Linkovi

Izdvojeno

Vlasti zažmirile na nepropisni vidikovac

Grad Sarajevo gradi poslovno-ugostiteljski objekat na zaštićenom dijelu planine Trebević, iako je riječ o području na kojem je takva gradnja zabranjena.

Samo desetak minuta vožnje žičarom dijeli građane i goste Sarajeva od mira u šumama planine Trebević. U restoranu „Vidikovac“ na kraju žičare posjetioci su decenijama uživali u bajkovitom pogledu na grad. Ovaj objekat je uništen u ratu, a prošle godine je Grad Sarajevo počeo njegovu obnovu, vrijednu više od pet miliona maraka. Međutim, na mjestu omanjeg restorana uskoro će biti izgrađen sedam puta veći poslovno-ugostiteljski objekat.

Tu je zabranjena gradnja novih objekata, a postojeći se mogu rekonstruisati samo u jednakim dimenzijama jer je riječ o zaštićenom području na kojem žive rijetke biljne i životinjske vrste. Uprkos tome, općinske vlasti su izdale dozvole za gradnju.

Inspekcija je utvrdila da investitor ima sve dozvole, ali nije provjeravala da li su one izdate u skladu sa propisima.

Mimo Plana upravljanja

Nakon obnove Sarajevske žičare rukovodstvo glavnog grada Bosne i Hercegovine (BiH) je počelo sa uređenjem prostora u blizini njene stanice na Trebeviću, na 1.163 metra nadmorske visine.

Na poziv Grada Sarajevo arhitektonski biro „StudioArh“ je projektovao trospratni ugostiteljsko-turistički objekat od preko dvije hiljade kvadrata koji se gradi na mjestu starog restorana. Od starog objekta, čija je površina bila svega 275 kvadrata, zadržani su plato i podzid na padini.

Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović, kojem je povjeren posao prikupljanja dozvola, kaže da veličina starog restorana nije relevantna za proceduru izdavanja dozvola za novi objekat: “Mislio sam da je negdje oko 700 kvadrata bio prijeratni. 275 kvadrata, ja moram biti brutalno iskren, bi bio smiješan objekat u odnosu na već obnovljenu Trebevićku žičaru“.

Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović kaže da je najvažnije da je objekat u granicama građevinske parcele sa uređenim vlasništvom i da mu se “ne dopada negativna percepcija novinara” spram gradnje objekta.
Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović kaže da je najvažnije da je objekat u granicama građevinske parcele sa uređenim vlasništvom i da mu se “ne dopada negativna percepcija novinara” spram gradnje objekta.

Međutim, prema propisima, veličina novoizgrađenog objekta je od izuzetne važnosti. U Planu upravljanja Zaštićenim područjem „Trebević“ je navedeno da je zbog očuvanja ugroženih i rijetkih vrsta potrebno ograničiti saobraćaj i proširivanje smještajnih kapaciteta te stare objekte renovirati u njihovim originalnim gabaritima.

“Zakon je definisao da gore nema gradnje, osim postojeći objekti u postojećim gabaritima“, kaže arhitekta Damir Lukić iz Kantonalnog zavoda za planiranje razvoja.

Objekat koji je u završnoj fazi izgradnje ima površinu od 2.052 kvadrata, što znači da je sedam puta veći od nekadašnjeg i zbog toga su prekršeni propisi o izgradnji na zaštićenom području.

Uprkos tome, Grad Sarajevo je kao investitor projekta dobio sve potrebne dozvole. Za to su bila potrebna i mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva te Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

Ministarstvo je poslalo dva mišljenja za mjesec dana. U prvom je navedeno da bi prilikom izgradnje trebalo poštovati gabarite i namjenu originalnog objekta. U drugom mišljenju je, međutim, konstatovano da je “planirani zamjenski objekat u granicama pripadajuće parcele” i da se kao takav može realizovati.

Zavodi su odgovorili da se, prema Planu upravljanja Zaštićenim područjem „Trebević“, restoran može obnoviti, ali onakav kakav je bio u izvornom obliku i da se njegovi kapaciteti ne smiju proširivati.

“Nismo rekli: evo, vi pa pravite. Mi smo dali naše uvjete koji su vezani s aspekta zaštite prirode i ti se uvjeti moraju ugraditi”, kaže direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva Nervin Dacić.

Direktor Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Nervin Dacić kaže da je ova ustanova preporučila da se na Trebeviću može graditi objekat kakav je bio i prije rata.
Direktor Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Nervin Dacić kaže da je ova ustanova preporučila da se na Trebeviću može graditi objekat kakav je bio i prije rata.

Međutim, to se nije desilo jer je glavna urbanistica Općine Stari Grad Alija Švraka u svojoj preporuci za izdavanje dozvola zaključila da su mišljenja zavodā i Ministarstva pozitivna, ignorišući preporuke zavoda. Ona nije htjela da govori za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Na osnovu toga je Općina Stari Grad, na čijoj se teritoriji nalazi dio zaštićenog pejzaža, do sredine 2019. godine izdala investitoru potrebne dozvole. Iz Općine Stari Grad su novinarima CIN-a odgovorili da akti zavodā nisu eksplicitno upućivali na obavezu gradnje objekta u nekadašnjim gabaritima.

“Mi smo dali mišljenje da se gore može napraviti restoran kakav je postojao prije rata i to stoji u našem aktu“, objašnjava Dacić.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka iz Stranke demokratske akcije je u junu poveo u obilazak gradilišta stranačkog šefa Bakira Izetbegovića i donedavnog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića. Izetbegović je tada novinarima rekao da ga raduje što će Sarajevo dobiti noviji i ljepši vidikovac od onog koji je porušen tokom rata.

Uzaludna pisma inspekciji

Gradonačelnik Skaka je za CIN kratko prokomentarisao da je sve urađeno prema procedurama.

“Organ uprave, kao što je Grad Sarajevo, nijedan proces ne može voditi, a da nije po zakonu“, rekao je, ne ponudivši građanima detaljnije objašnjenje. Iako je rekao da će to učiniti, iz njegovog kabineta je naknadno stiglo obrazloženje da „jednostavno nema termin“ za CIN.

Do sredine 2019. godine Grad Sarajevo je dobio potrebne dozvole i počeo gradnju novog objekta. Nekoliko mjeseci ranije je formirana Kantonalna vlada iz koje su obavijestili Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove da je Općina Stari Grad izdala dozvole za izgradnju spornog objekta u zaštićenoj zoni Trebevića.

Ministarstvo je osam puta tražilo od inspektora da izvrše nadzor i provjere zakonitost izdatih dozvola. Istovremeno, Grad su upozorili da je gradnja novog objekta zabranjena, ali se Grad na to nije osvrtao.

Nakon obilaska terena i provjere dokumenata inspekcija je zaključila da investitor ima sve dozvole koje su potrebne za gradnju. Međutim, nije ispitivala nepravilnosti u vođenju postupka niti je naložila bilo kakve mjere, vidi se iz dopisa koje joj je upućivalo Ministarstvo.

U izvještaju je inspekcija izabrala citirati drugo mišljenje Kantonalnog ministarstva – ono u kojem se samo konstatuje da se „objekat nalazi na pripadajućoj parceli“. Novinarima CIN-a nije omogućeno da razgovaraju sa inspektorima koji su kontrolisali izgradnju vidikovca.

See all News Updates of the Day

Kina upozorava Bidena da ne 'potcjenjuje' njihovu odlučnost u vezi s Tajvanom

In this Nov. 23, 2017, photo released by Xinhua News Agency, a Chinese military H-6K bomber is seen conducting training exercises, as the People's Liberation Army Air Force conducted a combat air patrol in the South China Sea.

Peking je spreman braniti svoje nacionalne interese u vezi s Tajvanom, poručili su odgovarajući na izjavu američkog predsjednika Joea Bidena da će zaštititi ostrvo od bilo kakve invazije Kine.

Kineska Komunistička partija nikada nije kontrolisala Tajvan koji je samouprava, ali posmatra ostrvo kao dio svoje teritorije i obećali su da će ga jednog dana zauzeti, silom ako bude potrebno.

Bajden, koji je u Tokiju kako bi se sastao sa regionalnim saveznicima, ranije je u ponedjeljak upozorio da sve snažniji stav Kine prema ostrvu "koketira s opasnošću" i obećao je da će braniti Tajvan od bilo kakve vojne akcije njihovog ogromnog susjeda.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Kine Wang Wenbin rekao je novinarima "Tajvan je neotuđivi dio kineske teritorije".

„Pitanje Tajvana je čisto unutrašnja stvar Kine“, rekao je on.

"O pitanjima koja se tiču ključnih interesa Kine, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, Kina nema prostora za kompromis ili ustupke."

Biden je povezao odgovor zapadnih zemalja na napad Rusije na Ukrajinu i percepciju Pekinga o rizicima vojne akcije protiv Tajvana.

Ali, Wang je rekao da će Kina uvijek braniti svoje interese snagom svojih 1,4 milijarde stanovnika.

"Niko ne bi trebao potcijeniti čvrstu odlučnost, čvrstu volju i snažnu sposobnost kineskog naroda u odbrani nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", dodao je.

Prema politici "Jedne Kine" SAD priznaju Peking kao vladu Tajvana i nemaju diplomatske odnose. Međutim, održavaju nezvanične kontakte sa Tajvanom, uključujući i "de fakto" ambasadu u glavnom gradu Tajpeju.

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Opasna bosanska prošlost naslov je članka političkih analitičara Kurta Bassuenera i Tobyja Vogela, koji ovakvu prošlost vide kao podstrek da se prevaziđe trenutna kriza u svjetlu rata u Ukrajini. Optimizam, iako u paradoksalnoj situaciji, ipak postoji, rekao je Bassuener u razgovoru sa Indom Swanke.

Biden: Južnokorejska fabrika čipova model za dublje veze sa Azijom

Biden tokom posjete Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Joe Biden je u petak započeo turneju po Aziji obilaskom južnokorejske fabrike kompjuterskih čipova koja će biti model za još jednu fabriku u Texsasu, ističući da je to način za produbljivanje veza sa Indo Pacifikom te podsticaj za tehnološke inovacije i demokratije.

"Toliko o budućnosti svijeta će biti napisano ovdje, u Indo Pacifiku, u narednih nekoliko decenija", rekao je Biden. "Ovo je trenutak, po mom mišljenju, da ulažemo jedni u druge kako bismo produbili naše poslovne veze, da bismo naše ljude još više zbližili."

Bidenova poruka bila je usmjerena ka obećanju boljeg sutra, ali i američkim biračima imajući u vidu domaće izazove, kao što je inflacija izazvana između ostalog manjkom čipova, dok pokušava da pokaže kako njegova administracija ostvaruje ekonomski rast, prenosi AP.

Samsung, vlasnik fabrike čipova, prošlog novembra je najavio planove za otvaranje fabrike poluprovodnika u Texasu vrijedne 17 milijardi dolara.

Nedostatak poluprovodnika prošle godine ugrozio je dostupnost automobila, kuhinjskih aparata i druge robe, što je izazvalo rast inflacije širom svijeta, zbog čega je opala Bidenova popularnost.

On je napomenuo da će u fabrici u Texasu biti otvoreno 3.000 visokotehnoloških radnih mjesta, te da će u njenoj izgradnji učestvovati domaći radnici.

"Ovi mali čipovi", rekao je Biden nakon što je obišao fabriku, "jesu ključ koji će pokrenuti sljedeću fazu tehnološkog razvoja čovječanstva".

Biden će se tokom petodnevne posjete Južnoj Koreji i Japanu uhvatiti u koštac sa mnoštvom spoljnopolitičkih pitanja dok istovremeno pokušava da američkoj javnosti objasni njihovu relevantnost. On nije pomenuo Kinu, koja se pojavila kao glavni konkurent SAD, ali je naglasio vrijednost saveza koji trenutno isključuju tu zemlju.

Bidena su u fabrici pozdravili novi predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol i zamjenik predsjednika kompanije Samsung Electronics Lin Jae Jong. Jun je politički novajlija koji je postao šef države prije desetak dana, što je njegova prva izborna funkcija. Vodio je kampanju za zauzimanje čvršćeg stava prema Sjevernoj Koreji i jačanje 70-godišnjeg saveza sa SAD.

Prije Bidenovog govora, Jun je rekao da se nada da će partnerstvo SAD i Južne Koreje evoluirati u "ekonomski i bezbjednosni savez zasnovan na saradnji u naprednoj tehnologiji i lancima snabdijevanja".

Do nedostatka kompjuterskih čipova došlo je i zbog velike potražnje pošto je veći dio svijeta izašao iz pandemije koronavirusa. Ali, pandemija i drugi izazovi također su doveli do zatvaranja fabrika poluprovodnika. Zvaničnici američke vlade procjenjuju da proizvodnja čipova neće biti na željenim nivoima do početka 2023. godine.

Globalna prodaja kompjuterskih čipova iznosila je 151,7 milijardi dolara tokom prva tri mjeseca ove godine, što je skok od 23 odsto u odnosu na isti period 2021, prema podacima Udruženju industrije poluprovodnika.
Više od 75 procenata globalne proizvodnje čipova dolazi iz Azije.

Od te moguće ranjivosti SAD se nadaju da će se zaštititi većom domaćom proizvodnjom i vladinim investicijma od 52 milijarde dolara u ovaj sektor. Američki Kongres trenutno razmatra prijedlog zakona o pomenutim investicijama.

Rizik od kineske agresije na Tajvan bi možda mogao da prekine protok vrhunskih kompjuterskih čipova koji su potrebni u SAD za vojnu opremu, kao i robu široke potrošnje. Slično tome, hermetična Sjeverna Koreja testirala je balističke rakete usred izbijanja koronavirusa, što je mogući rizik za proizvodni sektor Južne Koreje ako sukob eskalira.

Kina je najveći proizvođač čipova na svetu sa 24 procenta, slijede Tajvan sa 21, Južna Koreja 19, Japan 13 i SAD 10 odsto, navodi Udruženje industrije poluprovodnika.

Samsung se nada se da će fabrika u Texasu početi sa radom u drugoj polovini 2024. Južnokorejski elektronski gigant je izabrao lokaciju na osnovu brojnih faktora, uključujući vladine podsticaje i "spremnost i stabilnost" lokalna infrastruktura.

Bijela kuća je u izvještaju objavljenom u petak navela da su kompanije za proizvodnju poluprovodnika najavile investicije u SAD od skoro 80 milijardi dolara do 2025. godine. Ta suma uključuje 20 milijardi dolara za Intelovu fabriku izvan Columbusa u Ohiou i do 30 milijardi dolara od strane Texas Instrumentsa.

Nakon Južne Koreje, Biden će posjetiti Japan.

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Zbog invazije na Ukrajinu, zapadni saveznici nametnuli su snažne sankcije na pojedince iz Rusije i rusku ekonomiju. Ali važan dio ruske ekonomije, izvoz nafte, nije pretrpio ogromnu štetu. Prilog Arasha Arabasadija.

Talibani naredili voditeljicama da pokriju lica dok su na ekranu

Afganistanke na protestu u Kabulu zbog ograničenja koje im je uveo Taliban od povratka na vlast, 28. decembra 2021. (Foto: Reuters/Ali Khara)

Vladajući pokret Taliban naredio je lokalnim televizijskim kanalima u Afganistanu da se pobrinu da voditeljice programa pokrivaju svoja lica dok su na ekranu, čime se dodatno ograničavaju prava žena u toj zemlji, uprkos globalnom negodovanju.

Afganistanski mediji potvrdili su da su primili ukaz od Ministarstva poroka i vrlina, zaduženog za tumačenje i sprovođenje talibanske verzije islamskog šerijatskog zakona.

Televizija "Tolo news" saopštila je da su zvaničnici ministarstva nazvali novu uredbu "konačnom presudom, koja nije za diskusiju". Medij je na Twitteru napisao da "nova naredba zahteva od svih voditeljica koje rade na svim TV kanalima da pokriju lice dok vode programe".

Portparol ministarstva Akif Sadik potvrdio je Glasu Amerike da je svim domaćim medijima u glavnom gradu Afganistana Kabulu, naloženo da zabrane ženskom osoblju da se pojavljuju u programu, osim ako njihova lica nisu pokrivena.

Kritičari su osudili nastavak talibanskih napada na prava žena.

"Osim kršenja prava žena na slobodu i izražavanje, ovo će također blokirati pristup informacijama za osobe sa oštećenim sluhom, koje čitaju sa usana i … za ljude koji se oslanjaju na vizuelne govorne znakove da bi im pomogli da razumiju osobe na TV-u“, napisala je Heder Bar iz Human Rights Waycha na Twitteru.

Otkako je ponovo preuzela vlast u augustu 2021, privremena, isključivo muška talibanska vlada uvela je niz teških ograničenja za žene.

Afganistanskim ženama je naređeno da nose odjeću od glave do pete koja pokriva lice kada su u javnosti. Muškarci staratelji onih koji se ne pridržavaju uredbe mogli bi da budu osuđeni na zatvorsku kaznu od tri dana ili više.

Većini žena je rečeno da se ne vraćaju na svoje radno mjesto i da idu na duga putovanja, osim ako nisu u pratnji bliskog muškog rođaka. Srednjoškolkama starijim od 12 godina nije dozvoljeno da nastave nastavu.

Talibansko obračunavanje sa ženskim pravima razbjesnilo je afganistanske aktiviste i međunarodnu zajednicu. Međutim, talibani brane mjere koje su uveli, tvrdeći da su u skladu sa afganistanskom kulturom i islamskom tradicijom. Taj stav odbacuju neki naučnici islamskog prava koji kažu da su rodno specifični kodeksi oblačenja inspirisani samo ruralnim afganistanskim normama.

Većina talibanskih vođa je navodno obrazovana u vjerskim bogoslovijama u ruralnim dijelovima Afganistana i Pakistana.

Edikt je objavljen u trenutku kada je u posjeti specijalni izvjestilac Ujedinjenih nacija za ljudska prava u Afganistanu Ričard Benet, koji se sastao sa ministrom spoljnih poslova Amirom Kanom Mutakijem i drugim talibanskim liderima.

Benet je u Kabulu razgovarao o pitanju ljudskih prava, posebno pravima žena.

Mutakijeva kancelarija je u saopštenju sastanka navela da je on zamolio Beneta da sagleda situaciju sa pravima u muslimanskoj naciji kroz prizmu lokalnih stavova i običaja.

“Ministar Mutaki zamolio je gospodina Beneta da napiše objektivan izvještaj, a ne na osnovu medijskih saopštenja, antagonističkih krugova ili opozicije koja je sama sebi nametnula egzil”, objavilo je talibansko ministarstvo spoljnih poslova na Twitteru.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG