Linkovi

Analize i istraživanja

Nada u povlačenje američkih snaga iz Iraka, za sada bez datuma

Arhiva - Američki vojnici tokom ceremonije predaje dužnosti na Kajara aerodromu iračkim snagama bezbjednosti, južno od Mosula, Irak, 27. marta 2020.

Poboljšane performanse iračkih vojnih snaga omogućavaju Sjedinjenim Državama i Iraku da gledaju unaprijed ka danu kada američke snage više neće biti potrebne kao pomoć Bagdadu u spriječavanju prijetnji terorističke grupe Islamska država i njenih ostataka.

U saopštenju objavljenom u srijedu nakon virtuelnih razgovora između američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena i iračkog ministra spoljnih poslova Fuada Husseina, dvije zemlje su se složile da započnu tehničke razgovore čiji je cilj određivanje vremenskog roka za odlazak američkih borbenih trupa.

"Misija američkih i koalicionih snaga prešla je na onu usredsređenu na obuku i savjetodavne zadatke, omogućavajući tako prekomponovanje preostalih borbenih snaga iz Iraka", navodi se u saopštenju i ukazuje na "sve veći kapacitet" iračkih snaga bezbjednosti.

U tweetu kasno u utorak, irački premijer Mustafa al-Kadhimi opisao je razgovore s Washingtonom kao "ulaz za obnavljanje normalne situacije u Iraku" i rekao da irački narod zaslužuje život bez straha od sukoba.

SAD trenutno imaju oko 2.500 vojnika u Iraku i nešto manje od 1.000 vojnika u susjednoj Siriji. Oni su dobili zadatak da pruže podršku iračkim snagama i Sirijskim demokratskim snagama (SDF) koje podržava koalicija da izvrše pritisak na Islamsku državu, jer je ona pokušala da oživi svoju sreću nešto više od dvije godine nakon što je posljednji ostatak njenog samoproglašenog kalifata u Siriji pao pred snagama koje podržavaju.

Američke snage takođe sprovode misije vazdušnog nadzora i vazdušne napade u znak podrške iračkim snagama i SDF-u, iako je iračka vojska posljednjih mjeseci sama izvodi sve veći broj vazdušnih napada.

Američki zvaničnici su, govoreći nakon virtuelnih sastanaka, naglasili da za sada Islamska država, poznata i kao IS, ISIS ili pod arapskom skraćenicom Daeš, i dalje predstavlja prijetnju i da ne postoji plan da se američke trupe iz Iraka započnu u bliskoj blizini pojam.

"Svi radimo na eventualnom ponovnom raspoređivanju kad se obje strane slože, a Iračani vjeruju da postoji potreba da se ta misija završi i da nema potrebe za američkom podrškom na terenu", rekao je novinarima sekretar za štampu Pentagona John Kirby tokom brifinga u srijedu.

Portparol Pentagona John Kirby.
Portparol Pentagona John Kirby.

"Nismo ušli tamo sa idejom da budemo stalno prisutni", rekao je. "Ideja je bila poraziti ISIS. I to je i dalje cilj".

Američki zvaničnici u posljednje vrijeme opisali su prijetnju od Islamske države kao "umanjenu", a obavještajne procjene pokazuju da su se redovi terorističke grupe prorijedili na oko 8.000 boraca širom Iraka i Sirije, što je samo dio od onih 34.000 do 100.000 boraca koji su lutali regijom tokom kratkog vrhunca kalifata.

Američki vojni zvaničnici takođe su bili brzi u upućivanju pohvala iračkim snagama, posebno elitnoj Protivterorističkoj službi (CTS), zbog osipanja sposobnosti terorističke organizacije.

U prva tri mjeseca 2021. godine, irački CTS izveo je više od 100 operacija protiv Islamske države, ubivši 34 borca i uhapsivši 99 njih.

Iračke snage i iračko vazduhoplovstvo takođe su zaslužne za veliku ulogu u masovnoj vazdušnoj kampanji prošlog mjeseca u kojoj je uništeno 120 skrovišta koja je IS koristio u iračkim planinama Makmour.

"Oni su sada mnogo bolja sila nego što su bili ranije", rekao je Kirby iz Pentagona, ocjenjujući napredak koji je iračka vojska postigla otkako su američke i koalicione snage prvi put poslane u Irak da potisnu IS.

"Poboljšali su svoje sposobnosti i odgovorili na obuku i pomoć koju su dobili", dodao je.

Uprkos tom poboljšanju, američki i koalicioni zvaničnici hitri su u tvrdnjama da bi bilo opasno olakšati pritisak na ćelije i ostatke IS-a.

"Prijetnja ostaje", rekli su ministri spoljnih poslova Globalne koalicije za poraz IS u izjavi nakon virtuelnog sastanka prošle nedjelje

Posebno zabrinjava sposobnost grupe da se sakrije i ojača u oblastima u kojima iračke, SDF i američke i koalicione snage nisu u stanju da djeluju, uključujući dijelove Sirije nominalno pod kontrolom sirijske vlade ili njenih ruskih i iranskih saveznika.

Takođe postoji zabrinutost da operativci IS-a, radeći sa kriminalnim mrežama, i dalje pronalaze načine da se pretoče u područja sa najmanje sigurnosti i protivterorističkog pritiska, često koristeći poroznu granicu između Iraka i Sirije radi premještanja ljudi, novca i oružja.

Nike Ching je učestvovala u pisanju ovog izvještaja.

See all News Updates of the Day

Nuklerani pregovori sa Iranom pauzirani, SAD krive Teheran

Državni sekretar SAD Antony Blinken tokom konferencije za novinare u Stockholmu, 2. decembra 2021.

Diplomate koje pregovaraju u Beču o oživljavanju sporazuma iz 2015. kojim je bio obuzdan iranski nuklearni program, pauzirali su razgovore do sljedeće nedjelje, a zvaničnici iz Sjedinjenih Država i Evrope kritikuju Iran zbog izostanka napretka.

"Ono što smo vidjeli u posljednjih nekoliko dana je da Iran trenutno ne izgleda ozbiljno voljan da uradi ono što je neophodno da se vrati na poštovanje, zbog čega smo završili ovu rundu pregovora u Beču", rekao je američki državni sekretar Antony Blinken u petak, govoreći na virtuelnoj konferenciji svjetskih lidera koju je organizovala novinska agencija Reuters.

"Ako se put ka povratku na poštovanje sporazuma pokaže kao ćorsokak, mi ćemo tražiti druge opcije", dodao je on, ne iznoseći dalje detalje.

Portparol američkog State Departmenta rekao je u petak da je u ranijim rundama pregovora sa Iranom "postignut napredak kroz pronalaženje kreativnih kompromisnih rješenja za mnoga od najtežih pitanja koja su bila teška za sve strane". Ali, rekao je, "pristup Irana ove nedjelje, nažalost, nije bio da pokuša da reši preostala pitanja".

Evropski zvaničnici takođe su izrazili frustraciju prema Iranu zbog pregovora koji su počeli u ponedjeljak.

U saopštenju od petka visokih zvaničnika Francuske, Britanije i Njemačke - tri evropske sile koje deluju kao posrednici u nuklearnim pregovorima - kaže se: "Ove nedjelje (Iran) je odustao od diplomatskog napretka".

Sjedinjene Države i Iran nastavili su u ponedjeljak indirektne pregovore u Beču, a posrednici su nastojali da obje strane vrate u usaglašenost sa sporazumom iz 2015, poznatim kao Zajednički sveobuhvatni plan akcije (JCPOA). Američki i iranski pregovarači su prethodno održali šest rundi indirektnih pregovora u Beču od aprila do juna, kada je Iran prekinuo pregovore uoči predsjedničkih izbora tog mjeseca.

Prema JCPOA, Iran je obećao da će obuzdati nuklearne aktivnosti koje bi mogle da budu korištene za izradu oružja u zamjenu za ublažavanje međunarodnih sankcija. Teheran negira da je razvijao nuklearno oružje.

Prethodna američka administracija bivšeg predsjednika Donalda Trumpa napustila je JCPOA 2018. godine, rekavši da sporazum nije dovoljno oštar prema Iranu i ponovo je uvela američke sankcije to zemlji. Iran je uzvratio godinu dana kasnije tako što je počeo javno da prekoračuje ograničenja za svoje nuklearne aktivnosti koja su postavljena JCPOA-om. Trumpov nasljednik, predsjednik Joe Biden, rekao je da želi ponovo da poštuje dogovor ako Iran učini isto.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila je u srijedu najnovije iransko kršenje JCPOA ograničenja, rekavši da je počeo da koristi napredne centrifuge u svom podzemnom nuklearnom postrojenju u Fordu za obogaćivanje uranijuma do 20 posto čistoće, od čega je potreban samo mali korak do nivoa naoružanja.

Izrael, ključni saveznik SAD za kojeg je Iran obećao da će nastaviti da pokušava da uništi, reagovao je na tu vijest sa uzbunom. Izraelska vlada je saopštila da je premijer Naftali Bennett razgovarao telefonom sa Blinkenom u četvrtak i optužila Teheran da koristi Fordo napredak kao "nuklearnu ucjenu" u pregovorima o JCPOA. U njemu se navodi da je Bennett pozvao Sjedinjene Države i druge svjetske sile da odgovore tako što će odmah prekinuti pregovore.

Blinken je dao svoj komentar o utvrđivanju ozbiljnosti iranskih pregovarača u "narednih dan ili dva" dok je odgovarao novinaru koji je pitao šta misli o Bennettovoj žalbi. "Nećemo prihvatiti status kvo da Iran gradi svoj (nuklearni) program s jedne strane i odugovlači u pregovorima s druge strane. To neće potrajati", dodao je Blinken.

To je bio prvi put da je Blinken ili bilo koji drugi zvaničnik Bidenove administracije javno izjavio tako konkretan i kratak vremenski okvir za procjenu iranske pregovaračke pozicije, nakon višemjesečnog odbijanja da to učini, a istovremeno je rekao da vrijeme ističe.

U komentaru novinarima u četvrtak u Beču, glavni iranski nuklearni pregovarač i zamjenik ministra spoljnih poslova Ali Bagheri Kani rekao je da je Teheran spreman da nastavi pregovore ako su "spremni" da urade isto, očigledno misleći na SAD i druge zapadne sile.

Britanija, Francuska i Njemačka, tri evropske sile koje djeluju kao posrednici u pregovorima o JCPOA, već su pooštrile svoj stav prema Iranu prošle nedjelje, izdavši saopštenje u kom se izražava "duboka zabrinutost" da Iran "trajno i nepovratno unapređuje svoje nuklearne kapacitete i izlaže međunarodnu zajednicu značajanom riziku".

Blinkenov kratki rok za Iran da pokaže ozbiljnost takođe je došao dan nakon što je Iran predao dva prijedloga zapadnim silama za sankcije SAD koje želi da ukine i za nuklearna ograničenja koja je spreman da nastavi u zamjenu za ublažavanje američkih sankcija.

Iran je više puta insistirao da želi da se ukinu sve sankcije koje su SAD uvele posljednjih godina, bez obzira da li su SAD opravdale mjere kao odgovor na iranske nuklearne aktivnosti, navodnu umiješanost u terorizam ili navodne povrede ljudskih prava. Teheran nije javno iznio na koje je nuklearne ustupke spreman.

"Koliko sam shvatio iz najnovijih novinskih izvještaja, to su [iranski predlozi] maksimalistički zahtjevi koji su neizvodljivi za Sjedinjene Države", rekao je Jason Brodsky​, politički direktor američke grupe za zastupanje Ujedinjenih protiv nuklearnog Irana, u intervjuu za Glas Amerike.

Iranski analitičar i kritičar JCPOA Behnam Ben Talebluiz washingtonske Fondacije za odbranu demokratija rekao je za Glas Amerike da bi ozbiljan pregovarački pristup Irana značio ne samo odustajanje od zahtjeva da se razgovori u početku fokusiraju na ublažavanje sankcija, već i predlaganje vremenskog okvira za povratak u poštovanje nuklearnih ograničenja JCPOA od strane Teherana.

Brodsky je rekao da bi Blinkenove izjave u četvrtak takođe mogle dati Iranu mogućnost da produži pregovore o JCPOA na druge načine.

"Iako je već veoma kasno", rekao je Blinken, "nije prekasno da Iran preokrene kurs i smisleno se angažuje u nastojanju da se vrati na uzajamno poštovanje JCPOA".

Brodsky je rekao da bi Iran mogao prihvatiti zahtjeve IAEA da ponovo omogući inspektorima UN pristup kamerama u postrojenju sa centrifugama u Karadžu nakon što je mjesecima blokirao takav pristup. "Bio bi to simboličan ustupak da se proces nastavi", rekao je on.

Ryan Costello​, politički direktor američke grupe za zagovaranje pro-JCPOA Nacionalnog iransko-američkog savjeta, rekao je da se iranski nuklearni pregovarači možda drže na takav način kako bi dali Sjedinjenim Država vremena da shvate koji je njihova krajnja pozicija.

"Vjerovatno će biti konsultacija u prijestolnicama i tako dalje, a proces će se odvijati nedjeljama i mjesecima, a ne nekoliko dana", rekao je on za Glas Amerike.

Neke informacije stigle su od agencija AFP i Reuters.

Biden upozorava Rusiju zbog tenzija s Ukrajinom

Joe Biden

Američki predsjednik Joe Biden izjavio je 3. decembra da priprema inicijative kako bi Rusiji "veoma otežali" vojnu eskalaciju protiv susjedne Ukrajine, dok je Kijev izrazio strah od napada sljedećeg mjeseca usred gomilanja vojnih trupa u zapadnoj Rusiji.

Upozorenje je uslijedilo nakon što je ruski dužnosnik sugerisao da će Biden i ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarati putem videapoziva "za nekoliko dana", ali vjerovatno nakon planiranog putovanja ruskog lidera iduće sedmice u Indiju.

"Radim na sklapanju onoga za što vjerujem da je najsveobuhvatniji i najsmisleniji skup inicijativa kako bi gospodinu Putinu bilo vrlo, vrlo teško da nastavi i učini ono oko čega se ljudi brinu da će učiniti", rekao je Biden.

Biden je rekao novinarima da je njegova administracija u "stalnom kontaktu" s Ukrajinom i evropskim saveznicima u vezi sa situacijom, nakon sedmica izvještaja da se više od 90.000 ruskih vojnika, tenkova i teškog naoružanja skuplja u blizini granice s Ukrajinom.

Rusija je izvršila invaziju i anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim, a separatisti koje podržava Rusija pokrenuli su sukob u istočnoj Ukrajini protiv centralne vlade 2014.

Mirovni napori smanjili su intenzitet borbi, ali obveze obje strane ostaju neispunjene.

Čelnici NATO-a i zapadnih zemalja više puta su upozoravali na posljedice ako Rusija vojno eskalira situaciju.

Krajnja desnica koristi antivakserske pokrete za regrutovanje i širenje mržnje

Ilustracija

U Sarajevu je u protekla tri mjeseca najmanje dva puta organizirano dijeljenje letaka koji – šireći lažne narative o vakcinisanju i pandemiji – promoviraju platformu poznatu po širenju krajnje desničarskih i ponekada direktno neonacističkih ideja, otkriva Balkanska istraživačka mreža (BIRN).

Istovremeno, na protestima širom regiona protiv mjera povezanih s pandemijom pojavljuju se pojedinci i grupe sa krajnje desničarskim simbolima.

Početkom septembra u nekoliko sarajevskih naselja i obližnjoj planini Trebević u poštanskim sandučetima i na brisačima automobila zakačeni su leci koji pozivaju na kanal Kaleidoskop na stranici BitChute. Mali leci na bijelom papiru pozivali su na adresu BitChutea uz obećanje “provjerenih i slobodnih informacija o vakcinama protiv koronavirusa”.

Kanal sadrži niz videa prevedenih na hrvatski jezik, a u nekima od njih se mjere vlasti širom svijeta za suzbijanje pandemije upoređuju sa metodama nacističke Njemačke. Čini se da onima koji promoviraju Kaleidoskop ne smeta što se ti videi nalaze na BitChuteu, platformi najprije poznatoj po širenju krajnje desničarskih i ponekada direktno neonacističkih ideja.

Stvorena kao alternativa YouTubeu, koji uklanja sadržaje koji sadrže dezinformacije ili govor mržnje, stručnjaci BitChute opisuju kao platformu za širenje videa nasilja, teorija zavjere i mržnje, ali i mjesto za regrutiranje ekstremista, sve pod krinkom slobode govora.

BitChute već godinama raste, objašnjava istraživač organizacije Hope not HateGregory Davis. Videosadržaji koji se objavljuju najčešće su već uklonjeni sa drugih društvenih mreža, kaže on.

“Vrsta sadržaja koji se dijeli na BitChuteu može se jasno vidjeti jednostavnim posjetom njihovoj početnoj stranici. U učitanim videima dominiraju teorije zavjere podjela, hiperstranački krajnje desničarski politički komentari i poticanje na rasnu mržnju”, navodi Davis u odgovoru za BIRN.

U svom istraživanju o BitChuteu Hope not Hate je zaključio da ta platforma postaje sve važnije središte za terorističku propagandu, pozivanje na rasno motivisano nasilje i dezinformacije o koronavirusu. Istraživači te organizacije pronašli su tokom 2020. godine brojne videe u kojima se promovira neonacizam, antisemitizam i druge vrste mržnje ali malo želje osoba iza ove platforme da takve sadržaje redovno uklanjaju.

Autori istraživanja su objasnili da se platforma zasniva na slaboj kontroli sadržaja i da svjesno daje prostor za terorističku propagandu i pozive na nasilje.

Kada su istraživači Hope not Hate u ljeto prošle godine radili istraživanje, 20 najpopularnijih videa bili su mješavina ekstremne rasističke propagande i štetnih dezinformacija, uglavnom iz QAnona i antivakcinaških zajednica.

U traženju društvene mreže koja neće ukloniti njihove sadržaje, domaći protivnici vakcinisanja i mjera za suzbijanje virusa prihvatili su BitChute kao jednu od platformi za slobodno i neograničeno širenje svojih teorija. Istraživanje BIRN-a BiH pokazalo je da su osobe koje dijele sadržaj sa te stranice, prevedene videosnimke kojima se propagira priča o lažnoj pandemiji i opasnostima od vakcinisanja, nerijetko i sudionici protesta protiv ograničenja koje vlade u BiH i regionu uvode zbog pandemije koronavirusa.

Poziv na kanal Kaleidoskop na stranici BitChute, ilustracija. Foto: BIRN
Poziv na kanal Kaleidoskop na stranici BitChute, ilustracija. Foto: BIRN

Na protestima u Srbiji i Hrvatskoj se, uz protivljenje uvedenim mjerama, neskriveno ističe i mržnja prema migrantima, LGBTIQ populaciji i poziva na nasilje prema novinarima i političarima.

BIRN nije pronašao primjere u kojima se organizatori ili učesnici protesta ograđuju od desničarskih poruka manjeg broja učesnika na skupovima. Istraživači procesa radikalizacije već su počeli skretati pažnju da ekstremističke organizacije žele iskoristiti sve popularnije pokrete protiv vakcinacije za širenje vlastitih poruka mržnje.

Ekstremističke grupe koriste teorije zavjere kao alat za regrutovanje i širenje radikalnih agendi zloupotrebljavajući nesigurnosti, strah, društveno-ekonomska pitanja i mentalne poremećaje među ranjivim osobama, zaključuje se u izvještaju “Teorije zavjera i krajnje desničarskih ekstremizam” urađenom za Evropsku komisiju.

“Ekstremističke grupe kapitaliziraju priliku da ponude jednostavna rješenja i odgovore na jako kompleksna pitanja sa ciljem da šire svoju agendu i regrutiraju pratitelje”, navodi se u izvještaju.

Britanska organizacija Community Security Trust [CST] je u svom izvještaju “Hate Fuel” za prošlu godinu označila BitChute kao jedan od četiri najopasnija izdanja sa ekstremnim antisemitskim sadržajem na internetu.

Letak koji je dijeljen u Sarajevu poziva na kanal Kaleidoskop gdje je fokus zadržan na sadržaju o vakcinisanju. BIRN BiH nije mogao potvrditi ko je u Sarajevu dijelio letke od kojih je jedan postavljen na automobil novinara.

Obesmišljavanje vakcinacije pod krinkom slobode izbora

Nedugo nakon što je letak sa pozivom na pregled “argumentovane istine o velikoj opasnosti vakcinacije” podijeljen u Sarajevu, Miloš Dragičević iz Srbije je na svom Facebook profilu uz fotografiju letka napisao “U Sarajevu, zakačeno za brisače automobila, po poštanskim sandučićima itd”. U opisu te fotografije bio je link koji vodi na kanal Kaleidoskop, kreiran prije nešto više od godinu. Kanal sadrži više od 90 videa sa više od 800.000 pregleda.

Upitan za razloge dijeljenja fotografije, Dragičević je novinarima BIRN-a odgovorio da se bave istraživanjem potencijalnih lažova “koji na ličnim profilima po socijalnim mrežama postuju stvari koje se ne sviđaju farmaceutskim korporacijama”, dodajući kako je samo na Facebooku moguće pronaći na hiljade takvih objava i da ne zna ko je printao i kačio letke po Sarajevu, ali da ta osoba ima njegovu punu podršku.

Dragičević na svom profilu dijeli objave kojima se protivi vakcinaciji i negira postojanje koronavirusa. Osim linka za Kaleidoskop, još dvaput je dijelio sadržaj sa stranice Bitchute.

Sadržaji sa Kaleidoskopa, podstranice na BitChuteu, dijeljeni su i na portalu Dokumentarac.hr. Tri podijeljena videa je portal za provjeru činjenica u BiH Raskrinkavanje ocijenio kao teoriju zavjere, pseudonauku, manipulisanje činjenicama, lažnu vijest i dezinformaciju, a članke je označio kao prenošenje lažnih vijesti i dezinformaciju.

Portal Dokumentarac, kreiran 2020. godine, navodi kako želi “dokumentirati jasne i istinite činjenice i informacije”, te je dosada prenio polovinu videosadržaja objavljenih na kanalu Kaleidoskop. Njega, kako se navodi, vodi “mala skupina aktivista, odlučnih da se borimo za istinu” sa načelom istine i dokazanim činjenicama, navodeći kako će se prilikom svake iznesene činjenice na koju se ukaže da ne odgovara realnosti, učiniti prilagodba.

Kako se navodi u analizi organizacije Hope not Hate, većina BitChuteovihobjava na društvenim mrežama promovira teorije zavjere i dezinformacije o javnom zdravstvu, koji se po prepoznavanju uklanjaju sa drugih društvenih mreža.

Prilikom objave sadržaja, Dokumentarac ostavlja originalni link u tekstu koji vodi na BitChute. Iako nema impresuma, odnosno adrese i spiska uposlenika koji objavljuju sadržaje, ispod tekstova objavljenih na tom portalu potpisani su Vigor Colnar, Nina Topić i Mirsad Dubravić.

Na upit novinara BIRN-a BiH o tome da li mu je poznato ko uređuje stranicu Kaleidoskop i zbog čega se na njegovom profilu mogu pronaći objave podrške skupovima protiv mjera za koronavirus, Dubravić je kazao da ne razumije zbog čega smo se njemu obratili.

“Mogu vam samo iskreno zaželjeti da tragate za istinom i činjenicama, te da budete objektivni u ovim osjetljivim vremenima”, naveo je u odgovoru, pojašnjavajući da njegovi članci nemaju veze sa bilo kakvim protestima.

Uklonjeni videosadržaj temelj za proteste

Dubravić je svoje stavove o nevakcinisanju istaknuo objavom fotografije ispred Vječne vatre u Sarajevu u čijem opisu navodi kako “antifašistička borba nikad ne prestaje, a novi borci za slobodu su sada potrebniji više nego ikada”.

Na svom profilu dijelio je i fotografije sa Festivala slobode održanog u Zagrebu pod nazivom “Kako biti čovjek i ostati slobodan kad nam se ljudskost i sloboda pokušavaju oduzeti?”, koji je organizirala Inicijativa “Prava i slobode”, pozivajući na masovno mirno okupljanje u Zagrebu.

Koordinatorica aktivnosti u Inicijativi Marina Čečura, čije ime kao prevoditeljice se navodi na videima objavljenim na Kaleidoskopu, nije odgovorila na poruke BIRN-a BiH.

Dok Dubravić i Čečura na svojim profilima ističu kako su samo za pravo izbora, te da nisu antivakseri, Dubravić koji je više puta dolazio u Sarajevo, nakon Povorke ponosa održane u ovom gradu podijelio je objavu u kojoj se navodi kako je aktivizam takve vrste dizajniran da radi lagano i tako mijenja stanje na duge staze.

“Poistovijetili su prava LGBT sa ljudskim pravima, pa kad neko zagovara za tu ideologiju slave ga kao da je Nelson Mandela”, navodi se u objavi.

Čečura COVID propusnice poistovjećuje sa arijskim certifikatom koji su trebali posjedovati svi zaposlenici javnog sektora u nacističkoj Njemačkoj. Takvo shvatanje ističe se na protestima širom Evrope.

Protesti protiv vakcinisanja i uvođenja COVID propusnica su širom svijeta bili uzrokom nasilja.

Profesor Matthew Feldman, direktor Centra za analizu radikalne desnice (CARR), pojašnjava kako se na ovim protestima mogu vidjeti radikali različitih pozadina – ne samo radikalni desničarski ekstremisti. Neki učesnici, govori on, nose žutu odnosno Davidovu zvijezdu kakvu su morali nositi Jevreji u nacističkoj Njemačkoj, kao izraz njihovog protivljenja vakcinaciji, činu za kojeg kritičari kažu da trivijalizira Holokaust: “ako možete birati da li ćete ili nećete nositi žutu zvijezdu u javnosti – bez straha od ubistva ili pritvaranja, kao što je to bilo tokom Holokausta – onda je poređenje sa antisemitskim proganjanjem ne samo obmanjujuće nego i imbecilno”.

“Posebno u zemljama koje je okupirao Treći rajh poput bivše Jugoslavije. Ljudi mogu imati svoje poglede ali porediti ih sa totalitarizmom je historijsko neznanje i to pomaže krajnjoj desnici sa njihovim idejama”, navodi on.

Protesti koji su u Sloveniji organizirani više puta zbog restriktivnih mjera i nametanja obaveze vakcinisanja, u posljednje su vrijeme završavali nasiljem i pokušajima prisutnih da se obračunaju sa medijima.

Podršku protestima davali su unutar grupe Zavedni Slovenci Proti Korona Fašizmu – Svjesni Slovenci, u porukama u kojima se dijelio i sadržaj Bitchutea.

Protesti slični slovenskim u Srbiji su postali učestali. COVID potvrde postale su razlogom svakodnevnog izlaska na ulice brojnih desničarskih organizacija.

Krajnje desničarski pokreti pokušavaju iskoristiti strahove u vezi sa koronavirusom još od rane 2020. godine, navodi se u izvještaju “Zaraženi mržnjom: Napori krajnje desnice da iskoriste antivakcinaške osječaje” Međunarodnog instituta za suprotstavljanje terorizmu.

“Oni su zagovarali udruživanje sa antivakcinaškim pokretom da regrutuju i radikaliziraju potencijalne članove. Mnogi krajnji desničari vide antivakcinaški pokret kao idealnu ciljanu populaciju zbog njihovog ‘potencijala za ekstremizam prema sistemu’”, stoji u izvještaju.

Kako za BIRN pojašnjava Marija Srdić iz Antifašističke koalicije Srbije, djelovanje desničarskih i antivakserskih organizacija je jasno, vidljivo i otvoreno, kako na skupovima, tako i u političkom djelovanju.

Nakon najave o ponovnom uvođenju policijskog sata u Srbiji tokom prošle godine, na spontanim protestima na kojima se okupilo više od hiljadu ljudi ispred Skupštine, grupa demonstranata ušla je u skupštinske prostorije, pri čemu su pojedini građani bili uhapšeni i pretučeni.

“Mi smo imali taj jedan trenutak kada je eksplodiralo nasilje ispred Skupštine”, kaže Srdić, osvrćući se na proteste i navodeći da je očito kakve su grupe stajale iza njih.

Pojašnjava da te grupe u Srbiji, po uzoru na desničarske organizacije širom Evrope, pojavom u javnom prostoru započinju nasilje.

“Od običnih građanskih protesta prošle godine ti dobijaš eskalaciju nasilja i u sveopštem metežu po glavi dobiju i obični građani, novinari – tako izgleda taj scenario”, pojašnjava Srdić.

Sa pozivnicama na kojima je prekrižen iscrtani kukasti križ koji simbolizira “nasilno uvođenje kovid propusnica” i sa natpisom “Ne kovid pasošu, ne diktaturi”, u proteklih mjesec se u brojnim gradovima Srbije okupljaju grupe koje protestuju uvođenju takve mjere.

Proteste protiv vakcinacije u Srbiji podržali su Antiglobalisti Srbije i Narodne patrole, organizacije čiji pripadnici ističu krajnje desničarske simbole i poruke. Te organizacije danas pozivaju na bunt zbog zanemarivanja ljudskih prava. Na svojim kanalima, osim poziva na proteste protiv COVID propusnica, oni objavljuju mjesta na kojima se nalaze migranti poistovjećujući ih sa onima koji uništavaju prirodu, napadaju stanovnike, a početkom pandemije su označavani i kao osobe koje su donijele koronavirus.

Feldman smatra da su se kroz korištenje pandemije koronavirusa vidjele dvije stvari; davanje atribucije da je to kineski virus i tvrdnja da su ljudi postali zamorci za testiranje vakcina.

“Od te dvije ideje, jedna označava strah od stranaca a druga je na neki način teorija zavjere elita za vakcinaciju. Sve ove stvari igraju u korist krajnje desničarskih narativa ‘njih protiv nas’”, kaže on.

Srdić zaključuje da su teorije kojima se upozorava na ugroženost stanovništva od vakcinacije element koji povezuje desničarske organizacije sa antivakserskim.

“Sve što ugrožava ‘srbstvo’ je poželjan saveznik”, navodi Srdić.

Na posljednjim masovnim protestima u Zagrebu je prema objavama hrvatskih medija govorio i Marko Francišković. On je najavio da će iz Hrvatske doći otpor i svjetlo koje će pobijediti tamu i da vidi pobjedu jedinstvenog naroda – “vojnički spremnog za borbu”. U videu prije protesta je kazao da mu organizatori nisu tražili da govori ali da će on doći i ako mu se da prostor, i reći nešto.

Francišković je prije dvije godine objavio knjigu “Hrvatski džihad” na čijoj je naslovnici ispis kakav je kao zastavu koristila teroristička organizacija ISIL. On je u januaru 2017. godine osuđen na uvjetnu kaznu zatvora za neovlašteno posjedovanje veće količine vatrenog oružja, streljiva, eksplozivnih tvari koje su kod njega pronađene u augustu 2013. godine, te mu kazna neće biti izvršena ako u roku od četiri godine ne počini novo krivično djelo.

Kako je tokom svjedočenja u ovom predmetu naveo, ranije je devet mjeseci bio prisilno smješten na psihijatriju.

Manje stranice manje regulisane

Protest protiv Covid potvrda, Zagreb, 20. novembar 2021.
Protest protiv Covid potvrda, Zagreb, 20. novembar 2021.

Nezadovoljstvo protiv mjera koje bi se mogle uvesti za nevakcinisane u Sarajevu je tokom augusta izrazila i grupa građana koja je protestovala ispred Vlade Kantona Sarajevo. Najavivši krivične prijave zbog mjera koje vide kao kršenje ljudskih prava, grupa je, noseći oko ruku bijele trake, isticala transparente o vakcinaciji među kojima je bio i natpis “djecu vam ne damo”.

Protest takvog naziva ranije je održan u Srbiji a kao glavni učesnici na njemu su se pojavili članovi organizacije Levijatan, poznate po antimigrantskim i desničarskim stavovima.

Slogan “spasite našu djecu” kao frazu koristi pokret QAnon, grupa koja širi teorije zavjere čiji su sljedbenici učestvovali u demonstracijama u januaru ove godine u Washingtonu tokom kojih je pet osoba izgubilo život.

O organizovanju novih protesta u Sarajevu razmišlja i Sanin Musa, bivši selefijski predavač i vođa političke partije i pokreta “Vjera Narod Država”, koji je dva puta u Sarajevu organizovao skupove protiv povorke ponosa. Na ovim skupovima javno su izricane poruke mržnje prema LGBT osobama. U videima i drugim objavama na Facebooku on je od pojave virusa tvrdio da je pandemija zavjera.

Poziv na proteste u Sarajevu uputila je Merima Spahić, bivša novinarka, koja svakodnevno na svom Facebook profilu, gdje je prati više od 3.000 ljudi, objavljuje sadržaje o virusu i pandemiji koje factcheckeri označavaju kao lažni ili djelimično lažni sadržaj.

Ona je i objave sa Bitchutea postavljala u komentare ispod svojih objava uz poruku da obavezno pogledaju. Prvi put je sadržaj te platforme dijelila u komentaru u oktobru 2020. godine a njena objava iz aprila 2021. godine, screenshot sa Bitchutea o skupu svjetskog saveza za slobodu, imala je više od stotinu dijeljenja i više od 200 lajkova. Spahić je novinarima BIRN-a u telefonskom pozivu kazala da ne zna kakva je stranica BitChute.

“Ništa o toj platformi – nemam pojma, ja prenesem link nečega što mi je zanimljivo i ja ne ulazim u bilo šta dublje”, kazala je ona objašnjavajući da provjeri o kojem se doktoru radi prije objave i da zastupa samo slobodu izbora.

Nakon tog razgovora, ona je na svom Facebook profilu objavila status u kojem je prepričala razgovor navodeći da na svom profilu nema sadržaja sa Bitchutea.

“Pregledam svoj profil, ne vidim takvo što. Odem na taj ‘sporni’ portal, odličan! Hvala novinarki što mi je otkrila novi izvor informacija”, napisala je u svom statusu između ostalog.

Uprkos tome što BitChute može biti “domaćin za sve vrste sadržaja”, on je primarno mjesto za sadržaj koji je ili bio ili bi trebao biti uklonjen sa različitih platformi zbog kršenja njihovih različitih uvjeta pružanja usluga.

Platforma u svojim smjernicama navodi kako neće tolerirati poticanje na nasilje, videe i komentare koji pozivaju na istrebljenje Jevreja, veličaju nasilna premlaćivanja od strane policije i protuvladinih milicija, kleveću crnce i demoniziraju imigrante, LGBTQ+ zajednicu i muslimane, ali se oni nastavljaju slobodno širiti po platformi.

Profesor Feldman navodi da se BitChute pridružio Globalnom internet forumu za borbu protiv terorizma (GIFCT) koji pomaže kompanijama da moderiraju sadržaj i da danas ima manje “problematičnog sadržaja nego prije godinu dana”.

Istraživači organizacije Hope not Hate kažu da ta platforma prošle godine nije uklonila sve sadržaje u vezi sa terorizmom na koje su ih upozorili.

Platforma i njen osnivač Ray Vahey više su puta koristili društvene mreže da promoviraju vrstu mrzilačkih teorija zavjere koje čine ključne motive za terorističke napade te antisemitske sadržaje, tvrdi Hope not Hate.

“BitChute odbija implementirati čak i minimalne standarde moderiranja za koje tvrde da ih se pridržavaju, jer njihova stranica ovisi o propusnosti govora mržnje i štetnih dezinformacija koje se uklanjaju sa drugih platformi za širenje videosadržaja”, navodi Davis.

BitChute nije odgovorio na upit e-mailom.

Ubistva u sirijskom kampu al-Hol

Ubistva u sirijskom kampu al-Hol
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

Osnivači BioNTecha nastavljaju istraživati lijek protiv raka

Osnivači BioNTecha nastavljaju istraživati lijek protiv raka
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:47 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG