Linkovi

Ženska strana

Hodžić: Žene žrtve rata mijenjaju BiH

Iz perspektive žena koje su preživjele rat, a koje su uspjele da se izdignu iznad svojih teških iskustava...

Izložba "Mir sa ženskim licem" govori iz perspektive žena koje su preživjele rat, a koje su uspjele da se izdignu iznad teških iskustava.

U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine otvorena je izložba „Mir sa ženskim licem“. Riječ je o izložbi koja je rezultat saradnje i nastojanja ženskog mirovnog pokreta Mir sa ženskim licem i foruma Civilna mirovna služba da u procese suočavanja sa prošlošću i izgradnje mira u BiH integrišu žensku perspektivu i predstave žensku stranu priče o preživljavanju i u prevazilaženju posljedica rata.

Kustosica izložbe Elma Hodžić za Radio Slobodna Evropa da izložba govori iz perspektive žena koje su preživjele rat, a koje su uspjele da se izdignu iznad svojih teških iskustava i da naprave promjene u društvu BiH.

Upravo njihovo jedinstveno životno iskustvo može biti nekakav okidač promjena u vremenu koje je pred nama.

„Te promjene su nam izuzetno važne i njihov život nam objašnjava da mogu poslužiti kao inspiracija u izgradnji bolje budućnosti. Ova izložba je u skladu sa politikom Historijskog muzeja BiH, da ne govorimo samo iz nekakvog visokog diskursa, već da otvaramo Muzej prema pričama običnih ljudi, građanki i građana BiH. Smatram da, upravo to njihovo jedinstveno životno iskustvo može biti nekakav okidač promjena u vremenu koje je pred nama“.

RSE: Šta je to tačno predstavljeno na izložbi, odnosno, kako je ona koncipirana?

Hodžić: Izložba je sačinjena od dvadeset priča koje govore o ženama koje žive na teritoriji čitave BiH. To je izložba o ženama različitih nacionalnosti, različitih vjeroispovijesti. Žene su imale različite uloge za vrijeme rata. Kroz izložbu predstavljamo priče silovanih žena, žena koje su bile izbjeglice, žena koje su izgubile djecu, koje su bile raseljena lica za vrijeme rata, a koje su uspjele da se vrate u svoje prijeratne domove, da se bore za pravdu, da se druže i komuniciraju sa onom drugom stranom i da otvaraju mogućnosti komunikacije i danas.

RSE: Na koji način se pravio odabir koje to žene mogu predstaviti - Mir sa ženskim licem?

Hodžić: Organizator izložbe je inicijativa pod nazivom Mir sa ženskim licem, foruma ZFD i Historijskog muzeja BiH. Napravljena je jedinstvena mreža sačinjena od ženskih organizacija, tako da su žene u stvari predlagale jedna drugu. Mi smo za početak napravili samo prvu fazu našeg budućeg istraživanja koje je sačinjeno od dvadeset priča, ali smo željeli da uspostavimo osnovu i da dalje razmišljamo o tome koje žene mogu ući u ono što pokušavamo da predstavimo i u budućnosti.

Elma Hodžić
Elma Hodžić

RSE: Koliko po vašem mišljenju ovakve i slične izložbe ili dešavanja mogu doprinijeti pravdi, pomirenju?

Hodžić: Ova izložba je važna zato što ona govori o individualnosti. Ona govori o tome koliko možemo da biramo stranu na kojoj želimo da budemo. Ove žene na neki način njeguju univerzalne ljudske vrijednosti. One su odabrale da se bore za pravdu i za istinu. To su žene koje su, između ostalog, pokušavale da dođu do vlastite istine, ali i da pomognu svima onima koji tragaju za svojim voljenim, za porodicama koje su izgubili. One su zapravo pomagale da se obnavljaju poslijeratni domovi. Dakle, žene koje su imale hrabrosti da dignu glas i da kažu da se može drugačije.

RSE: Među ženama koje su predstavljene na ovoj izložbi su i neke poznate žene za društvo BiH. Među njima recimo i Štefica Galić. Koliko izložba ima žena koje jesu poznate, ali i onih manje poznatih o kojima ovo društvo ne zna i nije do sada govorilo?

Hodžić: Vjerujem da je većina žena koje su predstavljene na ovoj izložbi poznate u nekim svojim mikro zajednicama. One djeluju unutar udruženja koje su osnovale, djeluju kao aktivistkinje. Mislim da na globalnom planu njihove priče još uvijek nisu dovoljno glasne. Mi smo zapravo željeli da im kroz ovu izložbu damo glas zato što taj njihov glas može postati inspiracija za sve druge žene i za sve druge članove društva BiH.

RSE: Pomenuli ste da se Historijski muzej BiH inače vrlo često uključuje u ovakve i slične akcije. Koliko je to važno?

Hodžić: Historijski muzej BiH u nekoliko posljednjih godina aktivno radi na polju suočavanja sa prošlošću jer smatramo da je potrebno otvoriti još uvijek neke druge perspektive i koristiti muzejski prostor i potencijal Muzeja da se obnavlja društvo. Historijski muzej BiH je pomalo atipičan, on je društveno aktivan, društveno angažiran muzej, koji radi na društvenim procesima i vrlo intenzivno se u njih uključuje. Muzej prosto ne smije biti pasivno mjesto i ne smije biti mjesto koje se isključivo bavi prošlošću, već se mora uključivati i u druge aspekte i sfere života.

RSE: Koliko su građani Sarajeva, ali i cijele BiH, zainteresovani za ovakve izložbe i dešavanja u Historijskom muzeju kojih je u posljednju godinu bilo jako mnogo?

Hodžić: Mi se zaista trudimo da razmišljamo o budućoj muzejskoj publici i da Muzej konstantno otvaramo za nove sadržaje i za nove priče. Izuzetno nam je važno da se svi u Muzeju osjećaju dobrodošlima. Ja sam autorica izložbe i bilo mi je izuzetno važno da kroz ovu izložbu bude prisutan glas različitosti. Poruke koje smo se potrudili da izaberemo kao važne smatramo da nam zaista mogu pomoći da o njima još dublje promišljamo i da vidimo na koji način se i Muzej kao institucija može transformisati i graditi bolje sutra.

RSE: Na žalost, u BiH je vrlo malo podrške i muzejima i kulturi uopšte. Kako Historijski muzej uspijeva da izađe iz svih tih problema koji su još od kraja rata prisutni?

Hodžić: Historijski muzej BiH je dobio podršku građanki i građana BiH. Prije svega, uključenost zajednice nam daje vjetar u leđa. Između ostalog, Muzej radi na umrežavanju, ne samo sa lokalnim organizacijama, već i sa internacionalnim, regionalnim organizacijama. Kroz različite projekte uspijevamo osigurati nekakvu primarnu egzistenciju. Naravno, problema je mnogo, izazova je mnogo, ali isto tako vjerujemo da otvorenošću prema društvu i jačanjem veza sa zajednicom Muzej jedino može opstati.

RSE: Historijski muzej BiH je jedna od institucija kulture na državnom nivou čije finansiranje još uvijek nije riješeno, ali vi ste uspjeli, čini mi se, da se uvežete i sa NGO sektorom i da na taj način pokušate da stalno imate neke izložbe, postavke, dešavanja u Muzeju. Koliko je to značajno?

Hodžić: U ovome trenutku u situaciji u kakvoj djeluje Historijski muzej BiH, umrežavanje je izuzetno važan proces. Isto tako, Muzej je uvijek otvoren i trudimo se da, koliko je to moguće, uključimo zajednicu u sve muzejske priče. Vrlo često organiziramo mogućnost da se građani uključuju u odabir programskih aktivnosti unutar Muzeja, dakle, da budu aktivni konzumenti muzeja, a ne samo pasivni recipijenti.

RSE: Šta znači ta praktična interakcija između građana i Muzeja?

Interakcija između Muzeja i građana se ogleda u svim muzejskim funkcijama.

Hodžić: Interakcija između Muzeja i građana se zapravo ogleda u svim muzejskim funkcijama. Muzej treba da prikuplja predmete, da vrši selekciju priča koje ćemo čuvati za budućnost. Muzej te priče treba da prezentira. Mi se zaista trudimo da građani budu uključeni u sve muzejske funkcije, u sve aspekte muzejskog rada. Otvoreni smo za nove predmete koji u stvari dolaze u muzejske kolekcije posredstvom građana. Svakodnevno prikupljamo predmete koje donose naše sugrađanke i sugrađani i koje od njihovog individualnog iskustva postaju kolektivne priče. To nije nimalo naivan i nimalo jednostavan proces. Unutar muzejske institucije oni dobijaju neke nove dimenzije i otvaraju nam nove mogućnosti za rad. Potom, kada je u pitanju prezentacija kulturno historijskog naslijeđa, isto tako se trudimo da budemo interaktivni, da uvijek pitamo za mišljenje naše posjetitelje. Pitamo ih šta očekuju od Muzeja i taj glas bude uvažen.

RSE: Jedna od postavki u Historijskom muzeju je i ona koja govori o opkoljenom Sarajevu. Koliko su vam građani konkretno u toj postavci pomogli?

Hodžić: To je postavka koju rado ističemo, koju su kreirali kustosi muzeja i građani i građanke. Ideja je bila da pozovemo javnost da podijeli svoja iskustva sa muzejskim timom i da ta iskustva pretvorimo u muzejsku priču. Svi eksponati koji su predstavljeni na našoj izložbi su u stvari pokloni i donacije i pomoć građana i građanki BiH. Mi se trudimo da u ono što govorimo o ratu uvijek involviramo i perspektivu građana, onih koji su preživjeli rat. Ta njihova iskustva u stvari igraju izuzetno važnu ulogu. Svaki muzejski predmet koji se nalazi u kolekciji Opkoljeno Sarajevo nije samo muzejski predmet koji je pod reflektorima. Mnogo je više od toga, to je u stvari priča.​

See all News Updates of the Day

#metoo kao inspiracija za film

#metoo kao inspiracija za film
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:56 0:00

Dvogodišnjica #MeToo pokreta: Šta se promijenilo?

Prije dvije godine, poslije optužbi protiv holivudskog producenta Harvija Vajnstina nastao je pokret #MeToo: jedan od niza protesta održan u Japanu

Istraživanja javnog mnenja pokazuju da sve više muških menadžera ima problem da blisko sarađuje sa ženama, otkad je više poznatih muškaraca izgubilo poslove nakon optužbi za seksualne prestupe.

Prije dvije godine, poslije optužbi protiv holivudskog producenta Harvija Vajnstina nastao je pokret #MeToo.

Od tada, ljudi dijele svoja iskustva o seksualnim napadima i uznemiravanju na društvenim mrežama.

Poslije širenja pokreta #MeToo, 41 odsto muškaraca izjavilo je da su manje spremni da imaju sastanke “jedan na jedan” ako treba da budu sami sa ženom. Svaki peti priznaje da bi radije isključio žene iz društvenih aktivnosti kao što je odlazak na piće poslije posla. To su podaci iz prošlogodišnje ankete. Sve to ne čudi konsultantkinju iz Njujorka Dejviju Temin, koja vodi Temin & kompani firmu za upravljanje u kriznim situacijama, i raspolaže registrom osoba na visokom nivou optuženih za seksualno uznemiravanje i nasilje.

“Da, mislim da postoji negativna reakcija na #MeToo. Ne mislim da je ozbiljna niti da će da traje, a vjerujem da će #MeToo ostati tu zauvijek. Negativnih reakcija ima jer je sve užasno neprijatno. Ali, naravno, promjena je neprijatna, nije uvek poželjna, a sada muškarci vide kako polako gube pravo za koje su, od vremena pećinskog čovjeka, mislili da im pripada”, kaže Dejvija Temin.

Profesorka prava na Univerzitetu Kolumbija Alati Džonson vidi #MeToo kao jaku želju za promjenom.

“Mislim da je jedna od najvažnijih stvari što je pažnja usmjerena na pitanje seksualnog uznemiravanja i napada, i što su žene masovno počele da iznose svoja iskustva. Mnogo puta se dešavalo da se ljudima ne vjeruje kada je slučaj izolovan, ali kada se čuju iste priče, onda shvatite da je problem sistematski i da se s njim mora suočiti. Zato je ovaj pokret moćan”, ukazuje Džonson.

Harvi Vajnstin, holivudski producent optužen za silovanje i seksualno zlostavljanje dve žene
Harvi Vajnstin, holivudski producent optužen za silovanje i seksualno zlostavljanje dve žene

Prema podacima nevladine organizacije Nacionalni ženski pravni centar iz Vašingtona, petnaest država uvelo je nove zakone koji štite zaposlene od seksualnog uznemiravanja i diskriminacije na osnovu pola, od oktobra 2017, kada je pokret #Metoo prodrmao i osvijestio javnost.

Džonson i Temin učestvovale su na tribini #MeToo na Univerzitetu Kolumbija. Sa njima je bila Šeli Oria, urednica knjige “Uklesano pamćenje” koja je sakupila i objavila neka od iskustava.

“Internet je vrlo moćan. I na neki način dobar je da nas natjera i pripremi za akciju. Ali, ništa se neće promijeniti ako se ta akcija ne dogodi u stvarnom svijetu. Za promjenu zakona, za stvarne promjene na radnim mjestu, da se promijene plate žena, njihova iskustva na ulici – moraju da se dogode promjene u stvarnom životu. I to je ono gdje literatura ima ulogu, jer knjiga postoji u fizičkom, stvarnom svijetu”, smatra Oria.

Advokat u penziji Robert Uimet koji je bio na tribini, kaže da je pokret #MeToo njemu otvorio oči i objasnio, između ostalog, zašto su neke žene imale poteškoća da održe dugovječnu karijeru u pravu.

“Mislim da je dobro što ljudi sada razmišljaju sa kim mogu a sa kim ne treba da ostanu nasamo, i pod kojim uslovima možete sa nekim da budete sami. I zapravo sam bio zapanjen kada sam čuo primjere kako su žene bile pozivane i od njih se očekivalo da se sastaju sa nekim poslovno – u hotelskim sobama”, ukazuje Uimet.

Iako je još rano da se shvati domet pokreta #MeToo, Temin smatra da je otvorio Pandorinu kutiju i da - nema nazad.

Ženska željeznička stanica u Indiji

Ženska željeznička stanica u Indiji
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:15 0:00

Historijski broj žena u novom sastavu Evropske komisije

Predstavljen novi sastav evropske komisije
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:08 0:00

Ukoliko novi saziv Evropske komisije bude odobren od strane Evropskog parlamenta, tim koji je odabrala nova predsjednica Komisije, Ursula von der Leyen, bit će prvi u kojem postoji značajan rodni balans.

Von der Leyen je u svoj tim odabrala trinaest žena i četrnaest muškaraca, pred kojima, ako budu odobreni, stoje veliki izazovi poput izlaska Velike Britanije iz Evropske unije i borbe protiv klimatskih promijena.

Von der Leyen, bivša njemačka ministrica odbrane, zvanično će preuzeti rukovodstvo Komisijom od Jean Claude Junckera, 1. novembra.

Tim sastavljen od predstavnika 27 zemalja EU (bez Velike Britanije). trebao bi da bude dio novog saziva u narednih pet godina.

Margarethe Vestager iz Danske nominovana je za izvršnu potpredsjednicu Komisije, Dubravka Šuica iz Hrvatske, također je nominovana za potpredsjednicu Komisije. Mariya Gabriel iz Bugarske bit će zadužena za mlade i inovacije, Stella Kyriakides sa Kipra za zdravstvo, Vero Jourova iz Češke za vrijednosti i transparentnost.

Članica iz Finske, Jutta Urpilainen vodit će međunarodna partnerstva, Sylvie Goulrad iz Francuske, unutrašnje tržište, Helena Dalli sa Malte bit će zadužena za jednakost, Elisa Ferreira, Portugal vodit će reforme. Rovana Plumb iz Rumunije bit će zadužena za prevoz a Ylva Johansson iz Švedske, unutarnje poslove.

Von der Leyen je i tokom procesa nominacija novih članova Komisije, savjetovala članicama da predlože ravnopravan broj muškaraca i žena među kandidatima.

Ona je također tada rekla da ukoliko ne bude imala dovoljan broja žena među predloženim kandidatima, "neće oklevati da traži nova imena" od država članica EU.

Ubistva žena - globalni problem

Ubistva žena - globalni problem
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG