Linkovi

Najnovije

Gradski savjet Mineapolisa podržao reformu policije

ARHIVA - Pripadnici policije Mineapolisa suočeni sa demonstrantima ispred policijske stanice, 27. maja 2020. (Foto: AFP)
ARHIVA - Pripadnici policije Mineapolisa suočeni sa demonstrantima ispred policijske stanice, 27. maja 2020. (Foto: AFP)

Policija Mineapolisa uskoro bi mogla da doživi radikalne promjene, zbog smrti Džordža Flojda prije dvije nedjelje, u trenutku dok su ga hapsila četvorica policajaca.

Devet od 12 članova gradskog savjeta objavilo je na skupu u gradskom parku da podržavaju ideju da se policija rasformira, a da je zamijeni ono što su opisali kao model za javnu bezbjednost zasnovan na lokalnoj zajednici.

Nije jasno o kakvom se tačno modelu radi, ali 12-člani savjet i dalje mora da usvoji plan, a prema pravilima savjeta, na tu odluku ne bi mogao da se uloži veto.

Grupa demonstranata okupila se ispred kuće gradonačelnika Mineapolisa Džejkoba Freja u subotu i zahtijevala da se ukine finansiranje za policiju, optužujući njene službenike za dugogodišnji rasizam i grub tretman Afroamerikanaca.

“Nije trebalo da toliko ljudi umre da bismo stigli dovde”, rekla je Kendis Montgomeri, direktorka "Crne vizije" (Black Vision), grupe koja je organizovala skup ispred gradonačelnikove kuće.

“Bezbjedniji smo bez naoružanih patrola, koje nikom ne polažu račune, koje podržava država koja lovi crnce”.

Frej je okupljenima rekao da ne podržava ukidanje policije u svom sadašnjem obliku.

"Rekao sam im istinu o svom trenutnom stavu. Radiću neumorno na tome da se sprovedu duboke strukturne reforme, da se promijeni način na koji policajci rade, ponovo razmisli o sistemu u kojem funkcioniše policija i direktno se pozabaviti sistemskim rasizmom. Međutim, ne podržavam ukidanje policije”, rekao je gradonačelnik Frej.

Mnogi od demonstranata koji protestuju širom zemlje zahtijevaju da se ukine finasiranje gradskih policijskih službi. Oni koji podržavaju tu ideju kažu da to ne znači da se bukvalno ukinu organi reda, ali smatraju da bi veliki dio novca koji se koristi za funkcionisanje policije mogao da se investira u socijalne usluge, i tvrde da bi to omogućilo bolji život građana, što bi ujedno značilo manje potrebe za naoružanim policajcima.

Protivnici ideje žele da ljudi zapitaju šta će se dogoditi kada neko pozove broj za hitne službe (911) da prijavi silovanje ili ubistvo ili oružanu pljačku, a na raspolaganju je samo nekoliko policajaca.

See all News Updates of the Day

Rumunjska proglasila epidemiju ospica

Morbili
Morbili

Rumunjsko Ministarstvo zdravstva proglasilo je epidemiju ospica (morbile) na nacionalnoj razini usred alarmantnog porasta slučajeva u cijeloj zemlji.

"Ministarstvo proglašava nacionalnu epidemiju kako bi se omogućilo cijepljenje djece između 9 i 11 mjeseci i starije djece koja još nisu cijepljena", navodi se u priopćenju od 5. decembra, dodajući da je ukupno gotovo 2000 novih slučajeva u 29 od 41 okruga u Rumunjskoj.

Rumunjska bilježi kontinuirani pad broja djece cijepljene protiv ospica potaknut kampanjama protiv cijepljenja na društvenim mrežama.

Kao izuzetno zarazna bolest, ospice ili rubeola zahtijevaju stopu vakcinacije od oko 95 posto kako bi postigao kolektivni imunitet - odnosno tačka u kojoj bolest neće slobodno cirkulirati populacijom.

Godine 1978., nakon što je prva doza vakcina protiv ospica uvedena u Rumunjskoj, 540 od svakih 100.000 ljudi oboljelo je od ospica.

Na kraju 1999. godine, vakcinacija djece dosegla je 96 posto, a incidencija u Rumunjskoj smanjena je na 0,16 na 100.000 ljudi – ogromno postignuće po svim standardima.

Ali tada je stopa vakcinacije protiv ospica počela padati.

Do 2017. smanjila se na 86 posto stanovništva za prvu dozu, 75 posto za drugu, a Rumunjska je bila na pragu višegodišnje epidemije, s velikim dijelom Europe.

U 2018. bilo je 83.540 slučajeva ospica diljem Europe, u usporedbi s 5.273 samo dvije godine prije.

Sud BiH prihvatio zahtjev Dodikove odbrane o odgodi početka glavnog pretresa

Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Veterani Vojske Republike Srpske ispred Suda BiH prije suđenja Miloradu Dodiku. 6. decembar 2023.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Veterani Vojske Republike Srpske ispred Suda BiH prije suđenja Miloradu Dodiku. 6. decembar 2023.

Sud Bosne i Hercegovine je prihvatio zahtjev odbrane Milorada Dodika koja je zatražila odgodu početka glavnog pretresa 6. decembra dok Apelaciono odjeljenje suda ne riješi njihov zahtjev da se suđenje premjesti iz Sarajeva u Banjaluku.

Novi termin glavnog pretresa je najavljen za 20. decembar.

Dodikova odbrana je zahtjev podnijela 4. decembra.

Dodik nije želio da odgovara na pitanja sudije i odbio je da ustane na zahtjev sudije.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je optužilo Dodika i Lukića za krivično djelo "neizvršavanje odluka visokog predstavnika u BiH", a sud je optužnicu potvrdio 11. septembra.

Skupština Republike Srpske, u kojoj većinu ima Dodikov Savez nezavisnih socijeldemokrata (SNSD), je izglasala dva zakona u junu ove godine. Zakoni su propisivali da se na teritoriji ovog entiteta neće izvršavati odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, niti u entitetskom služenom glasniku objavljivati odluke Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR).

Visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit (Christian Schmidt), je 1. jula poništio oba donesena zakona, dok je zakonodavna procedura još trajala. Istog dana je Šmit, koristeći svoje takozvane "Bonske ovlasti", nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH.

Izmjenom Krivičnog zakona BiH, visoki predstavnik je propisao da se službeno lice, koje ne izvršava i ne poštuje odluke visokog predstavnika, može kazniti zatvorskom kaznom od šest mjeseci do pet godina, kao i zabraniti vršenje bilo koje dužnosti u bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelimično finansira iz budžeta.

Sedam dana nakon Šmitove odluke, Dodik je nastavio sa zakonodavnom procedurom poništenih zakona. Tako je 7. jula donio Ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, kao i Ukaz, koji propisuje da se u entitetskom Službenom glasniku više neće objavljivati odluke Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).

Dva dana kasnije, ukaz je objavljen u entitetskom službenom glasniku.

U optužnici protiv Dodika i Lukića se navodi da je Dodik potpisao ukaze "iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u BiH (OHR) obavezujuće".

Tužiteljstvo je u optužnici navelo da je Dodik to učinio "u namjeri da se navedene odluke OHR-a u BiH ne primjene i ne sprovedu".

Lukić se tereti da je kao vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS, objavio ukaze.

Arhiva
Arhiva

Odbijanje izjašnjenja o optužnici

Dodik i Lukić su se tokom prethodnog postupka odbili izjasniti o krivici po optužnici, pa je Sud BiH zaključio po službenoj dužnosti da su optuženi negirali krivicu.

Američka administracija je Dodika i nekoliko političkih zvaničnika u Republici Srpskoj sankcionisala zbog kontinuiranog napada na ustavni poredak Bosne i Hercegovine i podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Uz Dodika, na listi sankcionisanih su i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne Skupštine RS Nenad Stevandić, premijer RS-a Radovan Višković, te ministar pravde tog bh. entiteta Miloš Bukejlović.

"Ovi lideri direktno su odgovorni za poticanje na donošenje zakona u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojim se odluke Ustavnog suda BiH proglašavaju neprimjenjivim u RS-u, čime se opstruira i ugrožava provedba Daytonskog mirovnog sporazuma", saopšteno je tada iz Ministarstva financija SAD-a.

Ispred Suda Bosne i Hercegovine 6. decembra su se okupili i predstavnici boračkih udruženja, zbog, kako su saopštili, "podrške Miloradu Dodiku".

Biden: Da nije Trumpa, nisam siguran da bih se kandidovao

Američki predsjednik Joe Biden izlazi iz predsjedničkog aviona na aerodromu u Bostonu (Foto: Mandel NGAN / AFP)
Američki predsjednik Joe Biden izlazi iz predsjedničkog aviona na aerodromu u Bostonu (Foto: Mandel NGAN / AFP)

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u utorak da nije siguran da bi se ponovo kandidovao na izborima naredne godine da njegov republikanski rival Donald Trump takođe ne pokušava da osvoji drugi mandat na položaju predsjednika.

"Da se Tramp nije kandidovao, nisam siguran da bih se ja kandidovao. Međutim, ne možemo da mu dozvolimo da pobijedi", rekao je Biden na jednom skupu za prikupljanje donacija za predizbornu kampanju u Vestonu, u Masačusetsu.

Biden je pozdravio "snažan glas" bivše republikanske članice Predstavničkog doma Liz Čejni koja je u nedelju upozorila da bi SAD "nesvjesno ušle u diktaturu" kada bi se Trump - koji je dva puta opozvan - vratio na vlast.

Takođe je pomenuo članak u časopisu Atlantik u kojem se iznose prijetnje od drugog Trumpovog mandata, nakon što su slična upozorenja proteklih dana objavljena u dnevnicima Vašington post i Njujork tajms.

Tokom ranijeg skupa u Bostonu, Biden se pozvao na Trumpovu sve ekstremniju retoriku na predizbornim mitinzima na kojima je, između ostalog, protivnike nazvao "gamadima". Američki predsjednik je ocijenio da to podsjeća na retoriku u Njemačkoj 1930-tih godina, tokom uspona Adolfa Hitlera.

"Trump više ne krije ništa. Govori nam šta će da uradi. Ništa ne skriva...Mislim da niko ne sumnja u to da je naša demokratija ponovo ugrožena", rekao je Biden.

Demokratski predsjednik (81), koji je Trumpa porazio 2020. godine na izborima čiji rezultat bivši predsjednik i dalje odbija da prizna, više puta je za sebe rekao da brani američku demokratiju na glasanju 2024.

Međutim, prema trenutnim anketama Trump ima tijesnu prednost, uprkos tome što su protiv njega podignute četiri krivične optužnice - između ostalog i za podrivanje izbora.

Birače naročito brinu Bidenove godine, a neke demokrate su tražile da predsjedničku kandidaturu prepusti nekom drugom. Biden je kandidaturu objavio u aprilu, nakon što je došao do zaključka da ni potpredsjednica Kamala Haris niti neki drugi demokratski kandidat ne bi mogli da poraze Trumpa, prenosi Reuters pozivajući se na jednog zvaničnika Bijele kuće.

"Joe Biden je pravi diktator", odgovorio je Trump u utorak, na svojoj društvenoj mreži.

BiH: Sigurnost od terorizma kao i drugim evropskim zemljama

BiH: Sigurnost od terorizma kao i drugim evropskim zemljama
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Bezbjednosna situacija u Bosni i Hercegovini je zadovoljavajuća, konstatovali su predstavnici radnih tijela iz oblasti bezbjednosti državnog i entitetskih parlamenata.Oni su ocijenili da opasnost od terorizma u Bosni i Hercegovini nije ništa veća nego u bilo kojoj drugoj evropskoj zemlji.

4 republikanska kandidata na zadnjoj debati

4 republikanska kandidata na zadnjoj debati
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:10 0:00

Samo četiri republikanska predsjednička kandidata su se kvalifikovala za četvrtu i posljednju debatu u godini. To znači da će publika čuti više od svakog kandidata prije nego što američki predizbori počnu 2024. godine.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG