Linkovi

Izdvojeno

Granična policija provjerava kako su ruski vojni medicinari ušli u BiH

Ruski vojno-medicinski tim na aerodromu u Banjaluci. (Izvor: N1)

Uprava Granične policije Bosne i Hercegovine provjerava tvrdnje ovdašnjih političara, kako je prilikom dolaska ruskog aviona na aerodrom u Banjoj Luci s početka aprila napravljen propust, kada je od 24 putnika koja su došla avionom koji je dostavio medicinsku pomoć, skenirano samo dva pasoša, saznaje Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Na Aerodrom Banja Luka početkom aprila dostavljena je pomoć Ruske Federacije Republici Srpskoj za borbu protiv epidemije izazvane koronavirusom. Prvobitno je, prema dopisu Ruske Federacije Ministarstvu vanjskih poslova BiH, u koji je BIRN BiH imao uvid, najavljeno da se u avionu nalazi medicinsko osoblje, ali se uskoro ispostavilo da su na tlo BiH bez ranije najave sletjeli oficiri ruske vojske. Zakon o strancima BiH definiše da bi za kretanje stranaca u uniformama u BiH trebala drugačija vrsta saglasnosti od dozvole za humanitarno djelovanje.

Iako su svi letovi u BiH bili obustavljeni zbog panedmije COVID-19, ovaj, kao i nekolicina drugih letova, odobren je od Ministarstva vanjskih poslova BiH jer se radilo o humanitarnom letu. Ministrica Bisera Turković za BIRN BiH je kazala da je problem nastao jer su iz Ambasade Rusije bili neprecizni prilikom slanja note o dolasku leta.

“U noti su naveli da dolazi humanitarni let sa medicinskim osobljem, što se ubrzo ispostavilo nekorektnim, jer su iz aviona izašli ljudi u vojnim odijelima, dakle vojno-medicinsko osoblje. Mi smo o svemu obavijestili i Ministarstvo sigurnosti BiH, a Granična policija je ta koja je trebala zabraniti slijetanje aviona”, tvrdi ministrica Turković.

Iz Granične policije za BIRN BiH su kazali da provjeravaju navode o skeniranju pasoša.

“Što se tiče navoda sa (ne)evidentiranjem osoba koje su tim povodom doputovale u Bosnu i Hercegovinu, obavještavamo vas da Ured za profesionalne standarde i unutrašnju kontrolu GP BiH provodi aktivnosti (skeniranje putovnica) u cilju utvrđivanja relevantnih činjenica i postupanja policijskih službenika Postrojbe granične policije Aerodrom Banja Luka na okolnosti obavljanja graničnih provjera”, rečeno je za BIRN BiH iz Granične policije.

Novinar Avdo Avdić, koji je intenzivno pisao o ruskom uticaju u BiH, navodi da je Granična policija skenirala samo dva pasoša, a preostala 22 ručno unijela u sistem. On smatra da je to urađeno kako bi se izbjegle fotografije lica koja ulaze u BiH.

“Na spisku su oficiri ruske vojske. Imaju intervjue javno dostupne ti isti ljudi u časopisu ruske vojske”, kazao je Avdić za BIRN BiH.

Vojni činovi spomenuti tek u drugom dopisu

Ruski avion “posvađao” je nakratko dva ministarstva, vanjskih poslova i sigurnosti. Kasnije je, nakon što je ruskim vojnim medicinarima odbijen ulazak u BiH iz Srbije, na svom Twitter nalogu ministar Radončić pojasnio da je prvo odobrenje dalo Ministarstvo vanjskih poslova na osnovu tada važećih odluka.

Radončić nije odgovorio na upit BIRN-a BiH za komentar o detaljima dolaska ruskog tima i kretanja u uniformama.
Turkovićeva kaže da je Ministarstvo vanjskih poslova, koje je odobrilo let, notu poslalo Ministarstvu sigurnosti, koje je nakon pojavljivanja uniformisanih osoba moralo alarmirati Graničnu policiju, pa čak i Obavještajno-sigurnosnu agenciju OSA, smatra ona.

“Mi smo nakon saznanja da se vojno uniformisana lica šetaju Banjom Lukom poslali i Ministarstvu odbrane. Dakle, imamo dokaze da su ušli u BiH, ali nemamo da su izašli uopšte. Kasnije su ti isti ljudi otišli za Srbiju. U vrijeme kada ne damo djeci koja studiraju van BiH da se vrate u svoju domovinu, ruska vojska ulazi bez provjere u državu. To je nedopustivo”, kaže Turković.

Isti vojni kontingent koji je dopremio pomoć RS-u, kasnije je dezinfikovao bolnicu u Banjoj Luci, a problem se ponovo pojavio kada je ruska ekipa krenula na dezinfekciju bolnice u Mostaru. U međuvremenu su napustili BiH i otišli u Srbiju, gdje je također vršena dezinfekcija Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu.

“Drugi zahtjev, odnosno nota ruske ambasade prema MVP-u, za ulazak istog konvoja i osoba preko kopnene granice, ovoga puta je sadržavala znatno detaljniji spisak vojno-tehničkih sredstava, imena i prezimena medicinskog tima, ali i njihove vojne činove”, naveo je Radončić za medije i objasnio da je to značilo da, za razliku od prvog dolaska, Ministarstvo vanjskih poslova više nije moglo novi dolazak smatrati samo humanitarnim djelovanjem.

“Potpuno normalno, zatražilo je postupanje Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva sigurnosti BiH”, naglasio je Radončić.

Ruski tim zadržan je na Graničnom prelazu Rača pri pokušaju odlaska u Mostar na dezinfekciju Sveučilišne bolnice.

Protokoli za kretanje stranih vojnika u uniformama

Član 126. Zakona o strancima definiše kretanje u odori na teritoriji BiH. Prema ovom članu, osoba u odori može se kretati u BiH samo ako boravi u svojstvu vojnog predstavnika tokom diplomatske posjete, kao član vojne misije stranog izaslanstva, ako je na školovanju na teritoriji BiH, ako sudjeluje u vojnoj vježbi ili obuci ili ako je u prolazu kroz BiH kao član vojne misije.

Također, Zakon o strancima jasno definiše da kretanje u vojnoj odori kroz BiH može odobriti Ministarstvo odbrane uz prethodnu saglasnost Ministarstva sigurnosti BiH. Odobrenje za ulazak stranih trupa na područje BiH u ranijim slučajevima davalo je Predsjedništvo BiH.

Dolazak ruskog aviona sa nenajavljenim vojnim osobljem na banjalučki aerodrom, vojni analitičar Nedžad Ahatović vidi kao pritisak Ruske Federacije za uspostavu moći na Zapadnom Balkanu. Rusija to precizno i dominantno radi kako bi uspostavila vojnu moć na ovim prostorima, smatra Ahatović.

“To Rusi rade i zvanično i nezvanično. Pokazuju kako su moćni i spremni pomoći, evo u ovom slučaju korone, čak i ako je njihova zemlja u strašnom jeku pandemije”, navodi Ahatović.

Tu se pokazuje slabost državnog aparata BiH, da se odupre ruskom uticaju na ovim prostorima, mišljenja je on.

“Njihov dolazak u BiH nenajavljeno, izuzev ako nisu imali diplomatske pasoše, je dokaz da se mi ne možemo suprotstaviti uticaju moćnih zemalja čak i kad krše određene zakone. Sjetimo se samo slučaja Kozaka u Banjoj Luci. Pitanje je da li Ministarstvo sigurnosti vodi računa o takvim stvarima naprimjer”, kaže Ahatović.

Ambasada Ruske Federacije u BiH nije odgovorila na upit BIRN-a BiH za komentar.

Na Facebook stranici ruskog Ministarstva odbrane 23. aprila je objavljeno da su “specijalisti ruskih armijskih snaga za hemijsku odbranu i vojni ljekari iz Rusije, prethodno upućeni u Republiku Srpsku (Bosnu i Hercegovinu) kao pomoć u borbi protiv COVID-19, završili svoj posao”.

U ovoj objavi se navodi kako je komandant združenog odreda Ruske Federacije, pukovnik Maksim Sologubov odlikovan medaljom Republike Srpske.

“Ruska vojska dezinfikovala je 28 objekata u gradovima Banja Luka, Prijedor, Doboj, Bijeljina, Zvornik, Istočno Sarajevo, Foča, Trebinje, Gradiška i Nevesinje, obradivši oko 50 zgrada i građevina i oko 20 hiljada kvadratnih metara puteva. Ruski ljekari su zauzvrat davali preporuke i pružili potrebnu pomoć u liječenju pacijenata u više od 20 medicinskih centara”, stoji u objavi.

Na spisku 24 osobe za koje je tražena dozvola, u koji je BIRN BiH imao uvid, nalazi se ime Sergeja Kabitova.

Prenoseći iskustva ruskog tima u Srbiji, portal Balkanist.ru citira Sergeja Kabitova kao komandira jedinice za specijalne sanitarno-higijenske procedure Ministarstva odbrane Ruske Federacije.

See all News Updates of the Day

Entitet RS: Objavljena baza sa imenima političkih "preletača"

Entitet RS: Objavljena baza sa imenima političkih "preletača"
please wait

No media source currently available

0:00 0:01:57 0:00

Čak 22 od ukupno 83 poslanika u Narodnoj skupštini RS su promijenila političku partiju u aktuelnom četvorogodišnjem mandatu, što predstavlja klasičnu političku krađu kažu predstavnici udruženja Restart Srpska koji su objavilii prvu bazu političkih "preletača" sa preko stotinu imena.

Kina upozorava Bidena da ne 'potcjenjuje' njihovu odlučnost u vezi s Tajvanom

In this Nov. 23, 2017, photo released by Xinhua News Agency, a Chinese military H-6K bomber is seen conducting training exercises, as the People's Liberation Army Air Force conducted a combat air patrol in the South China Sea.

Peking je spreman braniti svoje nacionalne interese u vezi s Tajvanom, poručili su odgovarajući na izjavu američkog predsjednika Joea Bidena da će zaštititi ostrvo od bilo kakve invazije Kine.

Kineska Komunistička partija nikada nije kontrolisala Tajvan koji je samouprava, ali posmatra ostrvo kao dio svoje teritorije i obećali su da će ga jednog dana zauzeti, silom ako bude potrebno.

Bajden, koji je u Tokiju kako bi se sastao sa regionalnim saveznicima, ranije je u ponedjeljak upozorio da sve snažniji stav Kine prema ostrvu "koketira s opasnošću" i obećao je da će braniti Tajvan od bilo kakve vojne akcije njihovog ogromnog susjeda.

Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Kine Wang Wenbin rekao je novinarima "Tajvan je neotuđivi dio kineske teritorije".

„Pitanje Tajvana je čisto unutrašnja stvar Kine“, rekao je on.

"O pitanjima koja se tiču ključnih interesa Kine, suvereniteta i teritorijalnog integriteta, Kina nema prostora za kompromis ili ustupke."

Biden je povezao odgovor zapadnih zemalja na napad Rusije na Ukrajinu i percepciju Pekinga o rizicima vojne akcije protiv Tajvana.

Ali, Wang je rekao da će Kina uvijek braniti svoje interese snagom svojih 1,4 milijarde stanovnika.

"Niko ne bi trebao potcijeniti čvrstu odlučnost, čvrstu volju i snažnu sposobnost kineskog naroda u odbrani nacionalnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", dodao je.

Prema politici "Jedne Kine" SAD priznaju Peking kao vladu Tajvana i nemaju diplomatske odnose. Međutim, održavaju nezvanične kontakte sa Tajvanom, uključujući i "de fakto" ambasadu u glavnom gradu Tajpeju.

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno

Bassuener: Zapad mora jasno i glasno poručiti da nasilje u BiH neće biti dozvoljeno
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Opasna bosanska prošlost naslov je članka političkih analitičara Kurta Bassuenera i Tobyja Vogela, koji ovakvu prošlost vide kao podstrek da se prevaziđe trenutna kriza u svjetlu rata u Ukrajini. Optimizam, iako u paradoksalnoj situaciji, ipak postoji, rekao je Bassuener u razgovoru sa Indom Swanke.

Biden: Južnokorejska fabrika čipova model za dublje veze sa Azijom

Biden tokom posjete Južnoj Koreji

Predsjednik SAD Joe Biden je u petak započeo turneju po Aziji obilaskom južnokorejske fabrike kompjuterskih čipova koja će biti model za još jednu fabriku u Texsasu, ističući da je to način za produbljivanje veza sa Indo Pacifikom te podsticaj za tehnološke inovacije i demokratije.

"Toliko o budućnosti svijeta će biti napisano ovdje, u Indo Pacifiku, u narednih nekoliko decenija", rekao je Biden. "Ovo je trenutak, po mom mišljenju, da ulažemo jedni u druge kako bismo produbili naše poslovne veze, da bismo naše ljude još više zbližili."

Bidenova poruka bila je usmjerena ka obećanju boljeg sutra, ali i američkim biračima imajući u vidu domaće izazove, kao što je inflacija izazvana između ostalog manjkom čipova, dok pokušava da pokaže kako njegova administracija ostvaruje ekonomski rast, prenosi AP.

Samsung, vlasnik fabrike čipova, prošlog novembra je najavio planove za otvaranje fabrike poluprovodnika u Texasu vrijedne 17 milijardi dolara.

Nedostatak poluprovodnika prošle godine ugrozio je dostupnost automobila, kuhinjskih aparata i druge robe, što je izazvalo rast inflacije širom svijeta, zbog čega je opala Bidenova popularnost.

On je napomenuo da će u fabrici u Texasu biti otvoreno 3.000 visokotehnoloških radnih mjesta, te da će u njenoj izgradnji učestvovati domaći radnici.

"Ovi mali čipovi", rekao je Biden nakon što je obišao fabriku, "jesu ključ koji će pokrenuti sljedeću fazu tehnološkog razvoja čovječanstva".

Biden će se tokom petodnevne posjete Južnoj Koreji i Japanu uhvatiti u koštac sa mnoštvom spoljnopolitičkih pitanja dok istovremeno pokušava da američkoj javnosti objasni njihovu relevantnost. On nije pomenuo Kinu, koja se pojavila kao glavni konkurent SAD, ali je naglasio vrijednost saveza koji trenutno isključuju tu zemlju.

Bidena su u fabrici pozdravili novi predsjednik Južne Koreje Jun Suk Jeol i zamjenik predsjednika kompanije Samsung Electronics Lin Jae Jong. Jun je politički novajlija koji je postao šef države prije desetak dana, što je njegova prva izborna funkcija. Vodio je kampanju za zauzimanje čvršćeg stava prema Sjevernoj Koreji i jačanje 70-godišnjeg saveza sa SAD.

Prije Bidenovog govora, Jun je rekao da se nada da će partnerstvo SAD i Južne Koreje evoluirati u "ekonomski i bezbjednosni savez zasnovan na saradnji u naprednoj tehnologiji i lancima snabdijevanja".

Do nedostatka kompjuterskih čipova došlo je i zbog velike potražnje pošto je veći dio svijeta izašao iz pandemije koronavirusa. Ali, pandemija i drugi izazovi također su doveli do zatvaranja fabrika poluprovodnika. Zvaničnici američke vlade procjenjuju da proizvodnja čipova neće biti na željenim nivoima do početka 2023. godine.

Globalna prodaja kompjuterskih čipova iznosila je 151,7 milijardi dolara tokom prva tri mjeseca ove godine, što je skok od 23 odsto u odnosu na isti period 2021, prema podacima Udruženju industrije poluprovodnika.
Više od 75 procenata globalne proizvodnje čipova dolazi iz Azije.

Od te moguće ranjivosti SAD se nadaju da će se zaštititi većom domaćom proizvodnjom i vladinim investicijma od 52 milijarde dolara u ovaj sektor. Američki Kongres trenutno razmatra prijedlog zakona o pomenutim investicijama.

Rizik od kineske agresije na Tajvan bi možda mogao da prekine protok vrhunskih kompjuterskih čipova koji su potrebni u SAD za vojnu opremu, kao i robu široke potrošnje. Slično tome, hermetična Sjeverna Koreja testirala je balističke rakete usred izbijanja koronavirusa, što je mogući rizik za proizvodni sektor Južne Koreje ako sukob eskalira.

Kina je najveći proizvođač čipova na svetu sa 24 procenta, slijede Tajvan sa 21, Južna Koreja 19, Japan 13 i SAD 10 odsto, navodi Udruženje industrije poluprovodnika.

Samsung se nada se da će fabrika u Texasu početi sa radom u drugoj polovini 2024. Južnokorejski elektronski gigant je izabrao lokaciju na osnovu brojnih faktora, uključujući vladine podsticaje i "spremnost i stabilnost" lokalna infrastruktura.

Bijela kuća je u izvještaju objavljenom u petak navela da su kompanije za proizvodnju poluprovodnika najavile investicije u SAD od skoro 80 milijardi dolara do 2025. godine. Ta suma uključuje 20 milijardi dolara za Intelovu fabriku izvan Columbusa u Ohiou i do 30 milijardi dolara od strane Texas Instrumentsa.

Nakon Južne Koreje, Biden će posjetiti Japan.

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari

Rusija, za sada, ne trpi ogromnu štetu u izvozu nafte, kažu analitičari
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:28 0:00

Zbog invazije na Ukrajinu, zapadni saveznici nametnuli su snažne sankcije na pojedince iz Rusije i rusku ekonomiju. Ali važan dio ruske ekonomije, izvoz nafte, nije pretrpio ogromnu štetu. Prilog Arasha Arabasadija.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG