Islamska država preuzela je u četvrtak odgovornost za dvije eksplozije u Iranu u kojima je poginulo skoro 100 ljudi i ranjeno više desetina na spomeniku za vrhovnog komandanta Kasema Sulejmanija koji je ubijen u Iraku 2020. godine od strane američkog drona.
U saopćenju objavljenom na svojim povezanim Telegram kanalima, militantna sunitska muslimanska grupa rekla je da su dva člana IS-a detonirala svoje pojaseve s eksplozivom u gomili koja se okupila na groblju u gradu Kermanu na jugoistoku Irana u srijedu na godišnjicu Soleimanijeve smrti.
Teheran je ranije za eksplozije okrivio "teroriste" i obećao osvetu za najkrvavije takve napade od Islamske revolucije 1979. godine. U dvostrukim eksplozijama ranjene su i 284 osobe, uključujući žene i djecu.
"Sulejmanijevi vojnici će im izreći snažnu odmazdu", rekao je prvi potpredsjednik Irana Mohammad Mokhber novinarima u Kermanu.
Ranije je neimenovani izvor rekao državnoj novinskoj agenciji IRNA da je prva eksplozija na groblju u Kermanu, Sulejmanijevom rodnom gradu, "bila rezultat akcije bombaša samoubice".
"Uzrok druge eksplozije je najvjerovatnije bio isti", rekao je izvor za IRNA.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u saopćenju je osudilo "kukavički teroristički napad" u Kermanu u srijedu i uputilo saučešće porodicama žrtava i iranskoj vladi.
Državna televizija je prikazala mnoštvo okupljenih u desetak gradova širom Irana, uključujući Kerman, uzvikujući: "Smrt Izraelu" i "Smrt Americi".
Iranske vlasti pozvale su na masovne proteste u petak, kada će biti održane sahrane žrtava dvostruke eksplozije, javljaju državni mediji.
Iranski moćni Korpus revolucionarne garde opisao je napade kao kukavički čin "koji ima za cilj stvaranje nesigurnosti i traženje osvete dubokoj ljubavi i odanosti nacije Islamskoj Republici".
Komandant Garde u Kermanu demantovao je izvještaje državnih medija o pucnjavi u Kermanu u četvrtak.
Iranski predsjednik Ebrahim Raisi osudio je u srijedu "gnusan i nehuman zločin". Najviša vlast Irana, vrhovni vođa ajatolah Hamenei, obećao je osvetu za bombaške napade.
ISLAMSKA DRŽAVA
Islamska država je 2022. preuzela odgovornost za smrtonosni napad na šiitsko svetište u Iranu u kojem je ubijeno 15 ljudi.
Raniji napadi za koje je preuzela Islamska država uključuju dva bombaška napada 2017. godine koji su bili na meti iranskog parlamenta i grobnice osnivača Islamske Republike, ajatolaha Ruholaha Homeinija.
Sjedinjene Države su u srijedu negirale bilo kakvu umiješanost u eksplozije i rekle da također nemaju razloga vjerovati da je Izrael umiješan. Navodi se da su eksplozije izgledale kao "teroristički napad" tipa koji je u prošlosti izvela Islamska država.
Teheran često optužuje svoje najveće neprijatelje, Izrael i Sjedinjene Države, da podržavaju antiiranske militantne grupe koje su izvele napade na Islamsku Republiku u prošlosti. Baluči militanti i etnički arapski separatisti također su izveli napade u Iranu.
Američko ubistvo Sulejmanija u napadu dronom na aerodrom u Bagdadu 3. januara 2020. i odmazda Teherana - napadom na dvije iračke vojne baze u kojima su smještene američke trupe - doveli su Sjedinjene Države i Iran blizu potpunog sukoba.
Kao glavni komandant elitnih snaga Kuds, prekomorskog ogranka iranske Revolucionarne garde (IRGC), Sulejmani je vodio tajne operacije u inostranstvu i bio je ključna figura u iranskoj dugogodišnjoj kampanji protjerivanja američkih snaga sa Bliskog istoka.
Napetosti između Irana i Izraela, zajedno sa njegovim saveznikom Sjedinjenim Državama, dostigle su novi maksimum zbog izraelskog rata protiv Hamasovih militanata koje podržava Iran u Gazi u znak odmazde za njihovo divljanje južnim Izraelom 7. oktobra.
Jemenska milicija Huti koju podržava Iran napala je brodove za koje kažu da su povezani s Izraelom na ulazu u Crveno more , jednom od najprometnijih brodskih puteva na svijetu.
Američke snage našle su se na udaru militanata koje podržava Iran u Iraku i Siriji zbog podrške Washingtona Izraelu i izvele su vlastite uzvratne zračne napade.
