Izdvojeno
Istražna komisija Parlamenta BiH poziva trojicu sudija

Privremena istražna komisija Parlamenta Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosuđu najavila je da će kao svjedoke pozvati sudije Branka Perića, Milana Blagojevića i Farisa Vehabovića, koji su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da će se odazvati i govoriti o uočenim nepravilnostima sistema.
Predsjedavajući Privremene istražne komisije PSBiH Damir Arnaut rekao je za BIRN BiH da je na jučerašnjoj sjednici odlučeno da će radi svjedočenja pozvati sudiju Suda BiH Branka Perića, sudiju Okružnog suda u Banjoj Luci Milana Blagojevića i sudiju Evropskog suda za ljudska prava Farisa Vehabovića.
“Komisija je zadužila sekretarijat Komisije da koordinira sa sudijama po pitanju optimalnog termina za njihova svjedočenja”, kazao je Aranut.
Sudije Perić, Blagojević i Vehabović su za BIRN BiH izjavili da će se odazvati pozivu Komisije za svjedočenje.
“Ja ne smatram da Komisija i njen rad ugrožavaju sudsku nezavisnost. Parlamentarna vlast mora znati kako funkcioniše pravosuđe. Prvi put se događa nešto što bi trebalo biti redovna praksa. Dijalog između pravosuđa i zakonodavne vlasti je neophodan u demokratskom društvu. Prosto je neshvatljivo da tog dijaloga nije bilo gotovo trideset godina”, kazao je Perić.
Zakonodavna vlast, prema riječima Perića, mora da zna za probleme pravosuđa kako bi bila u mogućnosti da kroz inicijative definiše društvene ciljeve.
“Također, pravosuđe treba da zna šta su zakonodavni ciljevi i šta se očekuje od pravosuđa. Pravosuđe ne može biti izvan društva. Nezavisnost ne podrazumijeva izolovanost od politike i ciljeva koje kreiraju politike koje konstituišu vlast. Neodgovornost pravosuđa prema društvu je postala ozbiljan problem koji se mora riješiti”, rekao je Perić.
Sudija Blagojević je kazao da on ne bi spekulisao o čemu će ga Komisija saslušavati, ali da se planira odazvati pozivu.
“Ako dobijem poziv Parlamentarne posebne istražne komisije, ja ću se tom pozivu odazvati jer je on u skladu s Ustavom BiH i Poslovnikom Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine BiH kojim je propisano pravo Parlamenta BiH, oba njegova doma da formira ovakve komisije i da one mogu da se bave svim pitanjima o javnog interesa uključujući i pitanje rada i pravilnosti rada pravosuđa u BiH”, naveo je Blagojević.
Faris Vehabović, sudija Evropskog suda za ljudska prava, kazao je da će ono što će zvanično reći biti ograničeno njegovom funkcijom.
“Ni u kom slučaju ne dovodeći sebe u poziciju da budem u bilo kakvom konfliktu interesa u vezi sa funkcijom koju trenutno vršim tako da mislim da svaki sudija i treba da se ponaša. A što se tiče samog stanja u pravosuđu dovoljan je podatak sama činjenica da je formirana i počela sa radom ta Komisija i da će ispitivati stanje u pravosuđu dovoljno govori kakva je percepcija javnosti”, kaže Vehabović i dodaje da bez ozbiljnih promjena u sistemu pravosuđa percepcija javnosti se neće popraviti.
Arnaut je rekao da će Komisija na svojoj idućoj sjednici, koja će biti održana krajem juna ili početkom jula, osim sudija, pozvati direktore Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije i Agencije za javne nabavke BiH.
Naglasio je da je Komisija usvojila Program rada, koji precizira da će obaviti sva saslušanja i pribaviti sve izvještaje do kraja 2020. godine, te dostaviti svoj Izvještaj i predložene izmjene zakonskih rješenja najkasnije do juna 2021. godine.
“Komisija je odlučila da zatraži od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća odgovore na pitanja da li Tužilaštvo BiH koristi CMS ili neki drugi sličan sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta pojedinačnim tužiocima, ukoliko Tužilaštvo ne koristi takav sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta, ko odlučuje o dodjeljivanju predmeta u Tužilaštvu BiH, ukoliko Tužilaštvo BiH ne koristi takav sistem za potrebe dodjeljivanja predmeta, da li je VSTV odobrio takvu praksu, ukoliko jeste, kada i na čiji zahtjev, da li bilo koje drugo tužilaštvo u BiH predmete dodjeljuje pojedinačnim tužiocima bez korištenja CMS ili sličnog sistema”, kazao je Arnaut.
Dodao je da Komisija od Vijeća ministara BiH traži sve informacije o postupanju nadležnih institucija u vezi s uspostavom širih pravila i jačanja sankcija po pitanju sukoba interesa nosioca pravosudnih funkcija, uključujući njihove bliske srodnike. Od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) zatražene su i informacije o svim donacijama u periodu između 15. marta do 31. maja 2020. godine, sa nazivom uvoznika i donatora, opisom i vrijednošću robe i podacima o krajnjem korisniku.
Od UIO-a Komisija traži da dostavi detaljno sve podatke (proizvođač, zemlja porijekla, prodavac, iznos i količina i datum uvoza) u vezi s uvozom respiratora u BiH od strane preduzeća “Srebrna malina” i “Medietic”, kao i detaljne podatke o uvozu medicinske opreme za pokretnu bolnicu od strane preduzeća “Balkan Global”.
“Komisija od Agencije za lijekove BiH traži da dostavi detaljno sve podatke o izdavanju dozvole za interventnu nabavku respiratora preduzećima ‘Srebrna malina’ i ‘Medietic’, kao i podatke o zahtjevu i procedurama u vezi s izdavanjem dozvole za interventnu nabavku medicinske opreme za pokretnu bolnicu preduzećima ‘Balkan Global’ i ‘Derby Trade’”, navodi se u saopćenju PSBiH.
Iz PSBiH je saopćeno da Komisija od Suda BiH traži sve podatke o predmetima koji se vode duže od pet godina, i to na način da se dostavi broj predmeta, godina kada je predmet započet, na koga se predmet odnosi i ime sudije koji vodi predmet.
See all News Updates of the Day
Mogu li osuđivani kriminalci da budu birani na američke državne pozicije?

Može li osuđivani kriminalac da postane predsjednik SAD?
Postoji nekoliko uslova za obavljanje dužnosti predsjednika. Prema Ustavu SAD, svaka osoba koja ima najmanje 35 godina, posjeduje američko državljanstvo i rođena je u SAD, te živi u SAD najmanje 14 godina, ima pravo da bude birana za predsjednika. Pošto Ustav ne spominje krivičnu evidenciju, osobi optuženoj ili osuđenoj za krivično djelo neće biti zabranjeno da bude predsjednik, sve dok on ili ona ispunjava ostale uslove.
Mogu li se dodati novi zahtjevi za obavljanje predsjedničke funkcije?
Budući da su uslovi za izbor na predsjedničku poziciju napisani u Ustavu SAD, Kongres ne može uvesti dodatna ograničenja bez izmjene Ustava. Donošenje amandmana na Ustav nije lagan zadatak, jer podrazumijeva ne samo dvotrećinsku većinu glasova u Predstavničkom domu i Senatu, već i da promjenu ratifikuju tri četvrtine zakonodavnih tijela američkih saveznih država.
Da li postoje radnje koje nekoga diskvalifikuju da bude predsjednik?
U 14-om amandmanu Ustava SAD navodi se da je bilo kome ko je učestvovao u pobuni protiv Sjedinjenih Država zabranjeno da obavlja javnu funkciju. Ova klauzula je napisana nakon američkog građanskog rata i ne spominje druge oblike kriminala.
Da li je neki od bivših predsjednika SAD počinio krivična djela?
Nijedan predsjednik SAD nije osuđen za krivično djelo. Predsjednik Ričard Nikson imenovan je kao neoptuženi saučesnik u Watergate skandalu 1974. godine, ali nikada nije optužen za neki vid kriminala. Nikson je podnio ostavku na dužnost prije nego što je počeo postupak njegovog opoziva, a kasnije ga je pomilovao predsjednik Džerald Ford. Predstavnički dom Kongresa SAD je opozvao Endrjua Džonsona, Bila Klintona i Donalda Trampa, ali ih je Senat oslobodio. Opozivi nisu sa sobom nosili krivične prijave.
Mogu li osuđivani kriminalci postati članovi Kongresa?
Da. Kao i u slučaju predsjedničke pozicije, Ustav SAD je postavio nekoliko zahtjeva za službu u Kongresu. Članovi Predstavničkog doma moraju imati barem 25 godina, biti državljani SAD najmanje sedam godina i živjeti u državi koju predstavljaju. Uslovi su slični za senatore, s tim da državljanstvo moraju posjedovati devet godina, te moraju imati najmanje 30 godina starosti. Krivične evidencije se ne spominju.
Šta je sa pravilima Kongresa?
Predstavnički dom ima interno pravilo da bilo koji član koji je osuđivan za krivično djelo koje bi moglo dovesti do dvije ili više godina zatvora ne može glasati niti sudjelovati u aktivnostima kongresnih odbora. Ipak, privilegije mogu biti vraćene tom članu ako on ili ona ponovo budu izabrani u Kongres. Senat nema slično pravilo. I Demokratska i Republikanska stranka mogu ukoriti svoje članove u Predstavničkom domu i Senatu, uključujući njihovo uklanjanje iz kongresnih odbora, ako to smatraju prikladnim.
Postoje li još neka ograničenja pri kandidovanju za državne funkcije na nivou SAD?
Amandman 22. Ustava SAD ograničava predsjednika na dva izabrana mandata. Amandman je usvojen nakon smrti predsjednika Frenklina Ruzvelta 1945. godine, koji je biran četiri puta, čime je prekinuta tradicija po kojoj su američki predsjednici odstupali sa pozicije nakon dva mandata. Ne postoje ograničenja u broju mandata za članove Kongresa.
EU očekuje da vlasti entiteta Republika Srpska povuku sporne zakone

Kancelarija Evropske unije u Bosni i Hercegovini osuđuje nedavne poteze rukovodstva entiteta Republike Srpska, koji "ozbiljno sužavaju prostor za građanski angažman, idu na štetu interesa RS i ostatka zemlje, odbacuju temeljne evropske vrijednosti i predstavljaju nazadak na evropskom putu BiH".
"Usvajanje Nacrta izmjena i dopuna Krivičnog zakonika u Narodnoj skupštini RS kojim se uvode krivične sankcije za klevetu je nesporno korak u pogrešnom smjeru", stoji u saopštenju.
Dodaje se da bi ovakve zakonske izmjene "nametnule nepotrebna i nesrazmjerna ograničenja na rad nezavisnih medija i civilnog društva, sa posljedičnim užasavajućim efektom na slobodu medija i slobodu izražavanja".
Narodna Skupština Republike Srpske (RS) usvojila je u četvrtak, 23. marta, u prvoj fazi zakon koji predviđa visoke novčane kazne za klevetu i koji je izazvao dosta kritika medijskih radnika i nevladinog sektora.
Nacrt Krivičnog zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete nakon što je usvojen kao nacrt ide na dvomjesečnu javnu raspravu, a potom se vraća u skupštinu u formi prijedloga.
Ako skupština nakon toga usvoji prijedlog izmjena Krivičnog zakonika, on ide na glasanje u Vijeće naroda RS-a (drugi dom). Predsjednik RS-a Milorad Dodik ga na koncu proglašava važećim.
Nacrt zakona za klevetu predviđa novčane kazne od oko 2.500 do čak 60.000 eura.
Veće kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
Najviše kazne predviđene su za one koje "javno izlože poruzi ili preziru" lica ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
U opozicionim strankama su tražili povlačenje nacrta, upozoravajući da se radi prije svega o represivnom zakonu.
Isti dan, 23. marta, Vlada RS je utvrdila Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Milorad Dodik, predsjednik RS, ranije je najavio usvajanje zakona koji će podrazumijevati obavezu prijavljivanja svih transakcija i "svega što rade" nevladine organizacije koje se finansiraju iz inostranstva.
Kancelarija EU u BiH kaže i da odluka Vlade RS da usvoji Nacrt zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija je "jednako žalosno, jer nadalje ograničava rad organizacija civilnog društva, a time i ostvarivanja slobode udruživanja i okupljanja".
Dodaje da ovakva negativna dešavanja, štaviše, dovode u pitanje opredijeljenost vlasti RS za napredak BiH na njenom evropskom putu.
"Politička atmosfera u RS se primjetno pogoršala posljednjih sedmica, uključujući verbalne i fizičke napade bez presedana na aktiviste civilnog društva i novinare."
Kancelarija EU izražava i zabrinutost povodom najava predsjednika RS Milorada Dodika o uvođenju zabrane za LGBT+ populaciju u obrazovnim institucijama, "što je diskriminatorno te stoga neprihvatljivo, naročito za zemlju kandidata".
"Očekujemo da vlasti Republike Srpske povuku predložene zakone i diskriminatorne inicijative."
Spasioci pohrlili u Mississippi nakon razornog tornada

Spasioci i volonteri pohrlili su u nedjelju u južnu američku državu Mississippi kako bi pomogli u velikom čišćenju nakon što je snažan tornado kasno u petak poharao jednu od najsiromašnijih regija u zemlji, usmrtivši najmanje 26 ljudi, uključujući jednu u susjednoj Alabami.
Tornado je sravnio domove i poslovne prostore u prizoru potpune devastacije.
Stotine ljudi ostalo je bez krova nad glavom u Mississippiju zbog tornada, iako je ista vremenska fronta izazvala nove žestoke oluje dalje na istoku u državi Georgiji, a dva su tigra nakratko pobjegla iz svojih nastambi u safari parku.
Američki predsjednik Joe Biden objavio je rano u nedjelju deklaraciju o katastrofi za četiri okruga Mississippija Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey. Gradovi Rolling Fork i Silver City bili su posebno teško pogođeni tornadom u petak.
Deklaracijom se oslobađa novac za pomoć ljudima u procesu oporavka, a uključuje i bespovratna sredstva i zajmove.
Ministar domovinske sigurnosti Alejandro Mayorkas i upraviteljica Federalne agencije za upravljanje u izvanrednim situacijama Deanne Criswell uputili su se u nedjelju u Mississippi kako bi pomogli u procjeni štete i nadgledali napore savezne vlade u pružanju pomoći.
Pogledajte povezani videozapis Arasha Arabasadija:
Gradonačelnik Eldridge Walker iz Rolling Forka, grada u kojem je živjelo 2000 ljudi, rekao je: "Okrug Sharkey, Mississippi, jedan je od najsiromašnijih okruga u državi Mississippi, ali još uvijek smo otporni. Uvjeren sam da ćemo vratimo se i izgradimo ovu zajednicu veću i bolju za naše obitelji i to je ono čemu se nadamo i to je ono što želimo učiniti."
“Nastavite moliti za nas”, dodao je. "Pred nama je dug put i svakako zahvaljujemo svima na njihovim molitvama i na svemu što će učiniti ili mogu učiniti za ovu zajednicu."
Nacionalna meteorološka služba u Jacksonu, Mississippi, glavnom gradu države, rekla je da je na temelju prvih podataka tornado koji je pogodio državu dobio preliminarnu ocjenu EF-4, što znači da je imao najveće udare vjetra između 265 i 320 kilometara na sat. Na temelju izvještaja o oluji i radarskih podataka, tornado je bio na tlu više od sat vremena i prešao je najmanje 274 kilometra.
"Ne znam kako je iko preživio", rekao je Rodney Porter, koji živi 32 kilometra južno od Rolling Forka. Kad je oluja pogodila petak navečer, rekao je da se odmah odvezao tamo kako bi pomogao. Rekao je da je stigao i zatekao "potpunu devastaciju" i rekao da je osjetio miris prirodnog plina i čuo ljude kako vrište upomoć u mraku.
Kuće su nestale, naslagane su na kuće s vozilima na njima, rekao je.
Guverner Mississippija Tate Reeves proglasio je vanredno stanje, ali je obećao pomoć u obnovi dok je promatrao štetu u regiji širokih prostranstava polja pamuka, kukuruza i soje i ribnjaka za uzgoj somova. Razgovarao je s Bidenom, koji je također razgovarao s izaslanstvom državnog Kongresa.
Dio materijala u ovom izvještaju došao je od The Associated Pressa.
SAD: Tornado usmrtio najmanje 25 ljudi

Predsjednik Joe Biden objavio je u nedjelju izvanredno stanje za Mississippi, stavljajući savezna sredstva na raspolaganje okruzima Carroll, Humphreys, Monroe i Sharkey, područjima koja su u petak najteže pogođeni tornadom koji je harao deltom Mississippija, jednom od najsiromašnijih regija u SAD-u.
Najmanje 25 ljudi je poginulo, a desetine su povrijeđene drugih u Mississippiju dok je oluja harala kroz nekoliko gradova na svom putu dugom sat vremena. Jedan muškarac je poginuo nakon što se njegova kuća prikolica nekoliko puta prevrnula u Alabami.
Ekipe za potragu i oporavak u nedjelju su nastavile sa zastrašujućim zadatkom kopanja po ruševinama sravnjenih i uništenih kuća, poslovnih zgrada i općinskih ureda nakon što su stotine ljudi raseljene.
Administratorica Federalne agencije za upravljanje hitnim situacijama Deanne Criswell trebala je posjetiti državu u nedjelju kako bi procijenila razaranje.
FEMA koordinator John Boyle imenovan je da nadgleda savezne operacije oporavka. Nakon Bajdenove deklaracije, federalna sredstva mogu se koristiti za napore za oporavak, uključujući privremeni smještaj, popravke kuća, kredite koji pokrivaju neosigurane gubitke imovine i druge individualne i poslovne programe, navodi se u saopćenju Bijele kuće.
Tornado u petak navečer razorio je dio grada Rolling Fork od 2.000 stanovnika, pretvorivši kuće u hrpe ruševina, prevrnuvši automobile na bokove i srušivši gradski vodotoranj.
Republikanci traže od Blinkena da dostavi dokumente o američkom povlačenju iz Afganistana
Predsjedavajući Odbora za spoljne poslove, većinski republikanskog Zastupničkog doma, Michael McCaul zahtijeva od američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena da dostavi dokumente o brzom povlačenju Sjedinjenih Država iz Afganistana 2021.