Osim objavljivanja riječi obožavanja o bivšem predsjedniku SAD, lažni nalozi su ismijavali Trumpove kritičare iz obje vodeće američke političke stranke, te napadali Nikki Haley, bivšu guvernerku Južne Karoline, koja je odlučila da postane protivkandidatkinja Trumpu za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine.
Kada je riječ o Ronu DeSantisu, još jednom potencijalnom predsjedničkom kandidatu republikanaca, botovi su agresivno sugerisali da guverner Floride ne može pobijediti Trumpa, ali da bi bio izvrstan protivkandidat.
Dok republikanski glasači procjenjuju svoje kandidate za 2024. godinu, onaj ko je stvorio ovu mrežu botova nastoji napraviti prevagu koristeći tehnike online manipulacija koje je uveo Kremlj, kako bi uticao na diskusije o kandidatima na digitalnoj platformi, iskorištavajući algoritme Twittera da bi povećao svoj doseg.
Iako je identitet onih koji stoje iza mreže lažnih naloga nepoznat, analitičari kompanije su utvrdili da je ona vjerojatno stvorena u SAD.
„Jedan nalog će reći: 'Biden nam pokušava uzeti oružje; Trump je bio najbolji”, a drugi će reći, "6. januar je bio laž i Trump je bio nevin”, rekao je Jules Gorss, inženjer kompanije „Cyabra”, koji je prvi otkrio mrežu. „Ti glasovi nisu ljudi. Za dobrobit demokratije želim da ljudi znaju da se ovo događa.”
Botovi, kako ih se obično naziva, su lažni, automatizovani nalozi koji su postali poznati nakon što ih je Rusija angažovala u pokušaju miješanja u američke izbore 2016. Dok su velike tehnološke kompanije poboljšale rad na otkrivanju lažnih naloga, mreža koju je pronašla „Cyabra” pokazuje da su oni i dalje moćna sila u oblikovanju onlajn političkih rasprava.
Novootkrivenu pro-Trumpovu mrežu zapravo čine tri različite mreže Twitter naloga, sve napravljene u velikim serijama u aprilu, oktobru i novembru 2022. Istraživači vjeruju da bi u te aktivnosti moglo biti uključeno stotine hiljada naloga.
Svi nalozi sadrže imena i lične fotografije navodnih vlasnika naloga. Neki od njih objavljivali su vlastiti sadržaj, često kao odgovore stvarnim korisnicima, dok su drugi dijelili sadržaje stvarnih korisnika, pomažući njihovom dodatnom širenju.
Jedan od načina mjerenja uticaja botova je mjerenje procenta njihovih objava o bilo kojoj temi koju su pokrenuli nalozi koji izgledaju kao lažni. Za tipične debate na internetu, procent je često jednocifren. Sam Twitter je naveo da lažni ili neželjeni nalozi čine manje od 5 procenata njegovih aktivnih dnevnih korisnika.
Međutim, kada su istraživači izraelske kompanije analizirali negativne postove o određenim Trympovim kritičarima, otkrili su daleko veće nivoe neautentičnosti. Na primjer, gotovo tri četvrtine negativnih postova o Nikki Haley dolaze od lažnih naloga.
Mreža je također pomogla u popularizaciji poziva DeSantisu da se pridruži Trumpu kao potpredsjednički kandidat - ishod koji bi dobro poslužio Trumpu i omogućio mu da izbjegne teškog protivnika ako DeSantis odluči da uđe u izbornu trku.
Istraživači su otkrili da je ista mreža naloga dijelila izrazito pozitivne sadržaje o Trumpu i doprinijela sveukupnoj lažnoj slici o njegovoj podršci na internetu.
„Naše razumijevanje onoga što je glavni osjećaj među republikancima za 2024. izmanipulisan je preko nadmoći botova na internetu”, zaključili su istraživači kompanije „Cyabra”.
Trostruka mreža otkrivena je nakon što je Gross analizirao tvitove o različitim nacionalnim političkim ličnostima i primijetio da su mnogi nalozi koji objavljuju sadržaje napravljeni istog dana. Većina naloga ostaje aktivna, iako imaju relativno skroman broj pratilaca.
Poruka ostavljena glasnogovorniku Trumpove kampanje nije odmah odgovorena.
Većina botova nije dizajnirana da uvjere ljude, već da ističe određeni sadržaj kako bi ga više ljudi vidjelo, kaže Samuel Woolley, profesor i istraživač dezinformacija na Univerzitetu Texas, čija se najnovija knjiga fokusira na automatizovanu propagandu.
Kada pravi korisnik vidi hešteg ili dio sadržaja od bota i ponovno ga objavi, on obavlja posao mreže za nju, a takođe šalje signal Twitterom algoritmima da podstiču dalje širenje sadržaja.
Botovi takođe mogu uspjeti u uvjeravanju ljudi da su neki kandidat ili ideja više ili manje popularni od stvarnosti, rekao je Wooley. Na primjer, više pro-Trump botova može dovesti do toga da ljudi preuveličaju njegovu sveukupnu popularnost.
„Botovi apsolutno utiču na protok informacija", kaže Wooley. „Oni su napravljeni da proizvode iluziju popularnosti. Ponavljanje je temeljno oružje propagande, a botovi su stvarno dobri u ponavljanju. Zaista su dobri u postavljanju informacija pred oči ljudi.”
Donedavno, većinu botova je bilo lako otkriti zahvaljujući njihovom nespretnom pisanju ili imenima naloga koji su sadržavali besmislene riječi ili dugačke nizove nasumičnih brojeva. Kako su platforme društvenih mreža postajale sve bolje u otkrivanju tih naloga, botovi su postajali sofisticiraniji.
Jedan od primjera su takozvani kiborg nalozi: botovi koje povremeno preuzimaju ljudski korisnici i koji onda mogu objavljivati originalni sadržaj, te odgovarati korisnicima kao pravi ljudi, čineći ih mnogo težim za otkrivanje.
Botovi bi uskoro mogli postati mnogo lukaviji zahvaljujući napretku u razvoju vještačke inteligencije. Novi programi mogu stvoriti realistične profilne fotografije i objave koje zvuče puno autentičnije. Botovi koji zvuče kao stvarna osoba i koriste dipfejk video tehnologiju mogu donositi nove izazove za platforme i korisnike, kaže Katie Harbath, saradnica Dvostranačkog centra za politike i bivša direktorica za javne politike Facebooka.
„Platforme su postale mnogo bolje u borbi protiv botova od 2016. godine”, kaže ona. „Ali vrste koje sada počinjemo viđati, s vještačkom inteligencijom, mogu stvoriti lažne ljude. Lažne video snimke.”
Ovaj tehnološki napredak vjerovatno garantuje da će botovi imati dugoročnu budućnost u američkoj politici — kao digitalni ratnici u onlajn kampanjama i kao potencijalni problemi za glasače i kandidate koji se pokušavaju odbraniti od anonimnih onlajn napada.
„Nikada nije bilo više buke na internetu”, rekao je Tyler Brown, politički konsultant i bivši digitalni direktor Republikanskog nacionalnog komiteta. „Koliko toga je zlonamjerno ili čak nenamjerno neistinito? Lako je zamisliti da ljudi mogu time manipulisati.”
