Linkovi

Top priča BiH

Granična policija provjerava kako su ruski vojni medicinari ušli u BiH

Ruski vojno-medicinski tim na aerodromu u Banjaluci. (Izvor: N1)

Uprava Granične policije Bosne i Hercegovine provjerava tvrdnje ovdašnjih političara, kako je prilikom dolaska ruskog aviona na aerodrom u Banjoj Luci s početka aprila napravljen propust, kada je od 24 putnika koja su došla avionom koji je dostavio medicinsku pomoć, skenirano samo dva pasoša, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Na Aerodrom Banja Luka početkom aprila dostavljena je pomoć Ruske Federacije Republici Srpskoj za borbu protiv epidemije izazvane koronavirusom. Prvobitno je, prema dopisu Ruske Federacije Ministarstvu vanjskih poslova BiH, u koji je BIRN BiH imao uvid, najavljeno da se u avionu nalazi medicinsko osoblje, ali se uskoro ispostavilo da su na tlo BiH bez ranije najave sletjeli oficiri ruske vojske. Zakon o strancima BiH definiše da bi za kretanje stranaca u uniformama u BiH trebala drugačija vrsta saglasnosti od dozvole za humanitarno djelovanje.

Iako su svi letovi u BiH bili obustavljeni zbog panedmije COVID-19, ovaj, kao i nekolicina drugih letova, odobren je od Ministarstva vanjskih poslova BiH jer se radilo o humanitarnom letu. Ministrica Bisera Turković za BIRN BiH je kazala da je problem nastao jer su iz Ambasade Rusije bili neprecizni prilikom slanja note o dolasku leta.

“U noti su naveli da dolazi humanitarni let sa medicinskim osobljem, što se ubrzo ispostavilo nekorektnim, jer su iz aviona izašli ljudi u vojnim odijelima, dakle vojno-medicinsko osoblje. Mi smo o svemu obavijestili i Ministarstvo sigurnosti BiH, a Granična policija je ta koja je trebala zabraniti slijetanje aviona”, tvrdi ministrica Turković.

Iz Granične policije za BIRN BiH su kazali da provjeravaju navode o skeniranju pasoša.

“Što se tiče navoda sa (ne)evidentiranjem osoba koje su tim povodom doputovale u Bosnu i Hercegovinu, obavještavamo vas da Ured za profesionalne standarde i unutrašnju kontrolu GP BiH provodi aktivnosti (skeniranje putovnica) u cilju utvrđivanja relevantnih činjenica i postupanja policijskih službenika Postrojbe granične policije Aerodrom Banja Luka na okolnosti obavljanja graničnih provjera”, rečeno je za BIRN BiH iz Granične policije.

Novinar Avdo Avdić, koji je intenzivno pisao o ruskom uticaju u BiH, navodi da je Granična policija skenirala samo dva pasoša, a preostala 22 ručno unijela u sistem. On smatra da je to urađeno kako bi se izbjegle fotografije lica koja ulaze u BiH.

“Na spisku su oficiri ruske vojske. Imaju intervjue javno dostupne ti isti ljudi u časopisu ruske vojske”, kazao je Avdić za BIRN BiH.

Vojni činovi spomenuti tek u drugom dopisu

Ruski avion “posvađao” je nakratko dva ministarstva, vanjskih poslova i sigurnosti. Kasnije je, nakon što je ruskim vojnim medicinarima odbijen ulazak u BiH iz Srbije, na svom Twitter nalogu ministar Radončić pojasnio da je prvo odobrenje dalo Ministarstvo vanjskih poslova na osnovu tada važećih odluka.

Radončić nije odgovorio na upit BIRN-a BiH za komentar o detaljima dolaska ruskog tima i kretanja u uniformama.
Turkovićeva kaže da je Ministarstvo vanjskih poslova, koje je odobrilo let, notu poslalo Ministarstvu sigurnosti, koje je nakon pojavljivanja uniformisanih osoba moralo alarmirati Graničnu policiju, pa čak i Obavještajno-sigurnosnu agenciju OSA, smatra ona.

“Mi smo nakon saznanja da se vojno uniformisana lica šetaju Banjom Lukom poslali i Ministarstvu odbrane. Dakle, imamo dokaze da su ušli u BiH, ali nemamo da su izašli uopšte. Kasnije su ti isti ljudi otišli za Srbiju. U vrijeme kada ne damo djeci koja studiraju van BiH da se vrate u svoju domovinu, ruska vojska ulazi bez provjere u državu. To je nedopustivo”, kaže Turković.

Isti vojni kontingent koji je dopremio pomoć RS-u, kasnije je dezinfikovao bolnicu u Banjoj Luci, a problem se ponovo pojavio kada je ruska ekipa krenula na dezinfekciju bolnice u Mostaru. U međuvremenu su napustili BiH i otišli u Srbiju, gdje je također vršena dezinfekcija Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu.

“Drugi zahtjev, odnosno nota ruske ambasade prema MVP-u, za ulazak istog konvoja i osoba preko kopnene granice, ovoga puta je sadržavala znatno detaljniji spisak vojno-tehničkih sredstava, imena i prezimena medicinskog tima, ali i njihove vojne činove”, naveo je Radončić za medije i objasnio da je to značilo da, za razliku od prvog dolaska, Ministarstvo vanjskih poslova više nije moglo novi dolazak smatrati samo humanitarnim djelovanjem.

“Potpuno normalno, zatražilo je postupanje Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva sigurnosti BiH”, naglasio je Radončić.

Ruski tim zadržan je na Graničnom prelazu Rača pri pokušaju odlaska u Mostar na dezinfekciju Sveučilišne bolnice.

Protokoli za kretanje stranih vojnika u uniformama

Član 126. Zakona o strancima definiše kretanje u odori na teritoriji BiH. Prema ovom članu, osoba u odori može se kretati u BiH samo ako boravi u svojstvu vojnog predstavnika tokom diplomatske posjete, kao član vojne misije stranog izaslanstva, ako je na školovanju na teritoriji BiH, ako sudjeluje u vojnoj vježbi ili obuci ili ako je u prolazu kroz BiH kao član vojne misije.

Također, Zakon o strancima jasno definiše da kretanje u vojnoj odori kroz BiH može odobriti Ministarstvo odbrane uz prethodnu saglasnost Ministarstva sigurnosti BiH. Odobrenje za ulazak stranih trupa na područje BiH u ranijim slučajevima davalo je Predsjedništvo BiH.

Dolazak ruskog aviona sa nenajavljenim vojnim osobljem na banjalučki aerodrom, vojni analitičar Nedžad Ahatović vidi kao pritisak Ruske Federacije za uspostavu moći na Zapadnom Balkanu. Rusija to precizno i dominantno radi kako bi uspostavila vojnu moć na ovim prostorima, smatra Ahatović.

“To Rusi rade i zvanično i nezvanično. Pokazuju kako su moćni i spremni pomoći, evo u ovom slučaju korone, čak i ako je njihova zemlja u strašnom jeku pandemije”, navodi Ahatović.

Tu se pokazuje slabost državnog aparata BiH, da se odupre ruskom uticaju na ovim prostorima, mišljenja je on.

“Njihov dolazak u BiH nenajavljeno, izuzev ako nisu imali diplomatske pasoše, je dokaz da se mi ne možemo suprotstaviti uticaju moćnih zemalja čak i kad krše određene zakone. Sjetimo se samo slučaja Kozaka u Banjoj Luci. Pitanje je da li Ministarstvo sigurnosti vodi računa o takvim stvarima naprimjer”, kaže Ahatović.

Ambasada Ruske Federacije u BiH nije odgovorila na upit BIRN-a BiH za komentar.

Na Facebook stranici ruskog Ministarstva odbrane 23. aprila je objavljeno da su “specijalisti ruskih armijskih snaga za hemijsku odbranu i vojni ljekari iz Rusije, prethodno upućeni u Republiku Srpsku (Bosnu i Hercegovinu) kao pomoć u borbi protiv COVID-19, završili svoj posao”.

U ovoj objavi se navodi kako je komandant združenog odreda Ruske Federacije, pukovnik Maksim Sologubov odlikovan medaljom Republike Srpske.

“Ruska vojska dezinfikovala je 28 objekata u gradovima Banja Luka, Prijedor, Doboj, Bijeljina, Zvornik, Istočno Sarajevo, Foča, Trebinje, Gradiška i Nevesinje, obradivši oko 50 zgrada i građevina i oko 20 hiljada kvadratnih metara puteva. Ruski ljekari su zauzvrat davali preporuke i pružili potrebnu pomoć u liječenju pacijenata u više od 20 medicinskih centara”, stoji u objavi.

Na spisku 24 osobe za koje je tražena dozvola, u koji je BIRN BiH imao uvid, nalazi se ime Sergeja Kabitova.

Prenoseći iskustva ruskog tima u Srbiji, portal Balkanist.ru citira Sergeja Kabitova kao komandira jedinice za specijalne sanitarno-higijenske procedure Ministarstva odbrane Ruske Federacije.

See all News Updates of the Day

Republika Srpska protiv jedinstvenog COVID pasoša u BiH

Vakcinacija u Sarajevu, april 2021.

Bosna i Hercegovina (BiH) još uvijek nema jedinstvenu COVID potvrdu, jer njen entitet, Republika Srpska (RS), ne pristaje na zahtjev Evropske komisije da ovu ispravu izdaje jedan državni organ koji bi garantovao njenu vjerodostojnost.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdio Edin Kučuković, koordinator sektora za pravne, kadrovske i opšte poslove Ministarstva civilnih poslova BiH, koji kaže da predstavnici iz Republike Srpske smatraju da bi pristanak da COVID potvrde izdaje državna Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDEEA), predstavljao prenos nadležnosti entiteta na državu.

„Vrše se konsultacije, s obzirom da se radi o novoj stvari koju treba uspostaviti na nivou BiH. Oko bilo koje stvari koja treba da se uspostavi na nivou BiH kontinuirano imamo problema i to se smatra prenosom nadležnosti“, kaže Kučuković.

On pojašnjava da postoje najave da bi Evropska unija mogla uskoro primjeniti strožiju kontrolu digitalnih COVID potvrda koje sadrže informacije o imunizaciji, preležanoj bolesti i rezultatima testiranja.

„Bitno je da su oni jako precizno postavili sve te stvari i na nama je samo da to implementiramo. Na tome se radi, samo da se iznađe neki modus koji je svima prihvatljiv i koji bi bio onda implementiran kao tehničko rješenje“, kaže Kučuković.

Dogovor, pa dva mjeseca do potvrda

Kučuković upozorava da, iako građani BiH nemaju većih problema pri prelasku granice sa trenutno dostupnim ispravama, nužno je iznaći žurno rješenje, s obzirom da će ova isprava biti uslov za bezvizni režim, i ulaznica za veće društvene događaje.

„Radiće se o jednom dodatnom uslovu za bezvizni režim. Ovo je dodatna pretpostavka za omogućavanje slobode kretanja ljudima iz Bosne i Hercegovine u inostranstvo. Također, bukvalno, ako budete htjeli ići na koncert, na neka dešavanja sa većim okupljanjima, pretpostavka uz kartu za događaj bit će i i ta potvrda“, ističe Kučuković.

Evropski certifikat COVID-19 službeno se koristi od 1. jula i omogućava slobodno kretanje između zemalja EU. Ovaj certifikat je dostupan i prepoznat od svih 27 država članica, plus Švajcarska, Norveška, Lihtenštajn i Island.

Pravno gledano, svaka država u Evropi može slobodno da odluči hoće li prihvatiti turiste koji su primili druge vakcine osim četiri odobrene za upotrebu na kontinentu – BioNtech/Pfizer, Moderna, AstraZeneca i Johnson & Johnson.

Čemu se protivi zvanična Banja Luka?

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite RS za Radio Slobodna Evropa kaže da ovaj bosanskohercegovački entitet ima svoje tijelo, Ministarstvo za naučno-tehnološki razvoj, informaciono društvo i visoko obrazovanje, koje je ovlašteno da potpisuje digitalne certificate.

„Mi ne prihvatamo činjenicu u okviru koje će biti, da tako kažemo, slanje i razmjena zdravstvenih podataka sa institucijama koje nemaju zakonsku nadležnost za takav dio posla, kao što je u ovom slučaju IDEEA“, kaže Šeranić.

Dodaje da je ovaj bh. entitet uradio dosta posla po pitanju priprema evidencija i izdavanja digitalnih COVID certifikata.

„Što se tiče zdravstvenih podataka, i uopšte prikupljanje registracije i evidencije zdravstvenih podataka, oni su u apsolutnoj nadležnosti Republike Srpske“, odlučan je Šeranić.

On dodaje da IDEEA u ovom procesu može imati svoje mjesto i da su u tom smjeru išli prijedlozi iz Republike Srpske prema Ministarstvu civilnih poslova BiH i Ministarstva zdravlja drugog bh. entiteta Federacije BiH.

„Mi smo kroz razgovore koje smo vodili predložili model rješenja kako i na koji način to može da se ispoštuje, a da ne diramo u nadležnosti koje su definisane samim Ustavom“, kaže Šeranić.

Ovaj prijedlog se trenutno razmatra na tehničkom nivou, dodaje Šeranić.

Šta kažu u Federaciji BiH?

Pomoćnik ministra zdravlja Federacije BiH, Goran Čerkez, za Radio Slobodna Evropa kaže da ovo ministarstvo daje punu podršku Ministarstvu civilnih poslova u izradi jednistvenih COVID isprava.

„Distrikt Brčko i Federacija BiH su rekli da su saglasni, a iz Republike Srpske su rekli da će se naknadno konsultovati. Federacija je dakle uradila sve sa svoje strane što je u njenoj ingerenciji. Dali smo saglasnost i očekujemo od države da to uradi“, navodi Čerkez.

U ovom bosanskohercegovačkom entitetu, sastavljenom od deset kantona, masovna vakcinacije tek treba da krene.

Kakva se potvrda može dobiti?

Osobama koje su primile vakcinu protiv korona virusa izdaju se kartoni imunizacije, koje mogu koristiti prilikom prelaska granice i putovanja u zemlje koje to zahtijevaju prilikom ulaska, a QR kod, bar kod, kao digitalni oblik potvrde o vakcinaciji, za sada je dostupan samo u Kantonu Sarajevo.

„Certifikat koji je dostupan našim građanima je izrađen u skladu sa okvirnim smjernicama EU i isti se može provjeriti online u stvarnom vremenu, a da li će isti biti prihvaćen na graničnim prelazima kao validan dokument, zavisit će isključivo od odluke države u koju se putuje“, kažu u Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo.

Iz Zavoda navode da se ovaj certifikat izdaje i građanima koji su primili vakcine koje nisu zvanično odobrene od regulatorne agencije EU.

Regulatorna agencija EU nije odobrila vakcine ruskih i kineskih proizvođača. Odobrene su BioNTech/ Pfizer, Moderna, Vaxzevria, Janssen (Johnson & Johnson).

Zerina Mulabdić, epidemiologinja i direktorica Zavoda za zdravstveno osiguranje Unsko-sanskog kantona, na zapadu BIH, za Radio Slobodna Evropa kaže da se vakcinisanim osobama u ovom kantonu ne izdaju potvrde.

„Daje se samo kartončić gdje se upiše prva i druga doza, te i te vakcine i serijski broj. Nemamo kodova, osim u dvije pošiljke AstraZeneca i kineskih vakcina koje su došle“, kaže Mulabdić i dodaje da se čeka rješenje ovog pitanja na državnom nivou.

Jasmina Brkić-Džambić, stručna saradnica za epidemiologiju u Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona, navodi da u ovom kantonu svaka vakcinisana osoba dobije iskaznicu o imunizaciji.

„U nju su upisani osnovni podaci: ime, prezime, godište, matični broj, naziv ustanove u kojoj se osoba vakcinisala (pečat), te podaci o vakcinama, broj doze, datum vakcinacije, proizvođački naziv vakcine, proizvođač vakcine, serijski broj, te pečat i potpis ljekara koji je indicirao aplikaciju“, priča Brkić-Džambić za Radio Slobodna Evropa.

Inzko nakon donošenja zakona o zabrani negiranja genocida: Savjest mi je čista

Valentin Inzko

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, kome za dva dana prestaje mandat, izjavio je da je on "obavio posao" i da drugi treba da budu zabrinuti.

"Meni je savjest čista, pitao sam svoju savjest: šta su to evropske tekovine? Evropa je 2008. prihvatila odredbu za sve države Evrope u vezi sa genocidom. Znači, ja nisam donio odluku da je bio genocid, ko je dobio doživotne, ko su ratni zločinci, ali ja sam to pretvorio u zakon", kazao je Inzko, govoreći o zakonu o zabrani negiranja genocida koji je nametnuo prije par dana.

On je ocijenio da su reakcije na nametnuti zakon iz Republike Srpske "sasvim očekivane".

"Reakcije iz RS su očekivane, našao sam ovih dana puno starih časopisa, bojkot institucija iz prošlih godina. Ovaj put taj bojkot će biti takav da će se raditi u institucijama, ali da ne odlučuju", kazao je on za regionalnu N1 televiziju.

Dodao je da u augustu i septembru treba da se donese odluka o budžetu BiH, ali da ne može da proijceni da li će srpski predstavnici učestvovati u donošenju odluka.

"Na neki način, sve je u okviru očekivanog", kazao je Inzko.

Navodeći da mu je žao što odlazi iz BiH, koja je, kako je rekao, njegov drugi dom, jer je na Balkanu živio ukupno 24 godine, on je ocijenio da je "najcrnji dan" tokom njegovog mandata bio kada su strani tužioci morali napustiti BiH.

"Znao sam da će to imati strašne posljedice po pravosuđe, to je najcrnji trenutak tokom mandata. Bilo je i lijepih trenutaka. Sjećam se 2010. godine, kada smo postigli bezvizni režim za putovanje po Evropi", istakao je on.

Prema njegovim riječima, stvari u BiH bi mnogo bolje funkcionisale da je međunarodna zajednica više angažovana.

Inzko je naveo da je međunarodna zajednica ranije imala mnogo uspješnih poteza u BiH, od situacije da je konvertibilna marka najsigurnija na Balkanu, do bh. ličnih karata, koje su, u vrijeme kada su izrađene, bile najmodernije u regionu.

"BiH je tada bila u prvom planu. Međunarodna zajednica je očekivala da će poslije domaće elite to voditi. Međutim, sada imamo šta imamo. Možda će (novi Visoki predstavnik Christian) Schmidt otvoriti novo poglavlje što se tiče djelovanja", kazao je on.

Inzko je 23. jula proglasio dopune Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i drugih ratnih zločina. Dopune su zvanično objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da su ova dijela od srijede, 28. jula i formalno kažnjiva.

Inzko je rekao i da je nedopustivo da se svaki građanin u BiH ne može kandidovati za svaku poziciju, jer je to diskriminacija.

"Žao mi je svih Jevreja, Roma, manjinskih grupa, svih građana koji vole ovu zemlju, a ne mogu se kandidovati. Svako ko ima pasoš mora se moći kandidovati za svaku funkciju u BiH", kazao je Inzko.

BiH još nije sprovela presudu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojem i pripadnici "ostalih naroda", a ne samo Bošnjaci, Srbi i Hrvati, koji su konstitutivni narodi u toj državi, imaju pravo da se kandiduju za člana Predsjedništva BiH.

Valentin Inzko je 2009. imenovan za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i poslije 12 godina svog mandata napušta BiH.

Njega će 1. avgusta na toj funkciji naslijediti Nijemac Christian Schmidt.

Kako će se provoditi zakon o negiranju genocida?

Kako će se provoditi zakon o negiranju genocida?
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:24 0:00

Inzkov Zakon o zabrani negiranja genocida stupa na snagu 28. jula

Memorijalni centar Potočari

Dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo odlazeći Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Inzko zvanično su objavljene u Službenom listu BiH 27. jula, što znači da će negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca biti kažnjivo od narednog dana, 28. jula. 

Za prekršioce Krivičnog zakona ovim se dopunama predviđa kazna zatvora u trajanju od tri mjeseca do pet godina.

U odluci, koju je 23. jula donio Inzko, navodi se da izmjene i dopune Krivičnog zakona stupaju na snagu osam dana od dana objave na službenoj internet stranici Ureda visokog predstavnika ili jedan dan od dana objave u Službenom glasniku Bosne i Hercegovine.

U Tužilaštvu BiH, nakon Odluke visokog predstavnika, najavili su da će se u okviru predmeta pratiti objave i javno iznošenje stavova pojedinaca, skupina ili udruženja, u kojima se negira genocid, zločini protiv čovječnosti i ratni zločini u BiH.

Zastupnici iz bh. entiteta Republike Srpske (RS) u utorak 27. jula iz protesta zbog nametnute Odluke započeli su bojkot rada institucija BiH.

Gordana Tadić kažnjena premještanjem sa pozicije glavne tužiteljice

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić (Izvor: BIRN BiH)

Prvostepena disciplinska komisija za tužioce VSTV-a donijela je odluku kojom se glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić premješta na poziciju tužiteljice u toj instituciji.

Prema odluci disciplinske komisije, Tadić je počinila prekršaje "nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti" i "propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća" Zakona o VSTV BiH, navodi se u saopštenju VSTV-a.

Tadić na ovu odluku ima pravo žalbe.

Protiv Tadić je početkom aprila 2021. podnesena disciplinska tužba, ali je Ured disciplinskog tužioca (UDT) na pripremnom ročištu odustao od tačke koja je teretila za ponašanje u sudu ili tužilaštvu ili izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije a koja se, kako je ranije saopćeno, odnosi na narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja u vezi s najmom stana, dok je za preostale tačke proveden postupak.

Tadić je, prema tužbenom zahtjevu, prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Osim toga, Tadić je na teret još stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da kao rukovodilac Tužilaštva BiH primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.

Ured disciplinskog tužioca je, na ročištu održanom 12. jula, zatražio da Tadić budu izrečene mjere zbog neizvršavanja obaveza i odluka VSTV-a, dok je Odbrana ocijenila da nije počinjen prekršaj.

Tadić je za glavnu tužiteljicu imenovana u januaru 2019., a funkciju vršioca dužnosti glavnog tužitelja je prije toga obavljala od septembra 2016., nakon suspenzije Gorana Salihovića.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG