Linkovi

Top priča

Američki general: "Mogući loši ishodi" za afganistanske snage

Arhiv - Načelnik združenog Generalštaba američke vojske general Mark Milley.

Afganistanske snage suočavaju se sa neizvjesnom budućnošću, a u najgorem slučaju sa "lošim mogućim ishodima" u borbi protiv talibanskih pobunjenika, dok se narednih nedjelja bude ubrzavalo povlačenje američkih i NATO snaga, saopštio je u nedjelju načelnik združenog Generalštaba američke vojske.

General Mark Milley ocijenio je da su afganistanska vojska i policija "dobro opremljeni i vođeni" i naveo dugogodišnje iskustvo avganistanskih trupa u borbi protiv pobunjenika, ali je odbio da kaže da su u potpunosti spremne da se suprostave talibanima bez direktne međunarodne podrške tokom moguće ofanzive.

U intervjuu novinarima agencije AP i kablovske mreže CNN, nekoliko sati nakon zvaničnog početka povlačenja, Milley nije direktno odgovorio na pitanje da li vjeruje da afganistanske snage mogu da izdrže veliko opterećenje.

"Vaše pitanje: Da li će afganistanska vojska ostati zajedno i biti kohezivna borbena sila ili će se raspasti? Tu ima niz scenarija, ishoda, mogućnosti. S jedne strane imate pojedine zaista dramatične, loše moguće ishode. S druge strane, imate vojsku i vladu koji će ostati zajedno. Koja će od tih opcija na kraju postati realnost? Iskreno, ne znamo. Moramo da sačekamo i vidimo kako će se stvari razvijati tokom ljeta", rekao je američki general.

Dodao je da "i dalje postoji mogućnost" da vlada u Kabulu i talibani dogovore političko rješenje čime bi se, kako je naveo, izbegao "masovni građanski rat" od kojeg strahuju pojedini.

Milley je primjetio i da afganistanska vojska proteklih godina manje zavisi od američkih i koalicionih savjetnika. Među izuzecima su specijalne snage i Ministarstvo odbrane.

"Međutim, u većem dijelu slučajeva, tamo nema savjetnika", rekao je Milley u jednom od rijetkih intervjua od kako je predsjednik Joe Biden 14. aprila najavio povlačenje američkog vojnog osoblja.

Naveo je i da je cifra od 2.500 pripadnika američkih snaga, koja se pominje u kontekstu povlačenja, veća ako se računaju specijalne snage - 3.300.

"To ćemo svesti na nulu", poručio je načelnik združenog Generalštaba američke vojske.

Naglasio je i da je moguće da će sve snage biti povučene pre 11. septembra, roka koji je postavila Bijela kuća, i naglasio da taj datum predstavlja maksimalno vrijeme potrebno za povlačenje američkih i koalicionih trupa, kao i opreme iz Afganistana.

See all News Updates of the Day

Biden optužio Rusiju da se već miješa u izbore 2022.

Predsjednik Joe Biden govori predstavnicima obavještajne zajednice tokom posjete Kancelariji direktora nacionalne obavještajne službe u McLeanu, Washington, 27. jula 2021.

Rusija se već miješa u američke izbore na sredini predsjedničkog mandata, koji se održavaju naredne godine, rekao je u utorak predsjednik Joe Biden u govoru u Kancelariji direktora nacionalne obaveštajne službe (ODNI).

Pozivajući se na tajni brifing koji je za njega pripremila obavještajna zajednica, Biden je rekao: "Pogledajte šta Rusija već radi oko izbora i dezinformacija 2022."

Takve akcije Moskve predstavljaju "čisto kršenje našeg suvereniteta", rekao je predsjednik, ne obrazlažući detaljno, u opasci pred oko 120 predstavnika američke obavještajne zajednice koji su se okupili u severnoj Virginiji u sjedištu ODNI.

Bidenovo javno pozivanje na nešto što je sadržano u tajnom predsjedničkom dnevnom izvještaju sigurno će izazvati neka podrozrenja.

"On je predsjednik. Može da deklasifikuje sve što poželi kad god poželi", rekla je Emily Harding​, zamjenica direktora i viša saradnica u međunarodnom programu bezbjednosti u Centru za strateške i međunarodne studije.

"I nisam sigurna da će to što Rusija gleda na dezinformacije za izbore 2022. biti šok za bilo koga. Mislim da je to zaista dobar podsjetnik da Rusija nastavlja to da radi i da ih još ništa nije odvratilo", rekla je.

Predsjednik je takođe imao zloslutna predviđanja o eskalaciji cyber napada na Sjedinjene Države za koje je njegova administracija krivila državne hakere u Kini i one koji nekažnjeno posluju u Rusiji.

Biden je rekao da vjeruje da je sve veća vjerovatnoća da bi Sjedinjene Države mogle "da završe u pravom oružanom ratu sa velikim silama", kao posljedici cyber napada.

Takve cyber sposobnosti američkih protivnika "eksponencijalno rastu", rekao je predsjednik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin bio je Bidenu, čini se, puno puta na pameti dok je govorio pred ljudima iz obavještane zajednice.

Putin ima "nuklearno oružje, naftne bušotine i ništa drugo", rekao je Biden, dodajući da ruski lider zna da je ekonomski u stvarnim problemima, "što ga čini još opasnijim".

Biden je takođe pohvalio američku obavještajnu zajednicu zbog superiornosti nad kolegama u Moskvi.

Putin "zna da ste bolji od njegovog tima. I to mu pakleno smeta", rekao je Biden.

"Vidim da se točkovi u Moskvi okreću kako bi odgovorili na to", rekla je Harding za Glas Amerike.

Bajden je i Rusiju i Kinu nazvao "možda smrtnim konkurentima dalje na putu".

U svojoj izjavi, američki predsjednik je rekao da je kineski predsjednik Xi Jinping "smrtno ozbiljan u pogledu toga da postanu najmoćnija vojne sile na svetu, kao i najveća i najistaknutija ekonomija na svijetu" do sredine 2040-ih.

Biden je iznio nekoliko tajnih referenci po pitanju hipersoničnog oružja protivnika. Ali jednom se zaustavio usred rečenice nakon što je rekao "ne znam, vjerovatno imamo neke ljude koji nisu potpuno čisti" u sobi. U stvari, bila je prisutna grupa izvještača iz Bijele kuće, a televizijska kamera je snimala govor za medije.

Predsjednik je takođe apelovao na svoj obavještajni tim, koji se sastoji od elemenata iz 17 različitih agencija, "da mi to odmah kaže direktno. Ne tražim da mi uvijate... a kada niste sigurni, recite da niste sigurni".

Biden je rekao "ne mogu da donosim odluke koje treba da donosim, ukoliko ne dobijam najbolje neokrnjene, nepristrasne sudove koje mi možete dati. Ne želim čuti lijepe stvari. Tražim da čujem ono što mislite da je istina".

Te riječi su "velika stvar. To je stvar koju je vjerovatno najviše trebalo da kaže" ovoj određenoj publici, rekla je Harding.

Biden je naglasio da obavještajne agencije ne bi trebalo da budu pod uticajem toga koja politička stranka ima vlast u Kongresu ili u Bijeloj kući. Rekao je da je "toliko vitalno da ste i da budete potpuno oslobođeni bilo kakvog političkog pritiska ili partijskog uticaja".

Biden je obećao da dok je predsjednik neće pokušati da "utiče ili promijeni vaše procjene o tome šta mislite da je situacija sa kojom se suočavamo. Nikada neću politizovati posao koji obavljate. Imate moju riječ u vezi sa tim. To je previše važno za našu zemlju".

Pojavljivanje 46. američkog predsjednika trebalo je djelimično da demonstrira drugačiji odnos sa obavještajnom zajednicom od onog koji je imao njegov prethodnik Donald Trump.

"Mislim da svi možete da uočite svojstven kontrast", rekla je novinarima prethodnog dana sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki.

Trumpov stav prema obavještajnoj zajednici javno se pogoršao nakon što je pristao na Putinovo poricanje zaključka američke vlade da se Kremlj miješao u predsjedničke izbore 2016. godine. Trump, republikanac, na tim izborima je tesno pobijedio izazivača, kandidatkinju Demokratske stranke Hillary Clinton.

Biden najavio kraj američkog vojnog angažmana u Iraku

Predsjedik SAD i premijer Iraka na sastanku u Bijeloj kući

Američka vojska u Iraku će u narednih nekoliko mjeseci okončati svoju borbenu misiju, najavio je predsjednik SAD Joe Biden nakon sastanka sa iračkim premijerom Mustafom al-Kadhimijem u Bijeloj kući.

Biden je rekao da će novi zadatak američke vojske u Iraku biti da obučava i pomaže u borbi protiv Islamske države, ali da neće učestvovati u borbama. Nije precizirao koliko će vojnika od sadašnjih 2.500 ostati u Iraku.

U zajedničkom saopštenju dvojice lidera navodi se da će "fokus američke vojske biti na obučavanju, savjetovanju, pomaganju i dijeljenju obavještajnih podataka, ali da do 31. decembra 2021. više neće biti u borbenoj misiji u Iraku.

"Ovo je promjena misije. Nije kraj našeg partnerstva niti prisustva, niti naših bliskih odnosa sa iračkim liderima", rekla je portparolka Bijele kuće Jen Psaki.

Naglasak je, kažu zvaničnici, na tome da vojska osigura da se ne desi ono što se desilo prije sedam godina, kada je teroristička organizacija Islamska država prošla kroz Mosul i regrutovala borce u Iraku i Siriji. Iračka vlada je skoro pala, a svakog mjeseca bilo je nekoliko bombaških napada.

"Kao što od početka govorimo - niko neće reći da je misija ispunjena. Cilj je da održimo poraz Islamske države. Znamo da moramo da vršimo pritisak na takvu organizaciju da se ne obnovi, ali američka vojska sada mora da djeluje iz pozadine", rekao je neimenovani američki zvaničnik u razgovoru sa novinarima.

SAD su vojno angažovane u Iraku od 2015.

"Promjena vojnog angažmana simbolično pokazuje ono čemu stremi Bidenova administracija u borbi protiv terorizma: da podrži partnere kroz obuke i druge vidove pomoći u antiterorističkim operacijama. Njegov pristup je zasnovan na tome da je Amerika partner, dobar patner. Ali, i dalje se moraju fokusirati na to da problem ne eskalira", kaže za Glas Amerike Katherine Zimmerman​ iz Insituta American Enterprise​.

U međuvremenu su nastavljeni napadi na položaje američke vojske u Iraku za šta SAD krive militante koje podržava Iran.

Pristustvo američke vojske u Iraku je pitanje koje dijeli društvo. Neki smataju da je neophodno, dok drugi - uključujući i aktere povezane sa Iranom - pozivaju vojsku da se povuče.

"Nema sumnje da Bidenova administracija kapitalizuje narativ o 'kraju beskonačnih ratova'. Ali, ovi konflikti nisu došli niotkuda, i prijetnje Americi neće nestati zbog unilateralnog povlačenja", kaže Behnam Ben Taleblu​ iz Fondacije za odbranu demokratije.

Upozorava i da će Iran vjerovatno slaviti objavu o povlačenju američke vojske i da će plasirati priču kako Amerika može da se otjera iz regiona.

Afganistan i Kina u fokusu Blinkenove posjete Indiji

Antony Blinken

S fokusom na Afganistan i Kinu, očekuje se da će predstojeća posjeta američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena Indiji potvrditi rastuće strateško partnerstvo između Washingtona i New Delhija.

Indijsko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da će razgovori biti fokusirani na regionalna i globalna pitanja, uključujući Indo-pacifičku regiju, Afganistan i pandemiju COVID-19.

Blinken bi u srijedu trebao razgovarati s indijskim kolegom Subrahmanyam Jaishankarom, te se sastati s indijskim premijerom Narendra Modijem.

Indijski analitičari kažu da će ključni fokus obe strane biti razvoj sigurnosne situacije u Afganistanu, gdje talibani ubrzano stiču kontrolu nad teritorijom, dok se američke trupe povlače.

Američki zvaničnici rekli su da će Blinken tražiti podršku Indije u stabilizaciji Afganistana.

"Očekujemo da sve zemlje u regiji imaju zajednički interes za stabilan i siguran Afganistan u budućnosti, pa ćemo sigurno tokom razgovara s našim indijskim partnerima razmotriti kako možemo zajedno raditi na ostvarenju tog cilja", rekao je novinarima u petak u Washingtonu, Dean Thompson, najviši američki diplomata za centralnu i južnu Aziju.

Posljednjih sedmica Indija je naglasila potrebu da se sačuvaju prednosti postignute u posljednje dvije decenije u Afganistanu. Analitičari kažu da situacija u Afganistanu zabrinjava New Delhi, koji strahuje da bi ponovno oživljavanje talibana moglo rezultirati pojavom terorističkih utočišta, koje bi islamističke militantne grupe mogle iskoristiti za gađanje Kašmira pod indijskom kontrolom.

"Indija će željeti da procijeni kakvu ulogu Sjedinjene Države žele igrati u nastavku, nakon povlačenja, te vidjeti kako dvije zemlje zapravo mogu usklađeno raditi kako bi pomogle Afganistanu u ovo teško vrijeme", kaže za Glas Amerike, Harsh Pant, direktor studija i šef Programa strateških studija pri fondaciji Observer Research sa sjedištem u New Delhiju. "Indija će tražiti jasne odgovore o tome na koji način Amerike planira nastavak djelovanja."

Indijsko Ministarstvo vanjskih poslova nazvalo je Blinkenovu posjetu prilikom za jačanje globalno strateškog partnerstva Indije i Sjedinjenih Država. Putovanje državnog sekretara dolazi četiri mjeseca nakon što je američki ministar odbrane Lloyd Austin posjetio New Delhi, što su mnogi vidjeli kao prvu potvrdu da će se zamah u indijsko-američkim odnosima nastaviti pod Bidenovom administracijom usred obostrane zabrinutosti zbog rastućeg uticaja Kine.

Očekuje se da će razgovori u New Delhiju postaviti temelje za dolazeći sastanak krajem godine između zemalja koje čine Quad grupu - SAD, Indija, Australija i Japan. Neformalno strateško grupisanje oživljeno je 2017. godine zbog strahova od rastućeg kineskog uticaja i samopouzdanja u indo-pacifičkoj regiji.

Iako se virtualni sastanak čelnika zemalja Quada, čiji je, početkom ove godine, domaćin bio američki predsjednik Joe Biden, fokusirao na pandemiju koronavirusa, očekuje se da će sastanak uživo ove godine biti usmjeren na pružanje alternativa kineskoj inicijativi "Pojas i put" za infrastrukturne projekte u zemljama u razvoju.

"U New Delhiju je na početku bilo zabrinutosti hoće li Bidenova administracija nastaviti s oštrom politikom prema Kini, ali očito je da odnos postaje vrlo, vrlo težak i uloga Indije i dalje je važna u tom smislu", kaže Pant.

Iako su američki zvaničnici rekli da će Blinken pokrenuti pitanja ljudskih prava i demokratije, New Delhi je nagovijestio da se priprema za odbranu.

Kritičari su vladu premijera Narendra Modija optužili za kršenje ljudskih prava poput gušenja različitih mišljenja i donošenja zakona o državljanstvu za koji kažu da diskriminira muslimane. Vlada poriče da je zakon diskriminirajući i odbacuje navode o kršenju ljudskih prava.

UN: Broj ubijenih civila u Afganistanu porastao za 47 posto

U Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila.

Rekordan broj civila u Afganistanu je ubijen ili povrijeđen u prvoj polovini ove godine u eskalaciji nasilja, navode iz Ujedinjenih nacija.

U novom izvještaju navode da je u Afganistanu od početka ove godine zabilježeno 1.659 smrtnih slučajeva civila. To je porast od 47% u odnosu na isti period prošle godine.

U izvještaju objavljenom 26. jula, UN-ova misija za pomoć Afganistanu (UNAMA) navodi da su dokumentovali 5.183 smrtnih slučajeva i povreda civila u periodu od januara do juna.

Iz UN-a upozoravaju da bi se broj smrtnih slučajeva mogao povećati.

Vladine snage bore se protiv talibanskih pobunjenika, koji sada kontrolišu velike dijelove te zemlje.

Broj žrtava u maju i junu bio je najviši za taj period otkako su UN počeli bilježiti broj nastradalih 2009. godine.

Prema izvještaju UN-a, antivladine snage odgovorne su za 64% civilnih žrtava. Provladine snage za 25%, a 11% ih je stradalo u unakrskoj vatri.

Od svih stradalih, 32% je djece.

Mirovni pregovori dvije strane odvijaju se sporo. Deborah Lyons, specijalna izaslanica UN-a za Afganistan, pozvala je obje strane da "paze na zastrašujuću putanju sukoba".

"Izvještaj je jasno upozorenje da će neviđeni broj afganistanskih civila ove godine poginuti i biti osakaćen ako se ne zaustavi sve veće nasilje", rekla je u saopćenju UN-a.

Pakistanska vojska saopćila je da je 46 afganistanskih vojnika prešlo granicu i da im je odobreno utočište nakon što su izgubili položaje pred talibanskim militantima.

Stotine afganistanskih vojnika i civilnih zvaničnika pobjeglo je u susjedni Tadžikistan, Iran i Pakistan posljednjih sedmica usred ofanziva talibana u pograničnim područjima.

Afganistanski vojni zapovjednik zatražio je utočište na graničnom prijelazu u Chitralu na sjeveru, navodi se u izjavi pakistanske vojske.

"Ovi afganistanski vojnici stigli su kasno sinoć u sektor Arundu, Chitral. Nakon kontakta s afganistanskim vlastima i neophodnih vojnih postupaka, 46 vojnika, uključujući pet oficira, dobilo je utočište [i] siguran prolaz u Pakistan", navodi se u izjavi.

Vojnicima je osigurana je hrana, sklonište i medicinska njega. Pakistan je rekao da će vojnici koji su potražili utočište biti vraćeni u Afganistan nakon propisanog postupka, kao i još jedna grupa od 35 vojnika koja je prešla u tu zemlju ranije u julu.

Predsjednik SAD Joe Biden ponovio je da će SAD ostati angažovane u Afganistanu kroz humanitarnu pomoć. SAD su se također obavezale ulagati 4,4 milijarde dolara godišnje za finansiranje afganistanskih sigurnosnih snaga do 2024. godine.

Biden je rekao da će se američke snage povući iz Afganistana do kraja augusta, a i strane trupe pod komandom NATO-a povući će se iz te zemlje u koordinaciji s SAD-om.

Talibani su vladali Afganistanom od 1996. do 2001. kada su zbačeni intervencijom međunarodnih snaga na čelu sa Amerikom.

Rat u Afganistanu započeo u vrijeme kada je George W. Bush bio predsjednik nakon napada na SAD 11. septembra 2001. godine.

Washington je tada talibanskom lideru Muli Omaru dao ultimatum da preda lidera al-Kaide Osamu bin Ladena i demontira kampove za obuku militanata ili će se suočiti sa vojnom intervencijom. Omar je to odbio, a koalicija predvođena SAD-om započela je invaziju u oktobru.

Fauci: Problem je što 50 posto Amerikanaca nije vakcinisano

Anthony Fauci je najpoznatiji američki infektolog

Doktor Anthony Fauci, najpoznatiji stručnjak u SAD za zarazne bolesti, upozorio je da ponovo rastu brojevi oboljelih od koronavirusa, posebno u nim dijelovima zemlje gdje nema vakcinisanih i delta soj se brzo širi. 

"Idemo u pogrešnom smjeru. 50 posto stanovnika ove zemlje nije vakcinsano i to je problem", kazao je Fauci za CNN.

"Dovodimo sami sebe u opasnost", upozorio je ljekar koji je i glavni medicinski savjetnik predsjednika Joea Bidena.

U Americi je daleko manje hospitalizovanih i umrlih od Covida-19 nego prošle zime, ali se broj novozaraženih povećava, pogotovo tamo gdje je veliki otpor prema vakcinaciji.

U SAD-u je u subotu zabilježena 51 hiljada novozaraženih, što je povećanje od 172 odsto u odnosu na protekle dvije nedjelje, a dnevno umire oko 250 ljudi.

Prema zvaničnim podacima, kompletno je vakcinisano više od 162 miliona Amerikanaca, što je oko 49 posto populacije i skoro 60 posto odraslih.

Ali, ankete pokazuju da skoro 80 posto onih koji nisu vakcinisani kažu da neće primiti vakcinu ni pod jednim uslovom.

Mnogi konzervativni političari, koji su ranije bili izričito protiv vakcinacije ili govorili da je to stvar ličnog izbora, sada govore u prilog vakcinama.

Republikaska guvernerka Alabame Kay Ivey rekla je da nevakcinisani "biraju loš način života", a republikanski guverner Arkansasa Asa Hutchinson​ sada poziva ljude da se vakcinišu, iako ta država ima jednu od najmanjih stopa vakcinisanih u SAD.

"To su crvene lampice. Ali, otpor vakcinaciji je sve tvrđi", kazao je za CNN, ali i dodao da misli da treba raditi na tome da se ljudi ubijede u suprotno.

Doktor Fauci kaže da vakcinsani imaju visok stepen zaštite od delta soja koronavirusa, ali tempo vakcinacije u SAD je, od aprila, opao za više od 80 psoto.

Neki gradovi, poput Los Angelesa i St. Louisa, uveli su ponovnu obavezu nošenja maski u zatvorenom prostoru - bez obzira na to da li je neko vakcinisan.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG