice žrtava u našim srcima", saopštila je organizacija.
Kremlj i ruski mediji navode da su u avionu bili ruski umjetnički klizači, uključujući par svjetskih prvaka Evgeniju Šiškovu i Vadima Naumova. Trump je rekao da će njegova administracija omogućiti povratak njihovih posmrtnih ostataka u Rusiju.
Ova nesreća je bila najsmrtonosnija zračna nesreća od 2001. godine, kada se srušio let American Airlinesa u Belle Harboru u New Yorku, pri čemu je poginulo 260 ljudi.
Neke informacije za ovaj izvještaj dali su The Associated Press, Agence France-Presse i Reuters.