Evropske integracije nisu tema koja bi mogla privući glasove birača, te se tako do oktobra, kada će biti održani opšti izbori, ne može očekivati ubrzanje ekonomskih i socijalnih reformi, koje su prema planu trebale biti ostvarene do kraja 2018.godine.
Na to je upozorio i evropski komesar za proširenje Johanes Han (Hahn) 13. jula, na posljednjem sastanku Odbora za stabilizaciju i pridruživanje EU - BiH.
"Reformska agenda - program reformi, još uvijek nije proveden i završen, iako je plan bio da se to uradi do kraja ove godine, tako da bi trebali učiniti sve na njihovom ubrzanju. Moraćemo se dogovarati kako ubrzati taj proces ili proširiti rokove.... To je povezano i s finansijskom potporom s naše strane. Da bi je ostvarili, moramo imati dokaze da su reforme u BiH provedene", istakao je komesar Han.
- Dug spisak neispunjenog na evropskom putu BiH
- Zbog čega građanima BiH nikako da krene?
- Politike podjela ne vode BiH u EU
Ali, provođenje reformi i uvođenje evropskih standarda u BiH nije prioritet domaćih političara. Ili jeste, na riječima. U suprotnom, BiH ne bi bila tamo gdje se sada nalazi, još uvijek bez statusa kandidata za članstvo u EU. Da nema volje i želje da se ubrza integracijski put pokazuje nezainteresovanost bh. parlamentaraca da razmatraju ocjene i stavove Evropske komisije (EK) navedene u Izvještaju o napretku BiH (Paket proširenja za zemlje Zapadnog Balkana) iz aprila 2018.
Još uvijek se o tom dokumentu nije izjasnila Komisija za evropske integracije Parlamenta BiH, propao je i treći pokušaj prije nekoliko dana. Razlog - nije bilo kvoruma! Poslanici Predstavničkog doma su nakon dva odlaganja ipak uspjeli razmatrati ocjene iz Izvještaja, što su odbili delegati Doma naroda, jer raspravi nisu prisustvovali predsjedavajući i većina članova Vijeća ministara. Delegat kluba hrvatskog naroda Martin Raguž je ukazao upravo na raskorak između riječi i djela bh. lidera.
"Ovi koji su na vlasti, apsolutno nisu na tragu strateških opredjeljenja koje BiH ima kada se radi o evropskom putu i to se više ne može prikrivati. To je moja poruka onim koji dođu iz Evropske komisije i kažu da je u BiH postignut izvanredan napredak, a poslije imamo ovakva izvješća koja seciraju stvarno stanje. A to stvarno stanje pokazuje da imamo najmanje tri godine kašnjenja od obećanog roka za sticanje statusa kandidata. Tri izgubljene godine i preko 100.000 ljudi koji su napustili zemlju", naveo je Raguž.
"Imamo", dodao je "nažalost i najodgovornije ljude iz Evrope koji dolaze i konstatiraju da se narodi sve više udaljavaju međusobno, umjesto da gradimo naše odnose i zajedničku evropsku budućnost".
"Na raspravu u Parlament nisu došli ni najodgovorniji iz Vijeća ministara, koji se kite evropskom agendom. Hoću da ukažem na mimikriju i hipokriziju obnašanja najvažnijih funkcija jer se ubiru dnevno politički poeni, a stoje suštinski procesi kao što su eurointegracije. A da ne govorim o stanju ljudskih prava i beznađu običnog čovjeka. Tako vidimo veliki raskorak i veliki privid kad je u pitanju evropski put i stvarno stanje u BiH", poručio je Raguž.
Poslanik u Predstavničkom domu Senad Šepić (Nezavisni blok) koji je bio u poslaničkoj grupi na čiju je inicijativu razmatran Izvještaj EK, podsjeća da su politički lideri potpisali Izjavu o evropskoj opredijeljenosti u procesu integrisanja, na početku ovog skupštinskog mandata. To je sasvim suprotno od onog što se dešava u praksi. Brisel može, a Parlament BiH ne može, jer već četiri mjeseca nema stava skupštinske komisije koja se bavi integracijama, kao ni iz Doma naroda o ozbiljnim ocjenama iz Izvještaja, kaže Šepić. To znači da parlamentarna priča o integracijama nije zaokružena, a direktni krivci su lideri BiH.
"Bh. političari imaju dvostruku agendu. Jedna je za javnost, gdje predstavljaju evropske integracije kao najvažniji spoljnopolitički cilj. Druga je ono što se dešava u praksi, da preko svojih predstavnika u institucijama - koji su njihova produžena ruka, nastoje da se to nikada ne desi ili da se u nedogled odugovlači. Ja sam predlagao prije tri godine da jednom mjesečno bh. parlament raspravlja o procesu integrisanja, ali to nije prošlo. Da je bilo tako, onda bi se jasno vidjelo ko je zaista i suštinski za Evropu, a ko su kočničari", tvrdi Šepić.
Kako kaže, siguran je "da ova vlast ne želi da vidi BiH kao pravnu državu, evropske standarde u njoj, uspjehu borbi protiv korupcije, jačanje i vladavinu institucija koje pojedinci neće zloupotrebljavati samo za svoje ciljeve".
"Izbori su prilika da građani u oktobru kažu šta žele i da li žele vidjeti svoju zemlju u EU. Zavisi za koga će u oktobru glasati, hoće li glasati za one koji nude evropsku perspektivu zemlje, ili za one koji će ih tjerati da evropske vrijednosti i standarde potraže u drugim zemljama", kaže Šepić.
Analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina Adnan Ćerimagić podsjeća da Evropska komisija očekuje da BiH dostavi odgovore na dodatnih 655 pitanja, nakon popunjavanja Upitnika sa 3.242 pitanja, što je završeno u februaru ove godine. Sve zajedno će biti osnova za mišljenje o spremnosti BiH za kandidatski status.
"Odgovore na dodatna pitanja BiH bi trebala završiti u septembru, kako bi Evropska komisija ocijenila spremnost za članstvo, odnosno status kandidata početkom 2019. Bilo bi dobro da mišljenje Evropske komisije bude objavljeno što prije nakon oktobarskih izbora jer će te ocjene reći mnogo o stanju u BiH, o usklađenosti s evropskim standardima, kako bi to bilo dio programa budućih organa vlasti. U ovom trenutku BiH je jedina zemlja koja je predala zahtjev za članstvo a da nema status kandidata. To je šteta i sasvim nepotrebno. Očekujem da će za BiH biti predložen kandidatski status, kako bi se mogla otvarati poglavlja u pregovorima, odnosno da BiH sustigne Makedoniju i Albaniju", navodi Ćerimagić.
Još 2003. BiH je imala odlične šanse, mnogo bolje od zemalja u okruženju u procesu približavanja EU, ali je utakmicu prepustila drugim, koji su sada godinama ispred. Politika i političari moraju dati odgovore zbog čega je to tako. Za sada, predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić očekuje da će status kandidata biti osiguran za vrijeme trajanja mandata aktuelne Evropske komisije što će, kako kaže, biti poruka "da je BiH stavljena na tračnice koje će je odvesti u EU, a to je najvažniji starteški prioritet BiH kojem ostajemo trajno posvećeni", rekao je Zvizdić.
- Zašto građani BiH sve manje žele u EU?
- Kavaz-Siručić: Opada podrška evrointegracijama u BiH
- Dug spisak neispunjenog na evropskom putu BiH
Građani koji su učestvovali u našoj anketi nisu sigurni u to. Neven, Amra i Nina na sarajevskim ulicama su poručili:
"S obzirom kako kod nas sve sporo ide, ne vjerujem da će se to uskoro desiti Sve je do nas jer mi stalno biramo iste ljude, istu strukturu vlasti i ne radimo ništa da promijenimo stanje. Manjina koja uporno izlazi na izbore i pokušava da nešto promijeni i dalje ostaje manjina", kaže Neven.
"Gledajući nastatus quo, na ovaj začarani politički krug u BiH, zbog svih stranaka, zbog podijeljenosti koja postoji i među narodom i među političarima, mislim da nećemo još dugo ući u EU", smatra Amra.
"Bh. političari tapkaju u mjestu i čini se da je malo kome stalo da država uđe u EU. Ja sam za to da svako ko može ode i živi u Evropi. Ja sam tamo bila jedno vrijeme i ponovose želim tamo vratiti. Jer u BiH nema perspektive", navodi Nina.
Predizborna utakmica i prije zvaničnog vremena je počela i nju već obilježavaju svađe, poruke mržnje, isključivost, odnosno politika konflikta. A to nije pravi teren za napredak u procesu pridruživanja EU, koja jedino daje šansu BiH da potvrdi svoju geografsku i civilizacijsku pripadnost kontinentu na kojem se nalazi.
