Linkovi

Izdvojeno

Granična policija provjerava kako su ruski vojni medicinari ušli u BiH

Ruski vojno-medicinski tim na aerodromu u Banjaluci. (Izvor: N1)

Uprava Granične policije Bosne i Hercegovine provjerava tvrdnje ovdašnjih političara, kako je prilikom dolaska ruskog aviona na aerodrom u Banjoj Luci s početka aprila napravljen propust, kada je od 24 putnika koja su došla avionom koji je dostavio medicinsku pomoć, skenirano samo dva pasoša, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Na Aerodrom Banja Luka početkom aprila dostavljena je pomoć Ruske Federacije Republici Srpskoj za borbu protiv epidemije izazvane koronavirusom. Prvobitno je, prema dopisu Ruske Federacije Ministarstvu vanjskih poslova BiH, u koji je BIRN BiH imao uvid, najavljeno da se u avionu nalazi medicinsko osoblje, ali se uskoro ispostavilo da su na tlo BiH bez ranije najave sletjeli oficiri ruske vojske. Zakon o strancima BiH definiše da bi za kretanje stranaca u uniformama u BiH trebala drugačija vrsta saglasnosti od dozvole za humanitarno djelovanje.

Iako su svi letovi u BiH bili obustavljeni zbog panedmije COVID-19, ovaj, kao i nekolicina drugih letova, odobren je od Ministarstva vanjskih poslova BiH jer se radilo o humanitarnom letu. Ministrica Bisera Turković za BIRN BiH je kazala da je problem nastao jer su iz Ambasade Rusije bili neprecizni prilikom slanja note o dolasku leta.

“U noti su naveli da dolazi humanitarni let sa medicinskim osobljem, što se ubrzo ispostavilo nekorektnim, jer su iz aviona izašli ljudi u vojnim odijelima, dakle vojno-medicinsko osoblje. Mi smo o svemu obavijestili i Ministarstvo sigurnosti BiH, a Granična policija je ta koja je trebala zabraniti slijetanje aviona”, tvrdi ministrica Turković.

Iz Granične policije za BIRN BiH su kazali da provjeravaju navode o skeniranju pasoša.

“Što se tiče navoda sa (ne)evidentiranjem osoba koje su tim povodom doputovale u Bosnu i Hercegovinu, obavještavamo vas da Ured za profesionalne standarde i unutrašnju kontrolu GP BiH provodi aktivnosti (skeniranje putovnica) u cilju utvrđivanja relevantnih činjenica i postupanja policijskih službenika Postrojbe granične policije Aerodrom Banja Luka na okolnosti obavljanja graničnih provjera”, rečeno je za BIRN BiH iz Granične policije.

Novinar Avdo Avdić, koji je intenzivno pisao o ruskom uticaju u BiH, navodi da je Granična policija skenirala samo dva pasoša, a preostala 22 ručno unijela u sistem. On smatra da je to urađeno kako bi se izbjegle fotografije lica koja ulaze u BiH.

“Na spisku su oficiri ruske vojske. Imaju intervjue javno dostupne ti isti ljudi u časopisu ruske vojske”, kazao je Avdić za BIRN BiH.

Vojni činovi spomenuti tek u drugom dopisu

Ruski avion “posvađao” je nakratko dva ministarstva, vanjskih poslova i sigurnosti. Kasnije je, nakon što je ruskim vojnim medicinarima odbijen ulazak u BiH iz Srbije, na svom Twitter nalogu ministar Radončić pojasnio da je prvo odobrenje dalo Ministarstvo vanjskih poslova na osnovu tada važećih odluka.

Radončić nije odgovorio na upit BIRN-a BiH za komentar o detaljima dolaska ruskog tima i kretanja u uniformama.
Turkovićeva kaže da je Ministarstvo vanjskih poslova, koje je odobrilo let, notu poslalo Ministarstvu sigurnosti, koje je nakon pojavljivanja uniformisanih osoba moralo alarmirati Graničnu policiju, pa čak i Obavještajno-sigurnosnu agenciju OSA, smatra ona.

“Mi smo nakon saznanja da se vojno uniformisana lica šetaju Banjom Lukom poslali i Ministarstvu odbrane. Dakle, imamo dokaze da su ušli u BiH, ali nemamo da su izašli uopšte. Kasnije su ti isti ljudi otišli za Srbiju. U vrijeme kada ne damo djeci koja studiraju van BiH da se vrate u svoju domovinu, ruska vojska ulazi bez provjere u državu. To je nedopustivo”, kaže Turković.

Isti vojni kontingent koji je dopremio pomoć RS-u, kasnije je dezinfikovao bolnicu u Banjoj Luci, a problem se ponovo pojavio kada je ruska ekipa krenula na dezinfekciju bolnice u Mostaru. U međuvremenu su napustili BiH i otišli u Srbiju, gdje je također vršena dezinfekcija Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu.

“Drugi zahtjev, odnosno nota ruske ambasade prema MVP-u, za ulazak istog konvoja i osoba preko kopnene granice, ovoga puta je sadržavala znatno detaljniji spisak vojno-tehničkih sredstava, imena i prezimena medicinskog tima, ali i njihove vojne činove”, naveo je Radončić za medije i objasnio da je to značilo da, za razliku od prvog dolaska, Ministarstvo vanjskih poslova više nije moglo novi dolazak smatrati samo humanitarnim djelovanjem.

“Potpuno normalno, zatražilo je postupanje Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva sigurnosti BiH”, naglasio je Radončić.

Ruski tim zadržan je na Graničnom prelazu Rača pri pokušaju odlaska u Mostar na dezinfekciju Sveučilišne bolnice.

Protokoli za kretanje stranih vojnika u uniformama

Član 126. Zakona o strancima definiše kretanje u odori na teritoriji BiH. Prema ovom članu, osoba u odori može se kretati u BiH samo ako boravi u svojstvu vojnog predstavnika tokom diplomatske posjete, kao član vojne misije stranog izaslanstva, ako je na školovanju na teritoriji BiH, ako sudjeluje u vojnoj vježbi ili obuci ili ako je u prolazu kroz BiH kao član vojne misije.

Također, Zakon o strancima jasno definiše da kretanje u vojnoj odori kroz BiH može odobriti Ministarstvo odbrane uz prethodnu saglasnost Ministarstva sigurnosti BiH. Odobrenje za ulazak stranih trupa na područje BiH u ranijim slučajevima davalo je Predsjedništvo BiH.

Dolazak ruskog aviona sa nenajavljenim vojnim osobljem na banjalučki aerodrom, vojni analitičar Nedžad Ahatović vidi kao pritisak Ruske Federacije za uspostavu moći na Zapadnom Balkanu. Rusija to precizno i dominantno radi kako bi uspostavila vojnu moć na ovim prostorima, smatra Ahatović.

“To Rusi rade i zvanično i nezvanično. Pokazuju kako su moćni i spremni pomoći, evo u ovom slučaju korone, čak i ako je njihova zemlja u strašnom jeku pandemije”, navodi Ahatović.

Tu se pokazuje slabost državnog aparata BiH, da se odupre ruskom uticaju na ovim prostorima, mišljenja je on.

“Njihov dolazak u BiH nenajavljeno, izuzev ako nisu imali diplomatske pasoše, je dokaz da se mi ne možemo suprotstaviti uticaju moćnih zemalja čak i kad krše određene zakone. Sjetimo se samo slučaja Kozaka u Banjoj Luci. Pitanje je da li Ministarstvo sigurnosti vodi računa o takvim stvarima naprimjer”, kaže Ahatović.

Ambasada Ruske Federacije u BiH nije odgovorila na upit BIRN-a BiH za komentar.

Na Facebook stranici ruskog Ministarstva odbrane 23. aprila je objavljeno da su “specijalisti ruskih armijskih snaga za hemijsku odbranu i vojni ljekari iz Rusije, prethodno upućeni u Republiku Srpsku (Bosnu i Hercegovinu) kao pomoć u borbi protiv COVID-19, završili svoj posao”.

U ovoj objavi se navodi kako je komandant združenog odreda Ruske Federacije, pukovnik Maksim Sologubov odlikovan medaljom Republike Srpske.

“Ruska vojska dezinfikovala je 28 objekata u gradovima Banja Luka, Prijedor, Doboj, Bijeljina, Zvornik, Istočno Sarajevo, Foča, Trebinje, Gradiška i Nevesinje, obradivši oko 50 zgrada i građevina i oko 20 hiljada kvadratnih metara puteva. Ruski ljekari su zauzvrat davali preporuke i pružili potrebnu pomoć u liječenju pacijenata u više od 20 medicinskih centara”, stoji u objavi.

Na spisku 24 osobe za koje je tražena dozvola, u koji je BIRN BiH imao uvid, nalazi se ime Sergeja Kabitova.

Prenoseći iskustva ruskog tima u Srbiji, portal Balkanist.ru citira Sergeja Kabitova kao komandira jedinice za specijalne sanitarno-higijenske procedure Ministarstva odbrane Ruske Federacije.

See all News Updates of the Day

Sanders u republikanskom odgovoru: Bidenovu administraciju "kidnapovala radikalna ljevica"

Guvernerka Sarah Huckabee Sanders čeka pred iznošenje republikanskog odgovora na obraćanje predsjednika Bidena o stanju unije, Arkansas.

Guvernerka Arkansasa Sarah Huckabee Sanders povukla je kontrast između republikanaca i onoga što je nazvala neuspjehom Bidenove administracije i demokrata, dok je u utorak uveče dala republikanski odgovor na obraćanje predsjednika Joea Bidena o stanju nacije.

"Linija podjele više nije između desnice i ljevice", rekla je Sanders. "Izbor je između normalnog ili ludog."

Ona je rekla da demokrate žele da vladaju Amerikancima uz veću vladinu kontrolu i pozvala na posvećenost "bezvremenskoj američkoj ideji da vlada ne postoji da bi vladala ljudima, već da bi služila narodu".

Sanders, koji je ranije bila sekretarica za štampu Bijele kuće tokom administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, rekla je da je "radikalna ljevica potpuno otela" sadašnju administraciju.

Ona je dalje optužila Bidena da ne čini dovoljno da obezbijedi granicu zemlje i rekla da je Bidenovo "odbijanje da se suprotstavi Kini opasno i neprihvatljivo".

Biden je u svom govoru rekao da će sa Kinom raditi na način koji unapređuje američke i svjetske interese i "da ćemo", ako Kina ugrozi suverenitet SAD, "djelovati da zaštitimo svoju zemlju".

update

Spasioci tragaju za preživjelima u Turskoj i Siriji, broj poginulih prešao 11.000

Komandosi turske vojske spašavaju desetogodišnju djevojčicu iz ruševina u Hatayu, u južnoj Turskoj, u srijedu, 8. februara 2023.

Spasilački timovi su tokom noći tragali za ljudima ispod ruševina zgrada u Turskoj i Siriji nakon katastrofalnog potresa u kojem je poginulo više od 11.000, a njihov sumorni zadatak povremeno je bio isprekidan radošću pronalaska nekog još živog.

Turski zvaničnici rekli su da je najmanje 6.957 ljudi poginulo, a više od 38.000 je povrijeđeno. U Siriji je najmanje 2.470 mrtvih, podaci su vlade Damaska i spasilačkih grupa.

U spasilačkim naporima u Turskoj učestvovalo je 96.000 ljudi, saopštila je u srijedu državna agencija za upravljanje vanrednim situacijama.


Gotovo dva dana nakon što je zemljotres jačine 7,8 stepeni Richterove skale pogodio jugoistočnu Tursku i sjever Sirije, spasioci su izvukli trogodišnjeg dječaka Arifa Kaana ispod ruševina srušene stambene zgrade u Kahramanmarasu, gradu nedaleko od epicentra.

Dječakov otac, Ertugrul Kisi, koji je i ranije spašen, jecao je dok su njegovog sina izvlačili i prenosili u kola hitne pomoći.

Timovi za potragu iz više od dvadeset zemalja pridružili su se turskom osoblju za hitne slučajeve.

U Siriji, potres je srušio hiljade zgrada i doveo još veće bijede u regionu pogođenom 12-godišnjim građanskim ratom i izbjegličkom krizom.

Djevojčica, koja je rođena ispod ruševina uzrokovanih zemljotresom koji je pogodio Siriju i Tursku, smještena inkubator u dječjoj bolnici u gradu Afrin, provincija Alep, Sirija.
Djevojčica, koja je rođena ispod ruševina uzrokovanih zemljotresom koji je pogodio Siriju i Tursku, smještena inkubator u dječjoj bolnici u gradu Afrin, provincija Alep, Sirija.

U ponedjeljak poslijepodne u gradu na sjeverozapadu Sirije, stanovnici su pronašli uplakano novorođenče koje je još pupčanom vrpcom povezano s njenom preminulom majkom. Beba je jedini član njene porodice koja je preživjela urušavanje zgrade u gradiću Jinderis, rekli su rođaci za AP.

Turska je dom milionima izbjeglica iz rata. Pogođeno područje u Siriji podijeljeno je između teritorije pod kontrolom vlade i posljednje enklave u zemlji koju drži opozicija, gdje se milioni oslanjaju na humanitarnu pomoć.

Čak 23 miliona ljudi moglo bi biti pogođeno u području zemljotresa, rekao je Adelheid Marschang, viši službenik za hitne slučajeve Svjetske zdravstvene organizacije.

Mnogi preživjeli u Turskoj morali su spavati u automobilima, napolju ili u vladinim skloništima.

"Nemamo šator, nemamo peć za grijanje, nemamo ništa. Naša djeca su u lošem stanju. Svi smo mokri pod kišom, a naša deca su na hladnoći", rekao je Aysan Kurt, 27, za AP. "Nismo umrli od gladi ili zemljotresa, ali ćemo umrijeti smrzavajući se od hladnoće."

Erdogan je rekao da je pogođeno 13 od 85 miliona ljudi u zemlji i proglasio je vanredno stanje u 10 provincija. Više od 8.000 ljudi izvučeno je iz ruševina u Turskoj, a oko 380.000 se sklonilo u vladina skloništa ili hotele, saopštile su vlasti.

Ljudi sjede na ruševinama u Alepu, Sirija, utorak, 7. februara 2023.
Ljudi sjede na ruševinama u Alepu, Sirija, utorak, 7. februara 2023.

U Siriji, napori za pružanje pomoći otežani su ratom koji je u toku i izolacijom regije koju drže pobunjenici duž granice, a koja je okružena vladinim snagama koje podržava Rusija. Sirija je pod zapadnim sankcijama povezanim s ratom.

Ujedinjene nacije su saopćile da "istražuju sve puteve" kako bi snabdile sjeverozapad koji drže pobunjenici.


Region se nalazi na vrhu glavnih linija rasjeda i česti su zemljotresi. Oko 18.000 poginulo je u slično snažnim potresima koji su pogodili sjeverozapadnu Tursku 1999. godine

Anketa: Biden 2024? Većina demokrata kaže - ne, hvala

Američki predsjednik Joe Biden i potpredsjednica Kamala Harris.

Većina demokrata u ovom trenutku misli da je jedan mandat dovoljan za predsjednika Joea Bidena, uprkos njegovim najavama da planira da se ponovo kandiduje 2024.

Prema rezultatima nove ankete koju su sproveli agencija Associated Press i NORC Centar za istraživanje javnog mnijenja, samo 37% registrovanih demokrata želi da se Biden kandiduje za drugi mandat, što je pad od 52% u odnosu na nedjelje uoči izbora na sredini njegovog mandata.

Dok Biden ističe svoje uspjehe u usvajanju zakona u Kongresu, kao i svoju sposobnost upravljanja zemljom, anketa pokazuje da mu relativno mali broj odraslih Amerikanaca daje visoke ocjene u tim kategorijama. Razgovori sa ispitanicima pokazuju da mnogi vjeruju da godine predstavljaju problem za 80-godišnjeg Bidena. Mnogi se fokusiraju na njegov kašalj, usporeni hod i gafove, i ukazuju da najstresniji posao na svijetu vjerovatno više odgovara nekoj mlađoj osobi.

"Iskreno, mislim da bi bio suviše star", ocjenjuje 37-godišnja Sarah Overman, demokrata koja radi u prosvjetnom sektoru u Raleighu u Sjevernoj Karolini. "Potreban nam je neko mlađi na tom položaju."

Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.
Joe Biden razgovara sa novinarima na putu za Camp David, 4. februara 2023.

Govor o stanju nacije, koji će održati u utorak, biće prilika za Bidena da odgovori na osnovne sumnje o svojim kapacitetima da upravlja zemljom. Predsjednik se ranije snažno oslanjao na svoje iskustvo i dosadašnje rezultate kako bi dokazao da je više nego spreman za nove izazove. Kada mu je postavljano pitanje da li može da se, u svojim godinama, nosi sa odgovornim zadacima predsjedničkog položaja, često je odgovarao kao da prihvata izazov: "Samo me gledajte".

Demokratski kandidati su imali bolje rezultate od očekivanih na izborima za članove Kongresa, guvernere i druge položaje, održanim na sredini predsjednikovog mandata, što ide u prilog Bidenovoj poruci da brani demokratiju i nastoji da poboljša položaj srednje klase. Demokrate su povećale kontrolu u Senatu za jedno mjesto - i izgubile većinu u Predstavničkom domu ali su zadržale mnogo više mjesta nego što se očekivalo, pošto se na osnovu istorijskih trendova očekivao "republikanski talas."

U cjelini, 41% demokrata pozitivno ocjenjuje Bidenov rad na mjestu predsjednika, pokazala je anketa, što je slično njegovom rejtingu s kraja prošle godine. Većina demokrata i dalje odobrava njegov rad, ali je želja da ga vide da se kandiduje za drugi mandat opala. Samo 22% odraslih Amerikanaca iz Demokratske partije smatra da bi on trebalo da se ponovo kandiduje, što je pad u odnosu na 29% onih koji su se tako izjasnili prije prošlogodišnjih kongresnih izbora.

Čini se da najveći procenat anketiranih koji se protive Bidenovoj novoj kandidaturi dolazi iz grupe mlađih demokrata. Među demokratama starijim od 45 godina, 49% ih smatra da bi Biden trebalo da se kandiduje za još jedan predsjednički mandat, dok je 58% njih imalo takvo mišljenje u oktobru. Međutim, među onima mlađim od 45 godina, 23% sada smatra da bi Biden trebalo da se takmiči za reizbor, dok je čak 45% njih imalo takav stav prije novembarskih izbora.

Linda Lockwood, demokrata i penzionerka iz Kansas Cityja, kaže da je ne brinu Bidenove godine.

"Po mom mišljenju, on je u prilično dobroj formi, i to vam kaže jedna 76-godišnja žena", ističe Lockwood. "Treba da malo pažljivije silazite niz stepenice kako starite, ali vam mozak i dalje radi, to je najvažnije."

Biden je već najstariji predsjednik u američkoj historiji, a ako bi odslužio punih osam godina u dva mandata imao bi 86 godina. Njegovi radni dani su često veoma dugi, mora da satima stoji na nogama i da se sjeća imena stranaca sa kojima se upoznao na putovanjima po zemlji, koji žele da sa njim podijele svoje životne priče.

Pa ipak, Biden je političar na nacionalnoj sceni već pola vijeka, nakon što je prvi put izabran za senatora iz države Delaware 1972. Trenuci kada djeluje izgubljeno na bini ili pravi lapsuse tokom držanja govora nekad privlače više pažnje od njegove politike.

Gostujući u programu kablovske mreže CNN u nedjelju, sekretar za saobraćaj Pete Buttigieg, koji je bio kandidat za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020. godine, priznaje da "generacijski argumenti mogu biti jaki."

Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.
Pristalice predsjednika Bidena i potpredsjednice Harris prisustvuju zimskom sastanku Demokratskog nacionalnog komiteta u Philadelphiji, 3. februara 2023.

"Međutim, najjači argument od svih su - rezultati", rekao je 41-godišnji Buttigieg. "I ne možite osporiti, bar vjerujem da ne možete da ozbiljno dovedete u pitanje, da li je dobro što smo otvorili 12 miliona novih radnih mjesta za vrijeme ovog predsjednika."

Birači kao što je 35-godišnji Ross Truckey, pažljivo posmatraju predsjednika. Advokat iz Michigana, Truckey nije glasao za Bidena, niti za republikanca Donalda Trumpa 2020. Smatra da je Biden najnoviji u nizu "predsjednika ispod prosjeka".

"Njegove godine a možda i mentalne sposobnosti nisu ono što bih očekivao od lidera naše zemlje", kaže on. "Ponekad djeluje kao starac čije je vrijeme prošlo. Nekada mi ga je malo i žao kada ga guraju da se obraća masama građana."

Biden je u svojim govorima više puta naglasio da je ključno da javnost ima kompletnu sliku o tome šta njegova administracija radi. Ukazuje na četiri velike pobjede u zakonodavstvu - pakete pomoći pogođenima pandemijom, dvostranački zakon o infrastsrukturi, zakon o povećanju proizvodnje poluprovodnika u zemlji, te zakon o porezima i potrošnji koji će pomoći da se odgovori na problem klimatskih promjena, i poboljša rad američke Poreske službe.

Pa ipak, samo 13% građana ima veće povjerenje u Bidenove sposobnosti da ostvari velike političke ciljeve, što možda odražava činjenicu da će predsjednik sada morati da sarađuje sa republikanskom većinom u Predstavničkom domu koja želi da smanji potrošnju u zamjenu za podizanje vladine granice zaduživanja.

Anketa također pokazuje da samo 23% odraslih Amerikanaca ima "veliko" povjerenje u Bidenovu sposobnost da efikasno upravlja Bijelom kućom. Taj broj se smanjio u odnosu na prošlogodišnjih 28%, i znatno je niži od 44% iz perioda prije dvije godine, neposredno nakon što je Biden stupio na položaj.

Samo 21% anketiranih ima povjerenje u Bidenove sposobnosti da rješava krizne situacije, što je manji pad u odnosu na 26% iz marta.

Anketom je obuhvaćeno 1.068 ispitanika u periodu od 26. do 30. januara, na osnovu slučajnog uzorka iz grupe ispitanika koja je napravljena tako da bude reprezentativna za cijelu američku populaciju.

update

Najmanje 7.200 poginulih u zemljotresu u Turskoj i Siriji

Ekipe hitne pomoći traže ljude u ruševinama srušene zgrade u Adani, južna Turska, utorak, 7. februara 2023.

Spasilačke ekipe u Turskoj i Siriji rade na pronalaženju preživjelih koji su zatrpani u ruševinama zgrada nakon snažnih potresa koji su u ponedjeljak pogodili regiju i u kojima je poginulo više od 7.200 ljudi.

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan proglasio je vanredno stanje u 10 provincija koje su razorene u zemljotresu, koje će trajati tri mjeseca.

Nakon noći u kojoj su temperature pale blizu nule, utorak je donio još potresa duž granice između dvije zemlje.

Aleppo, Sirija, 7. februar.
Aleppo, Sirija, 7. februar.

Turska agencija za hitne slučajeve saopćila je da provodi operacije cestom i zrakom kako bi dopremila zalihe i posadu u područja pogođena zemljotresima.

Na zakrčenom, snježnom putu između gradova Kiršehir i Kajseri, Glas Amerike Turske razgovarao je sa ljudima koji su bili na putu ka pogođenom području uz pomoć.

Jedan od njih je za Glas Amerike rekao da je njegov kamion prevozio ćebad i hranu.

„Učinićemo sve što je potrebno”, rekao je.

Gaziantep, Turska, 7. februar.
Gaziantep, Turska, 7. februar.

Sve je veći broj drugih vlada i agencija za pomoć koje su poslale timove i resurse u region.

Desetine zemalja iz cijelog svijeta šalju spasilačke jedinice i pomoć Turskoj i Siriji, nakon razornog zemljotresa u kom su poginule hiljade ljudi.

Pomoć stiže iz Indije, Ukrajine, Rusije, SAD, Tajvana, Meksika, EU, Njemačke, Japana, Rusije, Rumunije....

Američki državni sekretar Antony Blinken telefonom je razgovarao sa turskim kolegom Mevlutom Čavušogluom i obećao mu svu podršku SAD.

Portparol Savjeta za nacionalnu bezbjednost John Kirby rekao je da je su u pogođeno područje poslata dva američka spasilačka tima sa 79 pripadnika.

Timove za spašavanje planira poslati i BiH. Ministar odbrane Zukan Helez je rekao kako će poslati Predsjedništvu BiH prijedlog za slanje specijalističkih timova Oružanih snaga BiH u Tursku. Svoje ekipe će poslati i entitetske civilne zaštite, kao i gorske službe.

Humanitarna organizacija Pomozi otvorila je humanitarni broj za Tursku i Siriju i tako prikupila 250.000 maraka pomoći.

„Sa ostalim pristiglim i donacijama koje su nam najavili naši stalni donatori i kompanije ukupna vrijednost sredstava za pomoć Turskoj i Siriji iznosi oko 500.000 KM”, kažu iz ove organizacije.

Epicentar potresa prije zore u ponedjeljak bio je u blizini Gaziantepa, blizu tursko-sirijske granice, a poslijepodne ga je pratio odvojeni zemljotres jačine 7,5 stepeni na oko 100 kilometara sjeverno.


Erdogan je proglasio je sedmodnevnu žalost.

Awale Ahmed Darfa, somalijski student u Gaziantepu gdje je bio epicentar, rekao je za VOA Somali: „Snažan zemljotres pogodio je dok smo spavali... Situacija je vrlo brzo postala kritična. Čuli smo krike, plač i ljude koji su trčali. Zgrade su se tresle kao da su ih potresli džini. Svi su trčali tamo gdje su mislili da će biti sigurni.”

On je dodao: „Sada smo napolju pošto smo napustili svoje domove oko 4 sata ujutro. Postoji problem što smo napolju – kiša je, hladno, vjetrovito, a mi ne nosimo zaštitnu odjeću. Napolju svi nose ono što su nosili na spavanju. Neki ljudi nemaju cipele. Rekli su nam da se ne možemo vratiti u zgrade zbog straha [od naknadnih potresa]. Ovdje je katastrofa.”


Turska se nalazi u jednoj od najaktivnijih zona potresa na svijetu.
Godine 1999. poginulo je 17.000 ljudi u potresu jačine 7,4 stupnja po Richteru — najgorem koji je pogodio Tursku u posljednjih nekoliko desetljeća — pogodio je kraj Duzcea, na sjeverozapadu zemlje.

U oktobru 2022. potres magnitude 7,0 pogodio je Egejsko more, usmrtivši 116 ljudi. Sve osim dvije žrtve bile su u Izmiru u Turskoj.

Neke informacije su stigle od AP-a, AFP-a, Reutersa, Radija Slobodna Evropa.

Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa

Nadira Beširović-Ilgar: Pobjegla sam napolje sa djecom poslije popodnevnih zemljotresa
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Nadira Beširović-Ilgar iz Udruženja Bošnjakinja u Turskoj "Zambak", koja živi u Ankari, govorila je za Glas Amerike o iskustvima današnjih zemljotresa.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG