Linkovi

Top priča BiH

Vlasti zažmirile na nepropisni vidikovac

Grad Sarajevo gradi poslovno-ugostiteljski objekat na zaštićenom dijelu planine Trebević, iako je riječ o području na kojem je takva gradnja zabranjena.

Samo desetak minuta vožnje žičarom dijeli građane i goste Sarajeva od mira u šumama planine Trebević. U restoranu „Vidikovac“ na kraju žičare posjetioci su decenijama uživali u bajkovitom pogledu na grad. Ovaj objekat je uništen u ratu, a prošle godine je Grad Sarajevo počeo njegovu obnovu, vrijednu više od pet miliona maraka. Međutim, na mjestu omanjeg restorana uskoro će biti izgrađen sedam puta veći poslovno-ugostiteljski objekat.

Tu je zabranjena gradnja novih objekata, a postojeći se mogu rekonstruisati samo u jednakim dimenzijama jer je riječ o zaštićenom području na kojem žive rijetke biljne i životinjske vrste. Uprkos tome, općinske vlasti su izdale dozvole za gradnju.

Inspekcija je utvrdila da investitor ima sve dozvole, ali nije provjeravala da li su one izdate u skladu sa propisima.

Mimo Plana upravljanja

Nakon obnove Sarajevske žičare rukovodstvo glavnog grada Bosne i Hercegovine (BiH) je počelo sa uređenjem prostora u blizini njene stanice na Trebeviću, na 1.163 metra nadmorske visine.

Na poziv Grada Sarajevo arhitektonski biro „StudioArh“ je projektovao trospratni ugostiteljsko-turistički objekat od preko dvije hiljade kvadrata koji se gradi na mjestu starog restorana. Od starog objekta, čija je površina bila svega 275 kvadrata, zadržani su plato i podzid na padini.

Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović, kojem je povjeren posao prikupljanja dozvola, kaže da veličina starog restorana nije relevantna za proceduru izdavanja dozvola za novi objekat: “Mislio sam da je negdje oko 700 kvadrata bio prijeratni. 275 kvadrata, ja moram biti brutalno iskren, bi bio smiješan objekat u odnosu na već obnovljenu Trebevićku žičaru“.

Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović kaže da je najvažnije da je objekat u granicama građevinske parcele sa uređenim vlasništvom i da mu se “ne dopada negativna percepcija novinara” spram gradnje objekta.
Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović kaže da je najvažnije da je objekat u granicama građevinske parcele sa uređenim vlasništvom i da mu se “ne dopada negativna percepcija novinara” spram gradnje objekta.

Međutim, prema propisima, veličina novoizgrađenog objekta je od izuzetne važnosti. U Planu upravljanja Zaštićenim područjem „Trebević“ je navedeno da je zbog očuvanja ugroženih i rijetkih vrsta potrebno ograničiti saobraćaj i proširivanje smještajnih kapaciteta te stare objekte renovirati u njihovim originalnim gabaritima.

“Zakon je definisao da gore nema gradnje, osim postojeći objekti u postojećim gabaritima“, kaže arhitekta Damir Lukić iz Kantonalnog zavoda za planiranje razvoja.

Objekat koji je u završnoj fazi izgradnje ima površinu od 2.052 kvadrata, što znači da je sedam puta veći od nekadašnjeg i zbog toga su prekršeni propisi o izgradnji na zaštićenom području.

Uprkos tome, Grad Sarajevo je kao investitor projekta dobio sve potrebne dozvole. Za to su bila potrebna i mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva te Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

Ministarstvo je poslalo dva mišljenja za mjesec dana. U prvom je navedeno da bi prilikom izgradnje trebalo poštovati gabarite i namjenu originalnog objekta. U drugom mišljenju je, međutim, konstatovano da je “planirani zamjenski objekat u granicama pripadajuće parcele” i da se kao takav može realizovati.

Zavodi su odgovorili da se, prema Planu upravljanja Zaštićenim područjem „Trebević“, restoran može obnoviti, ali onakav kakav je bio u izvornom obliku i da se njegovi kapaciteti ne smiju proširivati.

“Nismo rekli: evo, vi pa pravite. Mi smo dali naše uvjete koji su vezani s aspekta zaštite prirode i ti se uvjeti moraju ugraditi”, kaže direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva Nervin Dacić.

Direktor Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Nervin Dacić kaže da je ova ustanova preporučila da se na Trebeviću može graditi objekat kakav je bio i prije rata.
Direktor Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Nervin Dacić kaže da je ova ustanova preporučila da se na Trebeviću može graditi objekat kakav je bio i prije rata.

Međutim, to se nije desilo jer je glavna urbanistica Općine Stari Grad Alija Švraka u svojoj preporuci za izdavanje dozvola zaključila da su mišljenja zavodā i Ministarstva pozitivna, ignorišući preporuke zavoda. Ona nije htjela da govori za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Na osnovu toga je Općina Stari Grad, na čijoj se teritoriji nalazi dio zaštićenog pejzaža, do sredine 2019. godine izdala investitoru potrebne dozvole. Iz Općine Stari Grad su novinarima CIN-a odgovorili da akti zavodā nisu eksplicitno upućivali na obavezu gradnje objekta u nekadašnjim gabaritima.

“Mi smo dali mišljenje da se gore može napraviti restoran kakav je postojao prije rata i to stoji u našem aktu“, objašnjava Dacić.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka iz Stranke demokratske akcije je u junu poveo u obilazak gradilišta stranačkog šefa Bakira Izetbegovića i donedavnog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića. Izetbegović je tada novinarima rekao da ga raduje što će Sarajevo dobiti noviji i ljepši vidikovac od onog koji je porušen tokom rata.

Uzaludna pisma inspekciji

Gradonačelnik Skaka je za CIN kratko prokomentarisao da je sve urađeno prema procedurama.

“Organ uprave, kao što je Grad Sarajevo, nijedan proces ne može voditi, a da nije po zakonu“, rekao je, ne ponudivši građanima detaljnije objašnjenje. Iako je rekao da će to učiniti, iz njegovog kabineta je naknadno stiglo obrazloženje da „jednostavno nema termin“ za CIN.

Do sredine 2019. godine Grad Sarajevo je dobio potrebne dozvole i počeo gradnju novog objekta. Nekoliko mjeseci ranije je formirana Kantonalna vlada iz koje su obavijestili Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove da je Općina Stari Grad izdala dozvole za izgradnju spornog objekta u zaštićenoj zoni Trebevića.

Ministarstvo je osam puta tražilo od inspektora da izvrše nadzor i provjere zakonitost izdatih dozvola. Istovremeno, Grad su upozorili da je gradnja novog objekta zabranjena, ali se Grad na to nije osvrtao.

Nakon obilaska terena i provjere dokumenata inspekcija je zaključila da investitor ima sve dozvole koje su potrebne za gradnju. Međutim, nije ispitivala nepravilnosti u vođenju postupka niti je naložila bilo kakve mjere, vidi se iz dopisa koje joj je upućivalo Ministarstvo.

U izvještaju je inspekcija izabrala citirati drugo mišljenje Kantonalnog ministarstva – ono u kojem se samo konstatuje da se „objekat nalazi na pripadajućoj parceli“. Novinarima CIN-a nije omogućeno da razgovaraju sa inspektorima koji su kontrolisali izgradnju vidikovca.

See all News Updates of the Day

Inzko nakon donošenja zakona o zabrani negiranja genocida: Savjest mi je čista

Valentin Inzko

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, kome za dva dana prestaje mandat, izjavio je da je on "obavio posao" i da drugi treba da budu zabrinuti.

"Meni je savjest čista, pitao sam svoju savjest: šta su to evropske tekovine? Evropa je 2008. prihvatila odredbu za sve države Evrope u vezi sa genocidom. Znači, ja nisam donio odluku da je bio genocid, ko je dobio doživotne, ko su ratni zločinci, ali ja sam to pretvorio u zakon", kazao je Inzko, govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida koji je nametnuo prije par dana.

On je ocijenio da su reakcije na nametnuti zakon iz Republike Srpske "sasvim očekivane".

"Reakcije iz RS su očekivane, našao sam ovih dana puno starih časopisa, bojkot institucija iz prošlih godina. Ovaj put taj bojkot će biti takav da će se raditi u institucijama, ali da ne odlučuju", kazao je on za regionalnu N1 televiziju.

Dodao je da u augustu i septembru treba da se donese odluka o budžetu BiH, ali da ne može da proijceni da li će srpski predstavnici učestvovati u donošenju odluka.

"Na neki način, sve je u okviru očekivanog", kazao je Inzko.

Navodeći da mu je žao što odlazi iz BiH, koja je, kako je rekao, njegov drugi dom, jer je na Balkanu živio ukupno 24 godine, on je ocijenio da je "najcrnji dan" tokom njegovog mandata bio kada su strani tužioci morali napustiti BiH.

"Znao sam da će to imati strašne posljedice po pravosuđe, to je najcrnji trenutak tokom mandata. Bilo je i lijepih trenutaka. Sjećam se 2010. godine, kada smo postigli bezvizni režim za putovanje po Evropi", istakao je on.

Prema njegovim riječima, stvari u BiH bi mnogo bolje funkcionisale da je međunarodna zajednica više angažovana.

Inzko je naveo da je međunarodna zajednica ranije imala mnogo uspješnih poteza u BiH, od situacije da je konvertibilna marka najsigurnija na Balkanu, do bh. ličnih karata, koje su, u vrijeme kada su izrađene, bile najmodernije u regionu.

"BiH je tada bila u prvom planu. Međunarodna zajednica je očekivala da će poslije domaće elite to voditi. Međutim, sada imamo šta imamo. Možda će (novi Visoki predstavnik Christian) Schmidt otvoriti novo poglavlje što se tiče djelovanja", kazao je on.

Inzko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova dijela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

Inzko je rekao i da je nedopustivo da se svaki građanin u BiH ne može kandidovati za svaku poziciju, jer je to diskriminacija.

"Žao mi je svih Jevreja, Roma, manjinskih grupa, svih građana koji vole ovu zemlju, a ne mogu se kandidovati. Svako ko ima pasoš mora se moći kandidovati za svaku funkciju u BiH", kazao je Inzko.

BiH još nije sprovela presudu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojem i pripadnici "ostalih naroda", a ne samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, koji su konstitutivni narodi u toj državi, imaju pravo da se kandiduju za člana Predsjedništva BiH.

Valentin Inzko je 2009. imenovan za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i poslije 12 godina svog mandata napušta BiH.

Njega će 1. avgusta na toj funkciji naslijediti Nijemac Christian Schmidt.

Kako će se provoditi zakon o negiranju genocida?

Kako će se provoditi zakon o negiranju genocida?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:24 0:00

Inzkov Zakon o zabrani negiranja genocida stupa na snagu 28. jula

Memorijalni centar Potočari

Dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo odlazeći Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko zvanično su objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da će negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca biti kažnjivo od narednog dana, 28. jula. 

Za prekršioce Krivičnog zakona ovim se dopunama predviđa kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca do pet godina.

U odluci, koju je 23. jula donio Inzko, navodi se da izmjene i dopune Krivičnog zakona stupaju na snagu osam dana od dana objave na službenoj internet stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

U Tužilaštvu BiH, nakon Odluke visokog predstavnika, najavili su da će se u okviru predmeta pratiti objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, skupina ili udruženja, u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u BiH.

Zastupnici iz bh. entiteta Republike Srpske (RS) u utorak 27. jula iz protesta zbog nametnute Odluke započeli su bojkot rada institucija BiH.

Gordana Tadić kažnjena premještanjem sa pozicije glavne tužiteljice

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Prvostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a donijela je odluku kojom se glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić premješta na poziciju tužiteljice u toj instituciji.

Prema odluci disciplinske komisije, Tadić je počinila prekršaje "nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti" i "propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća" Zakona o VSTV BiH, navodi se u saopštenju VSTV-a.

Tadić na ovu odluku ima pravo žalbe.

Protiv Tadić je početkom aprila 2021. podnesena disciplinska tužba, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od tačke koja je teretila za ponašanje u sudu ili tužilaštvu ili izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije a koja se, kako je ranije saopćeno, odnosi na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Tadić je, prema tužbenom zahtjevu, prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Osim toga, Tadić je na teret još stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016., nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Ambasada SAD: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive

Ambasada SAD u Sarajevu

Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine (BiH) su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je agenciji Fena iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, prenosi Radio Slobodna Evropa.

"Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela.

Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana. Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini", rečeno je Feni na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo BiH, Državna agencija za istrage i zaštitu SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG