Linkovi

Analize i istraživanja

Islamska država podstiče nasilje u Siriji, obnavlja energiju boraca i pristalica

FILE - In this March 1, 2017 photo, an Iraqi soldier inspects a tunnel, adorned with an Islamic State group flag. According to the U.S. Treasury Department, the Islamic State has an estimated $100 million available in cash r

Čini se da teroristička grupa Islamska država (IS) iskorištava sigurnosne praznine širom Sirije i Iraka kako bi preusmjerila svoje snage i pomogla poticanju povećanja nasilja koje oživljava borce i pristalice.

Službenici s američkim snagama na sjeveroistoku Sirije kažu za Glas Amerke da su nedavni nagli porast nasilja u cijeloj regiji, uključujući napade na državne službenike i ubistva u stilu egzekucije u logoru raseljenih al-Hol, povezani s prilivom operativaca iz područja nominalno pod kontrolu sirijskog predsjednika Bashara al-Assada, kao i iz susjednog Iraka.

Procjena američkih partnera na terenu u skladu je s vlastitim nalazima Washingtona posljednjih mjeseci, koji upozoravaju da borci i operativci IS-a uživaju slobodu kretanja većim dijelom Sirije, pronalazeći načine za oblikovanje okoliša u korist terorističke grupe.

"ISIS još nije gotov", rekao je Mazloum Abdi, generalni komandant Sirijskih demokratskih snaga (SDF) koje podržavaju SAD, za kurdski servis Glasa Amerike, koristeći kraticu za terorističku skupinu.

SDF je odgovorio vlastitom kampanjom, koristeći zračnu podršku i obavještajne podatke koalicije predvođene SAD-om za traženje i uklanjanje boraca IS-a.

Abdi je rekao za Glas Amerike da su operacije rezultirale brojnim hapšenjima.

Jedna ćelija IS-a, koja je kriva za otmicu i odrubljivanje glave dvijema ženama koje su radile za SDF-ovu autonomnu upravu sjeverne i istočne Sirije, skoro je zbrisana, rekao je. Osoblje SDF-a ubilo je četvoricu navodnih napadača, a petog su uhapsili, iako je jedan uspio pobjeći.

Ipak, Abdi je upozorio da čak i takvi uspjesi SDF-a nisu puno učinili da odvrate IS.

"Pojačali je svoje napade", rekao je. "Teroristička organizacija pokušava da oživi."

Prethodni pokušaji iskorjenjivanja aktivnosti IS-a na nekim istim žarištima, poput pustinje Badiyah uz sirijsko-iračku granicu, također su, čini se, uspjeli učiniti nešto više od održavanja pat pozicije s borcima IS-a nakon ranih naznaka uspjeha.

Abdi je ohrabrio američke i koalicione snage da pomognu SDF-u da održi stabilan tempo operacija protiv IS-a i da učine više kako bi podržale lokalne vlade.

"Ako pruže podršku civilnoj upravi u našem regionu, možemo nastaviti efikasniju kampanju protiv ISIS-a", rekao je.

Ali postoje pitanja da li će takva podrška biti dovoljna, s obzirom na sposobnost IS-a da iskoristi veliku bazu podrške u kampovima raseljenih osoba, poput al-Hol-a.

Women and children are seen in the Kurdish-run al-Hol camp which holds suspected relatives of Islamic State (IS) group fighters, in Hasakeh governorate in northeastern Syria, Jan. 28, 2021.
Women and children are seen in the Kurdish-run al-Hol camp which holds suspected relatives of Islamic State (IS) group fighters, in Hasakeh governorate in northeastern Syria, Jan. 28, 2021.

Prema Sirijskom demokratskom vijeću (SDC), političkom krilu SDF-a, samo je u al-Holu od januara bilo više od 23 ubistva, od kojih je većina povezana s IS-om.

"Većina tih ubistava, oni su Iračani, većina njih, jer rade sa snagama sigurnosti u kampu", rekao je Sinam Mohamad, američki predstavnik SDC-a, za Glas Amerike.

I baš kao i sa ćelijama IS koje djeluju izvan al-Hol-a, niz hapšenja unutar logora malo je doprinio da odvrati aktivnosti IS-a.

"Ovo je vrlo opasan kamp. Tamo žive vrlo opasni ljudi", rekao je Mohamad. "Oni pomažu ovim ćelijama za spavanje i podržavaju ih."

Mohamad i drugi zvaničnici kažu da dijelovima kampa u osnovi upravljaju supruge i druga ženska rodbina boraca IS-a.

Ovi zvaničnici tvrde da obavještajni podaci prikupljeni od onih koji su uhapšeni u sklopu sigurnosnih pregleda kroz al-Hol ukazuju na to da pristalice IS-a iznutra dobivaju upute od ćelija IS-a koje su se preselile u to područje.

Američki zvaničnici upozoravaju da novac i oružje također stižu u kamp, što pristalice IS-a sada vide ne samo kao ostatak fizičkog kalifata terorističke skupine, već i kao novo operativno središte.

Drugi američki dužnosnici izražavaju zabrinutost da al-Hol i kampovi poput njega služe kao aktivni inkubator za sljedeću generaciju IS-a.

"To je ogroman problem", rekao je John Godfrey, vršilac dužnosti koordinatora za protuterorizam State Departmenta, na virtualnoj konferenciji u srijedu. "Vidjeli smo incidente radikalizacije kod djece od 10 do 11 godina."

Mohamad iz SDC-a rekao je za Glas Amerike da je situacija za djecu u al-Holu u najboljem slučaju nesigurna.

"Bojimo se za ovu djecu koja su sa majkama", rekla je. "Hrane ih ovom ekstremističkom [IS] ideologijom, a mi ne znamo šta će se dogoditi."

Mutlu Civiroglu iz kurdskog servisa Glasa Amerike doprinio je ovom izvještaju

See all News Updates of the Day

Policajci svjedočili o opsadi Capitola: "Ovako ću umrijeti"

Policajac Daniel Hodges tokom svjedočenja, 27. juli 2021.

"Ono što smo iskusili djelovalo je kao srednjovjekovno bojište. Borili smo se metar po metar da bismo spriječili invaziju nasilne rulje u nameri da podrije naš demokratski proces", rekao je Aquilino Gonell jedan od policajaca koji je branio zdanje Kongresa od nasilnog upada dijela pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa koji se dogodio početkom januara.

Gonell je svjedočio u Predstavničkom domu američkog Kongresa na prvom pretresu pred Komisijom koja istražuje događaje uoči i tokom nasilne provale u Kongres tokom sjednice na kojoj su članovi najvišeg američkog zakonodavnog tijela potvrđivali rezultate predsjedničkih izbora.

Gonell je u suzama ispričao kako je čuo vrisku svojih kolega i kako je imao osjećaj da gubi dah, dok su ga gurali učesnici nemira.

"Ovako ću umrijeti, braneći ulaz", svjedočio je Gonell.

Policajac Aquilino Gonell tokom svjedočenja, 27. juli 2021.
Policajac Aquilino Gonell tokom svjedočenja, 27. juli 2021.

Prvo zasjedanje usredsređeno je na svjedočenja policajaca koji su napadnuti i pretučeni tokom upada izgrednika u zdanje Kongresa.

Na pretresu je osim Gonella svjedočio i Harry Dunn​, takođe pripadnik policije Capitola, kao i gradski policajaci Michael Fanone​ i Daniel Hodges​. Oni su, prema dostupnim podacima, bili izloženi izrazitoj brutalnosti: prebijeni su, gaženi, prskani hemijskim sredstvima i vrijeđani na rasnoj osnovi. Pojedinima je čak i prijećeno sopstvenim oružjem koje im je oduzeto tokom nereda.

"Grabili su me, tukli, napadali elektrošokerom, zvali me izdajicom. Bio sam u opasnosti da me ubiju sopstvenim oružjem. Vrištao sam, ali nisam mogao ni da čujem svoj glas", svjedočio je tokom pretresa Fanone, lupajući šakom u sto.

Hodges je ispričao kako su ga demonstranti tukli sopstvenim oružjem i kako je bio priklješten između vrata.

"Uradio sam jedinu stvar koju sam mogao, vrištao u pomoć", ispričao je Hodges.

Predsjedavajući, demokrata Bennie Thompson​, rekao je u uvodnom izlaganju da će rad komisije biti "isključivo zasnovan na činjenicama" i da nema prostora za politiku ili stranačku ostrašćenost. Također je prikazao video nasilja, koji je nazvao "uznemirujućim".

"Pojedini ljudi pokušavaju da negiraju ono što se dogodilo. Da to prikažu u boljem svjetlu. Moramo da budemo jasni. Učesnici nemira koji su pokušali da nas liše demokratije bili su podstaknuti lažima", rekao je Thompson.

Policajac Michael Fanone sa republikanskom članicom Predstavničkog doma Liz Cheney.
Policajac Michael Fanone sa republikanskom članicom Predstavničkog doma Liz Cheney.

"Priču ćemo ispričati ispočetka – a njen dio su policajci koji su svoje živote stavili na kocku", poručio je na pretresu Jamie Raskin predstavnik države Maryland, jedan od članova Komisije koja istražuje napad na Kapitol.

Većina republikanaca u Predstavničkom domu bila je protiv osnivanja komisije, za koju su ocijenili da je politički motivisana. Članica donjeg doma Kongresa Liz Cheney​, jedna od dvoje republikanskih članova komisije i oštra protivnica bivšeg predsjednika Trumpa, branila je rad komisije i zatražila sveobuhvatnu istragu.

"Moramo da saznamo šta se dogodilo ovdje, na Caputolu. Također moramo da saznamo šta se događalo svakog minuta tog dana u Bijeloj kući - svaki telefonski poziv, razgovor, sastanak uoči, tokom i poslije napada", naglasila je ona.

Pretres se održava pošto su se tenzije između demokrata i republikanaca pojačale nakon upada u zdanje Kongresa. Naime, brojni republikanci odbacuju ili negiraju nasilje koje je počinjeno početkom januara ili pak osuđuju istragu koju predvode demokrate kao politički motivisanu.

"Ono na šta pokušavamo da ukažemo jeste kakvo je bilo iskustvo ovih hrabrih policajaca u prvim redovima. Okolnosti u kojima su nadjačani – odnosno da prikažemo stepen militarizacije gomile", rekao je Adam Schiff, predsjednik Odbora za obavještajna pitanja Predstavničkog doma, također jedan od članova istražne Komisije.

"Nadamo se da ćemo zaista uspjeti da obavijestimo javnost šta se zaista dogodilo tog dana posebno u svjetlu napora da taj dio naše historije bude zabilježen", rekao je on.

Proces je otpočeo pošto je predsjedavajuća donjeg doma Kongresa Nancy Pelosi formirala trinaestočlanu komisiju nakon što su republikanci u Predstavničkom domu odbacili raniji pokušaj da se uspostavi dvostranačka komisija koja će istražiti nasilje, tokom kojeg su stotine Trumpovih pristalica upale u zgradu, napale policiju, razbijale prozore i dovele do evakuacije članova Kongresa i potpredsjednika Mikea Pencea.

Vođa republikanske manjine u Predstavničkom domu, Kevin McCarthy​, povukao je svih pet kandidata koji je trebalo da služe u specijalnoj komisija koja istražuje napad na Capitol 6. januara, nakon što je Pelosi odbila da prihvati dvojicu njih kao članove komisije.

Četvero ljudi je poginulo 6. januara. Jednu ženu je ustrijelila policija a troje je preminulo od prirodnih uzroka. Poliajac zadužen za zaštitu Capitola, koga su napali demonstranti, preminuo je narednog dana. Dvoje policajaca koji su se nalazili u Capitolu tog dana i odvraćali napad kasnije su oduzeli sebi život. Više od stotinu policajaca je povrijeđeno.

SAD zbog delta soja neće ukidati putna ograničenja

Ilustracija

Sjedinjene Države neće ukinuti nijedno od postojećih putnih ograničenja usljed zabrinutosti zbog brzo prenosivog delta soja koronavirusa i povećanja slučajeva novooboljelih, potvrdila je Bijela kuća.

"Imajući u vidu aktuelnu situaciju sa delta sojem Covida-19 u ovom trenutku zadržaćemo primjenu aktuelnih putnih ograničenja", izjavila je portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

"Širenjem delta varijante povećava se broj novooboljelih - posebno kod nevakcinisanih građana i djeluje da će se taj trend nastaviti i u narednim nedjeljama", poručila je Psaki.

Sjedinjene Države trenutno onemogućavaju dolaske stranih državljana koji su posljednjih 14 dana boravili u Ujedinjenom Kraljevstvu, 26 zemalja Šengenskog prostora u Evropi ili pak Irskoj, Kini, Indiji, Južnoj Africi, Iranu i Brazilu.

Delta soj koornavirusa kao najveći rizik za svijet

Delta varijanta koronavirusa najotpornija je i najbrže šireća vrsta Covida-19 sa kojom se svijet do sada susreo. I dalje ga prati mnoštvo pretpostavki u trenucima kada brojne zemlje popuštaju restriktivne mjere i ukidaju ograničenja koja su bila primijenjena u poslovanju.

"Najveći rizik za svijet u ovom trenutku je Delta varijanta", izjavila je Sharon Peacock​ mikrobiološkinja u Britaniji zadužena za proučavanja genoma koronavirusa – koja je označava najsposobnijim i najbržim sojem Covida-19 otkrivenim do sada.

Vakcinacija je najbolja i najsnažnija zaštita protiv teških slučajeva i hospitalizacija izazvanih bilo kojim sojem koroanvirusa. Osobe koje nisu imunizovane u najvećem su riziku od Covida-19, ukazuju stručnjaci sa kojima je razgovarala agencija Reuters.

Međutim, sve je više potvrda da je delta soj, prvi put uočen u Indiji, u mogućnosti da zarazi kompletno imunizovane građane brže od prethodno registrovanih sojeva. Stručnjaci upozoravaju da bi zaražene osobe čak mogle širiti virus.

Kao posljedica - obavezno nošenje maski, fizičko distanciranje i druge mjere mogle bi biti ponovo uvedene u državama sa znatnim procentom vakcinisanih građana, ukazali su medicinski stručnjaci.

Američki zvaničnici razmatraju revidiranje odluke o nošenju maski za vakcinisane građane. Područje Los Angelesa, najvećeg grada u Sjedinjenim Državama, uveo je obavezno nošenje maski za vakcinisane građane koji borave u zatvorenom prostoru.

Inače, virusi se mutiranjem neprestano razvijaju – ponekad su sojevi opasniji od vrste od koje su nastali.

Jedan od glavnih problema delta varijante virusa nije to što pacijenti imaju jače simptome i budu teže bolesni – već što se virus brže širi, povećava broj oboljelih i osoba prebačenih na bolničko liječenje.

Monika Gandhi, specijalizovana za proučavanje zaraznih bolesti sa Univerziteta u San Franciscu, izjavila je da su brojni vakcinisani građani bili razočarani zbog toga što nisu sto posto zaštićeni od blagih infekcija.

"Međutim, činjenica da su skoro svi građani koji se u bolnici liječe od Covida-19 bili nevakcinisani – prilično je zapanjujuća efikasnost", ustvrdila je ona.

Sjedinjene Države prednjače u svijetu po broju oboljelih od koronavirusa i smrtnih slučajeva od posljedica te bolesti.

Uzrok 83 posto novih infencija je delta soj, a nevakcinisani građani spadaju u 97 procenata teških slučajeva oboljevanja.

SAD: Infrastrukturni plan čeka na dvostranačku podršku

SAD: Infrastrukturni plan čeka na dvostranačku podršku
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

SAD nude daljnju zračnu podršku afganistanskim trupama usred ofanzive talibana

SAD povećale zračne udare kojim podržavaju afganistanske snage.

Sjedinjene Države nastaviće izvoditi zračne napade kako bi podržale afganistanske snage suočene s napadom pobunjenih talibana, rekao je u nedjelju regionalni američki zapovjednik u momentu dok američke i druge međunarodne snage povlače trupe iz Afganistana.

Ofanziva talibana eskalirala je posljednjih sedmica, zauzevši ruralne četvrti i okolne prijestolnice, nakon što je američki predsjednik Joe Biden u aprilu rekao da će američke trupe biti povučene do septembra, čime je okončano dvadesetogodišnje strano vojno prisustvo.

"Sjedinjene Države povećale su zračne udare u znak podrške afganistanskim snagama tokom posljednjih nekoliko dana i spremni smo nastaviti ovaj povećani nivo podrške u narednim sedmicama, ako talibani nastave napade", rekao je američki general marinaca Kenneth "Frank" McKenzie na konferenciji za novinare u Kabulu.

McKenzie, koji predvodi Američko centralno zapovjedništvo, koje kontroliše američke snage za regiju koja uključuje Afganistan, odbio je da kaže hoće li američke snage nastaviti zračne napade nakon završetka njihove vojne misije 31. avgusta.

"Vlada Afganistana suočava se sa strogim testom u narednim danima... Talibani pokušavaju stvoriti osjećaj neizbježnosti njihove kampanje", rekao je.

Međutim, rekao je da talibanska pobjeda nije bila neizbježna i da je političko rješenje i dalje moguće.

Afganistanska vlada i talibanski pregovarači sastali su se u glavnom gradu Katara, Dohi, posljednjih sedmica, iako diplomate kažu da je bilo malo znakova suštinskog procesa od početka mirovnih pregovora u septembru.

Oslanjajući se na gubitke na bojnom polju, afganistanska vojska preispituje svoju ratnu strategiju protiv talibana, kako bi koncentrisala snage oko najkritičnijih područja poput Kabula i drugih gradova, graničnih prelaza i vitalne infrastrukture, rekli su afganistanski i američki zvaničnici.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je u subotu da je prvi posao afganistanskih snaga sigurnosti bio da budu sigurni da mogu usporiti zamah talibana prije nego što pokušaju zauzeti teritoriju.

McKenzie je rekao da će vjerojatno doći do porasta nasilja, nakon zatišja tokom muslimanskog praznika prošle sedmice, te je rekao da bi se talibani mogli fokusirati na naseljena urbana središta.

"Moraće se suočiti s gradovima ukoliko žele pokušati osigurati svoj povratak na vlast", rekao je. "Mislim da se ne može unaprijed zaključiti da će oni biti u mogućnosti da zauzmu ova urbana područja."

Kriza u Tunisu: Predsjednik smijenio premijera i obustavio rad parlamenta

Demonstracije u glavnom gradu Tunisu.

Tunis se suočava sa najvećom političkom krizom u protekloj deceniji pošto je predsjednik Kais Saied smijenio vladu i obustavio rad parlamenta, što njegovi politički protivnici smatraju državnim udarom i pozivaju na proteste.

Saied je iskoristio ustavna ovlaštenja i smijenio premijera Hichema Mechichija​ i zamrznuo rad parlamenta na 30 dana, rekavši da će vladati uz novog premijera.

Također je izjavio da je preuzeo i kontrolu nad kancelarijom državnog tužioca i upozorio da ne smije biti oružane pobune protiv ovakvog poteza.

"Oružane snage uzvratiće svima koji budu ispalili metak", kazao je Saied.

Predsjednikova odluka donijeta je nakon cjelodnevnih protesta protiv vlade i najveće partije u parlamentu, umjerene islamističke Ennhade, zbog rasta broja oboljelih od Covida-19, nefunkcionalne političke situacije i lošeg stanja ekonomije.

Aktuelna situacija je najveći izazov od Arapskog proljeća 2011. kada je smijenjen diktatorski režim. Ali, demokratski izabrana vlast nije ispunila očekivanja.

Pošto se Saied obratio javnosti i iznio svoju odluku, njegove pristalice izašle su na ulice mnogih tunižanskih gradova.

Predsjedavajući parlameta i lider stranke Ennhada, Rached Ghannouchi​, potez predsjednika Saieda označio je kao državni udar i napad na demokratiju, i pozvao Tunižane na proteste.

Najavio je da će sazvati sjednicu parlamenta uprkos odluci predsjednika, ali su ga naoružani vojnici spriječili da uđe u zgradu.

Desetine pristalica Ennhade sukobile su se sa pristalicama predsjednika ispred zgrade parlamenta, a policija ih je razdvajala.

Predsjednik i članovi parlamenta izabrani su na odvojenim izborima 2019. godine, dok je premijer Mechichi preuzeo dužnost prošlog ljeta, poslije još jedne kratkotrajne vlade. Sa predsjednikom je od tada bio u sukobu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG