Izdvojeno
Građani još jednom blokirali početak izgradnje hidroelektrana na Neretvici
Više stotina građana Konjica, Mostara, Jablanice i okolnih mjesta, okupilo se danas u Goranskom Polju, općina Konjic, kako bi zaustavili izgradnju malih hidroelektrana na rijeci Neretvici. U tome su danas uspjeli, jer mašinama nisu dozvolili prolaz. Nakon što se izvođač radova povukao, građani su se počeli razilaziti.
"Ovo je moj rodni kraj, moja rodna gruda. Dišem punim plućima kada prolazim ovuda. Ništa mi nije teško raditi za rijeku Neretvicu. Borit ćemo se do posljednjeg dana", rekla je za Glas Amerike Ferida Ćosić iz Mostara.
Povod okupljanja građana Doline Neretvice je najava dolaska mašina konzorcija Amitea Mostar i GPI Konjic, koji danas žele početi radove na izgradnji dvije male hidroelektrane.
Planirana je izgradnja ukupno 15 malih hidroelektrana na slivu rijeke Neretvice.
Safet Sarajlić iz Udruženja Neretva - Pusti me da tečem, rekao je da su se građani danas primarno okupili jer je Elektroprivreda BiH, kao investitor, poslala zahtjev Općini Konjic i Mjesnoj zajednici Buturović Polje, da će s teškim mašinama ući u korito Neretvice.
"Mi ćemo na svaki njihov zahtjev odgovoriti protestima. Nijedna mašina ne može ući u korito Neretvice. Svojim životima ćemo braniti našu rijeku", rekao je Sarajlić.
Predsjednik Udruženja Neretva - Pusti me da tečem Ibrahim Turak ističe da već dugo traje borba za Neretvicu.
"Svima ćemo dokazati da mini hidroelektrane na Neretvici nisu poželjne jer lokalno stanovništvo ne želi da rijeka bude devastirana. Zakleli smo se i obećali da ćemo istrajati u ovoj borbi", izjavio je Turak.
Firma GPI iz Konjica, koja je izvođač radova, povukla se danas s lokaliteta Buturović Polja, zbog nemogućnosti prolaska.
"Mi smo potpisali ugovor s JP Elektroprivreda d.d. Sarajevo za izvođenje radova na mini hidrocentralama. Lokalno stanovništvo se organizovalo i ne dozvoljava nam prolazak do gradilišta. Nemamo šta danas tražiti ovdje. Sva dalja prava ćemo tražiti putem Elektroprivrede. Mi smo potpisali ugovor 15. januara 2020. godine vrijednosti 11 miliona KM. Ovo je već drugi put da izlazimo na teren, ljudi nam ne dozvoljavaju da radimo i nemamo više namjeru pokušavati na ovakav način", rekao je Džemal Novalić, direktor firme GPI iz Konjica.
Građanima se na protestima pridružio i bend Dubioza kolektiv, koji je pjesmom poslao poruku o zaustavljanju gradnje mini hidroelektrana na ovom području.
Mještani ovog dijela Hercegovačko-neretvanskog kantona smatraju da bi gradnja mini hidroelektrana uništila floru i faunu Hercegovine. Još uvijek nema pravnog okvira koji bi zaustavio gradnju mini hidroelektrana u BiH.
Udruženje Neretva - Pusti me da tečem pokrenuo je pravni postupak pred Kantonalnim sudom u Sarajevu kako bi se osporilo izdavanje okolišnih dozvola za gradnju.
Općina Konjic je 2009. godine potpisala Ugovor s Elektroprivredom BiH o dodjeli koncesije za izgradnju 15 mini hidroelektrana na rijeci Neretvici.
Prema riječima Anesa Podića iz Udruženja Eko-akcija, u BiH je do sada izgrađeno 106 mini hidroelektrana. Aktivisti za zaštitu rijeka i prirodnih ljepota ističu da "nicanje" novih hidroelektrana ne predstavlja nikakvu korist za građane, te da se od ugovora za njihovu gradnju okoriste isključivo investitori, odnosno potpisnici ugovora.
Isti problem imaju i mještani naselja Kruščica, u blizini Viteza. I na ovom lokalitetu investitori, kompanija Geneaa d.o.o. iz Viteza, ne odustaju od izgradnje mini hidorelektrane na rijeci Kruščici. Stanovnici ovoga mjesta su tokom 2017. i 2018. godine, osim organiziranja protesta, započeli i pravni procesa.
See all News Updates of the Day
U izraelskom napadu na šatorski kamp u bolnici ubijene 4 osobe, a više 20 zadobilo teške opekotine
Izraelski zračni napad na područje bolnice u Pojasu Gaze u ponedjeljak rano ujutro usmrtio je najmanje četiri osobe i izazvao požar koji je zahvatio šatorski kamp za ljude raseljene zbog rata, ostavljajući više od 2o osoba s teškim opekotinama, kažu palestinski medicinari.
Izraelska vojska je saopštila da je ciljala militante koji se kriju među civilima, bez pružanja dokaza.
Posljednjih mjeseci, Izrael više puta je udarao na prepuna skloništa i šatorske kampove, navodeći da ih borci Hamasa koriste kao polazište za napade.
Bolnica mučenika Al-Aqaa u centralnom gradu Deir al-Balah već se borila da liječi veliki broj ranjenih iz ranijeg jutrošnjeg napada na školu, koja je pretvorena u sklonište, u kojem je poginulo najmanje 20 ljudi..
Snimci Associated Pressa pokazuju djecu među ranjenima. Čovjek je jecao dok je nosio dijete sa zavijenom glavom u naručju. Drugom malom djetetu sa nogom u zavoju urađena je transfuzija krvi na podu prepune bolnice.
Bolnička evidencija pokazuje da su četiri osobe poginule, a 40 ranjeno. Dvadeset pet osoba prebačeno je u bolnicu Nasser u južnoj Gazi nakon što su zadobili teške opekotine, navodi bolnica Al-Aqsa.
Izrael i dalje izvodi gotovo svakodnevne napade širom pojasa Gaze, i vodi veliki kopneni napad na sjeveru, gdje su se, kako kaže, militanti pregrupisali.
Rat je počeo kada je Hamas napao južni Izrael 7. oktobra 2023. godine, ubivši oko 1.200 ljudi, uglavnom civila, dok su palestinski militanti oteli oko 250 osoba. Oko 100 ljudi se još uvijek nalazi u Gazi, a vjeruje se da je trećina mrtva.
U izraelskoj ofanzivi odmazde ubijeno je više od 42.000 Palestinaca, prema Ministarstvu zdravlja Gaze, koje ne navodi koliko je bilo boraca, ali kaže da žene i djeca čine više od polovine ubijenih. Oko 90% stanovništva Gaze od 2,3 miliona ljudi raseljeno je tokom rata, često više puta, a velika područja priobalne teritorije su potpuno uništena.
Netanyahu traži izmještanje mirovnih snaga UN-a iz „opasnog područja” u južnom Libanu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu pozvao je u nedjelju UN da izmjesti mirovne snage iz „opasne zone” u južnom Libanu, tvrdeći da ih militanti Hezbollaha koriste kao „živi štit” u borbama s Izraelom.
Uz petero povrijeđenih pripadnika mirovnih snaga u tri odvojena incidenta od četvrtka, Netanyahu je rekao glavnom sekretaru UN-a Antoniju Guterresu da je „vrijeme da odvedete” UN-ove snage „iz uporišta Hezbollaha i izvan borbenih područja”.
„Vaše odbijanje da evakuirate (UN) vojnike čini ih taocima u rukama Hezbollaha. To ugrožava njih kao i naše vojnike”, dodao je izraelski premijer.
Netanyahu je, govoreći prije sastanka vlade, rekao: „Žao nam je zbog povrijeđenih (UN-ovih) vojnika i činimo sve što možemo da spriječimo takvu štetu. Ali jednostavan i očit način da se to osigura je da ih jednostavno izvučete iz opasne zone.”
Privremene snage UN-a u Libanu (UNIFIL) su, međutim, odbile da pomjere svoje trupe, a glasnogovornik je u subotu rekao: „Postojala je jednoglasna odluka da ostanu jer je važno da se zastava UN-a i dalje vijori visoko u ovom regionu i da je u mogućnosti podnijeti izvještaj Vijeću sigurnosti.”
U nedjelju rano ujutru, mirovne snage na položaju UN-a u Ramyahu saopštile su da su primijetili kako tri voda izraelskih vojnika prelaze u Liban. Misija UN-a je rekla da su dva izraelska tenka uništila glavnu kapiju i nasilno ušla UN-ovu bazu.
Tenkovi su izašli iz baze nakon 45 minuta i protesta UNIFIL-a preko svoje veze sa Izraelom, navodeći da izraelsko vojno prisustvo dovodi mirovne snage u opasnost.
Netanyahu je rekao da je Izrael zatražio od UN-a da se povuče sa položaja „do pet kilometara od Plave linije” koja razdvaja obje zemlje, ali su mirovne snage odbile.
To bi uključivalo 29 pozicija UNIFIL-a u južnom Libanu.
Izraelski ministar energetike Eli Cohen optužio je u ponedjeljak mirovne snage UNIFIL na jugu Libana da su beskorisna sila koja nije uspjela zaštititi izraelske građane od napada Hezbollaha i pozvao ih da se povuku kako se borbe pojačavaju.
„Država Izrael će učiniti sve da osigura sigurnost svojih građana, a ako UN ne može pomoći, barem ne bi trebalo da se miješaju, i da pomjeri osoblje iz borbenih zona", rekao je na X-u.
UNIFIL, misija od oko 9.500 vojnika različitih nacionalnosti, stvorena je nakon izraelske invazije na Liban 1978. godine. Trenutno ima zadatak da nadgleda prekid vatre kojim je okončan 33-dnevni rat 2006. između Izraela i Hezbolaha.
Neke informacije u ovom izviještaju korištene su od AFP-a i Reutersa.
Četiri izraelska vojnika ubijena u Hezbollahovom napadu dronovima. Najmanje 20 ubijenih u Gazi
U Hezbollahovom napadu dronovima u nedjelju na vojnu bazu u centralnom Izraelu su ubijena četiri vojnika i teško ranjeno sedam drugih, saopštila je vojska.
Ovo je najsmrtonosniji napad te militantne grupe otkako je Izrael započeo kopnenu invaziju na Liban prije skoro dvije sedmice.
Hezbollah sa sjedištem u Libanu nazvao je napad u blizini grada Binyamine odmazdom za izraelske napade na Bejrut u četvrtak u kojima su poginule 22 osobe. Kasnije je rečeno da je Hezbollah gađao izraelsku elitnu brigadu Golani, lansirajući desetine projektila kako bi zaokupirali izraelske sisteme protivvazdušne odbrane.
Izraelska nacionalna spasilačka služba saopštila je da je u napadu ranjena 61 osoba. Uz izraelske napredne sisteme protivvazdušne odbrane, rijetkost je da toliko ljudi bude povrijeđeno od dronova ili projektila. Hezbollah i Izrael gotovo svakodnevno razmjenjuju vatru od početka rata u Gazi, a borbe su eskalirale.
Unutar Gaze, izraelski zračni napad je u nedjelju navečer ubio najmanje 20 ljudi, uključujući djecu, u školi, navode dvije lokalne bolnice. Škola u Nuseiratu bila je sklonište za neke od mnogih Palestinaca raseljenih tokom rata.
U međuvremenu, eksplozije su odjeknule u ponedjeljak rano ispred bolnice za mučenike Al-Aqsa u Deir al-Balahu, ubivši tri osobe i povrijedivši oko 50 drugih, saopštila je bolnica.
Hezbolahov smrtonosni udar na Izrael uslijedio je istog dana kada su Sjedinjene Države objavile da će poslati novi protivzračni odbrambeni sistem u Izrael kako bi pomogao u jačanju zaštite od projektila.
SAD će poslati bateriju protivvazdušne odbrane i američke trupe u Izrael da pojačaju odbranu od Irana
Sjedinjene Države će poslati terminalsku bateriju i vojnike u Izrael, rekao je Pentagon u nedjelju, iako je Iran upozorio Washington da drži američke vojne snage podalje od Izraela.
General-major Pat Ryder, glasnogovornik Pentagona, rekao je u izjavi da je ministar odbrane Lloyd Austin odobrio raspoređivanje THAAD baterije prema uputama predsjednika Joea Bidena.
Ryder je rekao da će sistem pomoći u jačanju izraelske protivvazdušne odbrane nakon iranskih raketnih napada na Izrael u aprilu i oktobru.
"Ova akcija naglašava čvrstu posvećenost Sjedinjenih Država obrani Izraela i odbrani Amerikanaca u Izraelu od bilo kakvih daljih napada Irana balističkim projektilima", rekao je Ryder.
Iransko upozorenje stiglo je u postu na društvenoj platformi X koji je dugo bio povezan s ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem, koji je primijetio izvještaje da SAD razmatraju raspoređivanje.
Vjeruje se da Izrael priprema vojni odgovor na iranski napad 1. oktobra kada je ispalio otprilike 180 projektila na Izrael.
Nije odmah bilo jasno odakle dolazi THAAD baterija. SAD su rasporedile jednu od baterija na Bliskom istoku zajedno s dodatnim bataljonima Patriot kako bi pojačale zaštitu američkih snaga u regiji krajem prošle godine nakon napada Hamasovih militanata na Izrael 7. oktobra 2023. godine. Ryder je također rekao da su SAD poslale THAAD bateriju u Izrael 2019. godine na obuku.
Prema aprilskom izvještaju Kongresne istraživačke službe, vojska ima sedam THAAD baterija. Generalno, svaki se sastoji od šest lansera na kamionima, 48 presretača, radio i radarske opreme i potrebno je 95 vojnika za djelovanje.
THAAD se smatra komplementarnim sistemom za Patriot, ali može braniti šire područje. Može gađati ciljeve na udaljenosti od 150 do 200 kilometara.
Izrael naredio evakuaciju više libanonskih gradova; Hezbollah napao raketama
Izraelska vojska naredila je u subotu stanovnicima 23 južna libanska sela da se evakuišu u područja sjeverno od rijeke Awali, koja teče iz zapadne doline Bekaa u Mediteran.
U naredbi, prenesenoj putem vojnog saopštenja, spominju se sela u južnom Libanu koja su nedavno bila meta izraelskih napada, od kojih su mnoga već gotovo prazna.
Izraelska vojska je navela da su evakuacije bile neophodne radi sigurnosti stanovnika zbog pojačanih aktivnosti Hezbollaha, tvrdeći da grupa koristi lokacije za prikrivanje oružja i pokretanje napada na Izrael. Hezbollah poriče da je skrivao svoje oružje među civilima.
Sukob između Izraela i Hezbollaha, koji je izbio prije godinu dana, kada je teroristička grupa koju je podržao Iran, počela je lansirati rakete na sjeverni Izrael u znak podrške Hamasu na početku rata u Gazi, dramatično je eskalirao u posljednjih mjesec dana.
Intenzivirani izraelski napadi u južnom Libanu, dolini Bekaa i južnim predgrađima Bejruta protjerali su 1,2 miliona ljudi iz svojih domova od 23. septembra, navodi libanska vlada.
Ured Ujedinjenih naroda za koordinaciju humanitarnih poslova saopštio je u subotu da je više Libanonaca sada raseljeno nego tokom posljednjeg velikog rata između Izraela i Hezbollaha 2006. godine, kada je oko milion pobjeglo iz svojih domova.
Hezbollah udara na Izrael
Hezbollah je saopštio da je u subotu ispalio salvu projektila na izraelsku vojnu bazu, dok su se izraelske trupe borile protiv militanata u Libanu i Gazi na Yom Kippur, najsvetiji dan u jevrejskom kalendaru.
Gradovi širom Izraela bili su tihi sa zatvorenim pijacama, zaustavljenim letovima i zaustavljenim javnim prevozom dok su Jevreji postili i molili na Dan pomirenja.
Ali dok je zemlja u ratu protiv Hezbollaha i Hamasa, trupe su ostale uključene u borbu na sjevernim i južnim granicama usred bure kritika zbog ranjavanja četiri mirovnjaka UN-a u Libanu.
Hezbollah, koji je od početka rata u Libanu izgubio svog lidera i dugu listu ključnih komandanata, u subotu je rekao da je raketama pogodio vojnu bazu južno od grada Haife.
Borci Hezbollaha "gađali su tamošnju fabriku eksploziva salvom projektila", navodi grupa u saopćenju.
Sirene za vazdušni napad oglasile su se u subotu na sjeveru Izraela, a izraelska vojska je saopštila da je presrela projektil ispaljen iz Libana.
U satima uoči Yom Kippura, Izrael se suočio sa ozbiljnom diplomatskom reakcijom zbog, "udara" na mirovni položaj Ujedinjenih naroda u Libanu.
Dvojica šrilankanskih mirovnjaka su povrijeđena u drugom takvom incidentu u dva dana, saopštila je u petak misija UNIFIL.
Vojska je saopštila da su izraelski vojnici odgovorili vatrom na "neposrednu prijetnju" oko 50 metara od punkta UNIFIL-a.
Dok se Izrael suočio sa horom osude od strane šefa UN-a Antonija Gutereša, zapadnih saveznika i drugih, vojska je obećala da će izvršiti "temeljitu istragu".
'Namjerno ciljano'
Mirovne snage UNIFIL-a u Libanu našle su se na prvoj liniji rata između Izraela i Hezbollaha, u kojem je od 23. septembra poginulo više od 1.200 ljudi u Libanu, prema podacima AFP-a prema podacima libanskog ministarstva zdravlja.
Četiri mirovnjaka su povrijeđena, uključujući dva Indonežana koji su povrijeđeni u četvrtak kada je izraelski tenk pucao na njihovu karaulu, prema UNIFIL-u.
Sean Clancy, načelnik štaba irske vojske, rekao je da ne vjeruje u izraelsko objašnjenje incidenta u petak.
"Dakle, iz vojne perspektive, ovo nije slučajan čin", rekao je Clancy, čija zemlja ima trupe u UNIFIL-u.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da vjeruje da su mirovne snage UN-a "namjerno gađane".
Guterres je osudio paljbu kao "nepodnošljivo" i "kršenje međunarodnog humanitarnog prava", dok je britanska vlada rekla da je "zaprepašćena".
Američki predsjednik Joe Biden rekao je u petak da "apsolutno" traži od Izraela da prestane pucati na mirovne snage UN-a.
Incidenti su se dogodili nakon više od dvije sedmice rata Izraela s Hezbollahom u Libanu koji podržava Iran, u kojem su izraelski ratni avioni izvodili opsežne napade i slali kopnene trupe preko granice.
Diplomatski napori da se pregovara o prekidu borbi do sada su propali, ali je libanonski premijer Najib Mikati rekao da će njegova vlada zatražiti od Vijeća sigurnosti UN-a da izda novu rezoluciju kojom se poziva na "potpuni i trenutni prekid vatre".
Libanska vojska je u petak saopćila da su u izraelskom napadu na jedan od njegovih položaja u južnom Libanu poginula dva vojnika.
Odmazda za iranski raketni napad
Nakon praznika Yom Kippura, pažnja će se vjerovatno ponovo okrenuti očekivanoj odmazdi Iranu, koji je 1. oktobra ispalio oko 200 projektila na Izrael.
Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant obećao je ove sedmice da će odgovor njegove zemlje biti "smrtonosan, precizan i iznenađujući", a Bidenova administracija se zalagala za "proporcionalan" odgovor koji neće dovesti region u širi rat.
Biden je pozvao Izrael da izbjegava udare na iranska nuklearna postrojenja ili energetsku infrastrukturu.
Hezbollah koji finansira Iran počeo je pucati na Izrael u znak podrške svom palestinskom savezniku Hamasu nakon napada na Izrael 7. oktobra 2023., koji je rezultirao smrću 1.206 ljudi, većinom civila, prema podacima AFP-a zasnovanom na zvaničnim izraelskim podacima. Brojka uključuje taoce ubijene u zatočeništvu.
Izraelska vojna kampanja neposredno nakon napada izazvala je devastaciju u Gazi i, prema podacima Ministarstva zdravlja na teritoriji kojom upravlja Hamas, ubila je 42.126 ljudi, većinom civila.
