Linkovi

Top priča BiH

Granična policija provjerava kako su ruski vojni medicinari ušli u BiH

Ruski vojno-medicinski tim na aerodromu u Banjaluci. (Izvor: N1)

Uprava Granične policije Bosne i Hercegovine provjerava tvrdnje ovdašnjih političara, kako je prilikom dolaska ruskog aviona na aerodrom u Banjoj Luci s početka aprila napravljen propust, kada je od 24 putnika koja su došla avionom koji je dostavio medicinsku pomoć, skenirano samo dva pasoša, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Na Aerodrom Banja Luka početkom aprila dostavljena je pomoć Ruske Federacije Republici Srpskoj za borbu protiv epidemije izazvane koronavirusom. Prvobitno je, prema dopisu Ruske Federacije Ministarstvu vanjskih poslova BiH, u koji je BIRN BiH imao uvid, najavljeno da se u avionu nalazi medicinsko osoblje, ali se uskoro ispostavilo da su na tlo BiH bez ranije najave sletjeli oficiri ruske vojske. Zakon o strancima BiH definiše da bi za kretanje stranaca u uniformama u BiH trebala drugačija vrsta saglasnosti od dozvole za humanitarno djelovanje.

Iako su svi letovi u BiH bili obustavljeni zbog panedmije COVID-19, ovaj, kao i nekolicina drugih letova, odobren je od Ministarstva vanjskih poslova BiH jer se radilo o humanitarnom letu. Ministrica Bisera Turković za BIRN BiH je kazala da je problem nastao jer su iz Ambasade Rusije bili neprecizni prilikom slanja note o dolasku leta.

“U noti su naveli da dolazi humanitarni let sa medicinskim osobljem, što se ubrzo ispostavilo nekorektnim, jer su iz aviona izašli ljudi u vojnim odijelima, dakle vojno-medicinsko osoblje. Mi smo o svemu obavijestili i Ministarstvo sigurnosti BiH, a Granična policija je ta koja je trebala zabraniti slijetanje aviona”, tvrdi ministrica Turković.

Iz Granične policije za BIRN BiH su kazali da provjeravaju navode o skeniranju pasoša.

“Što se tiče navoda sa (ne)evidentiranjem osoba koje su tim povodom doputovale u Bosnu i Hercegovinu, obavještavamo vas da Ured za profesionalne standarde i unutrašnju kontrolu GP BiH provodi aktivnosti (skeniranje putovnica) u cilju utvrđivanja relevantnih činjenica i postupanja policijskih službenika Postrojbe granične policije Aerodrom Banja Luka na okolnosti obavljanja graničnih provjera”, rečeno je za BIRN BiH iz Granične policije.

Novinar Avdo Avdić, koji je intenzivno pisao o ruskom uticaju u BiH, navodi da je Granična policija skenirala samo dva pasoša, a preostala 22 ručno unijela u sistem. On smatra da je to urađeno kako bi se izbjegle fotografije lica koja ulaze u BiH.

“Na spisku su oficiri ruske vojske. Imaju intervjue javno dostupne ti isti ljudi u časopisu ruske vojske”, kazao je Avdić za BIRN BiH.

Vojni činovi spomenuti tek u drugom dopisu

Ruski avion “posvađao” je nakratko dva ministarstva, vanjskih poslova i sigurnosti. Kasnije je, nakon što je ruskim vojnim medicinarima odbijen ulazak u BiH iz Srbije, na svom Twitter nalogu ministar Radončić pojasnio da je prvo odobrenje dalo Ministarstvo vanjskih poslova na osnovu tada važećih odluka.

Radončić nije odgovorio na upit BIRN-a BiH za komentar o detaljima dolaska ruskog tima i kretanja u uniformama.
Turkovićeva kaže da je Ministarstvo vanjskih poslova, koje je odobrilo let, notu poslalo Ministarstvu sigurnosti, koje je nakon pojavljivanja uniformisanih osoba moralo alarmirati Graničnu policiju, pa čak i Obavještajno-sigurnosnu agenciju OSA, smatra ona.

“Mi smo nakon saznanja da se vojno uniformisana lica šetaju Banjom Lukom poslali i Ministarstvu odbrane. Dakle, imamo dokaze da su ušli u BiH, ali nemamo da su izašli uopšte. Kasnije su ti isti ljudi otišli za Srbiju. U vrijeme kada ne damo djeci koja studiraju van BiH da se vrate u svoju domovinu, ruska vojska ulazi bez provjere u državu. To je nedopustivo”, kaže Turković.

Isti vojni kontingent koji je dopremio pomoć RS-u, kasnije je dezinfikovao bolnicu u Banjoj Luci, a problem se ponovo pojavio kada je ruska ekipa krenula na dezinfekciju bolnice u Mostaru. U međuvremenu su napustili BiH i otišli u Srbiju, gdje je također vršena dezinfekcija Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu.

“Drugi zahtjev, odnosno nota ruske ambasade prema MVP-u, za ulazak istog konvoja i osoba preko kopnene granice, ovoga puta je sadržavala znatno detaljniji spisak vojno-tehničkih sredstava, imena i prezimena medicinskog tima, ali i njihove vojne činove”, naveo je Radončić za medije i objasnio da je to značilo da, za razliku od prvog dolaska, Ministarstvo vanjskih poslova više nije moglo novi dolazak smatrati samo humanitarnim djelovanjem.

“Potpuno normalno, zatražilo je postupanje Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva sigurnosti BiH”, naglasio je Radončić.

Ruski tim zadržan je na Graničnom prelazu Rača pri pokušaju odlaska u Mostar na dezinfekciju Sveučilišne bolnice.

Protokoli za kretanje stranih vojnika u uniformama

Član 126. Zakona o strancima definiše kretanje u odori na teritoriji BiH. Prema ovom članu, osoba u odori može se kretati u BiH samo ako boravi u svojstvu vojnog predstavnika tokom diplomatske posjete, kao član vojne misije stranog izaslanstva, ako je na školovanju na teritoriji BiH, ako sudjeluje u vojnoj vježbi ili obuci ili ako je u prolazu kroz BiH kao član vojne misije.

Također, Zakon o strancima jasno definiše da kretanje u vojnoj odori kroz BiH može odobriti Ministarstvo odbrane uz prethodnu saglasnost Ministarstva sigurnosti BiH. Odobrenje za ulazak stranih trupa na područje BiH u ranijim slučajevima davalo je Predsjedništvo BiH.

Dolazak ruskog aviona sa nenajavljenim vojnim osobljem na banjalučki aerodrom, vojni analitičar Nedžad Ahatović vidi kao pritisak Ruske Federacije za uspostavu moći na Zapadnom Balkanu. Rusija to precizno i dominantno radi kako bi uspostavila vojnu moć na ovim prostorima, smatra Ahatović.

“To Rusi rade i zvanično i nezvanično. Pokazuju kako su moćni i spremni pomoći, evo u ovom slučaju korone, čak i ako je njihova zemlja u strašnom jeku pandemije”, navodi Ahatović.

Tu se pokazuje slabost državnog aparata BiH, da se odupre ruskom uticaju na ovim prostorima, mišljenja je on.

“Njihov dolazak u BiH nenajavljeno, izuzev ako nisu imali diplomatske pasoše, je dokaz da se mi ne možemo suprotstaviti uticaju moćnih zemalja čak i kad krše određene zakone. Sjetimo se samo slučaja Kozaka u Banjoj Luci. Pitanje je da li Ministarstvo sigurnosti vodi računa o takvim stvarima naprimjer”, kaže Ahatović.

Ambasada Ruske Federacije u BiH nije odgovorila na upit BIRN-a BiH za komentar.

Na Facebook stranici ruskog Ministarstva odbrane 23. aprila je objavljeno da su “specijalisti ruskih armijskih snaga za hemijsku odbranu i vojni ljekari iz Rusije, prethodno upućeni u Republiku Srpsku (Bosnu i Hercegovinu) kao pomoć u borbi protiv COVID-19, završili svoj posao”.

U ovoj objavi se navodi kako je komandant združenog odreda Ruske Federacije, pukovnik Maksim Sologubov odlikovan medaljom Republike Srpske.

“Ruska vojska dezinfikovala je 28 objekata u gradovima Banja Luka, Prijedor, Doboj, Bijeljina, Zvornik, Istočno Sarajevo, Foča, Trebinje, Gradiška i Nevesinje, obradivši oko 50 zgrada i građevina i oko 20 hiljada kvadratnih metara puteva. Ruski ljekari su zauzvrat davali preporuke i pružili potrebnu pomoć u liječenju pacijenata u više od 20 medicinskih centara”, stoji u objavi.

Na spisku 24 osobe za koje je tražena dozvola, u koji je BIRN BiH imao uvid, nalazi se ime Sergeja Kabitova.

Prenoseći iskustva ruskog tima u Srbiji, portal Balkanist.ru citira Sergeja Kabitova kao komandira jedinice za specijalne sanitarno-higijenske procedure Ministarstva odbrane Ruske Federacije.

See all News Updates of the Day

U Bejrutu uništen počasni konzulat BiH, poginuo libanonski radnik obezbjeđenja

Ministarstvo vanjskih poslova BiH

Prema objavi Ministarstva vanjskih poslova BiH u eksploziji nije stradao niko od državljana BiH.

Počasni konzulat Bosne i Hercegovine (BiH) u glavnom gradu Libanona Bejrutu uništen je u eksploziji koja se dogodila u lučkom dijelu grada, u utorak, 4. augusta, kada je eksplodiralo skladište amonij nitrata, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa ambasador BiH u Jordanu Mato Zeko, nadležan i za Libanon, te pojasnio da zasad nema informacija da je neko od bh. državljana povrijeđen ili nastradao.

„Još uvijek prikupljamo dodatne informacije i u kontaktu smo s našim počasnim konzulom, gospodinom Zijadom Isom. Počasni konzulat kao objekat je stvarno totalno uništen, doduše, ovo je privatno vlasništvo gospodina Ise. Dobio sam video i stvarno je uništen objekat“, kazao je ambasador Zeko.

Ambasador je kazao i da je jedna osoba koja je radila na osiguranju konzulata smrtno stradala. Riječ je o državljaninu Libanona.

„Svi članovi tima počasnog konzula su živi i zdravi, nemaju povreda“, kazao je Zeko i naglasio da se određeni broj bh. državljana nalazi u gradu Tiru, 200-tinjak kilometara od Bejruta.

„Nemamo informacija da je bilo ko od građana nastradao“, kazao je Zeko.

U slučaju da neko od bh. državljana treba pomoć u Bejrutu, ambsador je kazao da se za pomoć može obratiti bh. ambasadi u Jordanu, dok počasni konzulat ponovno ne počne s radom.

U Libanonu je 5. august Dan žalosti nakon što je, prema izjavi ministra zdravlja Hamada Hassana, najmanje 100 osoba poginulo i više od 4.000 povrijeđeno u jakoj eksploziji u luci u centru glavnog grada Bejruta.

Četiri godine i dva mjeseca zatvora za bivšeg načelnika Vareša

Avdija Kovačević. Izvor: Adi Kebo/zurnal.info

Avdija Kovačević, bivši načelnik Vareša, osuđen je na četiri godine i dva mjeseca zatvora zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i poslugu u službi, te će mu se oduzeti imovinska korist u iznosu većem od 220.000 maraka, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Kantonalni sud u Zenici je nakon prihvaćenog sporazuma o priznanju krivice Kovačeviću utvrdio pojedinačnu kaznu zatvora od tri godine i osam mjeseci za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, te pojedinačnu kaznu zatvora u trajanju od sedam mjeseci za poslugu u službi, te ga osudio na četiri godine i dva mjeseca zatvora, potvrdili su za BIRN BiH iz Kantonalnog suda u Zenici.

Ovom presudom, Kovačeviću je zabranjeno obavljanje funkcije rukovođenja u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine u trajanju od pet godina.

Njemu će biti oduzeti brojni predmeti, od kojih sedam satova, dvije kožne jakne i 193 primjerka knjige “Vareš 1992.–1995.: Zločin, istina i pravda”, čiji je autor.

Kovačević je osuđen po 26 tačaka optužnice Kantonalnog tužilaštva zato što je od 16. novembra 2012. do 11. novembra 2016. godine, kao načelnik Općine Vareš, postupao protivno interesu službe i iskoristio svoj službeni položaj i ovlaštenja “općinskog načelnika” s ciljem da sebi pribavi imovinsku korist plaćanjem svojih ličnih obaveza i ošteti Općinu Vareš.

“Priznanje optuženog potvrđeno je kako subjektivnim, tako i objektivnim dokazima. Da je optuženi počinio krivična djela proizilazi kako iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka ekonomske struke, tako i iz iskaza brojnih saslušanih svjedoka i prikupljene materijalne dokumentacije”, navodi se u presudi Suda koja je dostavljena BIRN-u BiH.

Kovačević je osuđen da je “davao avanse, pozajmice i donacije pravnim i fizičkim licima za koje nije postojala poslovna osnova niti bilo kakav interni akt, zbog čega je često dovodio Općinu Vareš u stanje finansijske nelikvidnosti”, obrazlaže se u presudi, uz navođenje kako je samovoljno trošio namjenski donirana sredstava i grantove od viših nivoa vlasti.

Kovačević je osuđen i zato što je većem broju lica omogućio pribavljanje imovinske koristi u vidu građevinskog materijala. Oni su po nalogu Kovačevića nabavljali građevinski materijal u određenim firmama, nakon čega su te firme račune i otpremnice dostavljale Općini Vareš, koje je Općina plaćala.

Kako stoji u presudi, Kovačević je oštetio i stanovništvo općine Vareš, jer “mnoge projekte koji su bili od javnog interesa nije realizovao iako su sredstva bila namjenski uplaćivana za te svrhe”.

Sa Kovačevićem je bio optužen Fuad Kovač, protiv kojeg se postupak nastavlja po redovnoj proceduri. Kovač se tereti za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja, te krivotvorenje isprave.

Kovačević je kao kandidat Stranke demokratske akcije (SDA) izabran za načelnika Općine Vareš 2012. godine. Ovu funkciju je obnašao do 2016. godine. U novembru 2019. godine je uhapšen zbog sumnje da je zloupotrijebio položaj.

Optužnicu protiv njega je Kantonalno tužilaštvo u Zenici podiglo 31. decembra 2019. godine, a Sud potvrdio 16. januara 2020. godine.

Istinomjer: Neistina Milorada Dodika i neispunjeno obećanje Edite Đapo

Istinomjer: Neistina Milorada Dodika i neispunjeno obećanje Edite Đapo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:12 0:00

Međusobne optužbe Državnog tužilaštva i Suda bez iznošenja detalja o uočenim nepravilnostima

The Court of Bosnia and Herzegovina

Nakon što je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine saopštilo da će zatražiti stav Visokog sudskog i tužilačkog vijeća povodom akta i zaključaka Suda BiH i optužilo ovu instituciju da je dopis dostavilo samo pojedinim rukovodiocima u Tužilaštvu, iz Državnog suda su optužili Tužilaštvo da dezavuiše javnost i da se akt odnosi na uočene nepravilnosti u praksi sa ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire.

Dok niti jedna niti druga institucija nisu navele detalje o kakvim mogućim nepravilnostima se radi, pravni stručnjaci smatraju ovakvu komunikaciju dvije državne pravosudne institucije neprimjernom, izvještava BIRN BiH.

Glavna tužiteljica Tužilaštva BiH Gordana Tadić, kako je saopšteno iz ove institucije, održala je Prošireni kolegij glavnog tužioca i šefova tužilačkih odsjeka povodom zaključaka iz Suda BiH, koji su dostavljeni samo pojedinim rukovodiocima u ovoj instituciji.

Navedeni zaključci, navode iz Tužilaštva, dostavljeni su pojedinim rukovodiocima i tužiocima, a u njima Sud ukazuje na navodne “neregularnosti” prilikom izuzimanja dokumentacije u istražnim predmetima u kojima postupaju tužioci i ovlaštene službene osobe, te izdavanju usmenih naredbi sudaca za postupanje u predmetima.

“Tužioci su mišljenja da navedeni ‘zaključci’ predstavljaju izravno miješanje i opstrukciju rada Tužilaštva BiH u borbi za jačanje vladavine prava, te izravno miješanje i opstrukciju u pojedinim aktivnim predmetima u kojima postupa Tužilaštvo, a koji su od izuzetnog značaja za vladavinu prava”, saopšteno je iz Tužilaštva.

Zaključak kolegija tužilaca je da se VSTV upozna sa zaključcima te u najkraćem roku očituje o njima, kako ne bi nastupile štetne posljedice.

Iz Suda BiH su potom saopštili kako odlučno odbacuju zaključke proširenog tužilačkog kolegija, kojim je akt od 28. jula. 2020. godine neutemeljeno ocijenjen kao opstrukcija rada Tužilaštva, a posebno opstrukcija rada u aktivnim predmetima.

Predsjednica Krivičnog odjeljenja je, navode u Sudu, nakon elektronske sjednice zbog pandemije uzrokovane koronavirusom i više usmenih konsultacija, uputila akt na ruke glavne tužiteljice i četiri šefa odsjeka i odjela Tužilaštva BiH, a ne kako se to netačno navodi “samo pojedinim rukovoditeljima i tužiteljima”.

“Akt sadrži zaključak o uočenim nepravilnostima u praksi, suprotnih članu 35. Zakona o krivičnom postupku BiH, što je kao povreda odredaba procesnog zakona utvrđeno u ranijim presudama Apelacionog odjeljenja Suda. Dakle, upravo s ciljem vraćanja postupanja Tužilaštva u zakonite okvire, a ne s ciljem opstrukcije rada Tužilaštva, upućen je ovaj akt međuinstitucionalne saradnje. Nijednom riječju u aktu Suda nije ni na koji način implicirano ili aludirano na bilo koji pojedinačan, završen ili aktivan predmet, niti je to bila namjera, kako to krivo predstavlja Tužilaštvo, radi dezavuisanja javnosti”, saopšteno je iz Suda BiH.

Posebno začuđuje, dodaju iz Suda BiH, zašto Tužilaštvo izlazi u javnost sa netačnim informacijama i krivim predstavljanjem stanja stvari i kao razlog navode “pravljenje medijskog spektakla, koji ima za cilj narušavanje autoriteta i ugleda Državnog suda”.

Advokati sa kojima je razgovarala Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) pretpostavljaju da Sud upozorava Tužilaštvo da radi nešto što nije u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, ali ovakvu komunikaciju ovih institucija smatraju neprimjerenom.

Advokatica Tatjana Savić je mišljenja da obje institucije komuniciraju saopštenjima za javnost, a da pri tome javnost nisu obavijestili o kakvim se to “zaključcima” radi.

“I sad jedni druge demantuju, a javnost ne može da procijeni ko je u pravu. Djeluje da se radi o nekim pretresima, o zahtjevima za izuzimanje dokumentacije. A sad, komunicirati saopštenjima za javnost, a ne reći javnosti šta je sporno i pokazati te zaključke koje spominje i jedna i druga strana, po mom mišljenju je neprimjereno i samo dodatno utiče na opšte nepovjerenje građana u pravosuđe”, istakla je Savić.

Advokat Muhidin Kapo kaže kako je Tužilaštvo stranka u postupku i da je Sud institucija koja odlučuje o svemu.

“Naredbe faktički može izdavati samo Sud. Samo u pojedinoj fazi postupka u istrazi Tužilaštvo daje neke naredbe. Sud je taj koji daje naredbe i Tužilaštvu”, govori Kapo.

Tužilaštvo će, kako su naveli, od VSTV-a zatražiti da od Suda BiH pribavi detaljne informacije o održanoj sjednici i načinu donošenja zaključka, kao i da će dopis biti upućen i Uredu disciplinskog tužioca.

U Sudu BiH, sa druge strane, navode da niti VSTV niti Ured disciplinskog tužioca nemaju niti jednu nadležnost u ovom pitanju, a što bi, kako kažu, Tužilaštvo trebalo znati, kao i da Sud ovim aktom nije ništa naložio niti je pokušao narediti bilo šta, već je dao svoje mišljenje o navedenom problemu.

U RS-u se ne zna broj i cijena kupljenih respiratora

U RS-u se ne zna broj i cijena kupljenih respiratora
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG