Linkovi

Top priča BiH

Granice BiH otvorene za građane susjednih zemalja, počinju s radom i aerodromi

Bosnia and Herzegovina -- Bosnia-Croatian border, Maljevac, April12, 2019.

Bosna i Hercegovina (BiH) je od danas, prvog juna zvanično otvorila granice za građane Srbije, Crne Gore i Hrvatske bez dodatnih ograničenja i uz pridržavanje epidemioloških mjera koje izdaju epidemiološki zavodi.

Prema Odluci Vijeća ministara BiH o otvaranju granica BiH, sa radom od danas zvanično mogu da počnu i aerodromi u BiH.

Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) rekla portparolka Međunarodnog aerodroma Sarajevo, Sanja Bagarić, aerodrom počinje sa radom 01. juna od ponoći.

"To faktički znači da mi otvaramo aerodrom od 02.06.", rekla je ona.

Također je za RSE potvrđeno da Međunarodni aerodromi Tuzla i Mostar sa radom praktično počinju od utorka, 2. juna, s tim da mostarski za sada nema letova u najavi, jer ih je nekoliko otkazano.

Što se tiče Međunarodnog aerodroma Banja Luka rečeno nam je da sa letovima počinju od 5. juna, za sada samo za Beograd.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine krajem marta je donijelo odluku da svi aerodromi u Bosni i Hercegovini ostanu zatvoreni do 1. juna, zbog pandemije.

Tokom ovog perioda, četiri bosanskohercegovačka aerodroma, bila su otvorena samo za humanitarne letove i promet kargo robe.

Državljani drugih zemalja u BiH mogu ulaziti zbog poslovnih obaveza pod uslovom da posjeduju poziv pravnog lica, umjesto ranije propisanog pozivnog pisma, te da imaju potvrdu o negativnom testu na korona virus ne starijem od 48 sati – preciziralo je Vijeće ministara BiH na sjednici 28.maja.

Bosna i Hercegovina je 11. marta zvanično zabranila ulazak strancima koje dolaze iz najrizičnijih zemalja u kojima je najveći broj slučajeva zaraženih korona virusom.

Od ponedjeljka, 1.juna Željeznice Republike Srpske (ŽRS) u potpunosti, a Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (ŽFBiH) djelimično uspostavljaju putnički lokalni saobraćaj, dok je međuentitetski odgođen do daljnjeg, objavljeno je na Facebook stranici Željeznica FBiH.​

Željeznice FBiH na svojoj FB stranici posebno naglašavaju ponovni saobraćaj na relaciji Sarajevo – Čapljina – Sarajevo i to, prema voznom redu, dva puta dnevno

"Ko je poželio Talgo i Hercegovinu neka provede dan u Konjicu, Jablanici, Mostaru ili Čapljini", poručuju iz Željeznica FBiH.

Iz bosanskohercegovačkih entitetskih Željeznica naglašavaju da je pri ulasku u prostore želјezničkih stanica i čekaonica obavezna dezinfekcija obuće i ruku, upotreba maski za lice želјezničkog osoblјa i putnika te fizičko rastojanje između osoba od najmanje jedan metar.

See all News Updates of the Day

Entitet RS se zadužuje 350 miliona eura na londonskoj berzi

Entitet RS se zadužuje 350 miliona eura na londonskoj berzi
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:02 0:00

BiH iskazala spremnost za kupovinu 720.000 Pfizer vakcina

Čovjek prolazi pored sjedišta Pfizera u New Yorku, februar 2021.

Bosna i Hercegovina (BiH) je putem Ministarstva civilnih poslova obavijestila farmaceutsku kompaniju Pfizer da je zainteresovana za kupovinu 720.000 doza vakcina protiv COVID-a 19, potvrdio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) u ponedjeljak 19. aprila, predstavnik Pfizera u BiH Mirza Vlajčić.

Pismo namjere je poslano ovoj američkoj farmaceutskoj kompaniji i sada se očekuje njihov odgovor o tome kakve će biti mogućnosti nabavke i rokovi isporuke.

Predsjedništvo BiH 12. aprila je dalo saglasnost za kupovinu 200 hiljada Pfizerovih vakcina.

Na telefonskoj sjednici, Predsjedništvo je na inicijativu Ministarstva vanjskih poslova BiH, dalo saglasnost za zaključivanje međunarodnog sporazuma o nabavci vakcina između Republike Austrije i BiH, a odnosi se vakcine Pfizer/BioNTech.

Ova isporuka od 200.00 hiljada vakcina bit će plaćena sredstvima iz IPA fondova.

Iz Ministarstva vanjskih poslova u petak, 16. aprila, saopćeno je da će BiH do kraja aprila dobiti i 50.000 doza kineskih vakcina protiv COVID-19, koje su donacija Narodne Republike Kine.

BiH bi krajem aprila i početkom maja trebala dobiti i vakcine naručene iz COVAX mehanizma.

Isporuke su dio ranije dodijeljene količine od 108.000 doza za period februar - maj 2021. godine, a u okviru koje je krajem marta u BiH već dopremljeno 26.400 doza vakcina AstraZeneca i 23.400 doza Pfizer/BioNTech vakcina.

Ekonomista Faruk Hadžić za RSE: Masovna vakcinacija za ekonomski oporavak

Faruk Hadžić

Bez vakcina i masovne vakcinacije nema ekonomskog oporavka za BiH, ističe u intervju za Radio Slobodna Evropa (RSE), makroekonomista Faruk Hadžić.

On smatra da najnovije prognoze MMF-a o privrednom rastu od 3,5 odsto za BiH u ovoj godini nisu realne, jer BiH ima problema u nabavci vakcina, što će usporiti privrednu aktivnost, a dodatni problem je što vlasti na svim nivoima ne vuku prave poteze kako bi pomogli privredi.

RSE: Prema najnovijem izvještaju MMF-a prognoze za rast BDP-a Bosne i Hercegovine su od 3,5 posto, uz opasku da će on biti uslovljen dostupnošću vakcina i masovnom vakcinacijom u BiH. Možete li pojasniti kako nabavka vakcina i masovna vakcinacija utiču na ekonomiju, te koliko su realne prognoze MMF-a, s obzirom na to da BiH još uvijek ima problema u nabavci vakcina, a masovna vakcinacija se ne nazire?

Hadžić: Kada govorimo o prognozama, generalno, i MMF-a, i Svjetske banke, svake godine, kada oni objavljuju te prognoze, one nekako na početku godine budu malo optimistične, a onda se u toku godine koriguju, obično na niže. Nešto slično bi se moglo očekivati za Bosnu i Hercegovinu.

Ako govorimo o tih 3,5 posto, ako se zaista potvrdi da ćemo u ovoj godini imati takvu stopu ekonomskog rasta, treba prvo reći da smo prilično pali prošle godine zbog pandemije koju je uzrokovao COVID. Još uvijek nemamo zvanično objavljeno koliko je ekonomski pad iznosio u Bosni i Hercegovini.

Neki preliminarni rezultati Državne agencije za statistiku pokazuju oko 4,4 procenta pada. I sada, ako imamo na takvu jednu novu osnovicu, koja je poprilično pala, rast 3,5 procenta, to je opet manje, nije dovoljno da se vratimo na nivo 2019. godine, u pretpandemijsko stanje. To je, slikovito, kao da imate 100 KM (50 evra) platu, ona vam je pala na 90 KM (45 evra), nakon toga ste imali rast na 95 KM (47,5 evra). Vi se sada hvalite kako vam je plata porasla sa 90 na 95 maraka, a ustvari vi još uvijek niste došli na to neko stanje koje ste prije imali.

Što se tiče vakcinacije, ona može pomoći ekonomiji da se ona što prije otvori i da se vrati tom nekom normalnijem životu.
Faruk Hadžić

Sumnjam da se možemo u potpunosti vratiti nekom stanju kakvo je bilo prije pojave COVID-a, ali da se vratimo što normalnijem životu i da se ponovo stimuliše ekonomija. Svako će daljnje odgađanje u nabavci vakcina imati za posljedice koje sad svakodnevno gledamo – stalni skok zaraženih, restriktivne mjere, zatvaranje ekonomije, subvencioniranje koliko je moguće, a to sve dovodi do daljnjeg pada potrošnje, ekonomskog kretanja, otkaza, sporijeg oporavka, da u tom kontekstu sigurno da ima mjesta za konstataciju iz MMF-a da će oporavak u mnogome ovisiti o vakcinaciji.

Da smo sada vakcinisali većinu našeg stanovništva, da smo osigurali vakcine, imali bismo sada otvaranje ekonomije, priliv turista itd., znači puno drugačije stanje. Međutim, toga nema i zbog toga ćemo i dalje gledati restriktivne mjere u Bosni i Hercegovini.

RSE: Kada je u pitanju privredni rast koji se prognozira, od 3,5 posto, zvuči malo. Koliki bi rast za Bosnu i Hercegovinu trebao biti da bi se osjetio napredak, da rastu plate, penzije, da raste potrošnja i samim tim da raste standard građana?

Hadžić: Minimalno šest procenata. To je nešto što smo mi kao struka godinama upozoravali, spominjali u javnosti da je to stopa dugoročnog ekonomskog rasta kojeg moramo imati da bi građani osjetili taj neki rast. Mi nismo jako dugo uduplali naš BDP. On je posljednjih pet, šest godina porastao samo za hiljadu dolara, ako gledamo po statistici Svjetske banke. To je zaista neodovoljno. U tom periodu se govori o predkovid stanju.

Ako sada ostavimo po strani pandemiju koja nas je zadesila, minimalno šest procenata je stopa rasta da bi građani mogli osjetiti pozitivne promjene. Na taj način se fokusira na ekonomiju, a manje na ovu dnevnu politiku koja nas stalno sve drži zarobljene, razgovaramo o nekim temama koje u potpunosti ne odgovaraju potrebama običnih ljudi. Razgovaramo o tim temama da ne bismo razgovarali o tome zašto penzija građanima nije povećana, zašto imamo rast troškova života, a plaće su iste, pa građani imaju ustvari manju platu.

Ako bi se nastavilo sa ovim stopama, dva, tri procenta, to je toliko sporo da ne možemo da sustignemo zemlje okruženja, koje su nas sve prestigle po BDP-u, osim Kosova. Kosovo je jedino iza nas, ali i ono, ako mi ovim tempom nastavimo, moglo bi nas prestići.

RSE: Kakvo je trenutno stanje u ekonomiji i kakve su bile posljedice pandemije u BiH? Jesu li mjere koje su vlasti donosile kao podršku privredi dale pozitivne rezultate?

Hadžić: Uglavnom je privreda uspjela sama sebi pomoći tokom prošle godine. Pomoć vlasti, države, entiteta bila je prvo zakašnjela, onda finansijski nedovoljna. Na državnom nivou, potpuno je jasno, nije donijeta apsolutno niti jedna mjera da se pomogne privredi, a bilo je više mogućnosti, državni nivo je mogao nešto pomoći kroz, recimo, izmjene zakona o PDV-u, izmjene zakona o akcizama, ako govorimo o tim državnim zakonima, ali opet, gro odgovornosti je na entitetima.

Naplata poreza, podaci kojima ja raspolažem, koji su zvanični i koji se mogu provjeriti, pokazuju da je u prošloj godini naplata svih poreza manja za nekih 800 miliona maraka (400 miliona evra). To je novac koji mi nismo uspjeli prikupiti i morali smo se zadužiti da bismo nadoknadili taj pad. Jedan dio tog novca pokrio se od MMF-a prošle godine, drugi dio kroz komercijalna zaduženja u bankama.

Vanjska trgovina, to je jedan vrlo interesantan podatak, vratila nas je na nivo negdje između 2016. i 2017. godine.
Faruk Hadžić


Znači, obim vanjskotrgovinske razmjene – uvoz nam je pao za oko 2,6 milijarde KM, a izvoz za oko 900 miliona KM, i vratili smo se na taj nivo koji smo imali između 2016. i 2017. godine.

Koliko god to pohvalno zvučalo da nam je uvoz pao puno više nego što je izvoz, to drugim riječima znači da naš omjer vanjskotrgovinske razmjene popravljen, uvoz je direktno vezan za potrošnju stanovništva. To se kasnije potvrdilo kroz objavljene podatke gdje se vidjelo da je potrošnja stanovništva, koja je glavna sastavnica BDP-a pala za milijardu konvertibilnih maraka.

Ovo je jedna duboka ekonomska kriza koju ćemo sigurno osjećati i ove i narednih godina, a pogotovo ako oporavak bude sporiji. Nadam se iskreno da nećemo doživjeti masovni egzodus stanovništva koje će vidjeti da mjere koje se donose nisu bile dobre, da tu nema neke perspektive, ali opet naglašavam, ukoliko vlast shvati dubinu ekonomskih problema koje imamo i krene u stvarno njihovo rješavanje, sa konkretnim reformama koje stoje godinama u ladicama i nisu pokrenute, možemo ipak ovu situaciju okrenuti u pozitivnom smjeru.

RSE: Kakve su Vaše prognoze kretanja za BiH u ovoj godini, te šta je trebalo ili treba uraditi kako bi se sanirale posljedice pandemije?

Hadžić: Za ovu godinu je, zaista, vrlo teško davati bilo kakvu prognozu, pogotovo kretanja BDP-a. Za prošlu godinu, možemo reći da gotovo sve što smo nas grupa ekonomista prognozirali na kraju se i potvrdilo u praksi – od pada poreza, od pada industrijske proizvodnje, uvoza, izvoza, potrošnje, BDP-a. Sve te stavke koje smo prognozirali, koje su zasnovane na modelima, dostupnim podacima, dužim vremenskim serijama, pokazale su se tačnim. Međutim, za ovu godinu vrlo je teško donijeti bilo kakvu prognozu, koliko će nam BDP pasti ili rasti, iz jednog vrlo jednostavnog razloga – ne znamo kako će se daljnji tok pandemije odvijati, govorim zbog vakcinacije. To je nešto što može ekonomiju odvesti ili u pozitivnom smjeru ili je ostaviti na ovom putu nekog usporenog kretanja.

Ono što sigurno mogu reći jeste da ćemo u ovoj godini imati rast zato što smo toliko pali prošle godine, napravićemo neki rast u odnosu na prošlu godinu. To je sasvim sigurno. A koliko će taj rast biti, zaista Vam u ovom trenutku ne mogu prognozirati zbog mnogih nedefinisanih i još uvijek neizvjesnih faktora. U prošloj godini smo svi znali da neće biti vakcina tako da se moglo i pretpostaviti obim ekonomskog pada. U ovoj godini već vakcine postoje, ali je pitanje kada će one doći u Bosnu i Hercegovinu.

Što se tiče konkretnih mjera, moramo krenuti sa ovim reformama koje smo trebali provesti i prije same pandemije, a tiču se poreskog rasterećenja poslovanja. Više puta smo govorili o tim reformama. Sada, kada je kriza, najbitnije je stimulisati potrošnju stanovništva koja je pala. Na tržištu vlada potrošački pesimizam, ljudi se suzdržavaju da troše novac. Cijene rastu, ljudi koji su u prilici da štede, štede. To dovodi do ozbiljnih problema.

Ako bi se radila reforma poreskog sistema, da se stimuliše povećanje potrošnje kroz manje poreze, ako se Vama recimo ukine porez na dohodak na plate do 1.000 maraka (oko 500 eura), ta razlika koju ste plaćali državi sada Vama ostaje da je trošite. Time ćete stimulisati potrošnju, dovest ćete do ekonomskog napretka i to može dodatno pokrenuti ekonomiju.

Potrebno je raditi na daljnjoj digitalizaciji prije svega javne uprave. Na taj način mi možemo poboljšati naš poslovni ambijent, otvoriti ga za veći priliv investicija, naravno pokušati ukinuti i probati smanjiti što više parafiskalnih nameta, da bi firme preživjele.

Ono sve što država može uraditi jeste – ako se već mora zaduživati, kod MMF ili na neki drugi način, da ta kreditna sredstva budu isključivo usmjerena za podršku privredi, za daljnji razvoj, a nikako za tekuću budžetsku potrošnju.

BiH: Nestabilan i nefunkcionalan sistem ne uspijeva da odgovori na zdravstvenu krizu

Povećan priliv pacijenata na kovid odjeljenja tokom marta

Nakon što je zbog opuštenih mjera ponijela titulu najatraktivnije turističke destinacije u regionu, na svjetskim statistikama posljednjih mjeseci bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti stanovništva od korona virusa.   

Novi talas pandemije korona virusa BiH je dočekala s otvorenim granicama i prepunim skijalištima. Nakon što je zbog opuštenih mjera ponijela titulu najatraktivnije turističke destinacije u regionu, na svjetskim statistikama posljednjih mjeseci bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti stanovništva od korona virusa.

Prema statistici web stranice worldometers.info, koja prikuplja podatke od agencija i vlada, BiH je 16. aprila, s više od 7.700 preminulih, zauzela peto mjesto u svijetu po broju smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika.

Statistika web stranice worldometers.info, 16. april 2021.
Statistika web stranice worldometers.info, 16. april 2021.

Sumorne su i prognoze nezavisnog medicinskog istraživačkog centra Univerziteta Washington da bi ukupni broj preminulih u BiH do jula mogao biti veći od 10.000.

Dok stručnjaci jedino rješenje vide u masovnoj vakcinaciji, bh. vlasti nisu uspjele pronaći adekvatne mehanizma za pravovremenu nabavku vakcina, što bi masovnu imunizaciju stanovništa moglo odgoditi i do kraja godine.

U FBiH do sada je vakcinisano oko 15.000, a u RS-u oko 30.000 stanovnika, koji spadaju u primarne i rizične grupe.

Možemo reći da je na raspoloživost i nabavke vakcina svakako uticala i ekonomska i druga moć zemalja i da nemaju svi iste mogućnosti pristupa. COVAX mehanizam zamišljen je,na neki način, i kao alat da se takvi problemi prevaziđu, ali svjedoci smo da tu svoju ulogu ne ispunjava do kraja“, rekao je u izjavi za Glas Amerike Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS.

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS
Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS

On ističe da je uporedna analiza u Srbiji po gradovima pokazala da se epidemijska kriva u gradovima koji su imali veći stepen odziva građana na vakcinaciju počinje zaravnjavati, što je dobar praktični pokazatelj efekta vakcinacije.

Na takve efekte BiH će morati još da pričeka, a u međuvremenu se oslanja samo na blaže mjere u suzbijanju širenja virusa, koje su najviše usmjerene na odgovornost svakog pojedinca.

Takav pristup donio je rezultate Islandu, koji se umjesto zatvaranja fokusirao na rigorozni sistem testiranja, traganja za kontaktima, karantenu i izolaciju, pravila kojih su se pridržavali kako stanovnici, tako i turisti.

Međutim, BiH se ne može pohvaliti rigoroznom primjenom ovih metoda, a teško da se može osloniti i na pojedinčanu odgovornost. U izjavi za Glas Amerike, redar koji stoji na ulazu jednog banjalučkog marketa, a koji je želio ostati anoniman, potvrdio je da gotovo svakog drugog posjetioca mora upozoriti da propisno stavi masku.

Mnogi ulaze u market bez maske ili sa maskom na bradi i ispod nosa. Neki je čak nose u ruci, iako već godinu dana na ulazu stoji upozorenje da je nošenje maske obavezno i da se mora poštovati fizička distanca“, kaže on.

Vlade Simović, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci u izjavi za Glas Amerike kaže da je ključni problem nemalog broja građana BiH što ne shvataju da pravo na slobodu podrazumijeva i odgovornost.

Nije problem da se sve otvori, problem je što su ljudi neodgovorni i ne žele da poštuje osnovne mjere. Ljudska prava su neosporna i imate pravo da se slobodno krećete, živite ili komunicirate, ali ako postoji pandemija koja ubija ljude, nečije bake, djedove ili prijatelje, onda se postavlja logično pitanje o kakvoj mi slobodi pričamo, ako ona ne podrazumijeva svjesnog čovjeka koji će biti i odgovoran“, objašnjava Simović.

On podsjeća na neka okupljanja na trgovima i ulicama, kako kod nas, tako i u regionu, u momentu dok bolnice ne mogu da podnesu broj hospitalizovanih pacijenata.

Vlade Simović, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Banja Luka
Vlade Simović, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Banja Luka

To je dokaz da je nivo svijesti nemalog broja građana na jednom takvom civilizacijskom nivou da je to zaista skoro pa varvarski“, kaže on, dodajući da je takvo ponašanje, nažalost, dovodilo do nemalog broja smrtnih ishoda kod starijeg stanovništva, koje je pokazalo najviši stepen odgovornosti tokom pandemije.

On smatra da su do pomiješanih osjećanja građana u vezi sa virusom dovodile i različite informacije i teorije zavjera koje su imali priliku da čitaju u pojedinim medijima, ali i ponašanje nemalog dijela političara, koji su nerijetko bili posjetioci korona žurki.

Građani automatski gube povjerenje u ispravnost nekih odluka, jer ako može politička elita da se provodi na nekoj korona žurci, onda je logično da se ljudi pitaju da li je to sve neka šarena laža i zašto su oni zaključani u stanu i pod policijskim satom“, kaže Simović.

Prethodnih mjeseci problem su predstavljale i neusaglašene mjere u bh. entitetima, tako da su se građani u zavisnosti od toga gdje su otvoreni kafići i restorani, kretali iz jednog entiteta u drugi. Za to vrijeme, zdravstveni sistemi u oba entiteta našli su se u najtežoj situaciji od početka pandemije.

Rast broja zaraženih utiče na povećan priliv pacijenata i vrši se pritisak na bolničke kapacitete, a prije svega na zdravstvene radnike koji su svakodnevno, bez odmora, radili na prijemu i zbrinjavanju najtežih pacijenata“, objašnjava Šeranić.

On ističe da je mnogo onih koji nisu vjerovali da je borba u zdravstvenom sistemu stvarna i da nije nimalo bezazlena.

Sve dok, nažalost, nisu imali priliku da se u to sami uvjere, kroz lično iskustvo ili tako što je neko od njihovih najbližih vodio tešku borbu za zdravlje ili život“, kaže on dodajući da je zdravstveni sistem u RS-u, iako opterećen, uspio da izdrži trenutan povećan priliv pacijenata.

Prema njegovim riječima, značaj prevencije u zdravstvu je neupitan i opasnost od virusa korona se ne smije umanjivati i potcjenjivati.

Ne treba da se izlažemo nepotrebnom riziku, kako bismo što prije došli u situaciju da nam kovid bolnice nisu potrebne. Pojedini primjeri u svijetu, ma koliko da su rijetki, pokazuju nam da, uz pridržavanje mjera i što širu vakcinaciju, taj cilj nije nedostižan“, kaže Šeranić, koji se nada novim isporukama vakcina u skorijem vremenskom periodu kako bi mogla započeti vakcinacija većeg obima stanovništa.

Vakcinacija stanovništva starijeg od 65 godina u Republici Srpskoj, 11. april.2021. godine
Vakcinacija stanovništva starijeg od 65 godina u Republici Srpskoj, 11. april.2021. godine

Međutim, bitka za svaki život koju vode zdravstveni radnici manje je vidljiva javnosti za razliku od standardnih dnevno- političkih problema koje BiH sve više udaljavaju od pozitivnog ishoda u borbi sa suzbijanjem širenja virusa.

Profesor Simović kaže da pandemija virusa COVID-19, kao i mnoge druge krize koje su se dešavale, uvijek pokažu institucionalne slabosti BiH kao države.

Jasno je da je riječ o jednom sistemu koji je izrazito nestabilan i nefunkcionalan i kao takav ne može da odgovori izazovima kakav je COVID-19. Politički dijalog ne postoji, a imali smo priliku da vidimo da se i preko vakcina vodi jedna politička borba“, kaže Simović, osvrćući se na izjavu ministrice spoljnih poslova BiH Bisere Turković, nakon što je Srbija donirala vakcine BiH.

U trenutku kad nemate nijednu vakcinu i dobijate donaciju vi pravite diplomatski skandal. BiH ne smije isključivati partnere, bilo da se radi o Srbiji, Hrvatskoj, SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj itd. S obzirom da smo mali, siromašni, slabi, konfliktni, politički podijeljeni i nesposobni da ostvarimo odgovarajući funkcionalan sistem, moramo sa svima sarađivati“, objašnjava Simović.

On naglašava da u ovakvim situacijama nije lako pomiriti zahtijeve medicinske struke i one zahtjeve koji prema državi dolaze iz drugih oblasti koje su pogođene pandemijom.

Banja Luka
Banja Luka

Prema Simovićevim riječima, jake države, koje imaju jake političke institucije i koje su spremne da ulože novac u javno zdravstvo, bezbjednost i saniranje ekonomske štete, napravile su daleko bolje rezultate u borbi sa pandemijom, jer su, kako kaže, unaprijed kreirale politike, koje će imati startni odgovor za ovakve krize.

Za tako nešto je potrebna politička stabilnost u zemlji, koja, nažalost, u BiH ne postoji. Ko nam garantuje da se ovako nešto neće ponoviti za nekoliko godina? Budućnost može biti svakakva od međuljudskih sukoba i ratova, pa sve do prirodnih katastrofa i pandemija. Zemlja koja nije svjesna da joj se sve to može desiti u budućnosti i ne priprema se za takav scenariji nije ozbiljna zemlja, a čini mi se da je BiH upravo takva“, ističe Simović.

Ni crna statistika nije uozbiljila politički dijalog u BiH. Iako na desetine građana BiH svakodnevno gubi bitku sa korona virusom, evidentno je da politički interesi nadglasavaju mišljenje struke, tačan dolazak većeg kontigenta vakcina je neizvjestan, a na snazi su neusaglašene i često nelogične mjere.

Analiza: Poslije decenije odbijanja, treba li nametnuti zakon o negiranju genocida?

Zračni prikaz Memorijalnog centra u Potočarima kod Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 6. jula 2020.

Nakon posljednjeg od nekoliko neuspješnih pokušaja tokom više od jedne decenije da se usvoji zakon kojim bi se zabranilo i kaznilo negiranje genocida počinjenog u Srebrenici, žrtve, stručnjaci i predlagači izmjena zakona sada glasnije nego prije postavljaju pitanje – vrijedi li ponovo pokušavati izglasati zakon o zabrani negiranja genocida ili je njegovo nametanje u ovom trenutku jedino rješenje?

Piše: Nejra Džaferagić

Na posljednjoj održanoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, delegati iz reda srpskog i hrvatskog naroda bili su protiv usvajanja izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, čime je propao posljednji u nizu pokušaja da se zabrani negiranje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.

Pokušaji da se usvoje izmjene ili novi zakon traju duže od deset godina i uprkos upozorenjima Evropske unije (EU) da negiranje genocida postaje sve učestalije te ultimatumu visokog predstavnika da se negiranje zakonom mora zabraniti, prijedlozi nikada nisu imali dovoljno glasova da prođu proceduru u Parlamentu BiH.

Državni delegat Denis Bećirović nekoliko je puta insistirao na usvajanju zakona, ali on sada kaže da su poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) propustili priliku da se zakon usvoji u Parlamentu.

Očigledno je da su oni sada potpuno trasirali put da međunarodna zajednica i visoki predstavnik takav zakon ‘uspostave’”, kaže on.

Žrtve genocida u Srebrenici već nekoliko godina pozivaju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka da nametne zakon. On je ranije tražio od domaćih političara da usvoje zakonski osnov za zabranu negiranja genocida, ali rok za to je prošao.

Zbog toga je i delegat u Domu naroda Zlatko Miletić, jedan od predlagača posljednjeg prijedloga za izmjene zakona, pozvao Inzka da nametne zakon nakon što Parlament BiH ponovo nije uspio izglasati izmjene zakona.

Visoki predstavnici u BiH prestali su nametati zakone i već dugo pozivaju domaće političare da sami preuzmu odgovornost, ali svi koji se zalažu za zabranu negiranja genocida smatraju da dugogodišnji pokušaji pokazuju kako se o ovom pitanju neće uspjeti postići dogovor unutar države.

Dosadašnji pokušaji odnosili su se na usvajanje potpuno novog zakona o zabrani negiranja, opravdavanja ili veličanja genocida, holokausta i ratnih zločina, ili usvajanje izmjena i dodavanje odredbi u postojeći Krivični zakon BiH, objašnjava Lejla Gačanica, istraživačica i autorica publikacije “Nazivanje ratnih zločina pravim imenom”.

Prva inicijativa se odnosila na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH u 2009. godini. Ali Gačanica kaže da su odgovori tada bili da je suviše rano, da društvo, država i politika nisu dovoljno “zreli”, da se još čekaju rezultati rada krivičnih sudova za ratne zločine.

Usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida predlagano je 2011. i 2016., a izmjene Krivičnog zakona ponovo 2017. godine.

“Ali tada smo već shvatili da dobijanje zakonske regulacije nije stvar zrelosti države i društva, već isključivo političke volje”, kaže Gačanica.

Bećirović i Miletić su, na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održanoj 8. aprila 2021. godine, predložili izmjenu i dopunu Krivičnog zakona BiH po hitnom postupku. Za izmjenu i dopunu zakona ovaj put je glasalo šest, dok je protiv bilo sedam, a jedan delegat je bio suzdržan.

Među onima koji su bili protiv izmjene i dopune ovog zakona našao se i glas zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragana Čovića i glasovi delegata iz reda hrvatskog i srpskog naroda, osim Mladena Bosića, koji je bio suzdržan.

Za delegatkinju Marinu Pendeš iz HDZ-a, koja je glasala protiv izmjena i dopuna zakona, važno je ko predlaže zakon. Ona kaže kako nikada neće podržati osobe koje predlažu izmjenu zakona kojim se sprečava raspirivanje mržnje “a sami podstiču mržnju”.

Osvrćući se na objašnjenja izmjena koje su predložili Bećirović i Miletić – da će zakon donijeti satisfakciju svim žrtvama, hrvatskim, srpskim i ostalim majkama – te Miletićeve stavove da će se boriti protiv mržnje i onih koji negiraju genocid, ona kaže kako smatra da će to spriječiti različita politička stajališta. Bećirovićev prijedlog smatra licemjernim.

On napada, licemjerno se ponaša, i to nema veze s negiranjem genocida, to je laž obična”, smatra Pendeš.

Muškarci plaču pored tabuta člana svoje porodice tokom masovne dženaze u Potočarima kod Srebrenice, u Bosni i Hercegovini, 11. jula 2020.
Muškarci plaču pored tabuta člana svoje porodice tokom masovne dženaze u Potočarima kod Srebrenice, u Bosni i Hercegovini, 11. jula 2020.

“Makar da ostavimo mrtve na miru”

Miletić objašnjava da bi se izmjenama i dopunama mijenjala svega tri člana Krivičnog zakona – prvi koji govori o definisanju mržnje, drugi koji predviđa kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina za svakoga ko javno poriče ili opravdava genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine utvrđene pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde (ICJ),

Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY/MKSJ) ili domaćeg suda, te treći koji se odnosi i na zabranu glorifikacije ratnih zločinaca.

Izmjenama zakona predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora za dodjeljivanje priznanja, nagrade i privilegija presuđenim ratnim zločincima ili za donošenje odluke o davanju imena ulicama i drugim javnim mjestima po pravosnažno osuđenim ratnim zločincima.

Također je navedeno da onaj ko počini ova krivična djela zloupotrebom položaja ili ovlaštenja kaznit će se zatvorom u trajanju od jedne do deset godina.

Nisu te promjene zakona velike, one su minimalne. Bez obzira na tu činjenicu, oni jednostavno neće o tome da razgovaraju”, kaže Miletić i dodaje kako su ovakve izmjene odbijene drugi put.

Miletić kaže da je krajnje vrijeme da se ovakav zakon usvoji zbog žrtava genocida – “makar da ih ostavimo mrtve na miru”.

Za Muniru Subašić, predsjednicu Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, nova odluka je dodatno iznenađenje jer je, kako kaže, upravo Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, pomogao majkama Srebrenice pri izgradnji mezarja u Potočarima.

On je bio ministar finansija, on je nas oslobodio poreza i dao donaciju od 5.000 maraka, pomogao nam da izvršimo anketu da mezarje bude u Potočarima, a ne tamo u Kladnju, gdje je naša vlast odredila”, kaže Subašić i dodaje kako neusvajanjem zakona političari “i dalje šalju poruku nama da nema pomirenja, da nema ljudskosti”.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar Čovića o njegovom glasanju o izmjenama zakona.

U prošlogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o BiH, skrenuta je pažnja kako politički lideri u BiH i dalje osporavaju sudski utvrđene činjenice o ratnim zločinima i veličaju njihove počinioce.

Revizionizam i poricanje proturječe najosnovnijim evropskim vrijednostima”, navodi se u Izvještaju.

Kada se političari u BiH naredni put javno opredijele za EU integracije, kaže Gačanica, “možda da se prisjetimo da ti isti političari zadržavaju društvo u stanju zamrznutog konflikta, prakticiraju veličanje ili negiranje ratnih zločina i zločinaca, a sve suprotno porukama koje nam stižu iz EU direktno upozoravajući na nedopuštenost ovakvih praksi”.

Žena se moli na groblju, uoči masovnog sprovoda u Potočarima blizu Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. srpnja 2020.
Žena se moli na groblju, uoči masovnog sprovoda u Potočarima blizu Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. srpnja 2020.

Neizvjesno nametanje zakona

Visoki predstavnik je još 2019., prilikom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici, najavio da će se zalagati da se u Parlamentu BiH donese zakon o negiranju genocida.

Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon na 25. godišnjicu genocida”, rekao je tada Inzko.

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) danas kažu kako žale što je Dom naroda BiH propustio priliku da usvoji izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje se odnose na poricanje genocida, što je bio zajednički prijedlog dvojice delegata.

Usvajanjem ovog zakona, parlamentarci u BiH pokazali bi spremnost i odlučnost da zlo ostave u prošlosti i da se fokusiraju na stvaranje atmosfere koja pogoduje pomirenju i izgradnji bolje, neopterećene budućnosti za sve građane BiH”, kazao je Inzko.

On je u novembru dao novi rok do jula 2021. godine uz napomenu da je spreman da nametne Zakon ako ne bude usvojen u Parlamentu.

U Srebrenici je u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, a prognano je preko 40.000 žena, djece i staraca. Do sada je pred Sudom BiH i Haškim tribunalom za ove zločine osuđeno 40 osoba, na oko 700 godina zatvora i četiri doživotne kazne. Ovim presudama utvrđeno je da se u Srebrenici desio genocid, a do istog zaključka došao je Međunarodni sud pravde odlučujući o tužbi BiH protiv Srbije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG