Linkovi

Teme

Nada u povlačenje američkih snaga iz Iraka, za sada bez datuma

Arhiva - Američki vojnici tokom ceremonije predaje dužnosti na Kajara aerodromu iračkim snagama bezbjednosti, južno od Mosula, Irak, 27. marta 2020.

Poboljšane performanse iračkih vojnih snaga omogućavaju Sjedinjenim Državama i Iraku da gledaju unaprijed ka danu kada američke snage više neće biti potrebne kao pomoć Bagdadu u spriječavanju prijetnji terorističke grupe Islamska država i njenih ostataka.

U saopštenju objavljenom u srijedu nakon virtuelnih razgovora između američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena i iračkog ministra spoljnih poslova Fuada Husseina, dvije zemlje su se složile da započnu tehničke razgovore čiji je cilj određivanje vremenskog roka za odlazak američkih borbenih trupa.

"Misija američkih i koalicionih snaga prešla je na onu usredsređenu na obuku i savjetodavne zadatke, omogućavajući tako prekomponovanje preostalih borbenih snaga iz Iraka", navodi se u saopštenju i ukazuje na "sve veći kapacitet" iračkih snaga bezbjednosti.

U tweetu kasno u utorak, irački premijer Mustafa al-Kadhimi opisao je razgovore s Washingtonom kao "ulaz za obnavljanje normalne situacije u Iraku" i rekao da irački narod zaslužuje život bez straha od sukoba.

SAD trenutno imaju oko 2.500 vojnika u Iraku i nešto manje od 1.000 vojnika u susjednoj Siriji. Oni su dobili zadatak da pruže podršku iračkim snagama i Sirijskim demokratskim snagama (SDF) koje podržava koalicija da izvrše pritisak na Islamsku državu, jer je ona pokušala da oživi svoju sreću nešto više od dvije godine nakon što je posljednji ostatak njenog samoproglašenog kalifata u Siriji pao pred snagama koje podržavaju.

Američke snage takođe sprovode misije vazdušnog nadzora i vazdušne napade u znak podrške iračkim snagama i SDF-u, iako je iračka vojska posljednjih mjeseci sama izvodi sve veći broj vazdušnih napada.

Američki zvaničnici su, govoreći nakon virtuelnih sastanaka, naglasili da za sada Islamska država, poznata i kao IS, ISIS ili pod arapskom skraćenicom Daeš, i dalje predstavlja prijetnju i da ne postoji plan da se američke trupe iz Iraka započnu u bliskoj blizini pojam.

"Svi radimo na eventualnom ponovnom raspoređivanju kad se obje strane slože, a Iračani vjeruju da postoji potreba da se ta misija završi i da nema potrebe za američkom podrškom na terenu", rekao je novinarima sekretar za štampu Pentagona John Kirby tokom brifinga u srijedu.

Portparol Pentagona John Kirby.
Portparol Pentagona John Kirby.

"Nismo ušli tamo sa idejom da budemo stalno prisutni", rekao je. "Ideja je bila poraziti ISIS. I to je i dalje cilj".

Američki zvaničnici u posljednje vrijeme opisali su prijetnju od Islamske države kao "umanjenu", a obavještajne procjene pokazuju da su se redovi terorističke grupe prorijedili na oko 8.000 boraca širom Iraka i Sirije, što je samo dio od onih 34.000 do 100.000 boraca koji su lutali regijom tokom kratkog vrhunca kalifata.

Američki vojni zvaničnici takođe su bili brzi u upućivanju pohvala iračkim snagama, posebno elitnoj Protivterorističkoj službi (CTS), zbog osipanja sposobnosti terorističke organizacije.

U prva tri mjeseca 2021. godine, irački CTS izveo je više od 100 operacija protiv Islamske države, ubivši 34 borca i uhapsivši 99 njih.

Iračke snage i iračko vazduhoplovstvo takođe su zaslužne za veliku ulogu u masovnoj vazdušnoj kampanji prošlog mjeseca u kojoj je uništeno 120 skrovišta koja je IS koristio u iračkim planinama Makmour.

"Oni su sada mnogo bolja sila nego što su bili ranije", rekao je Kirby iz Pentagona, ocjenjujući napredak koji je iračka vojska postigla otkako su američke i koalicione snage prvi put poslane u Irak da potisnu IS.

"Poboljšali su svoje sposobnosti i odgovorili na obuku i pomoć koju su dobili", dodao je.

Uprkos tom poboljšanju, američki i koalicioni zvaničnici hitri su u tvrdnjama da bi bilo opasno olakšati pritisak na ćelije i ostatke IS-a.

"Prijetnja ostaje", rekli su ministri spoljnih poslova Globalne koalicije za poraz IS u izjavi nakon virtuelnog sastanka prošle nedjelje

Posebno zabrinjava sposobnost grupe da se sakrije i ojača u oblastima u kojima iračke, SDF i američke i koalicione snage nisu u stanju da djeluju, uključujući dijelove Sirije nominalno pod kontrolom sirijske vlade ili njenih ruskih i iranskih saveznika.

Takođe postoji zabrinutost da operativci IS-a, radeći sa kriminalnim mrežama, i dalje pronalaze načine da se pretoče u područja sa najmanje sigurnosti i protivterorističkog pritiska, često koristeći poroznu granicu između Iraka i Sirije radi premještanja ljudi, novca i oružja.

Nike Ching je učestvovala u pisanju ovog izvještaja.

See all News Updates of the Day

Kraj ere: Raul Castro se povlači sa mjesta lidera Komunističke partije Kube

ARHIVA - Prvi sekretar Komunističke partije Kine Raul Kastro u govoru 1. januara 2019, tokom proslave 60 godina kubanske revolucije.

Raul Castro potvrdio je da predaje mlađoj generciji rukovodstvo nad kubanskom Komunističkom partijom, na stranačkom kongresu koji je započeo u petak, što je označilo kraj šest decenija vladavine porodice Castro - Raula i njegovog starijeg brata Fidela.

U govoru na početku četvorodnevnog kongresa, 89-godišnji Kastro je rekao da novo rukovodstvo stranke čine lojalisti sa decenijama iskustva, koji su se postepeno probijali do samog vrha partije, i koji su "puni strasti i anti-imperijalističkog duha".

Izjavio je da odlazi u penziju sa osećanjem da je "ispunio svoju misiju" i da je "pun povjerenja u budućnost otadžbine."

“Ništa, ništa, ništa me nije prinudilo na ovu odluku", rekao je Castro, čije je dijelove govora prenijela državna televizija. “Dok sam živ, biću spreman da branim domovinu, revoluciju i socijalizam, snažnije nego ikad."

Na prošlom stranačkom kongresu 2016. Castro je rekao da će to biti posljednji kongres koji predvodi "istorijska generacija" koja se borila u Sijera Maestri da bi srušila diktatora koga su podržavale Sjedinjene Države, u ljevičarskoj revoluciji 1959. Raul Castro je 2018. već prenio dužnost predsjednika na svog 60-godišnjeg protežea, Migelu Diazu-Kanelu.

Kongres je najvažniji sastanak Komunističke partije Kube i održava se na svakih pet godina da bi se razmotrila politika partije i rad njenih lidera. Održava se iza zatvorenih vrata ali se dijelovi govora emituju na državnoj televiziji.

Castro je hvalio Diaz-Kanela kao predstavnika nove generacije lidera, hvaleći dobre rezultate koje je postigao tokom tri godine na položaju.

Kamuflažna vojna uniforma koju je nosio Raul Castro bila je u kontrastu sa civilnim odijelom njegovog štićenika, za koga se vjeruje da će ga naslijediti kao prvi sekretar partije - što je najmoćniji položaj u jednopartijskom sistemu Kube.

Kubanci se voze pored američke ambasade za vreme protesta na kome je traženo ukidanje američke blokade Kube, u Havani, 28. marta 2021.
Kubanci se voze pored američke ambasade za vreme protesta na kome je traženo ukidanje američke blokade Kube, u Havani, 28. marta 2021.

Novi lideri Kube suočavaju se sa najgorom ekonomskom krizom od raspada Sovjetskog Saveza i postoje znaci sve veće frustracije, posebno među mlađom generacijom.

Jačanje američkog trgovinskog embarga, koji traje decenijama, i pandemija koronavirusa, pojačali su krizu likvidnosti posustale, centralizovane ekonomije, koja je već pretrpjela udarac zbog smanjenja pomoći iz Venecuele.

To je dovelo do nestašice najosnovnijih vrsta robe, a mnogi Kubanci satima čekaju u redu da kupe namirnice.

Castro je osudio obnovljeno američko neprijateljstvo za vrijeme bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji je poništio odluke bivšeg predsjednika Baraka Obame koje su označile otopljavanje odnosa SAD i Kube.

Američki predsjednik Joe Biden, koji je stupio na položaj u januaru, obećao je da će poništiti neke od Trumpovih sankcija, iako je Bijela kuća u petak saopštila da promjena politike prema Kubi nije među njegovim spoljnopolitičkim prioritetima.

Castro je poručio da je Kuba spremna za nove odnose.

"Sa ovog stranačkog kongresa, potvrđujem želju da razvijemo dijalog pun međusobnog poštovanja i razvijemo novu vrstu odnosa sa Sjedinjenim Državama, ali bez toga da Kuba mora da se odrekne principa svoje revolucije i socijalizma."

Freed: Putin će platiti cijenu ako krene u ofanzivu protiv Ukrajine

Daniel Freed, nekadašnji pomoćnik državnog sekretara za Evropu i Euroaziju i ambasador SAD u Poljskoj (Foto: VOA)

“Ako Putin ponovo otpočne ofanzivu protiv Ukrajine platiće cijenu”, kaže u ekskluzivnom razgovoru za Glas Amerike ambasador Daniel Freed, viši saradnik u Atlanskom Savjetu.

Glas Amerike: Tenzije na granici Ukrajine sa Rusijom ponovo su u porastu. Šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba je izjavio da Rusija prijeti Ukrajini uništenjem i dodao da je crvena linija za Kijev državna granica. Zapadne zemlje izražavaju zabrinutost tim povodom. Šta bi zapad trebalo da uradi da dovede do de-eskalacije?

Frid: Predsjednik Biden i njegova administracija, kao i američki saveznici, posebno njemačka kancelark Angela Merkel, jasno su stavili do znanja predsjedniku Putinu da će, ako ponovo uđe u ofanzivu protiv Ukrajine ili preduzme druge agresivne akcije, platiti cijenu. Sankcije koje je u četvrtak uvela Bidenova administracija čine to upozorenje uvjerljivijim. SAD imaju na raspolaganju sankcije i druge opcije, uključujući sankcije nekim ruskim državnim bankama i ograničavanje sposobnosti ruskih državnih energetskih kompanija da dođu do investicionog kapitala. Washington bi takođe mogao da uvede sankcije ruskim kompanijama koje su dio Putinove mreže oligarha.

Glas Amerike: SAD oprezno pristupaju Rusiji držeći linije diplomatske komunikacije otvorenim dok istovremeno odgovaraju na rastuće poteze agresije. Predsjednik Biden je u telefonskom razgovoru sa Putinom predložio sastanak sa njim. Ako dođe do tog samita kakve su šanse da on dovede do neke vrste rješenja?

Frid: Mislim da je Bidenova ponuda za sastanak bila dobra ideja. Američka politika prema Putinovoj Rusiji mora da kombinuje saradnju gdje je moguće, poput kontrole nuklearnog naoružanja, sa suprotstavljanjem agresiji Kremlja. Bidenova ponuda za rani sastanak jasno je stavila do znanja da će SAD postaviti uslove za svoj pristup Putinu, a ne pokušati da kupe saradnju putem neadekvatnih ustupaka ili “resetovanjem odnosa” zasnovanog na pretpostavkama o dobroj volji Kremlja.

Glas Amerike: Šta bi trebalo uraditi prije tog Samita da bi se obezbijedio njegov uspjeh?

Frid: Važno je biti jasan u pogledu problema i prilika i držati očekivanja pod kontrolom. Američka administracija može da pomogne u održanju očekivanja na niskom nivou i upotrebi taj samit za jačanje linija komunikacije, definisanje oblasti potencijalne saradnje i upozorenje protiv agresije Kremlja. Još jednom naglašavam - držati očekivanja na skromnom nivou i kad je u pitanju svijet i mi sami.

Glas Amerike: Ako nastojanja ka deeskalaciji ne uspiju kakve scenarije vidite za SAD u tom regionu?

Frid: Ako Putin eskalira agresiju prema Ukrajini ili na nekom drugom mjestu, SAD i - nadamo se - naši saveznici, moraju da odgovore. Trebalo bi da se pripremimo za tu mogućnost kao i za neke eventualno bolje ishode. Ako Putin izvrši vojni napad na Ukrajinu, Ukrajinci će se boriti. Mi bi trebalo da im pomognemo da dobiju oružje neophodno za tu borbu. Trebalo bi takođe da kaznimo Putina i na druge načine. A takođe trebalo bi da investiramo u bolje odnose sa Moskvom u budućnosti, u bolju Rusiju. Obratiti se samom ruskom narodu je takođe dobra ideja.

Ramazan u SAD: Poštivanje zdravstvenih mjera u džamijama

Ramazan u SAD: Poštivanje zdravstvenih mjera u džamijama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:32 0:00

Countryman: SAD i Iran moraju do kompromisa bez priznavanja da su ga prihvatili

Thomas Countryman, bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta

Tomas Kantrimen (Thomas Countryman), bivši dugodišnji visoki zvaničnik State Departmenta, govorio je za Glas Amerike o izazovima sa kojima se Sjedinjene Države suočavaju u vezi sa nuklearnim pregovorima sa Iranom, ali i drugim pitanjima.

Kantrimen, direktor Upravnog odbora nevladinog Udruženja za kontrolu naoružanja, rekao je za Glas Amerike da je za rješavanje jednog od glavnih spoljnopolitičkih izazova sa kojima je suočen predsjednik Joe Biden (ograničavanje iranskog nuklearnog i raketnog programa, kao i destabilizujuće aktivnosti i podršku terorizmu od strane Teherana) potrebno da se Iran i SAD istovremeno vrate punom poštovanju Zajedničkog sveobuhvatnog programa akcije (Iranskog nuklearnog sporazuma).

Najteži dio će biti da dvije strane dođu do kompromisa, bez da ijedna od njih prizna da je prihvatila kompromis. Specifično mora da postoji srednje rješenje između iranskog stava u javnosti da sve sankcije uvedene od 2017. moraju da budu ukinute, i američkog stava da će ne-nuklearne sankcije ostati na snazi”, rekao je Kantrimen – dodavši da će pun povratak Iranskom nuklearnom sporazumu biti osnova za razgovore o balističkim projektilima i regionalnim bezbjednosnim pitanjima.

Glas Amerike: Koje bi bile neposredne opasnosti ukoliko SAD i Iran ne uspiju da postignu sporazum?

Kantrimen: Ako sporazum ne bude postignut do iranskih predsjedničkih izbora u junu, vjerovatno će biti velika pauza prije nego što se pregovori nastave. Iran će nastojati da dalje razvije svoje kapacitete kao adut za nove pregovore, proširenjem programa za obogaćivanje uranijuma. To bi dovelo do većeg rizika od vojnog konflikta između Irana i Izraela, a druge bliskoistočne zemlje i SAD bi mogle da budu uvučene u taj konflikt.

Glas Amerike: Predsjednici Biden i Putin su razgovarali telefonom ove nedjelje, između ostalog o kontroli naoružanja i novim bezbjednosnim problemima. Biden je apelovao na Putina da de-eskalira rastuće tenzije u regionu pošto je Rusija rasporedila dodatne snage na granici sa Ukrajinom. Predsjednik Biden je predložio sastanak sa Putinom da bi se razmotrila rješenja. Da li bi taj samit imao šansu da bude produktivan?

Kantrimen: Samiti, posebno između Washingtona i Moskve su istorijski najproduktivniji kada postoji brižljiva priprema unaprijed na nižim nivoima. Rusko miješanje u Ukrajini je jedan od najvećih spoljnopolitičkih izazova bilo gdje u svijetu i teško mi je da predvidim kako bi sastanak licem u lice dvojice predsjednika doveo bliže rješenju. Pa ipak taj samit bi mogao da bude vrijedan, ako se obje strane snažno obavežu na saradnju po drugim pitanjima, poput klimatskih promjena i pandemije, i pregovaraju o novim sporazumima o kontroli naoružanja.

Glas Amerike: U svim tim pitanima, da li bi trebalo dati diplomatiji primarnu ulogu pošto SAD već imaju adekvatan potencijal za odvraćanje?

Kantrimen: Biden je jasno stavio do znanja da je diplomatija bila potcijenjena i nedovoljno korištena od strane SAD u proteklih nekoliko godina. Njegov prijedlog budžeta usporava rast dijela budžeta za odbranu i vraća resurse koje je izgubio State Department. Ohrabren sam predsjednikovom odlukom da povuče borbene trupe iz Afganistana ove godine. To je ispunjenje njegovog obećanja da će okončati ‘beskrajne ratove’.

Austin: Ukrajina ima podršku SAD

Austin: Ukrajina ima podršku SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:33 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG