Linkovi

Izdvojeno

Vlasti zažmirile na nepropisni vidikovac

Grad Sarajevo gradi poslovno-ugostiteljski objekat na zaštićenom dijelu planine Trebević, iako je riječ o području na kojem je takva gradnja zabranjena.

Samo desetak minuta vožnje žičarom dijeli građane i goste Sarajeva od mira u šumama planine Trebević. U restoranu „Vidikovac“ na kraju žičare posjetioci su decenijama uživali u bajkovitom pogledu na grad. Ovaj objekat je uništen u ratu, a prošle godine je Grad Sarajevo počeo njegovu obnovu, vrijednu više od pet miliona maraka. Međutim, na mjestu omanjeg restorana uskoro će biti izgrađen sedam puta veći poslovno-ugostiteljski objekat.

Tu je zabranjena gradnja novih objekata, a postojeći se mogu rekonstruisati samo u jednakim dimenzijama jer je riječ o zaštićenom području na kojem žive rijetke biljne i životinjske vrste. Uprkos tome, općinske vlasti su izdale dozvole za gradnju.

Inspekcija je utvrdila da investitor ima sve dozvole, ali nije provjeravala da li su one izdate u skladu sa propisima.

Mimo Plana upravljanja

Nakon obnove Sarajevske žičare rukovodstvo glavnog grada Bosne i Hercegovine (BiH) je počelo sa uređenjem prostora u blizini njene stanice na Trebeviću, na 1.163 metra nadmorske visine.

Na poziv Grada Sarajevo arhitektonski biro „StudioArh“ je projektovao trospratni ugostiteljsko-turistički objekat od preko dvije hiljade kvadrata koji se gradi na mjestu starog restorana. Od starog objekta, čija je površina bila svega 275 kvadrata, zadržani su plato i podzid na padini.

Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović, kojem je povjeren posao prikupljanja dozvola, kaže da veličina starog restorana nije relevantna za proceduru izdavanja dozvola za novi objekat: “Mislio sam da je negdje oko 700 kvadrata bio prijeratni. 275 kvadrata, ja moram biti brutalno iskren, bi bio smiješan objekat u odnosu na već obnovljenu Trebevićku žičaru“.

Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović kaže da je najvažnije da je objekat u granicama građevinske parcele sa uređenim vlasništvom i da mu se “ne dopada negativna percepcija novinara” spram gradnje objekta.
Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović kaže da je najvažnije da je objekat u granicama građevinske parcele sa uređenim vlasništvom i da mu se “ne dopada negativna percepcija novinara” spram gradnje objekta.

Međutim, prema propisima, veličina novoizgrađenog objekta je od izuzetne važnosti. U Planu upravljanja Zaštićenim područjem „Trebević“ je navedeno da je zbog očuvanja ugroženih i rijetkih vrsta potrebno ograničiti saobraćaj i proširivanje smještajnih kapaciteta te stare objekte renovirati u njihovim originalnim gabaritima.

“Zakon je definisao da gore nema gradnje, osim postojeći objekti u postojećim gabaritima“, kaže arhitekta Damir Lukić iz Kantonalnog zavoda za planiranje razvoja.

Objekat koji je u završnoj fazi izgradnje ima površinu od 2.052 kvadrata, što znači da je sedam puta veći od nekadašnjeg i zbog toga su prekršeni propisi o izgradnji na zaštićenom području.

Uprkos tome, Grad Sarajevo je kao investitor projekta dobio sve potrebne dozvole. Za to su bila potrebna i mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva te Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

Ministarstvo je poslalo dva mišljenja za mjesec dana. U prvom je navedeno da bi prilikom izgradnje trebalo poštovati gabarite i namjenu originalnog objekta. U drugom mišljenju je, međutim, konstatovano da je “planirani zamjenski objekat u granicama pripadajuće parcele” i da se kao takav može realizovati.

Zavodi su odgovorili da se, prema Planu upravljanja Zaštićenim područjem „Trebević“, restoran može obnoviti, ali onakav kakav je bio u izvornom obliku i da se njegovi kapaciteti ne smiju proširivati.

“Nismo rekli: evo, vi pa pravite. Mi smo dali naše uvjete koji su vezani s aspekta zaštite prirode i ti se uvjeti moraju ugraditi”, kaže direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva Nervin Dacić.

Direktor Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Nervin Dacić kaže da je ova ustanova preporučila da se na Trebeviću može graditi objekat kakav je bio i prije rata.
Direktor Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Nervin Dacić kaže da je ova ustanova preporučila da se na Trebeviću može graditi objekat kakav je bio i prije rata.

Međutim, to se nije desilo jer je glavna urbanistica Općine Stari Grad Alija Švraka u svojoj preporuci za izdavanje dozvola zaključila da su mišljenja zavodā i Ministarstva pozitivna, ignorišući preporuke zavoda. Ona nije htjela da govori za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Na osnovu toga je Općina Stari Grad, na čijoj se teritoriji nalazi dio zaštićenog pejzaža, do sredine 2019. godine izdala investitoru potrebne dozvole. Iz Općine Stari Grad su novinarima CIN-a odgovorili da akti zavodā nisu eksplicitno upućivali na obavezu gradnje objekta u nekadašnjim gabaritima.

“Mi smo dali mišljenje da se gore može napraviti restoran kakav je postojao prije rata i to stoji u našem aktu“, objašnjava Dacić.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka iz Stranke demokratske akcije je u junu poveo u obilazak gradilišta stranačkog šefa Bakira Izetbegovića i donedavnog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića. Izetbegović je tada novinarima rekao da ga raduje što će Sarajevo dobiti noviji i ljepši vidikovac od onog koji je porušen tokom rata.

Uzaludna pisma inspekciji

Gradonačelnik Skaka je za CIN kratko prokomentarisao da je sve urađeno prema procedurama.

“Organ uprave, kao što je Grad Sarajevo, nijedan proces ne može voditi, a da nije po zakonu“, rekao je, ne ponudivši građanima detaljnije objašnjenje. Iako je rekao da će to učiniti, iz njegovog kabineta je naknadno stiglo obrazloženje da „jednostavno nema termin“ za CIN.

Do sredine 2019. godine Grad Sarajevo je dobio potrebne dozvole i počeo gradnju novog objekta. Nekoliko mjeseci ranije je formirana Kantonalna vlada iz koje su obavijestili Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove da je Općina Stari Grad izdala dozvole za izgradnju spornog objekta u zaštićenoj zoni Trebevića.

Ministarstvo je osam puta tražilo od inspektora da izvrše nadzor i provjere zakonitost izdatih dozvola. Istovremeno, Grad su upozorili da je gradnja novog objekta zabranjena, ali se Grad na to nije osvrtao.

Nakon obilaska terena i provjere dokumenata inspekcija je zaključila da investitor ima sve dozvole koje su potrebne za gradnju. Međutim, nije ispitivala nepravilnosti u vođenju postupka niti je naložila bilo kakve mjere, vidi se iz dopisa koje joj je upućivalo Ministarstvo.

U izvještaju je inspekcija izabrala citirati drugo mišljenje Kantonalnog ministarstva – ono u kojem se samo konstatuje da se „objekat nalazi na pripadajućoj parceli“. Novinarima CIN-a nije omogućeno da razgovaraju sa inspektorima koji su kontrolisali izgradnju vidikovca.

See all News Updates of the Day

Turska i Sirija: Mnogo žrtava, premalo vremena

Pokrivena tijela nakon zemljotresa u provinciji Hatay, Turska, 7. februar 2023. (REUTERS/Umit Bektas)

Spasilački timovi su tokom noći tragali za ljudima ispod ruševina zgrada u Turskoj i Siriji nakon katastrofalnog potresa u kojem je poginulo više od 8.000, a njihov sumorni zadatak povremeno je bio isprekidan radošću pronalaska nekog još živog.

Turska agencija za upravljanje katastrofama saopćila je da je broj poginulih u zemlji porastao na 6.234. Prijavljeno je više od 8.000 smrtnih slučajeva, uključujući i one iz susjedne Sirije.

Turska sada ima oko 60.000 humanitarnog osoblja u zoni pogođenoj zemljotresom, ali s obzirom na razaranja koja su tako rasprostranjena, mnogi još uvijek čekaju pomoć.


Gotovo dva dana nakon što je zemljotres jačine 7,8 stepeni Richterove skale pogodio jugoistočnu Tursku i sjever Sirije, spasioci su izvukli trogodišnjeg dječaka Arifa Kaana ispod ruševina srušene stambene zgrade u Kahramanmarasu, gradu nedaleko od epicentra.

Dječakov otac, Ertugrul Kisi, koji je i ranije spašen, jecao je dok su njegovog sina izvlačili i prenosili u kola hitne pomoći.

Timovi za potragu iz više od dvadeset zemalja pridružili su se turskom osoblju za hitne slučajeve.

U Siriji, potres je srušio hiljade zgrada i doveo još veće bijede u regionu pogođenom 12-godišnjim građanskim ratom i izbjegličkom krizom.

Djevojčica, koja je rođena ispod ruševina uzrokovanih zemljotresom koji je pogodio Siriju i Tursku, smještena inkubator u dječjoj bolnici u gradu Afrin, provincija Alep, Sirija.
Djevojčica, koja je rođena ispod ruševina uzrokovanih zemljotresom koji je pogodio Siriju i Tursku, smještena inkubator u dječjoj bolnici u gradu Afrin, provincija Alep, Sirija.

U ponedjeljak poslijepodne u gradu na sjeverozapadu Sirije, stanovnici su pronašli uplakano novorođenče koje je još pupčanom vrpcom povezano s njenom preminulom majkom. Beba je jedini član njene porodice koja je preživjela urušavanje zgrade u gradiću Jinderis, rekli su rođaci za AP.

Turska je dom milionima izbjeglica iz rata. Pogođeno područje u Siriji podijeljeno je između teritorije pod kontrolom vlade i posljednje enklave u zemlji koju drži opozicija, gdje se milioni oslanjaju na humanitarnu pomoć.

Čak 23 miliona ljudi moglo bi biti pogođeno u području zemljotresa, rekao je Adelheid Marschang, viši službenik za hitne slučajeve Svjetske zdravstvene organizacije.

Mnogi preživjeli u Turskoj morali su spavati u automobilima, napolju ili u vladinim skloništima.

"Nemamo šator, nemamo peć za grijanje, nemamo ništa. Naša djeca su u lošem stanju. Svi smo mokri pod kišom, a naša deca su na hladnoći", rekao je Aysan Kurt, 27, za AP. "Nismo umrli od gladi ili zemljotresa, ali ćemo umrijeti smrzavajući se od hladnoće."

Erdogan je rekao da je pogođeno 13 od 85 miliona ljudi u zemlji i proglasio je vanredno stanje u 10 provincija. Više od 8.000 ljudi izvučeno je iz ruševina u Turskoj, a oko 380.000 se sklonilo u vladina skloništa ili hotele, saopštile su vlasti.

Ljudi sjede na ruševinama u Alepu, Sirija, utorak, 7. februara 2023.
Ljudi sjede na ruševinama u Alepu, Sirija, utorak, 7. februara 2023.

U Siriji, napori za pružanje pomoći otežani su ratom koji je u toku i izolacijom regije koju drže pobunjenici duž granice, a koja je okružena vladinim snagama koje podržava Rusija. Sirija je pod zapadnim sankcijama povezanim s ratom.

Ujedinjene nacije su saopćile da "istražuju sve puteve" kako bi snabdile sjeverozapad koji drže pobunjenici.

Pored hiljada ubijenih u Turskoj, još 37.011 je povrijeđeno.


Broj mrtvih u područjima Sirije pod kontrolom vlade popeo se na 812, a povrijeđeno je oko 1.400, navodi Ministarstvo zdravlja. Najmanje 1.020 ljudi poginulo je na sjeverozapadu koji drže pobunjenici, prema podacima dobrovoljaca Bijeli šljemovi, a više od 2.300 je ranjeno.

Region se nalazi na vrhu glavnih linija rasjeda i česti su zemljotresi. Oko 18.000 poginulo je u slično snažnim potresima koji su pogodili sjeverozapadnu Tursku 1999. godine

Republikanska istraga protiv Bidenove administracije

Republikanska istraga protiv Bidenove administracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:44 0:00

Republikanci u Zastupničkom domu su vodili kampanju sa obećanjem da će provesti istragu Bidenove administracije Naša kongresna dopisnica Katherine Gypson izvještava o njihovim zabrinutostima u pogledu imigracije, političkog favoritizma i odnošenja prema povjerljivim dokumentima.

Anketa: Biden 2024? Većina demokrata kaže - ne, hvala

Američki predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris.

Većina demokrata u ovom trenutku misli da je jedan mandat dovoljan za predsjednika Joea Bidena, uprkos njegovim najavama da planira da se ponovo kandiduje 2024.

Prema rezultatima nove ankete koju su sproveli agencija Associated Press i NORC Centar za istraživanje javnog mnijenja, samo 37% registrovanih demokrata želi da se Biden kandiduje za drugi mandat, što je pad od 52% u odnosu na nedjelje uoči izbora na sredini njegovog mandata.

Dok Biden ističe svoje uspjehe u usvajanju zakona u Kongresu, kao i svoju sposobnost upravljanja zemljom, anketa pokazuje da mu relativno mali broj odraslih Amerikanaca daje visoke ocjene u tim kategorijama. Razgovori sa ispitanicima pokazuju da mnogi vjeruju da godine predstavljaju problem za 80-godišnjeg Bidena. Mnogi se fokusiraju na njegov kašalj, usporeni hod i gafove, i ukazuju da najstresniji posao na svijetu vjerovatno više odgovara nekoj mlađoj osobi.

"Iskreno, mislim da bi bio suviše star", ocjenjuje 37-godišnja Sarah Overman, demokrata koja radi u prosvjetnom sektoru u Raleighu u Sjevernoj Karolini. "Potreban nam je neko mlađi na tom položaju."

Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.
Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.

Govor o stanju nacije, koji će održati u utorak, biće prilika za Bidena da odgovori na osnovne sumnje o svojim kapacitetima da upravlja zemljom. Predsjednik se ranije snažno oslanjao na svoje iskustvo i dosadašnje rezultate kako bi dokazao da je više nego spreman za nove izazove. Kada mu je postavljano pitanje da li može da se, u svojim godinama, nosi sa odgovornim zadacima predsjedničkog položaja, često je odgovarao kao da prihvata izazov: "Samo me gledajte".

Demokratski kandidati su imali bolje rezultate od očekivanih na izborima za članove Kongresa, guvernere i druge položaje, održanim na sredini predsjednikovog mandata, što ide u prilog Bidenovoj poruci da brani demokratiju i nastoji da poboljša položaj srednje klase. Demokrate su povećale kontrolu u Senatu za jedno mjesto - i izgubile većinu u Predstavničkom domu ali su zadržale mnogo više mjesta nego što se očekivalo, pošto se na osnovu istorijskih trendova očekivao "republikanski talas."

U cjelini, 41% demokrata pozitivno ocjenjuje Bidenov rad na mjestu predsjednika, pokazala je anketa, što je slično njegovom rejtingu s kraja prošle godine. Većina demokrata i dalje odobrava njegov rad, ali je želja da ga vide da se kandiduje za drugi mandat opala. Samo 22% odraslih Amerikanaca iz Demokratske partije smatra da bi on trebalo da se ponovo kandiduje, što je pad u odnosu na 29% onih koji su se tako izjasnili prije prošlogodišnjih kongresnih izbora.

Čini se da najveći procenat anketiranih koji se protive Bidenovoj novoj kandidaturi dolazi iz grupe mlađih demokrata. Među demokratama starijim od 45 godina, 49% ih smatra da bi Biden trebalo da se kandiduje za još jedan predsjednički mandat, dok je 58% njih imalo takvo mišljenje u oktobru. Međutim, među onima mlađim od 45 godina, 23% sada smatra da bi Biden trebalo da se takmiči za reizbor, dok je čak 45% njih imalo takav stav prije novembarskih izbora.

Linda Lockwood, demokrata i penzionerka iz Kansas Cityja, kaže da je ne brinu Bidenove godine.

"Po mom mišljenju, on je u prilično dobroj formi, i to vam kaže jedna 76-godišnja žena", ističe Lockwood. "Treba da malo pažljivije silazite niz stepenice kako starite, ali vam mozak i dalje radi, to je najvažnije."

Biden je već najstariji predsjednik u američkoj historiji, a ako bi odslužio punih osam godina u dva mandata imao bi 86 godina. Njegovi radni dani su često veoma dugi, mora da satima stoji na nogama i da se sjeća imena stranaca sa kojima se upoznao na putovanjima po zemlji, koji žele da sa njim podijele svoje životne priče.

Pa ipak, Biden je političar na nacionalnoj sceni već pola vijeka, nakon što je prvi put izabran za senatora iz države Delaware 1972. Trenuci kada djeluje izgubljeno na bini ili pravi lapsuse tokom držanja govora nekad privlače više pažnje od njegove politike.

Gostujući u programu kablovske mreže CNN u nedjelju, sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg, koji je bio kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020. godine, priznaje da "generacijski argumenti mogu biti jaki."

Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.
Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.

"Međutim, najjači argument od svih su - rezultati", rekao je 41-godišnji Buttigieg. "I ne možite osporiti, bar vjerujem da ne možete da ozbiljno dovedete u pitanje, da li je dobro što smo otvorili 12 miliona novih radnih mjesta za vrijeme ovog predsjednika."

Birači kao što je 35-godišnji Ross Truckey, pažljivo posmatraju predsjednika. Advokat iz Michigana, Truckey nije glasao za Bidena, niti za republikanca Donalda Trumpa 2020. Smatra da je Biden najnoviji u nizu "predsjednika ispod prosjeka".

"Njegove godine a možda i mentalne sposobnosti nisu ono što bih očekivao od lidera naše zemlje", kaže on. "Ponekad djeluje kao starac čije je vrijeme prošlo. Nekada mi ga je malo i žao kada ga guraju da se obraća masama građana."

Biden je u svojim govorima više puta naglasio da je ključno da javnost ima kompletnu sliku o tome šta njegova administracija radi. Ukazuje na četiri velike pobjede u zakonodavstvu - pakete pomoći pogođenima pandemijom, dvostranački zakon o infrastsrukturi, zakon o povećanju proizvodnje poluprovodnika u zemlji, te zakon o porezima i potrošnji koji će pomoći da se odgovori na problem klimatskih promjena, i poboljša rad američke Poreske službe.

Pa ipak, samo 13% građana ima veće povjerenje u Bidenove sposobnosti da ostvari velike političke ciljeve, što možda odražava činjenicu da će predsjednik sada morati da sarađuje sa republikanskom većinom u Predstavničkom domu koja želi da smanji potrošnju u zamjenu za podizanje vladine granice zaduživanja.

Anketa također pokazuje da samo 23% odraslih Amerikanaca ima "veliko" povjerenje u Bidenovu sposobnost da efikasno upravlja Bijelom kućom. Taj broj se smanjio u odnosu na prošlogodišnjih 28%, i znatno je niži od 44% iz perioda prije dvije godine, neposredno nakon što je Biden stupio na položaj.

Samo 21% anketiranih ima povjerenje u Bidenove sposobnosti da rješava krizne situacije, što je manji pad u odnosu na 26% iz marta.

Anketom je obuhvaćeno 1.068 ispitanika u periodu od 26. do 30. januara, na osnovu slučajnog uzorka iz grupe ispitanika koja je napravljena tako da bude reprezentativna za cijelu američku populaciju.

update

Najmanje 7.200 poginulih u zemljotresu u Turskoj i Siriji

Ekipe hitne pomoći traže ljude u ruševinama srušene zgrade u Adani, južna Turska, utorak, 7. februara 2023.

Spasilačke ekipe u Turskoj i Siriji rade na pronalaženju preživjelih koji su zatrpani u ruševinama zgrada nakon snažnih potresa koji su u ponedjeljak pogodili regiju i u kojima je poginulo više od 7.200 ljudi.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan proglasio je vanredno stanje u 10 provincija koje su razorene u zemljotresu, koje će trajati tri mjeseca.

Nakon noći u kojoj su temperature pale blizu nule, utorak je donio još potresa duž granice između dvije zemlje.

Aleppo, Sirija, 7. februar.
Aleppo, Sirija, 7. februar.

Turska agencija za hitne slučajeve saopćila je da provodi operacije cestom i zrakom kako bi dopremila zalihe i posadu u područja pogođena zemljotresima.

Na zakrčenom, snježnom putu između gradova Kiršehir i Kajseri, Glas Amerike Turske razgovarao je sa ljudima koji su bili na putu ka pogođenom području uz pomoć.

Jedan od njih je za Glas Amerike rekao da je njegov kamion prevozio ćebad i hranu.

„Učinićemo sve što je potrebno”, rekao je.

Gaziantep, Turska, 7. februar.
Gaziantep, Turska, 7. februar.

Sve je veći broj drugih vlada i agencija za pomoć koje su poslale timove i resurse u region.

Desetine zemalja iz cijelog svijeta šalju spasilačke jedinice i pomoć Turskoj i Siriji, nakon razornog zemljotresa u kom su poginule hiljade ljudi.

Pomoć stiže iz Indije, Ukrajine, Rusije, SAD, Tajvana, Meksika, EU, Njemačke, Japana, Rusije, Rumunije....

Američki državni sekretar Antony Blinken telefonom je razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom i obećao mu svu podršku SAD.

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je da je su u pogođeno područje poslata dva američka spasilačka tima sa 79 pripadnika.

Timove za spašavanje planira poslati i BiH. Ministar odbrane Zukan Helez je rekao kako će poslati Predsjedništvu BiH prijedlog za slanje specijalističkih timova Oružanih snaga BiH u Tursku. Svoje ekipe će poslati i entitetske civilne zaštite, kao i gorske službe.

Humanitarna organizacija Pomozi otvorila je humanitarni broj za Tursku i Siriju i tako prikupila 250.000 maraka pomoći.

„Sa ostalim pristiglim i donacijama koje su nam najavili naši stalni donatori i kompanije ukupna vrijednost sredstava za pomoć Turskoj i Siriji iznosi oko 500.000 KM”, kažu iz ove organizacije.

Epicentar potresa prije zore u ponedjeljak bio je u blizini Gaziantepa, blizu tursko-sirijske granice, a poslijepodne ga je pratio odvojeni zemljotres jačine 7,5 stepeni na oko 100 kilometara sjeverno.


Erdogan je proglasio je sedmodnevnu žalost.

Awale Ahmed Darfa, somalijski student u Gaziantepu gdje je bio epicentar, rekao je za VOA Somali: „Snažan zemljotres pogodio je dok smo spavali... Situacija je vrlo brzo postala kritična. Čuli smo krike, plač i ljude koji su trčali. Zgrade su se tresle kao da su ih potresli džini. Svi su trčali tamo gdje su mislili da će biti sigurni.”

On je dodao: „Sada smo napolju pošto smo napustili svoje domove oko 4 sata ujutro. Postoji problem što smo napolju – kiša je, hladno, vjetrovito, a mi ne nosimo zaštitnu odjeću. Napolju svi nose ono što su nosili na spavanju. Neki ljudi nemaju cipele. Rekli su nam da se ne možemo vratiti u zgrade zbog straha [od naknadnih potresa]. Ovdje je katastrofa.”


Turska se nalazi u jednoj od najaktivnijih zona potresa na svijetu.
Godine 1999. poginulo je 17.000 ljudi u potresu jačine 7,4 stupnja po Richteru — najgorem koji je pogodio Tursku u posljednjih nekoliko desetljeća — pogodio je kraj Duzcea, na sjeverozapadu zemlje.

U oktobru 2022. potres magnitude 7,0 pogodio je Egejsko more, usmrtivši 116 ljudi. Sve osim dvije žrtve bile su u Izmiru u Turskoj.

Neke informacije su stigle od AP-a, AFP-a, Reutersa, Radija Slobodna Evropa.

Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa

Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Nadira Beširović-Ilgar iz Udruženja Bošnjakinja u Turskoj "Zambak", koja živi u Ankari, govorila je za Glas Amerike o iskustvima današnjih zemljotresa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG