Linkovi

Top priča BiH

25 godina od genocida u Srebrenici: Ukopani posmrtni ostaci devet žrtava

People pray near coffins at a graveyard during a mass funeral in Potocari near Srebrenica, Bosnia and Herzegovina July 11, 2020.

Na 25. godišnjicu genocida u Srebrenici, u kojem je ubijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka, klanjana je dženaza i obavljen ukop posmrtnih ostataka devet žrtava u Memorijalnom centru Potočari.

Salko Ibišević je najmlađa žrtva koja je ukopana ovog 11. jula. Radio Slobodna Evropa piše da su dijelovi Salkinog tijela pronađeni 2011. godine u grobnici Liplju kod Zvornika.

„Od tada do danas njegovo tijelo je bilo u Komemorativnom centru u Tuzli. Supruga i ja smo odlučili da ukopamo nekompletno tijelo, da znam gdje da dođem”, kaže za Radio Slobodna Evropa otac Ahmo Ibišević.

On traga i za tijelom mlađeg sina.

U Memorijalnom centru Potočari ukopane su 6.652 žrtve genocida.

A woman prays at a graveyard, ahead of a mass funeral in Potocari near Srebrenica, Bosnia and Herzegovina July 11, 2020. Bosnia marks the 25th anniversary of the massacre of more than 8,000 Bosnian Muslim men and boys, with many relatives unable to attend
A woman prays at a graveyard, ahead of a mass funeral in Potocari near Srebrenica, Bosnia and Herzegovina July 11, 2020. Bosnia marks the 25th anniversary of the massacre of more than 8,000 Bosnian Muslim men and boys, with many relatives unable to attend

Zbog koronavirusa, strani zvaničnici nisu u prilici doći u Srebrenicu, ali su na komemoraciji puštene njihove video poruke.

Američki državni sekretar Mike Pompeo u poruci posvećenoj 25. godišnjici genocida u Srebrenici kaže da Sjedinjene Države neće zaboraviti tragediju i Srebrenici i „dijelimo tugu sa porodicama koje svih ovih godina traže pravdu za 8.000 nevinih izgubljenih života”.

„Samo su imena nekolicine mjesta u novijoj historiji bolno urezana u vrijeme, a jedno od njih je Srebrenica – mjesto najgoreg masakra u Evropi od Drugog svjetskog rata. Sjedinjene Države su se obavezale da nikada neće zaboraviti tu tragediju”, rekao je Pompeo.

Pompeo je naveo da je stasala cijela jedna generacija od tog strašnog dana.

„Oni među nama, koji se sjećaju dešavanja prije četvrt vijeka, imaju obavezu graditi mirniju i prosperitetniju budućnost u demokratiji za ovu generaciju. Izgradimo budućnost koja će biti dobra za sve narode bez obzira na rasu i religiju i ujediniti nas sa zajedničkim vrijednostima utemeljenim na pravima pojedinaca. Učinimo da ta budućnost, u kojoj će se grozne lekcije iz Srebrenice pamtiti i nikada ponoviti, bude svjetlija”, kaže Pompeo.

Danas, kaže Pompeo, Sjedinjene Države su posvećene tom cilju, zajedno sa partnerima u Bosni i Hercegovini i svijetu.

Bivši američki predsjednik Bill Clinton u video poruci je rekao kako mu je bila čast da 2003. godine posjeti Memorijalni centar Potočari i da ponovo dođe prije pet godina,

Bivši američki predsjednik je naveo da je 11. juli uznemirujući podsjetnik „na užasnu cijenu svima nama kada zaboravimo na svoju čovječnost”.

Sada je, kaže Clinton, najvažnije nego ikada „da se sjetimo da u Bosni i Hercegovni i širom svijeta istinska demokratija zahtijeva stvarnu posvećenost inkluzivnom društvu, uključujući zajedničko odlučivanje i posvećenost vladavini prava, utvrđivanju teške istine u prošlosti kako bismo mogli graditi drugačiju budućnost”.

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko kaže da se „nažalost suočavamo sa prekrajanjem povijesnih činjenica, relativiziranjem zločina, pa čak i glorificiranjem osuđenih ratnih zločinaca”. Inzko pozvao je sve političare da se donese Zakon o zabrani negiranja genocida.

Među zvaničnicima koji su uputili vidio poruku je i predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, kao i princ Charles.

Hamdija Fejzić, zamjenik načelnika Srebrenice i predsjednik Organizacionog odbora, poslao je poruku iz Potočara cijelom svijetu.

„Niste nas zaštitili od genocida u julu 1995. godine. Šta danas činite da nas zaštitite od posljednje faze genocida – od negiranja genocida. Zaštitite nas, učinite to i ublažite našu bol”, rekao je Fejzić.

Sve snimljene video poruke možete pogledati na YouTube kanalu Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.

An aerial view of the Memorial Center in Potocari near Srebrenica, Bosnia and Herzegovina July 6, 2020. Picture taken with a drone July 6, 2020. Twenty-five years ago, the Bosnian Serb forces commanded by General Ratko Mladic attacked the eastern enclave
An aerial view of the Memorial Center in Potocari near Srebrenica, Bosnia and Herzegovina July 6, 2020. Picture taken with a drone July 6, 2020. Twenty-five years ago, the Bosnian Serb forces commanded by General Ratko Mladic attacked the eastern enclave

Tokom jučerašnjeg dana u Srebrenicu su počeli stizati učesnici Marša mira, trasom kojom su Srebreničani prolazili 1995. godine.

Zbog pandemije promijenjen je i format komemoracije u Fabrici akumulatora u Potočarima. Prema najavi organizatora, komemoraciji će prisustovati oko 100 osoba podijeljenih u dvije grupe i uz fizičku distancu. Obraćanje stranih zvaničnika organizovano je putem snimljenih video poruka.

Komemoraciji je prisustvovao i ambasador Sjedinjenih Država u Bosni i Hercegovini Eric Nelson, koji je jučer uputio video poruku posvećenu 25. godišnjici genocida u Srebrenici.

Ambasador Nelson: Vrijeme je da se odmaknemo od nacionalizma i netačnih narativa
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:05 0:00

Američka ambasada u Bosni i Hercegovini danas je na društvenim mrežama objavila i video posvećen 25. godišnjici genocida u Srebrenici.

Od prošle godišnjice nisu izricane presude vezane za genocid u Srebrenici, primjećuju novinari BIRN-a BiH. Do sada, prema podacima BIRN-a BiH, osuđeno je 47 osoba na više 700 godina zatvora za genocid. Četiri kazne doživotnog zatvora.

Presude Srebrenica / Infografika: BIRN BiH
Presude Srebrenica / Infografika: BIRN BiH

Masovna pogubljenja su uslijedila nakon ulaska komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratka Mladića u Srebrenicu 11. jula 1995. godine.

Žene i djeca su autobusima prevezeni na teritoriju koju je kontrolisala Armija BiH, dok su muškarci i dječaci zarobljavani te potom strijeljani i skrivani u masovne grobnice. Još uvijek nije pronađeno oko 1.000 ubijenih Srebreničana.

FILE - A Thursday July 13, 1995 photo from files showing Dutch UN peacekeepers sitting on top of an APC while Muslim refugees from Srebrenica, eastern Bosnia, gather in the village of Potocari
FILE - A Thursday July 13, 1995 photo from files showing Dutch UN peacekeepers sitting on top of an APC while Muslim refugees from Srebrenica, eastern Bosnia, gather in the village of Potocari

Mladić je prvostepenom presudom iz 2017. godine osuđen na kaznu doživotnog zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine u BiH. Koronavirus je prolongiralo iznošenje žalbi na presudu Mladiću i samim tim izricanje pravosnažne presude.

See all News Updates of the Day

BiH: Nestabilan i nefunkcionalan sistem ne uspijeva da odgovori na zdravstvenu krizu

Povećan priliv pacijenata na kovid odjeljenja tokom marta

Nakon što je zbog opuštenih mjera ponijela titulu najatraktivnije turističke destinacije u regionu, na svjetskim statistikama posljednjih mjeseci bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti stanovništva od korona virusa.   

Novi talas pandemije korona virusa BiH je dočekala s otvorenim granicama i prepunim skijalištima. Nakon što je zbog opuštenih mjera ponijela titulu najatraktivnije turističke destinacije u regionu, na svjetskim statistikama posljednjih mjeseci bilježi jednu od najviših stopa smrtnosti stanovništva od korona virusa.

Prema statistici web stranice worldometers.info, koja prikuplja podatke od agencija i vlada, BiH je 16. aprila, s više od 7.700 preminulih, zauzela peto mjesto u svijetu po broju smrtnosti od posljedica korona virusa na milion stanovnika.

Statistika web stranice worldometers.info, 16. april 2021.
Statistika web stranice worldometers.info, 16. april 2021.

Sumorne su i prognoze nezavisnog medicinskog istraživačkog centra Univerziteta Washington da bi ukupni broj preminulih u BiH do jula mogao biti veći od 10.000.

Dok stručnjaci jedino rješenje vide u masovnoj vakcinaciji, bh. vlasti nisu uspjele pronaći adekvatne mehanizma za pravovremenu nabavku vakcina, što bi masovnu imunizaciju stanovništa moglo odgoditi i do kraja godine.

U FBiH do sada je vakcinisano oko 15.000, a u RS-u oko 30.000 stanovnika, koji spadaju u primarne i rizične grupe.

Možemo reći da je na raspoloživost i nabavke vakcina svakako uticala i ekonomska i druga moć zemalja i da nemaju svi iste mogućnosti pristupa. COVAX mehanizam zamišljen je,na neki način, i kao alat da se takvi problemi prevaziđu, ali svjedoci smo da tu svoju ulogu ne ispunjava do kraja“, rekao je u izjavi za Glas Amerike Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS.

Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS
Alen Šeranić, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi RS

On ističe da je uporedna analiza u Srbiji po gradovima pokazala da se epidemijska kriva u gradovima koji su imali veći stepen odziva građana na vakcinaciju počinje zaravnjavati, što je dobar praktični pokazatelj efekta vakcinacije.

Na takve efekte BiH će morati još da pričeka, a u međuvremenu se oslanja samo na blaže mjere u suzbijanju širenja virusa, koje su najviše usmjerene na odgovornost svakog pojedinca.

Takav pristup donio je rezultate Islandu, koji se umjesto zatvaranja fokusirao na rigorozni sistem testiranja, traganja za kontaktima, karantenu i izolaciju, pravila kojih su se pridržavali kako stanovnici, tako i turisti.

Međutim, BiH se ne može pohvaliti rigoroznom primjenom ovih metoda, a teško da se može osloniti i na pojedinčanu odgovornost. U izjavi za Glas Amerike, redar koji stoji na ulazu jednog banjalučkog marketa, a koji je želio ostati anoniman, potvrdio je da gotovo svakog drugog posjetioca mora upozoriti da propisno stavi masku.

Mnogi ulaze u market bez maske ili sa maskom na bradi i ispod nosa. Neki je čak nose u ruci, iako već godinu dana na ulazu stoji upozorenje da je nošenje maske obavezno i da se mora poštovati fizička distanca“, kaže on.

Vlade Simović, vanredni profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci u izjavi za Glas Amerike kaže da je ključni problem nemalog broja građana BiH što ne shvataju da pravo na slobodu podrazumijeva i odgovornost.

Nije problem da se sve otvori, problem je što su ljudi neodgovorni i ne žele da poštuje osnovne mjere. Ljudska prava su neosporna i imate pravo da se slobodno krećete, živite ili komunicirate, ali ako postoji pandemija koja ubija ljude, nečije bake, djedove ili prijatelje, onda se postavlja logično pitanje o kakvoj mi slobodi pričamo, ako ona ne podrazumijeva svjesnog čovjeka koji će biti i odgovoran“, objašnjava Simović.

On podsjeća na neka okupljanja na trgovima i ulicama, kako kod nas, tako i u regionu, u momentu dok bolnice ne mogu da podnesu broj hospitalizovanih pacijenata.

Vlade Simović, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Banja Luka
Vlade Simović, vanredni profesor Fakulteta političkih nauka Banja Luka

To je dokaz da je nivo svijesti nemalog broja građana na jednom takvom civilizacijskom nivou da je to zaista skoro pa varvarski“, kaže on, dodajući da je takvo ponašanje, nažalost, dovodilo do nemalog broja smrtnih ishoda kod starijeg stanovništva, koje je pokazalo najviši stepen odgovornosti tokom pandemije.

On smatra da su do pomiješanih osjećanja građana u vezi sa virusom dovodile i različite informacije i teorije zavjera koje su imali priliku da čitaju u pojedinim medijima, ali i ponašanje nemalog dijela političara, koji su nerijetko bili posjetioci korona žurki.

Građani automatski gube povjerenje u ispravnost nekih odluka, jer ako može politička elita da se provodi na nekoj korona žurci, onda je logično da se ljudi pitaju da li je to sve neka šarena laža i zašto su oni zaključani u stanu i pod policijskim satom“, kaže Simović.

Prethodnih mjeseci problem su predstavljale i neusaglašene mjere u bh. entitetima, tako da su se građani u zavisnosti od toga gdje su otvoreni kafići i restorani, kretali iz jednog entiteta u drugi. Za to vrijeme, zdravstveni sistemi u oba entiteta našli su se u najtežoj situaciji od početka pandemije.

Rast broja zaraženih utiče na povećan priliv pacijenata i vrši se pritisak na bolničke kapacitete, a prije svega na zdravstvene radnike koji su svakodnevno, bez odmora, radili na prijemu i zbrinjavanju najtežih pacijenata“, objašnjava Šeranić.

On ističe da je mnogo onih koji nisu vjerovali da je borba u zdravstvenom sistemu stvarna i da nije nimalo bezazlena.

Sve dok, nažalost, nisu imali priliku da se u to sami uvjere, kroz lično iskustvo ili tako što je neko od njihovih najbližih vodio tešku borbu za zdravlje ili život“, kaže on dodajući da je zdravstveni sistem u RS-u, iako opterećen, uspio da izdrži trenutan povećan priliv pacijenata.

Prema njegovim riječima, značaj prevencije u zdravstvu je neupitan i opasnost od virusa korona se ne smije umanjivati i potcjenjivati.

Ne treba da se izlažemo nepotrebnom riziku, kako bismo što prije došli u situaciju da nam kovid bolnice nisu potrebne. Pojedini primjeri u svijetu, ma koliko da su rijetki, pokazuju nam da, uz pridržavanje mjera i što širu vakcinaciju, taj cilj nije nedostižan“, kaže Šeranić, koji se nada novim isporukama vakcina u skorijem vremenskom periodu kako bi mogla započeti vakcinacija većeg obima stanovništa.

Vakcinacija stanovništva starijeg od 65 godina u Republici Srpskoj, 11. april.2021. godine
Vakcinacija stanovništva starijeg od 65 godina u Republici Srpskoj, 11. april.2021. godine

Međutim, bitka za svaki život koju vode zdravstveni radnici manje je vidljiva javnosti za razliku od standardnih dnevno- političkih problema koje BiH sve više udaljavaju od pozitivnog ishoda u borbi sa suzbijanjem širenja virusa.

Profesor Simović kaže da pandemija virusa COVID-19, kao i mnoge druge krize koje su se dešavale, uvijek pokažu institucionalne slabosti BiH kao države.

Jasno je da je riječ o jednom sistemu koji je izrazito nestabilan i nefunkcionalan i kao takav ne može da odgovori izazovima kakav je COVID-19. Politički dijalog ne postoji, a imali smo priliku da vidimo da se i preko vakcina vodi jedna politička borba“, kaže Simović, osvrćući se na izjavu ministrice spoljnih poslova BiH Bisere Turković, nakon što je Srbija donirala vakcine BiH.

U trenutku kad nemate nijednu vakcinu i dobijate donaciju vi pravite diplomatski skandal. BiH ne smije isključivati partnere, bilo da se radi o Srbiji, Hrvatskoj, SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj itd. S obzirom da smo mali, siromašni, slabi, konfliktni, politički podijeljeni i nesposobni da ostvarimo odgovarajući funkcionalan sistem, moramo sa svima sarađivati“, objašnjava Simović.

On naglašava da u ovakvim situacijama nije lako pomiriti zahtijeve medicinske struke i one zahtjeve koji prema državi dolaze iz drugih oblasti koje su pogođene pandemijom.

Banja Luka
Banja Luka

Prema Simovićevim riječima, jake države, koje imaju jake političke institucije i koje su spremne da ulože novac u javno zdravstvo, bezbjednost i saniranje ekonomske štete, napravile su daleko bolje rezultate u borbi sa pandemijom, jer su, kako kaže, unaprijed kreirale politike, koje će imati startni odgovor za ovakve krize.

Za tako nešto je potrebna politička stabilnost u zemlji, koja, nažalost, u BiH ne postoji. Ko nam garantuje da se ovako nešto neće ponoviti za nekoliko godina? Budućnost može biti svakakva od međuljudskih sukoba i ratova, pa sve do prirodnih katastrofa i pandemija. Zemlja koja nije svjesna da joj se sve to može desiti u budućnosti i ne priprema se za takav scenariji nije ozbiljna zemlja, a čini mi se da je BiH upravo takva“, ističe Simović.

Ni crna statistika nije uozbiljila politički dijalog u BiH. Iako na desetine građana BiH svakodnevno gubi bitku sa korona virusom, evidentno je da politički interesi nadglasavaju mišljenje struke, tačan dolazak većeg kontigenta vakcina je neizvjestan, a na snazi su neusaglašene i često nelogične mjere.

Analiza: Poslije decenije odbijanja, treba li nametnuti zakon o negiranju genocida?

Zračni prikaz Memorijalnog centra u Potočarima kod Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 6. jula 2020.

Nakon posljednjeg od nekoliko neuspješnih pokušaja tokom više od jedne decenije da se usvoji zakon kojim bi se zabranilo i kaznilo negiranje genocida počinjenog u Srebrenici, žrtve, stručnjaci i predlagači izmjena zakona sada glasnije nego prije postavljaju pitanje – vrijedi li ponovo pokušavati izglasati zakon o zabrani negiranja genocida ili je njegovo nametanje u ovom trenutku jedino rješenje?

Piše: Nejra Džaferagić

Na posljednjoj održanoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, delegati iz reda srpskog i hrvatskog naroda bili su protiv usvajanja izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, čime je propao posljednji u nizu pokušaja da se zabrani negiranje sudski utvrđenih činjenica o genocidu u Srebrenici.

Pokušaji da se usvoje izmjene ili novi zakon traju duže od deset godina i uprkos upozorenjima Evropske unije (EU) da negiranje genocida postaje sve učestalije te ultimatumu visokog predstavnika da se negiranje zakonom mora zabraniti, prijedlozi nikada nisu imali dovoljno glasova da prođu proceduru u Parlamentu BiH.

Državni delegat Denis Bećirović nekoliko je puta insistirao na usvajanju zakona, ali on sada kaže da su poslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) propustili priliku da se zakon usvoji u Parlamentu.

Očigledno je da su oni sada potpuno trasirali put da međunarodna zajednica i visoki predstavnik takav zakon ‘uspostave’”, kaže on.

Žrtve genocida u Srebrenici već nekoliko godina pozivaju visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka da nametne zakon. On je ranije tražio od domaćih političara da usvoje zakonski osnov za zabranu negiranja genocida, ali rok za to je prošao.

Zbog toga je i delegat u Domu naroda Zlatko Miletić, jedan od predlagača posljednjeg prijedloga za izmjene zakona, pozvao Inzka da nametne zakon nakon što Parlament BiH ponovo nije uspio izglasati izmjene zakona.

Visoki predstavnici u BiH prestali su nametati zakone i već dugo pozivaju domaće političare da sami preuzmu odgovornost, ali svi koji se zalažu za zabranu negiranja genocida smatraju da dugogodišnji pokušaji pokazuju kako se o ovom pitanju neće uspjeti postići dogovor unutar države.

Dosadašnji pokušaji odnosili su se na usvajanje potpuno novog zakona o zabrani negiranja, opravdavanja ili veličanja genocida, holokausta i ratnih zločina, ili usvajanje izmjena i dodavanje odredbi u postojeći Krivični zakon BiH, objašnjava Lejla Gačanica, istraživačica i autorica publikacije “Nazivanje ratnih zločina pravim imenom”.

Prva inicijativa se odnosila na izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH u 2009. godini. Ali Gačanica kaže da su odgovori tada bili da je suviše rano, da društvo, država i politika nisu dovoljno “zreli”, da se još čekaju rezultati rada krivičnih sudova za ratne zločine.

Usvajanje zakona o zabrani negiranja genocida predlagano je 2011. i 2016., a izmjene Krivičnog zakona ponovo 2017. godine.

“Ali tada smo već shvatili da dobijanje zakonske regulacije nije stvar zrelosti države i društva, već isključivo političke volje”, kaže Gačanica.

Bećirović i Miletić su, na sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH održanoj 8. aprila 2021. godine, predložili izmjenu i dopunu Krivičnog zakona BiH po hitnom postupku. Za izmjenu i dopunu zakona ovaj put je glasalo šest, dok je protiv bilo sedam, a jedan delegat je bio suzdržan.

Među onima koji su bili protiv izmjene i dopune ovog zakona našao se i glas zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Dragana Čovića i glasovi delegata iz reda hrvatskog i srpskog naroda, osim Mladena Bosića, koji je bio suzdržan.

Za delegatkinju Marinu Pendeš iz HDZ-a, koja je glasala protiv izmjena i dopuna zakona, važno je ko predlaže zakon. Ona kaže kako nikada neće podržati osobe koje predlažu izmjenu zakona kojim se sprečava raspirivanje mržnje “a sami podstiču mržnju”.

Osvrćući se na objašnjenja izmjena koje su predložili Bećirović i Miletić – da će zakon donijeti satisfakciju svim žrtvama, hrvatskim, srpskim i ostalim majkama – te Miletićeve stavove da će se boriti protiv mržnje i onih koji negiraju genocid, ona kaže kako smatra da će to spriječiti različita politička stajališta. Bećirovićev prijedlog smatra licemjernim.

On napada, licemjerno se ponaša, i to nema veze s negiranjem genocida, to je laž obična”, smatra Pendeš.

Muškarci plaču pored tabuta člana svoje porodice tokom masovne dženaze u Potočarima kod Srebrenice, u Bosni i Hercegovini, 11. jula 2020.
Muškarci plaču pored tabuta člana svoje porodice tokom masovne dženaze u Potočarima kod Srebrenice, u Bosni i Hercegovini, 11. jula 2020.

“Makar da ostavimo mrtve na miru”

Miletić objašnjava da bi se izmjenama i dopunama mijenjala svega tri člana Krivičnog zakona – prvi koji govori o definisanju mržnje, drugi koji predviđa kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci do pet godina za svakoga ko javno poriče ili opravdava genocid, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine utvrđene pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde (ICJ),

Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY/MKSJ) ili domaćeg suda, te treći koji se odnosi i na zabranu glorifikacije ratnih zločinaca.

Izmjenama zakona predviđena je kazna od šest mjeseci do pet godina zatvora za dodjeljivanje priznanja, nagrade i privilegija presuđenim ratnim zločincima ili za donošenje odluke o davanju imena ulicama i drugim javnim mjestima po pravosnažno osuđenim ratnim zločincima.

Također je navedeno da onaj ko počini ova krivična djela zloupotrebom položaja ili ovlaštenja kaznit će se zatvorom u trajanju od jedne do deset godina.

Nisu te promjene zakona velike, one su minimalne. Bez obzira na tu činjenicu, oni jednostavno neće o tome da razgovaraju”, kaže Miletić i dodaje kako su ovakve izmjene odbijene drugi put.

Miletić kaže da je krajnje vrijeme da se ovakav zakon usvoji zbog žrtava genocida – “makar da ih ostavimo mrtve na miru”.

Za Muniru Subašić, predsjednicu Udruženja Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa”, nova odluka je dodatno iznenađenje jer je, kako kaže, upravo Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, pomogao majkama Srebrenice pri izgradnji mezarja u Potočarima.

On je bio ministar finansija, on je nas oslobodio poreza i dao donaciju od 5.000 maraka, pomogao nam da izvršimo anketu da mezarje bude u Potočarima, a ne tamo u Kladnju, gdje je naša vlast odredila”, kaže Subašić i dodaje kako neusvajanjem zakona političari “i dalje šalju poruku nama da nema pomirenja, da nema ljudskosti”.

BIRN BiH nije mogao dobiti komentar Čovića o njegovom glasanju o izmjenama zakona.

U prošlogodišnjem Izvještaju Evropske komisije o BiH, skrenuta je pažnja kako politički lideri u BiH i dalje osporavaju sudski utvrđene činjenice o ratnim zločinima i veličaju njihove počinioce.

Revizionizam i poricanje proturječe najosnovnijim evropskim vrijednostima”, navodi se u Izvještaju.

Kada se političari u BiH naredni put javno opredijele za EU integracije, kaže Gačanica, “možda da se prisjetimo da ti isti političari zadržavaju društvo u stanju zamrznutog konflikta, prakticiraju veličanje ili negiranje ratnih zločina i zločinaca, a sve suprotno porukama koje nam stižu iz EU direktno upozoravajući na nedopuštenost ovakvih praksi”.

Žena se moli na groblju, uoči masovnog sprovoda u Potočarima blizu Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. srpnja 2020.
Žena se moli na groblju, uoči masovnog sprovoda u Potočarima blizu Srebrenice, Bosna i Hercegovina, 11. srpnja 2020.

Neizvjesno nametanje zakona

Visoki predstavnik je još 2019., prilikom obilježavanja 24. godišnjice genocida u Srebrenici, najavio da će se zalagati da se u Parlamentu BiH donese zakon o negiranju genocida.

Iduće godine ćemo sigurno imati takav zakon na 25. godišnjicu genocida”, rekao je tada Inzko.

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) danas kažu kako žale što je Dom naroda BiH propustio priliku da usvoji izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje se odnose na poricanje genocida, što je bio zajednički prijedlog dvojice delegata.

Usvajanjem ovog zakona, parlamentarci u BiH pokazali bi spremnost i odlučnost da zlo ostave u prošlosti i da se fokusiraju na stvaranje atmosfere koja pogoduje pomirenju i izgradnji bolje, neopterećene budućnosti za sve građane BiH”, kazao je Inzko.

On je u novembru dao novi rok do jula 2021. godine uz napomenu da je spreman da nametne Zakon ako ne bude usvojen u Parlamentu.

U Srebrenici je u julu 1995. godine ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka, a prognano je preko 40.000 žena, djece i staraca. Do sada je pred Sudom BiH i Haškim tribunalom za ove zločine osuđeno 40 osoba, na oko 700 godina zatvora i četiri doživotne kazne. Ovim presudama utvrđeno je da se u Srebrenici desio genocid, a do istog zaključka došao je Međunarodni sud pravde odlučujući o tužbi BiH protiv Srbije.

State Department: Podržavamo suverenitet i teritorijalni integritet BiH

ARHIVA - Zgrada State Departmenta u Wašingtonu (Foto: AFP/Alastair Pike)

Sjedinjene Države saopštile su da podržavaju suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hecegovine, čije je poštovanje zacrtano Dejtonskim mirovnim sporazumom.

To je poručeno je iz američkog State Departmenta u pisanom odgovoru na upit Glasa Amerike da prokomentariše medijske izvještaje o navodnom non-paperu u kojem se predlaže prekrajanje granica na Balkanu, između ostalog i u BiH.

Portparol State Departmenta naveo je da "Sjedinjene Države duboko cijene svoje dugotrajno partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom i da ostaju posvećene zajedničkom cilju demokratske, inkluzivne i prosperitetne BiH na putu ka punoj euro-atlantskoj integraciji".

"Sjedinjene Države snažno podržavaju put ka članstvu u Evropskoj uniji svih aspiranata na Zapadnom Balkanu. Vjerujemo da je budućnost Zapadnog Balkana nesumnjivo u Evropskoj uniji. Proces proširenje promoviše dugoročan mir, stabilnost i prosperitet širom regiona", zaključuje se u odgovoru State Departmenta Glasu Amerike.

BiH: Bijela kuga ugrožava budućnost

BiH: Bijela kuga ugrožava budućnost
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:07 0:00

Ambasada SAD za RSE: Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH

Ambasada SAD u Sarajevu

Odgovor ambasade SAD u BiH na javni istup Milorada Dodika, člana Predsjedništva BiH od 13. aprila. Dodik je od 2017. pod sankcijama američke vlade zbog kršenja Dejtonskog sporazuma.

"Svako djelovanje usmjereno na razgradnju Bosne i Hercegovine (BiH) predstavlja kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Što se tiče statusa BiH, tu nisu bitna mišljenja o istom, nego činjenice i međunarodno pravo. Teritorijalni integritet i suverenitet BiH garantovani su Dejtonskim mirovnim sporazumom. Niti Dejton, niti Ustav BiH ne daju pravo na otcjepljenje niti jednom od dva entiteta", navodi se u odgovoru Ambasade Sjedinjenih Američkih Država za Radio Slobodna Evropa (RSE) na upit o ocjeni koju je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, iznio u Istočnom Sarajevu, 13. aprila.

Dodik je kazao kako bi se složio s Ambasadom Sjedinjenih Američkih Država "da entiteti nemaju perspektive mimo BiH, jer da nema BiH, entiteti više ne bi bili entiteti, već samostalne države".

U odgovoru Ambasade SAD-a se ističe kako je stav Sjedinjenih Američkih Država po pitanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i budućnosti BiH kao jedinstvene države koja je predodređena za članstvo u euroatlantskoj zajednici dobro poznat "i ostaje nepromijenjen".

"Nijedan entitet nema budućnost izvan BiH. Kontinuiranom retorikom je lako, iako je cijena toga visoka, pokušati odvratiti pažnju građana od osnovnih reformi koje je moguće provesti, a koje treba da poboljšaju ekonomiju, riješe problem sveprisutne korupcije koja građanima otima njihovu budućnost, te osiguraju slobodnije i poštenije izbore", ističe se u odgovoru Ambasade SAD-a za RSE.

Ambasade Francuske, Njemačke, Italije, Ujedinjenog Kraljevstva i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), kao i specijalni predstavnik Evropske unije (EU) u Sarajevu, izrazili su 11. marta svoje opredjeljenje za teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine (BiH) kao jedinstvene, suverene države s dva entiteta, koji nemaju pravo na otcjepljenje od BiH.

U zajedničkoj izjavi istaknuli su da su upoznati sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), te pozivaju sve institucije vlasti da se fokusiraju na reforme neophodne za ekonomski oporavak i napredak na putu ka EU, a ne na izjave koje unose podjele.

"Put naprijed za BiH je jasno formulisan u Mišljenju Evropske unije (EU) i Kancelarije visokog predstavnika (OHR) i to je ono na šta treba da se fokusiraju institucije koje traže okončanje međunarodne supervizije. U međuvremenu, nastavljamo pružati podršku i visokom predstavniku i EUFOR-u", navodi se u zajedničkom saopštenju.

Skupština Republike Srpske je 10.marta usvojila 10 zaključaka u kojima se, između ostalog, poziva na ukidanje visokog predstavnika i na preispitivanje odluka svih ranijih visokih predstavnika u BiH "donesenih izvan mandata utvrđenog Aneksom 10".

U zaključcima se navodi i "da je vrijeme da BiH sa svoja dva entiteta i tri konstitutivna naroda preuzme odgovornost za vlastiti razvoj u skladu sa Dejtonskim sporazumom i međunarodnim pravom, a ako to ne bude na dnevnom redu u skorije vrijeme, treba pokrenuti razgovore o mirnom razlazu".

Zaključke je predložio predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, na čiju inicijativu je i održana posebna sjednica Skupštine RS. Opozicione stranke su napustile sjednicu.

Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS
Milorad Dodik na posebnoj sjednici NSRS

Predstavnici ambasada u zajedničkoj izjavi su podsjetili da svaku odluku o eventualnom zatvaranju OHR-a donosi Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC), a do tada, visoki predstavnik nastavlja sa ključnom ulogom u provedbi civilnog dijela Dejtonskog mirovnog sporazuma, u skladu sa svojim mandatom i ovlaštenjima koja mu je dala međunarodna zajednica.

"Po svim navedenim pitanjima, visoki predstavnik blisko sarađuje sa domaćim akterima, uključujući predstavnike RS-a. Pozivamo sve strane u BiH, na svim nivoima vlasti, da održavaju konstruktivnu atmosferu i ulažu napore u ostvarenje bolje budućnosti za sve građane", zaključuje se u zajedničkom saopštenju predstavnika pet ambasada i EU u BiH.

Visoki predstavnik za BiH je međunarodni predstavnik Ujedinjenih nacija koji nadgleda i koordinira sprovođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma.

On je konačni je tumač Aneksa 10 (Sporazum o civilnom sprovođenju) Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Visokog predstavnika imenuje Vijeće sigurnosti UN-a svojom rezolucijom, a po preporuci Vijeća za sprovođenje mira.

Zadatak visokog predstavnika je, između ostalog, da nadgleda sprovođenje mirovnog rješenja, održava kontakte sa strankama radi promovisanja njihovog potpunog pridržavanja civilnih aspekata mirovnog sporazuma, periodično izvještava Ujedinjene nacije, Evropsku uniju, Sjedinjene Države, Rusku Federaciju te druge zainteresovane vlade, o napretku sprovođenja mirovnog sporazuma.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG