Linkovi

Izdvojeno

Vlasti zažmirile na nepropisni vidikovac

Grad Sarajevo gradi poslovno-ugostiteljski objekat na zaštićenom dijelu planine Trebević, iako je riječ o području na kojem je takva gradnja zabranjena.

Samo desetak minuta vožnje žičarom dijeli građane i goste Sarajeva od mira u šumama planine Trebević. U restoranu „Vidikovac“ na kraju žičare posjetioci su decenijama uživali u bajkovitom pogledu na grad. Ovaj objekat je uništen u ratu, a prošle godine je Grad Sarajevo počeo njegovu obnovu, vrijednu više od pet miliona maraka. Međutim, na mjestu omanjeg restorana uskoro će biti izgrađen sedam puta veći poslovno-ugostiteljski objekat.

Tu je zabranjena gradnja novih objekata, a postojeći se mogu rekonstruisati samo u jednakim dimenzijama jer je riječ o zaštićenom području na kojem žive rijetke biljne i životinjske vrste. Uprkos tome, općinske vlasti su izdale dozvole za gradnju.

Inspekcija je utvrdila da investitor ima sve dozvole, ali nije provjeravala da li su one izdate u skladu sa propisima.

Mimo Plana upravljanja

Nakon obnove Sarajevske žičare rukovodstvo glavnog grada Bosne i Hercegovine (BiH) je počelo sa uređenjem prostora u blizini njene stanice na Trebeviću, na 1.163 metra nadmorske visine.

Na poziv Grada Sarajevo arhitektonski biro „StudioArh“ je projektovao trospratni ugostiteljsko-turistički objekat od preko dvije hiljade kvadrata koji se gradi na mjestu starog restorana. Od starog objekta, čija je površina bila svega 275 kvadrata, zadržani su plato i podzid na padini.

Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović, kojem je povjeren posao prikupljanja dozvola, kaže da veličina starog restorana nije relevantna za proceduru izdavanja dozvola za novi objekat: “Mislio sam da je negdje oko 700 kvadrata bio prijeratni. 275 kvadrata, ja moram biti brutalno iskren, bi bio smiješan objekat u odnosu na već obnovljenu Trebevićku žičaru“.

Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović kaže da je najvažnije da je objekat u granicama građevinske parcele sa uređenim vlasništvom i da mu se “ne dopada negativna percepcija novinara” spram gradnje objekta.
Gradski pravobranilac Sanjin Smajlović kaže da je najvažnije da je objekat u granicama građevinske parcele sa uređenim vlasništvom i da mu se “ne dopada negativna percepcija novinara” spram gradnje objekta.

Međutim, prema propisima, veličina novoizgrađenog objekta je od izuzetne važnosti. U Planu upravljanja Zaštićenim područjem „Trebević“ je navedeno da je zbog očuvanja ugroženih i rijetkih vrsta potrebno ograničiti saobraćaj i proširivanje smještajnih kapaciteta te stare objekte renovirati u njihovim originalnim gabaritima.

“Zakon je definisao da gore nema gradnje, osim postojeći objekti u postojećim gabaritima“, kaže arhitekta Damir Lukić iz Kantonalnog zavoda za planiranje razvoja.

Objekat koji je u završnoj fazi izgradnje ima površinu od 2.052 kvadrata, što znači da je sedam puta veći od nekadašnjeg i zbog toga su prekršeni propisi o izgradnji na zaštićenom području.

Uprkos tome, Grad Sarajevo je kao investitor projekta dobio sve potrebne dozvole. Za to su bila potrebna i mišljenja Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva te Kantonalnog ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša.

Ministarstvo je poslalo dva mišljenja za mjesec dana. U prvom je navedeno da bi prilikom izgradnje trebalo poštovati gabarite i namjenu originalnog objekta. U drugom mišljenju je, međutim, konstatovano da je “planirani zamjenski objekat u granicama pripadajuće parcele” i da se kao takav može realizovati.

Zavodi su odgovorili da se, prema Planu upravljanja Zaštićenim područjem „Trebević“, restoran može obnoviti, ali onakav kakav je bio u izvornom obliku i da se njegovi kapaciteti ne smiju proširivati.

“Nismo rekli: evo, vi pa pravite. Mi smo dali naše uvjete koji su vezani s aspekta zaštite prirode i ti se uvjeti moraju ugraditi”, kaže direktor Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Sarajeva Nervin Dacić.

Direktor Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Nervin Dacić kaže da je ova ustanova preporučila da se na Trebeviću može graditi objekat kakav je bio i prije rata.
Direktor Zavoda za kulturno-historijsko naslijeđe Nervin Dacić kaže da je ova ustanova preporučila da se na Trebeviću može graditi objekat kakav je bio i prije rata.

Međutim, to se nije desilo jer je glavna urbanistica Općine Stari Grad Alija Švraka u svojoj preporuci za izdavanje dozvola zaključila da su mišljenja zavodā i Ministarstva pozitivna, ignorišući preporuke zavoda. Ona nije htjela da govori za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN).

Na osnovu toga je Općina Stari Grad, na čijoj se teritoriji nalazi dio zaštićenog pejzaža, do sredine 2019. godine izdala investitoru potrebne dozvole. Iz Općine Stari Grad su novinarima CIN-a odgovorili da akti zavodā nisu eksplicitno upućivali na obavezu gradnje objekta u nekadašnjim gabaritima.

“Mi smo dali mišljenje da se gore može napraviti restoran kakav je postojao prije rata i to stoji u našem aktu“, objašnjava Dacić.

Gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka iz Stranke demokratske akcije je u junu poveo u obilazak gradilišta stranačkog šefa Bakira Izetbegovića i donedavnog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića. Izetbegović je tada novinarima rekao da ga raduje što će Sarajevo dobiti noviji i ljepši vidikovac od onog koji je porušen tokom rata.

Uzaludna pisma inspekciji

Gradonačelnik Skaka je za CIN kratko prokomentarisao da je sve urađeno prema procedurama.

“Organ uprave, kao što je Grad Sarajevo, nijedan proces ne može voditi, a da nije po zakonu“, rekao je, ne ponudivši građanima detaljnije objašnjenje. Iako je rekao da će to učiniti, iz njegovog kabineta je naknadno stiglo obrazloženje da „jednostavno nema termin“ za CIN.

Do sredine 2019. godine Grad Sarajevo je dobio potrebne dozvole i počeo gradnju novog objekta. Nekoliko mjeseci ranije je formirana Kantonalna vlada iz koje su obavijestili Kantonalnu upravu za inspekcijske poslove da je Općina Stari Grad izdala dozvole za izgradnju spornog objekta u zaštićenoj zoni Trebevića.

Ministarstvo je osam puta tražilo od inspektora da izvrše nadzor i provjere zakonitost izdatih dozvola. Istovremeno, Grad su upozorili da je gradnja novog objekta zabranjena, ali se Grad na to nije osvrtao.

Nakon obilaska terena i provjere dokumenata inspekcija je zaključila da investitor ima sve dozvole koje su potrebne za gradnju. Međutim, nije ispitivala nepravilnosti u vođenju postupka niti je naložila bilo kakve mjere, vidi se iz dopisa koje joj je upućivalo Ministarstvo.

U izvještaju je inspekcija izabrala citirati drugo mišljenje Kantonalnog ministarstva – ono u kojem se samo konstatuje da se „objekat nalazi na pripadajućoj parceli“. Novinarima CIN-a nije omogućeno da razgovaraju sa inspektorima koji su kontrolisali izgradnju vidikovca.

See all News Updates of the Day

Predstavnički dom SAD dozvolio podizanje limita zaduživanja

Predsjedavajući Predstavničkog doma Kevin McCarthy izlazi iz svoje kancelarije na Capitol Hillu pred glasanje u Predstavničkom domu o podizanju granice vladinog zaduživanja, 31. maja 2023.

Predstavnički dom američkog Kongresa usvojio je zakon o privremenom ukidanju granice zaduživanja, koja trenutno iznosi 31,4 biliona dolara, zahvaljujući podršci demokrata i republikanaca, pripadnika centra obje stranke.

Tako je prevaziđeno protivljenje konzervativnog, desnog krila Republikanske stranke i izbjegnut kastastrofalni scenario da Amerika dođe u situaciju da ne može da plati svoje dugove.

Predstavnički dom, u kome tijesnu većinu imaju republikanci, glasao je sa 314 prema 117 glasova da se zakon usvoji i proslijedi Senatu, koji će morati da usvoji mjeru i dostavi je predsjedniku Joeu Bidenu na potpis prije roka u ponedjeljak, kada se očekuje da federalna vlada ostane bez novca da plaća svoje račune.

"Ovaj sporazum je dobra vijest za građane Amerike i američku ekonomiju", izjavio je Biden poslije glasanja. "Pozivam Senat da ga usvoji što brže da bih ga potpisao."

Predložena mera - kompromis između Bidena i predsjedavajućeg Predstavničkog doma Kevina McCarthyja, izazvala je protivljenje 71 republikanaca iz tvrde, konzervativne struje. To bi obično bilo dovoljno da se blokira neki stranački prijedlog, ali je 165 demokrata - više od 149 republikanaca koji su glasali za njega - podržalo mjeru i omogućilo da bude usvojena.

Zakonom se suspenduje, odnosno privremeno ukida granica zaduživanja federalne vlade do 1. januara 2025. To omogućava Bidenu i Kongresu da stave u stranu to politički rizično pitanje do predsjedničkih izbora u novembru 2024.

Njime se također predviđa zamrzavanje federalne potrošnje na istom nivou tokom 2024, i povećanje od 1 posto 2025. Ubrzava se proces davanja dozvola za određene energetske projekte, federalnoj vladi se vraća 30 milijardi dolara neutrošene pomoći državama za vrijeme pandemije, i povećavaju zahtjevi za kvalifikovanje za programe pomoći u hrani, odnosno "markica za hranu".

Republikanci tvrde struje željeli su veće rezanje potrošnje. "U najboljem slučaju, imamo dvogodišnje zamrzavanje potrošnje, koje je puno rupa i trikova", izjavio je kongresmen Chip Roy, istaknuti član konzervativnog Kokusa slobode u Predstavničkom domu.

Liberalne demokrate - koje su se zajedno sa Bidenom protivile vođenju pregovora u vezi sa granicom zaduživanja - protivile su se zakonu iz nekoliko razloga, uključujući nove uslove za korisnike vladinih programa pomoći siromašnima.

"Republikanci su nas primorali da odlučimo koji ranjivi Amerikanci će dobiti priliku da jedu, ili će nas dovesti u stanje da ne možemo da plaćamo dugove. To prosto nije ispravno", rekao je demokratski kongresmen Jim McGovern u srijedu.

Arhiv - Predsjednik Joe Biden razgovara sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Kevinom McCarthyjem o granici zaduživanja u Ovalnoj kancelariji Bijele kuće, 22. maja 2023.
Arhiv - Predsjednik Joe Biden razgovara sa predsjedavajućim Predstavničkog doma Kevinom McCarthyjem o granici zaduživanja u Ovalnoj kancelariji Bijele kuće, 22. maja 2023.

U utorak uveče, kongresna kancelarija za budžet, koja je nestranačko tijelo, izračunala je da bi prijedlog rezultirao uštedama od 1,5 biliona dolara u narednih deset godina.

U Senatu, lideri obje stranke kažu da se nadaju da će usvojiti zakon prije vikenda, ali bi potencijalno kašnjenje zbog glasanja o amandmanima moglo da iskomplikuje stvari.

Bitka oko zakonskog prijedloga takođe se pretvorila u test autoriteta McCarthyja, kao predsjedavajućeg Predstavničkog doma. On je izabran u januaru poslije 15 rundi glasanja, nakon što je ultrakonzervativnim članovima Kongresa obećao da će imati veće učešće u nastojanjima da se smanji vladin budžet.

SAD svake godine hronično boluju od deficita u iznosu od nekoliko hiljada milijardi dolara, čime se samo povećava dugoročni, ukupni dug.

“Demokrate će se postarati da zemlja ne dođe u situaciju da ne plaća dugove. Tačka", rekao je novinarima u sredu lider demokrata u Predstavničkom domu Hakeem Jeffries

Neki konzervativni republikanci su bili sumnjičavi u odnosu na upozorenje sekretarice za finansije da će vlada, do sljedećeg ponedjeljka, ostati bez novca da ispuni svoje finansijske obaveze, što između ostalog znači da ostaje bez gotovine za plaćanje kamate na vladine hartije od vrijednosti, penzija za starije Amerikance i plata vladinim radnicima i pripadnicima vojske.

Zakon ne sadrži podizanje poreza niti se njime sprječava dalji rast nacionalnog duga, koji će se povećati za još dodatnih 3 biliona dolara ili više u narednih godinu i po.

On također predviđa smanjenje zapošljavanja službenika Nacionalne poreske službe.

Mediji: Bivši potpredsjednik Pence ulazi u predsjedničku trku 7. juna

Bivši potpredsjednik Mike Pence

Bivši potpredsjednik Mike Pence zvanično će pokrenuti svoju kampanju za republikansku predsjedničku nominaciju u Iowi iduće nedjelje, i tako će se direktno suočiti sa svojim nekadašnjim "šefom", Donaldom Trumpom.

Pence će saopštiti kandidaturu na skupu u 7. juna, na svoj 64. rođendan, prema izjavama dvije osobe upoznate sa njegovim planovima, koje su željele da ostanu anonimne.

Također se očekuje da Pence objavi video snimak kada bude proglašavao kandidaturu.

Njegov tim smatra da je Iowa, jedna od prvih država u kojoj se glasa na stranačkim izborima, ključna za njegov potencijalni put ka pobjedi, a savjetnici kažu da planira da vodi agresivnu kampanju za konzervativne glasove hrišćanskih evanđelista koji čine znatan deo republikanskog biračkog tijela u toj državi.

Pence je otvoreno konzervativan političar i snažno se protivi pravu na abortus, zalažući se za nacionalnu zabranu.

Očekuje se da će se u svojoj kampannji, Pence nastojati da izađe iz Trumpove senke i u direktnim susretima sa biračima pokaže svoju ličnost. Pence, koji je služio u Kongresu kao guverner Indiane prije nego što ga je Trump izabrao za svog potpredsjednika 2016, bio je izuzetno lojalan potpredsjednik dok se nije distancirao od Trumpa zbog izbora 2020.

Trump, koji je očajnički želio da preokrene svoj poraz i ostane na vlasti, pokušao je da ubijedi Pencea, i svoje pristalice, da Pence nekako može da poništi volju birača, dok bude predsjedavao ceremonijalnim prebrojavanjem elektorskih glasova u Kongresu 6. januara 2021, iako potpredsjednik nema takva ovlaštenja.

Dok je brojanje glasova trajalo, nasilna rulja Trympovih pristalica upala je u zgradu, lomila prozore, i napadala policiju, a Pence i njegovi članovi porodice i osoblje su morali da se sakriju dok su neki ljudi iz rulje skandirali "Objesite Mikea Pencea!"

Pence je izjavio da su Trumpove "nesmotrene riječi" ugrozile njegovu porodicu i sve druge koji su bili u Capitolu tog dana i ocijenio da će historija "pozvati Donalda Trumpa na odgovornost."

"Četiri godine smo imali dobar poslovni odnos. Nije se dobro završilo", napisao je Pence u svojoj knjizi "So Help Me God".

Bivši potpredsjednik je proveo naredne dvije i po godine strateški se odvajajući od Trumpa, dok je postavljao temelje za svoju kampanju. Dok je dosljedno hvalio učinak "Trump-Pence administracije", također je naglašavao različitosti njih dvojica, i u politici i stilu.

Brammertz za VOA: Presuda Stanišiću i Simatoviću pokazuje da paravojne jedinice nisu djelovale samostalno

Brammertz: Presuda Stanišiću i Simatoviću dokazala da u BiH nije bio građanski rat
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:23 0:00

Za Glas Amerike, nakon objave konačne presude Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću, govorio je Serge Brammertz glavni tužilac Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

Glas Amerike: Da li je Tužilaštvo Haškog suda za ratne zločine zadovoljno današnjom presudom protiv bivših rukovodilaca srbijanske Službe državne bezbjednosti Jovice Stanišića i Franka Simatovića?

Brammertz: Da, definitivno smo zadovoljni. Mislim, mi smo već dobili osuđujuću prvostepenu presudu, ali jedan od razloga zbog kojih smo se žalili je to što su, uprkos činjenici da su obojica osuđeni na po 12 godina zatvora, nisu smatrani dijelom većeg udruženog zločinačkog poduhvata. I to je svakako značaj današnje odluke u kojoj su sudije potvrdile da je postojao veliki udruženi zločinački poduhvat iz Beograda, koji je za plan imao etničko čišćenje teritorija u Bosni i Hrvatskoj. Sudije su ponovo pominjale Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića kao dio ovog poduhvata. I Stanišić i Simatović se smatraju dijelom ovog velikog udruženog zločinačkog poduhvata.

Glas Amerike: Ovo je prvi put da je neko osuđen za zločine koje su počinile srpske snage, pripadnici jedinice Škorpion 1995. godine u Trnovu. Koliko je presuda, u tom smislu, značajna žrtvama?

Brammertz: Pojedini političari pokušavaju prikazati da je rat u Bosni bio jedna vrsta građanskog rata i unutrašnji oružani sukob. Današnjom odlukom, što je vrlo važno, jasno je razjašnjeno da je riječ o međunarodnom oružanom sukobu. Jasna je direktna upletenost višeg rukovodstva iz Beograda u zločine počinjene u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Glas Amerike: Ujedno je i prva presuda kojom se utvrđuje odgovornost paravojne jedinice za učešće u ratu u Bosni i Hercegovini, odnosno tzv. Arkanovih Tigrovaca.

Brammertz: Svi znamo da su naoružane grupe, paravojne formacije kao što su Arkanovi Tigrovi i druge, oduvijek igrale vrlo važnu ulogu u ratu u Jugoslaviji i bile su veoma poznate po brutalnosti i ubijanju. A važnost ove odluke je pravosnažna presuda koja jasno utvrđuje da je srpska obavještajna služba formirala svoju tzv. elitnu jedinicu koja je bila direktno uključena u obuku i činjenje zločina zajedno sa paravojnim jedinicama u Bosni. U tom smislu, to je i veoma važan dokaz hijerarhije ili interakcije između paravojnih i redovnih državnih službi. Jedan od od izazova u nekoliko slučajeva je bio da se uspostavi komanda i kontrolu državnih službenika vojske nad oružanim grupama. I ovo je opet jedan od onih veoma važnih slučajeva gdje je jasno utvrđeno da oružane grupe nisu djelovale samostalno, već da su bile direktno podržane od zvaničnika, u ovom konkretnom slučaju, službenika obavještajne službe u Beogradu.

Glas Amerike: Kakva je, prema Vašem mišljenju, saradnja Bosne i Hercegovine sa Srbijom i Hrvatskom u istrazi ratnih zločina?

Brammertz: Svakih šest mjeseci podnosimo izvještaj Vijeću sigurnosti o napretku ili izostanku u realizaciji našeg mandata. I naravno, danas je bila naša posljednja odluka. Ali izazova će biti dugi niz godina, jer još uvijek manjka saradnja između zemalja bivše Jugoslavije. Danas je realnost da su stotine počinitelja zločina u Bosni i Hercegovini, našle utočište u Srbiji i Hrvatskoj jer imaju dvojno državljanstvo. Ni Srbija ni Hrvatska ne izručuju svoje državljane. Tužna je realnost da još uvijek postoji mnogo nekažnjenih za počinjene zločine. Skoro svaki dan radimo s kolegama u regionu i pokušavamo podržati BiH. Ali, Beograd i Zagreb trebaju pokazati da ozbiljno shvataju te slučajeve. Ako ne budu ozbiljno radili na istragama, bosanskim žrtvama, preživjelima i svjedocima će biti veoma teško otići u Zagreb i Beograd da svjedoče. Dakle, mnogo toga treba uraditi. Prije dva mjeseca sam bio u Beogradu da pružim podršku, ali i da budem kritičan u odnosu na mali broj predmeta koji se tamo vode. Nedavno sam boravio i u Zagrebu te sam skrenuo pažnju da posljednje dvije godine ministarstvo pravde blokira skoro 100 zahtjeva koji dolaze iz BiH.

Glas Amerike: Do danas, pred Haškim tribunalom nijedan državni funkcioner Srbije nije ranije osuđen za učešće u ratu u Bosni i Hercegovini. Hoće li se u narednom periodu utvrditi kakvu je ulogu susjedna država imala u ratu i da li su optuženi odgovorni za djelovanje paravojnih jedinica?

Brammertz: Međunarodni sudovi uvijek procesuiraju pojedince zbog njihove individualne krivične odgovornosti. Ovo nije presuda koja kaže da je odgovoran kompletan srpski narod. Ali, vrlo jasno govori da je tadašnje rukovodstvo, kojem pripada obavještajna služba, imalo vrlo jasan plan da okupira i etnički očisti određene teritorije u Bosni i Hrvatskoj kršenjem Ženevske konvencije i prisilnim premještanjem pojedinaca, seksualnim nasiljem, ubistvima i istrebljenjem. Dakle, zločini su bili masovni. Svi koji gledaju naprijed, trebaju znati historiju sukoba i da su Beograd i Zagreb u različitim periodima imali značajnu ulogu u ratu. Dakle, ta otkrića nisu nova, ali su barem sada u konačnoj presudi. I biće veoma teško, bilo kome u budućnosti da tvrdi da Srbija nije imala nikakvu ulogu u zločinima počinjenim na teritoriji Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Glas Amerike: Ovo je posljednji postupak za rat u Bosni i Hercegovini pred Haškim sudom. Ostavila je Bosni i Hercegovini, ali i svijetu, sudski utvrđene činjenice kao jedan od načina borbe protiv negiranja genocida i drugih zločina. Kakva će biti konačna ocjena umiješanosti Srbije u rat u Bosni i Hercegovini?

Brammertz: Znate da Tribunal nikada nije imao mandat da piše historiju sukoba, zar ne? Ako danas pogledate školske knjige u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, naći ćete potpuno drugačija objašnjenja o ratu. I svako sebe smatra žrtvom i teško priznaje zločine. I to je realnost koja je jasna i u Srbiji. Ako danas vidimo veličanje ratnih zločinaca kao što su Karadžić i Mladić, možemo samo biti krajnje razočarani. A sve to uprkos dokazima predstavljenim u video snimcima pogubljenja vojnika. Ako govorimo o pomirenju i posmatramo kako region napreduje, definitivno ostaje puno posla da se uradi. Kako se možete dogovoriti o zajedničkoj budućnosti u regionu ako imate potpuno drugačiju procjenu nedjela iz prošlosti? Na historičarima će biti da odluče da li država ima krivičnu odgovornost. Mislim da je Tribunal dao mnogo dokaza historičarima koji žele dati poštenu procjenu. Bilo je nekoliko hiljada svjedoka koji su svjedočili. Postoje milioni stranica zapisa o sukobu i svi će moći vidjeti i pročitati čija je odgovornost.

Blinken: Pravi je trenutak da se Švedska pridruži NATO, a Turska da dobije nove F-16

Američki državni sekretar Antony Blinken i švedski premijer Ulf Kristerson na konferenciji za novinare u Švedskoj. (Foto: TT News Agency/Jonas Ekstroemer via REUTERS)

Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je u utorak da je sada "pravi trenutak" da Turska odustane od primjedbi na članstvo Švedske u NATO-u, ali i dodao da Bidenova administracija takođe vjeruje da bi Turskoj trebalo obezbijediti savremene lovce F-16 "što je prije moguće".

Blinken je ustvrdio da administracija ne povezuju ta dva pitanja, ali je priznao da to jeste slučaj sa nekim članovima Kongresa. Predsjednik Joe Biden je indirektno povezao ta dva pitanja tokom telefonskog razgovora sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom u ponedjeljak.

"Razgovarao sam sa Erdoganom i on i dalje želi da se poradi na (borbenim avionima) F-16. Rekao sam mu da mi želimo dogovor sa Švedskom. Pa hajde da to završimo", rekao je Biden.

Međutim, državni sekretar i dalje je isticao da su ta dva pitanja razdvojena. Ipak je naglasio da bi njihovo rješavanje značajno ojačalo evropsku bezbjednost.

"Oba su po našem mišljenju ključna. Vjerujemo da bi oba trebalo riješiti što je brže moguće: odnosno pristupanje Švedske i napredak kada je riječ o avionima F-16", rekao je Blinken na konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u švedskom gradu Lulea.

"Vjerujemo da je sada pravi trenutak", poručio je američki diplomata. Odbio je međutim da predvidi kada bi Turska i Mađarska - jedine članice koje to nisu uradile - mogle da ratifikuju članstvo Švedske u NATO-u.

Dodao je da očekuje da će to biti završeno do samita lidera u Viljnusu u julu.

Erdogan, koji je ponovo izabran u nedjelju, optužuje Švedsku da nije dovoljno oštra prema grupama koje Ankara smatra teroristima, dok su njegove pristalice nezadovoljne zbog paljenja Kurana na protestima u Stockholmu.

Kristersson je rekao da su dvije strane u kontaktu od izbora u nedelju, a govorio je i o prednostima švedskog članstva u NATO-u, "kada se zemlja pridruži alijansi".

Blinken u Švedskoj prisustvuje sastanku trgovinskog i tehnološkog savjeta SAD i EU i otputovaće u Oslo gdje se u srijedu sastaju ministri inostranih poslova NATO-a, prije nego što u petak posjeti novu članicu Finsku.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u utorak da je cilj da Švedska postane članica prije samita u julu.

"Nema garancija, ali je apsolutno moguće da se dođe do rešenja i omogući odluka o punom članstvu Švedske do samita u Viljnusu", rekao je Stoltenberg.

NATO odlučio da rasporedi dodatne snage na Kosovu

Vojnici poljskih kosovskih snaga (KFOR) čuvaju stražu u opštinskoj kancelariji u Zvečanu, Kosovo, 30. maja 2023.

Mirovna misija Sjevernoatlantske alijanse na Kosovu – KFOR odlučila se na raspoređivanje dodatnog ljudstva iz sastava Rezervnih operativnih snaga za Zapadni Balkan.

„Raspoređivanje dodatnih snaga je mjera koja će omogućiti da KFOR bude sposoban da održi bezbjednost u skladu sa našim mandatom koji nam je dodijelio Savet bezbjednosti Ujedinjenih nacija”, poručio je Stuart Munsch, koji komanduje Združenim snaga NATO-a u Napulju, u saopštenju na društvenoj mreži Twitter.

„Nasilje mora da prestane, a sve strane moraju da izbjegavaju poteze koje podrivaju mir na Kosovu”, rekao je on.

KFOR je saopštio da je u ponedjeljak u sukobima sa demonstrantima pred opštinom Zvečan povrijeđeno 30 pripadnika te misije.

Radi se o devetnaest mađarskih i jedanaest italijanskih vojnika, koji su zadobili prelome i opekotine od eksplozivnih naprava. Troje mađarskih vojnika ranjeno je vatrenim oružjem, njihove povrede nisu opasne po život - naveo je KFOR.

Sukobi demonstrana i KFOR-a na Kosovu, 29. maj 2023.
Sukobi demonstrana i KFOR-a na Kosovu, 29. maj 2023.

U Zvečanu, gdje je u ponedjeljak ispred opštinske zgrade došlo do sukoba između pripadnika KFOR-a i građana, u utorak ujutro bilo je pretežno mirno, dok se u Leposaviću dogodio incident kada su maskirani ljudi napali ekipu albanskih novinara.

Na više lokacija u ovom mjestu prisutni su pripadnici KFOR-a, koji se nalaze i ispred opštinske zgrade sa opremom za razbijanje demonstracija, javlja reporter Glasa Amerike Budimir Ničić.

Ispred zgrade opštine od jutros su i zaposleni u ovoj lokalnoj samoupravi koja funkcioniše u srpskom sistemu, kao i nekololiko desetina drugih građana.

Među okupljenima u Zvečanu i danas su predstavnici Srpske liste Goran Rakić i Igor Simić, kao i predsjednik GI "Srpski opstanak" Aleksandar Arsenijević.

U Leposaviću su ispred opštinske zgrade raspoređeni pripadnici KFOR-a kao i njihova oklopna vozila. Postavljena je metalna ograda i bodljikava žica.

Tu je i stotinjak građana, među kojima su i zaposleneni u opštini Leposavić, koja na Kosovu funkcioniše u sistemu Republike Srbije. Oni zahtijevaju da pripadnici kosovske polcije, kao i novi gradonačelnik Ljuljzim Hetemi napuste opštinsku zgradu, kako bi se vratili na svoja radna mjesta.

Bivsi gradonačelnik Leposavića Zoran Todić zatražio je u razgovoru sa predstavnicima KFORA-a ispred opštinske zgrade da novi gradonačelnik iz Pokreta "Samoopredeljenje" napusti zgradu i da se iz objekta povuku kosovski policajci.

Od predstavnika KFOR-a je dobio odgovor da to "ne mogu da obećaju".

Prema riječima građana, gradonačelnik Leposavića koji je izabran 23. aprila na vanrednim lokalni izborima, Ljuljzim Hetemi noć je proveo u zgradi opštine gdje se još uvijek nalazi, javio je dopisnik Glasa Amerike.

Kako javlja Kosovo Online, predstavnici Srba i ovog jutra razgovarali su sa predstavnicima italijanskog Kfora i ponovili zahtjeve da im se oslobode nelegalno uzurpirana radne prostorije, kako bi neometano radili svoj posao. Zahtjevi su da Hetemi napusti zgradu opštine, ali i da se specijalna policija povuče.

Srpska zastava kraj spomenika Milošu Obiliću na kružnom toku u Gračanici zapaljena je u noći između ponedjeljka i utorka, prenio je danas Kim radio.

Policajci su novinarki Kim radija odbili da daju bilo kakve informacije o paljevini, osim da se dogodila "tokom noći". U stanici Policije Kosova u Gračanici je rečeno da nisu ovlašteni da daju informacije o incidentu i da ih potraži u Prištini.

Radosavljević: Loše, baš loše

Nenad Radosavljević, predsjednik građanske inicijative "Narodna pravda", izjavio je za Glas Amerike da je situacija "loša, zaista loša".

"Problem je nastao nešto ranije, ali sad je eskalirao. Mi smo kao Srbi sa Severa pogrešili u tom smislu da smo ispoštovali naređenje iz Beograda da se ne izlazi na izbore i to nas je uvuklo u problem, onda kad mi nismo izašli na izbore, izašli su oni koji su izašli, ti ljudi bez obzira na to što imaju mali broj glasova, zanemarljivo mali, ali oni su jednostavno legalni gradonačelnici i oni sada hoće da uđu u posed kabineta i svega toga", rekao je on.

Naravno, tu se uključila i kosovska policija, nastavlja Radosavljević ocjenjujući da je "to sve preterano", ali da "nije u redu ni ovo što je naša državna vlast, odnosno Aleksandar Vučić ništa u tom pravcu nije preduzimao".

"Ne samo što je napravio grešku, što je sud i policiju isterao iz institucija nego je sada napravio još kardinalniju grešku da lokalne samouprave jednostavno prepusti odnosno otvorio je prostore na severu Kosova da policija uđe i da jednostavno ostvari suverenitet na celoj teritoriji što već 20. godina nije uspevano", kaže Radosavljević.

On zaključuje da je pozitivne poene "iz svega izvukao Kurti", ali da je sada problem to što "bez neke velike reakcije Brisela koji treba da ubijedi i Srbe, odnosno Beograd i Prištinu da se sve ovo deeskalira, to je jedini način da se stvari vrate u normalu". Drugi način ne postoji, poručuje Radosavljević.

Borrell poziva na hitnu deeskalaciju nasilja

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednostJosep Borrell osudio je nasilje u Zvečanu i pozvao kosovske vlasti i demonstrante da se situacija hitno deeskalira.

"Nasilni akti počinjeni nad trupama Kfora, medijima, civilima i policijom su apsolutno neprihvatljivi", napisao je on na svom Twitter nalogu. On je izrazio očekivanje da se strane ponašaju odgovorno i kroz dijalog pronađu političko rješenje.

Vučić sa ambasadorima Kvinte: Jednostrani potezi dovode do nasilja

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastao danas se sa ambasadorima zemalja Kvinte – Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Francuske, Italije i Njemačke.

On je ocijenio da jednostrani potezi Prištine dovode do nasilja nad srpskom zajednicom i da to udaljava od trajnog mira i stabilnosti u regionu.

Kurti sa šefovima diplomatije

Kosovski premijer Aljbin Kurti razgovarao je noćas sa ministrom spoljnih poslova Italije, specijalnim predstavnikom Velike Britanije za Zapadni Balkan i ambasadorima Kvinte o situaciji na Kosovu.

Kako je napisao na Twitteru, on je predstavnicima Kvinte izrazio zabrinutost zbog nasilja i osudio napade na kosovsku policiju, pripadnike KFOR-a i novinare.

"Ultranacionalistički srpski grafiti na NATO vozilima su mračno sjećanje za Kosovo. Zalažemo se za mir i bezbjednost", napisao je Kurti.

Petković: Vojska će zaštititi srpski narod, Srbija ne želi sukobe

Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković izjavio je u utorak da Vojska Srbije "radi svoj posao" i da će zaštiti srpski narod i državu Srbiju, ali da Beograd ne želi rat i sukobe.

On je dodao da Srbi nikada nisu željeli sukob sa Kforom, a da su incidenti u Zvečanu posljedica namjere kosovskog premijera Aljbina Kurtija da stvori nasilje.

"Kurti je juče želeo da zapali ceo region", rekao je Petković za Radio-televiziju Srbije.

On je naglasio da Srbija insistira da budu oslobođena još dva Srbina koja su privedena zbog protesta.

Ponovio je da su od 52 povređena demonstranta, tri povrijeđena teško, od kojih jedan iz vatrenog oružja.

Petković je rekao da je Beograd imao ozbiljne garancije zapada, prije svega KFOR-a, da neće dozvoliti ulazak "lažnih okupacionih gradonačelnika u srpske zgrade na severu Kosova", a da im je KFOR zapravo asistirao pri ulasku.

"Kandidati Demokratske partije Kosova Hašima Tačija su doneli odluke da ne ulaze u zgrade, ali to nije reč sa Kurtijevim gradonačelnicima. Ovaj iz Leposavića nije izašao iz zgrade celu noć. Kakkav je to gradonačelnik kad ne sme da izađe", rekao je Petković za RTS, prenio je FoNet.

Rama: Priština da sluša svoje saveznike

Premijer Albanije Edi Rama izjavio je u ponedjeljak uveče da sukob na Kosovu, koji smatra nepotrebnim, što duže traje više šteti Kosovu, dodajući da Priština treba da sluša svoje saveznike.

"Za povrede vojnika KFOR-a direktno smatram odgovornim slijepe agresore, a to nažalost šteti Kosovu u očima njegovih nezamenljivih saveznika i prijatelja. Što duže traje ovaj opasan i nepotreban sukob, više šteti Kosovu", napisao je Rama na Twitteru.

Kako je rekao, na raskrsnici na kojoj se sukob svake godine vraća kao proizvod prošlosti, sa Srbijom koja izlaže svoje trupe na granici, "gdje je njena moć jednaka nuli", i Kosovom koje pokazuje nespremnost da finalizuje dijalog, može se izaći samo kroz dijalog i moćne saveznike.

"Moj poziv je da pažljivo slušamo saveznike i da se ne upuštamo dalje ne samo u opasan, već i uzaludan put na kome Kosovo trpi štetu, zajedno sa vojnicima KFOR-a koji su fizički povrijeđeni. To je nije apel, nego potreba", naveo je Rama.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG