Linkovi

Najvažnije

Američki general: "Mogući loši ishodi" za afganistanske snage

Arhiv - Načelnik združenog Generalštaba američke vojske general Mark Milley.

Afganistanske snage suočavaju se sa neizvjesnom budućnošću, a u najgorem slučaju sa "lošim mogućim ishodima" u borbi protiv talibanskih pobunjenika, dok se narednih nedjelja bude ubrzavalo povlačenje američkih i NATO snaga, saopštio je u nedjelju načelnik združenog Generalštaba američke vojske.

General Mark Milley ocijenio je da su afganistanska vojska i policija "dobro opremljeni i vođeni" i naveo dugogodišnje iskustvo avganistanskih trupa u borbi protiv pobunjenika, ali je odbio da kaže da su u potpunosti spremne da se suprostave talibanima bez direktne međunarodne podrške tokom moguće ofanzive.

U intervjuu novinarima agencije AP i kablovske mreže CNN, nekoliko sati nakon zvaničnog početka povlačenja, Milley nije direktno odgovorio na pitanje da li vjeruje da afganistanske snage mogu da izdrže veliko opterećenje.

"Vaše pitanje: Da li će afganistanska vojska ostati zajedno i biti kohezivna borbena sila ili će se raspasti? Tu ima niz scenarija, ishoda, mogućnosti. S jedne strane imate pojedine zaista dramatične, loše moguće ishode. S druge strane, imate vojsku i vladu koji će ostati zajedno. Koja će od tih opcija na kraju postati realnost? Iskreno, ne znamo. Moramo da sačekamo i vidimo kako će se stvari razvijati tokom ljeta", rekao je američki general.

Dodao je da "i dalje postoji mogućnost" da vlada u Kabulu i talibani dogovore političko rješenje čime bi se, kako je naveo, izbegao "masovni građanski rat" od kojeg strahuju pojedini.

Milley je primjetio i da afganistanska vojska proteklih godina manje zavisi od američkih i koalicionih savjetnika. Među izuzecima su specijalne snage i Ministarstvo odbrane.

"Međutim, u većem dijelu slučajeva, tamo nema savjetnika", rekao je Milley u jednom od rijetkih intervjua od kako je predsjednik Joe Biden 14. aprila najavio povlačenje američkog vojnog osoblja.

Naveo je i da je cifra od 2.500 pripadnika američkih snaga, koja se pominje u kontekstu povlačenja, veća ako se računaju specijalne snage - 3.300.

"To ćemo svesti na nulu", poručio je načelnik združenog Generalštaba američke vojske.

Naglasio je i da je moguće da će sve snage biti povučene pre 11. septembra, roka koji je postavila Bijela kuća, i naglasio da taj datum predstavlja maksimalno vrijeme potrebno za povlačenje američkih i koalicionih trupa, kao i opreme iz Afganistana.

See all News Updates of the Day

Potjera borbenih aviona iznad Washingtona

Washington iz zraka

Sjedinjene Države su podigle borbene avione F-16 u nadzvučnoj potjeri za lakom letjelicom s pilotom koji nije reagirao i koji je narušio zračni prostor oko Washingtona, a kasnije se srušio u planine Virdžinije, rekli su zvaničnici.

Na mjestu nesreće nije pronađen nijedan preživjeli, saopštila je policija države Virginia.

Mlazni lovci su napravili probili su zvučni zid nad glavnim gradom SAD-a dok su jurili za zalutalom Cessna Citation, rekli su zvaničnici, što je izazvalo konsternaciju među ljudima u oblasti Washingtona.

Četiri osobe su bile u avionu Cessna, rekao je izvor upoznat sa tim. Cessna Citation može prevoziti sedam do 12 putnika.

Nakon nekoliko sati su stigli do mjesta nesreće, ali nisu našli nikoga živog, navodi se u saopćenju policije države Virginia.

Cessna je registrovana na Encore Motors iz Melbournea, Florida, prema web stranici za praćenje letova Flight Aware.

Vlasnik Encorea John Rumpel rekao je Washington Postu da su njegova kćerka, unuk i njena dadilja bili u avionu.

"Ne znamo ništa o padu", rekao je Rumpel, a prenosi Post. "Sada razgovaramo sa FAA", dodao je prije nego što je prekinuo razgovor.

Američka vojska pokušala je kontaktirati pilota, koji nije reagirao, sve dok se Cessna nije srušila u blizini Nacionalne šume George Washington u Virdžiniji, navodi se u saopćenju Sjevernoameričke svemirske odbrane (NORAD).

Činilo se da Cessna leti na autopilotu, rekao je još jedan izvor upoznat s tim.

"Avioni NORAD-a su imali dozvolu da putuju nadzvučnim brzinama i stanovnici regiona su možda čuli zvučni udar", navodi se u saopštenju, dodajući da su avioni NORAD-a koristili i baklje u pokušaju da skrenu pažnju pilota.

Američki zvaničnik rekao je da lovci nisu izazvali nesreću.

Cessna je poletjela s općinskog aerodroma Elizabethton u Elizabethtonu, Tennessee, i trebala je sletjeti na aerodrom Long Island MacArthur u New Yorku, oko 80 km istočno od Manhattana, navodi se u saopštenju FAA, dodajući da je i Odbor za sigurnost uključen u istragu.

Prema Flight Awareu, izgledalo je da je avion stigao do područja New Yorka, a zatim se okrenuo za skoro 180 stepeni.

Incidenti koji uključuju pilote koji ne reaguju nisu bez presedana. Golfer Payne Stewart umro je 1999. zajedno sa još četvoricom nakon što je avion u kojem je bio preletio hiljade milja dok pilot i putnici nisu reagovali. Avion se na kraju srušio u Južnoj Dakoti bez preživjelih.

U slučaju Stjuartovog leta, avion je izgubio pritisak u kabini, zbog čega su putnici izgubili svijest zbog nedostatka kiseonika.

Slično, mali američki privatni avion s pilotom koji nije reagirao srušio se na istočnoj obali Jamajke 2014. godine nakon što je skrenuo s kursa i aktivirao američko sigurnosno upozorenje uključujući pratnju borbenog aviona.

U nedjelju je buka uznemirila mnoge ljude u okolini Washingtona koji su na Twitteru prijavili da su čuli glasnu buku koja je potresla tlo i zidove. Nekoliko stanovnika je reklo da su čuli buku čak i u sjevernoj Virginiji i Marylandu.

Senatori pozvali Bidenovu administraciju da podrži Međunarodni sud za rusku invaziju

Joe Biden

Dvojica uticajnih demokratskih senatora pozivaju administraciju predsjednika Joea Bidena da promijeni kurs i podrži uspostavljanje specijalnog tribunala, uz podršku UN-a, koji će ruske lidere pozvati na odgovornost za invaziju na Ukrajinu.

Demokrate Ben Cardin i Tim Caine, istaknuti članovi Senatskog odbora za spoljne odnose, predstavili su u srijedu rezoluciju u kojoj se administracija poziva da "koristi svoj glas i u međunarodnim institucijama glasa da podrži uspostavljanje specijalnog međunarodnog krivičnog suda koji će pozvati na odgovornost lidere Ruske federacije koji su predvodili i podržali agresiju na Ukrajinu".

Rezolucija podržava dugogodišnji zahtjev Ukrajine za osnivanjem Posebnog tribunala za ruski "zločin agresije". Generalna skupština UN-a bi morala da odobri predloženi tribunal, a Ukrajina i Ujedinjene nacije bi pregovarali o uslovima.

Drugačiji tretman

Zločin agresije – definisan kao "planiranje, priprema, inicijacija ili izvršenje" čina agresije, kao što je oružana invazija – razlikuje se od ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida.

Međunarodni krivični sud može da procesuira te druge zločine, ali ne i zločin agresije. Njegova nadležnost nad tim zločinom odnosi se samo na zemlje koje su ratifikovale Rimski statut kojim je uspostavljen sud. Rusija, kao i Sjedinjene Države, nisu strane u tom sporazumu.

Međunarodni krivični sud u Hagu, Holandija, 31. mart 2021.(Foto: AP/Peter Dejong)
Međunarodni krivični sud u Hagu, Holandija, 31. mart 2021.(Foto: AP/Peter Dejong)

Zato Ukrajina i njeni saveznici insistiraju na alternativnom mehanizmu prema kojem bi ruski lideri bili odgovorni.

Bidenova administracija predložila je u martu "internacionalizovani tribunal" unutar ukrajinskog pravosudnog sistema, ali sa spoljnom podrškom.

Međunarodni elementi

"Zamišljamo da takav sud ima značajne međunarodne elemente — u obliku materijalnog prava, osoblja, izvora informacija i strukture", izjavila je Beth van Schaack, najviša diplomatkinja State Departmenta za globalno krivično pravosuđe, najavljujući podršku administracije.

Sud bi u početku mogao da funkcioniše van Ukrajine, negdje drugdje u Evropi, rekla je ona.

Američki plan ima podršku G-7 zemalja, ali se suočava sa protivljenjem ukrajinskih zvaničnika koji kažu da bi sprovođenje tog plana zahtijevalo ustavni amandman, koji nije praktično rješenje tokom rata.

Ukrajinski zvaničnici kažu da bi sud u stilu Nirnberškog suda, kojeg podržavaju Ujedinjene nacije, zatvorio "jaz u odgovornosti" u međunarodnom pravu i da bi, za razliku od suda sa sjedištem u Ukrajini, uživao međunarodni legitimitet. Prošlog mjeseca, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovio je svoj poziv za takvu inicijativu, koju podržava nekoliko malih evropskih zemalja.

"Ako želimo istinsku pravdu, ne treba da tražimo izgovore i ne treba da se pozivamo na nedostatke sadašnjeg međunarodnog zakona, nego da donosimo odvažne odluke koje će ispraviti nedostatke tih normi", rekao je Zelenski u govoru u Hagu prošlog mjeseca.

Međunarodni krivični sud je u martu izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za nasilno deportovanje stotina ukrajinske dece u Rusiju. Ali nalog se odnosio na Putinovo učešće u navodnim ratnim zločinima, a ne za zločin agresije.

Rusija je odbacila nalog za hapšenje i dovela u pitanje legitimitet specijalnog suda.

Pravni stručnjaci kažu da američki plan zavisi od ukrajinske podrške. Također kažu da će Putin i njegov bliski krug izbeći krivično gonjenje sve dok ostaju na vlasti.

"Zabrinuta sam da podrškom ovakvom hibridnom modelu Sjedinjene Države šalju poruku da im je stalo do odgovornosti za agresiju ali na način koji štiti arhitekte zločina“, kaže Rebecca Hamilton, vanredna profesorica prava na Američkom univerzitetu u Washingtonu.

Portparol State Departmenta rekao je da oni ne komentarišu predložene zakone ili rezolucije i uputio Glas Amerike na izjave Beth van Schaack.

"Kao što je ambasadorica van Schaack rekla: "Nema mira bez pravde u Ukrajini. Pravde za milione ljudi kojima su životi poremećeni i uništeni, kao rezultat besmislenog, neisprovociranog i ilegalnog rata za teritorijalno osvajanje kojeg je pokrenuo Vladimir Putin", naveo je portparol.

Posljednji put je zločin agresije procesuiran 1940-ih, kada je njemačkim i japanskim liderima suđeno u Nirnbergu i Tokiju za ono što je Međunarodni vojni sud nazvao "najvišim međunarodnim zločinom."

Na saslušanju u Senatu u srijedu, senator Cardin je kritikovao plan Bidenove administracije. Sud sa sedištem u Ukrajini, rekao je Cardin, suočiće se sa pitanjima o "percepciji nepristranosti" i potencijalnim zahtjevima za imunitet ruskih zvaničnika.

Prema međunarodnom pravu, ni jedan nacionalni sud ne može da tuži šefa druge države ili slične zvaničnike.

"Ne znam kako biste to prevazišli metodom koju planirate", rekao je Cardin u obraćanju van Schack, referirajući se na nepristrasnost suda.

Prepreke

Van Schack je odgovorila da je administracija izabrala hibridni model jer bi se sud koji podržava UN suočio sa sopstvenim pravnim i praktičnim preprekama.

Legalno, Generalna skupština UN-a možda neće imati ovlaštenje da osnuje sud sa nadležnošću nad ruskim liderima.

Praktično, "postoje ozbiljne zabrinutosti oko toga da li imamo glasove u Generalnoj skupštini za osnivanje tela takve prirode", rekla je ona.

Međutim, Cardin je uzvratio, pozivajući administraciju da zatraži međunarodnu podršku.

"To ne može da bude napor jedino SAD" rekao je Cardin. "To mora da bude kolektivna akcija. Mora da se radi na tome to prije glasanja."

Portparolka senatora Cardina rekla je da bi i drugi senatori mogli da se pridruže kao kosponzori rezolucije, ali su je do sada potpisali samo Cardin i Kaine. Ona je u mailu Glasu Amerike navela da nema određenog datuma za glasanje o rezoluciji.

Rebecca Hamilton, bivša advokatkinja u tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda, u intervjuu Glasu Amerike je rekla da je Cardin-Kaineova rezolucija značajna jer je to "snažan signal da Kongres želi da ide u drugom pravcu od onog koji predlaže administracija".

"Mislim da bi također moglo biti značajno za zagovornike međunarodnog suda, van SAD, a posebno za Ukrajinu, da čuju da postoje dijelovi američkog sistema koji bi barem podržali istinski međunarodni tribunal", zaključila je Hamilton.

SAD: Bez ruskog povlačenja nema dogovora o prekidu vatre u Ukrajini

Pripadnici novoformirane Nacionalne garde obučavaju se u Harkovu, 1. juni 2023.

Američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je da prekid vatre u ratu u Ukrajini nije moguć osim ako ne bude dio "pravednog i trajnog" mirovnog sporazuma koji uključuje povlačenje ruskih vojnika.

Govoreći u Helsinkiju u Finskoj, najnovijoj članici NATO saveza, Blinken je rekao da "prekid vatre kojim bi se samo zamrzla trenutna linija fronta", a ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu omogućilo da konsoliduje teritoriju koju je zauzela - "nije pravedan i trajan mir" i da bi Moskvi i "drugim potencijalnim agresorima širom svijeta" poslao pogrešnu odluku.

Blinken je dodao da će SAD podržavati mirovne inicijative drugih zemalja, uključujući prijedloge Brazila i Kine, sve dok se pridržavaju povelje Ujedinjenih nacija i poštuju ukrajinski suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost.

Rusija, međutim, želi da se u mirovnim pregovorima razgovara i o zahtjevu Ukrajine da se pridruži NATO-u. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zalaže se za članstvo Ukrajine u zapadnom vojnom savezu, što Kremlj doživljava kao prijetnju.

"To pitanje će biti jedna od glavnih iritacija i potencijalnih problema u godinama pred nama", izjavio je u petak potrparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Za to vrijeme, zvaničnici u Ukrajini saopštili su u petak da je ukrajinska vojska oborila više od 30 ruskih projektila i dronova iznad Kijeva. U saopštenju Vojnog vazduhoplovstva navodi se da je protivvazdušna odbrana oborila 15 krstarećih raketa i 21 dron. Zvaničnici kažu da je najmanje dvoje ljudi povrijeđeno kada su na zemlju pali djelići oborenih projektila.

Ukrajinska prijestolnica je simultano gađana iz različitih pravaca dronovima Šahid, proizvedenim u Iranu, kao i krstarećim raketama iz Kaspijskog regiona, napisao je na aplikaciji Telegram visoki ukrajinski zvaničnik Serhi Popko.

Britansko Ministarstvo odbrane u petak je saopštilo najnoviju procjenu obavještajnih agencija o ruskoj invaziji na Ukrajinu, prema kojoj se Rusija sada suočava sa "velikom dilemom" da li da jača odbranu u regionima na granici ili ojača svoju liniju fronta u okupiranim dijelovima Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Zelenski u četvrtak je komentarisao izvještaje da su ljudi pokušali da uđu u jedno sklonište u Kijevu, ali je ono bilo zatvoreno.

Predsjednik je izjavio: "Dužnost je lokalnih vlasti, veoma specifična dužnost, da se postaraju da su skloništa dostupna 24 sata dnevno. Ako se ta obaveza ne ispuni na terenu, institucije za sprovođenje zakona imaju direktnu dužnost da odgovorne privedu pravdi."

Senat u posljednji čas odobrio podizanje granice američkog duga

Glasanje o podizanju granice zaduživanja SAD u Senatu.

Američki Senat usvojio je u četvrtak kasno uveče prijedlog zakona kojim se povećava gornja granica zaduživanja SAD i omogućava da američka vlada nastavi da plaća svoje račune.

Prijedlog je usvojen sa 63 glasa za i 36 protiv, samo četiri dana prije nego što su SAD mogle da ostanu bez novca. Zakon sada ide na potpis predsjedniku Joeu Bidenu.

"Večeras su senatori iz obje stranke glasali za zaštitu teško zarađenog ekonomskog napretka koji smo postigli i sprečavanje da SAD, prvi put, ne mogu da plate svoje račune", naveo je Biden u saopštenju.

Predstavnički dom je zakon usvojio u srijedu uveče, uz podršku i republikanskih i demokratskih poslanika. Zakonom se predviđa da vlada može da pozajmi više novca u narednih godinu i po dana, kako bi ispunila svoje finansijske obaveze - što premašuje sadašnjih 31,4 triliona dolara.

Ovlaštenje za zaduživanje bi se produžilo do 2. januara 2025. godine, dva mjeseca nakon predsjedničkih izbora 2024.

Pored toga, zakon predviđa da se većina federalne potrošnje zadrži na trenutnom nivou u novoj fiskalnoj godini koja počinje u oktobru, uz povećanje od 1 posto u narednih 12 mjeseci.

"Odgovorna stvar za Ameriku je da ga usvoji", rekao je pred glasanje demokratski senator Dick Durbin.

I lider demokratske većine u Senatu Chuck Schumer, kao i lider republikanske manjine Mitch McConnell, podržali su ukidanje ograničenja duga i pozvali na brzo usvajanje zakona.

"Vrijeme je luksuz koji Senat nema ako želimo da spriječimo neizvršenje obaveza. Ne postoji nijedan dobar razlog da se ovaj proces ne završi. Zemlja to sada sebi ne može da priušti", poručio je Schumer.

Predstavnički dom je usvojio zakon sa 314 glasova za i 117 protiv, uprkos prigovorima republikanskih predstavnika sa krajnje desnice, koji su rekli da ne ide dovoljno daleko u smanjenu potrošnje. Sa druge strane, progresivne demokrate kažu da je zakon previše smanjio vladinu potrošnju.

U izjavi nakon glasanja u srijedu, Biden je pozdravio sporazum kao "dvostranački kompromis".

"Štiti ključne prioritete i dostignuća iz protekle dvije godine, uključujući historijske investicije koje otvaraju radna mjesta širom zemlje. I u skladu je sa obećanjem koje sam dao da ću zaštititi zdravstveno osiguranje za starije Amerikance, i socijalno osiguranje. Štiti programe od suštinske važnosti za milione vrijednih porodica, studenata i veterana", rekao je Biden.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin McCarthy, rekao je da usvajanje zakona "nije bila laka borba". On je istakao uštede u budžetu i kritikovao demokrate koje žele da razdvoje debatu o budućoj vladinoj potrošnji od potrebe da se ukine granica zaduživanja, kako bi se mogle izmiriti tekuće finansijske obaveze.

"Stavili smo građane Amerike na prvo mjesto i išli lakšim putem. Nismo samo, kao u prošlosti, podigli plafon duga, već smo postigli i da se troši manje", kazao je on.

Ova mjera ne povećava poreze, a ne sprječava ni daljni rast nacionalnog dug, što se procjenjuje za još 3 triliona dolara do januara 2025.

Zakon predviđa i smanjenje broja novih agenata Poreske uprave, uslov da države vrate 30 milijardi dolara neutrošene pomoći za pandemiju federalnoj vladi, i povećanje starosne granice sa 50 na 54 godine za dobijanje bonova za hranu.

Ankara bi mogla da dobije avione F-16, ali američko-turski odnosi ostaju osjetljivi

Turski lovac, avion F-16, Adana, Turska, 11. decembar 2015. (Foto: Reuters/Umit Bektas)

S ciljem da se osigura podrška Švedskoj za pridruživanje NATO-u, predsjednik SAD Joe Biden nagovijestio je transakcioni pristup prema turskom predsedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. 

Turski lider je u proteklim godinama bio jedan od najznačajnijih, ali i najkomplikovanijih članova transatlantskog vojnog saveza.

Biden je u ponedjeljak razgovarao sa Erdoganom da bi mu čestitao na izbornoj pobedi i trećem predsjedničkom mandatu, navodeći da su dvojica lidera razmatrali pitanje pridruživanja Švedske NATO-u i zahtjev Turske za rekonstrukciju i proširenje njene flote američkih lovaca F-16.

"Još uvijek želi da radi na nečemu oko F-16. Rekao sam mu da želimo dogovor sa Švedskom, pa hajde da to obavimo. I tako ćemo ponovo biti u kontaktu “, rekao je Biden, dodajući da će o tome više govoriti "sljedeće nedelje".

To je prvi put da je Biden povezao ta dva pitanja. Ni Bijela kuća ni turska vlada nisu pomenule potencijalnu prodaju aviona F-16 u svojim izvještajima o razgovoru.

Turski F-16 lovac prilazi Incirlik vazdušnoj bazi u Adani, Turska, 3. jul 2012. (Foto: REUTERS/Umit Bektas)
Turski F-16 lovac prilazi Incirlik vazdušnoj bazi u Adani, Turska, 3. jul 2012. (Foto: REUTERS/Umit Bektas)

Zvaničnici američke administracije su više puta odbacivali prijedloge dogovora po principu: proširenje transatlantskog vojnog saveza za prodaju oružja.

"To nije uslov", navela je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre tokom konferencije za novinare u utorak. "Predsjednik Biden je više puta jasno rekao da podržava prodaju F-16."

U utorak, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u Luleji, u Švedskoj, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da oba pitanja "treba da se sprovedu što je prije moguće."

Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, Finska i Švedska podnijele su zahtev za članstvo u NATO alijansi u maju 2022. godine. Odlučivanje o zahtjevima, koje moraju da odobre sve članice NATO-a, usporeno je zbog prigovora Turske i Mađarske, iako je aplikacija Finske konačno odobrena u aprilu.

F-16 avioni

Ankara je dugo pokušavala da kupi 40 lovaca F-16, koje proizvodi američka kompanija Lockheed Martin, kao i skoro 80 modernizacionih kompleta za postojeće ratne avione njenih vazduhoplovnih snaga - što je transakcija vredna 20 milijardi dolara.

Avioni F-16 predstavljaju najveći dio turskih borbenih aviona, nakon što je Trumpova administracija 2019. godine izbacila Ankaru iz programa pete generacije borbenih aviona F-35, zbog odluke Turske da kupi sisteme za vazdušnu odbranu S-400 proizvedene u Rusiji.

Kongres SAD, koji ima ovlaštenje da blokira velike prodaje oružja, protivi se prodaji F-16 iz razloga širih od proširenja NATO-a. Kongres želi da Ankara ublaži tenzije sa Grčkom, suzdrži se od invazije na sjevernu Siriju i sprovede sankcije protiv Rusije zbog njenog rata protiv Ukrajine.

U aprilu, oko dvije nedjelje nakon što je Turska ratifikovala podršku Finskoj za pridruživanje NATO-u, Washington je odobrio prodaju 259 miliona dolara vrijednog modernizovanog softvera za sadašnju flotu borbenih aviona F-16. Međutim, Ankara i dalje zadržava kandidaturu Švedske zato što vjeruje da Stockholm krije"teroriste" - militante iz zabranjene Kurdistanske radničke partije (PKK), koja je počela oružanu borbu protiv turske države 1984. godine.

Švedski parlamentarci usvojili su legislativu kojom se ojačavaju antiteroristički zakoni te zemlje, za šta se očekuje da će pomoći da se ubijedi Turska. Američki i švedski zvaničnici izrazili su nadu da će članstvo Švedske biti potvrđeno do sastanka lidera NATO-a u Viljnusu, u Litvaniji, sredinom jula.

Iako će Erdogan vjerovatno iskoristiti svoju podršku Švedskoj, on je također pragmatičar, rekao je Asli Aydintasbas, turski novinar i saradnik u Centru za Sjedinjene Države i Evropu u institutu Brookings.

"Ono što ćemo vidjeti je malo drame u poslednjem trenutku pred samit u Viljnusu", rekao je on za Glas Amerike. "Na kraju, moguće je da će to biti riješeno u noći samita."

Osetljivi odnosi

"Na stranu F-16, američko-turske veze ostaće osjetljive", kaže James Jeffrey, bivši američki ambasador u Turskoj, koji je sada predsjednik Bliskoistočnog programa u Wilson centru.

"To je komplikovan, transakcioni odnos", rekao je on za Glas Amerike. "Nikad nije 100 odsto na našoj strani. Nadamo se da neće biti više od 50 odsto suprotno od nas, ali mnogo toga zavisi od ličnog odnosa između Bidena i Erdogana. Do sada je bio hladan, ali poziv je dobar prvi korak."

Čvrste veze sa Ankarom biće "dramatično strateške u pogledu obuzdavanja Rusije", kao i u pogledu obuzdavanja Irana i terorističkih pokreta u regionu – što su sve ključni ciljevi za Washington, dodao je Jeffrey.

Međutim, Erdoganove prijateljske veze sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, dok NATO pomaže Ukrajini da se brani od ruske invazije, uznemirile su zapadne zvaničnike.

"Nismo ograničeni sankcijama Zapada", rekao je Erdogan u intervjuu televizijskoj mreži CNN ranije ovog mjeseca. "Snažna smo država i imamo pozitivne odnose sa Rusijom."

Ankara je prilagodila svoj odgovor na rat u Ukrajini u skladu sa sopstvenim strateškim interesima, osuđujući invaziju i ograničavajući ruske ratne brodove i vojne letove preko svoje teritorije, ali i odbijajući da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije i proširujući trgovinske odnose sa Moskvom.

Istovremeno, Erdogan je održavao dobre odnose sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Njegova vlada je pružila pomoć i dronove Ukrajini i bila je ključna u dogovoru koji podržavaju Ujedinjene nacije, a koji ukrajinskim brodovima sa žitaricama omogućava pristup globalnim tržištima preko Crnog mora.

S-400 sistemi

Odluka Turske da preuzme ruske sisteme vazdušne odbrane S-400 ostaje najteži problem za SAD, ocijenio je Howard Eissenstat, saradnik Bliskoistočnog Instituta.

"To će biti stvarno teško riješiti", rekao je on za Glas Amerike.

Washington insistira da neće dozvoliti Ankari da se vrati u zajednički program F-35, dok Ankara ne napusti rusko oružje. Ranije ovog mjeseca, turski mediji su prenijeli da je Ankara odbacila zahtjev administracije predsednika Bidena da Turska svoje sisteme protivvazdušne odbrane S-400 pošalje Ukrajini.

Sljedeće nedjelje Biden će biti domaćin britanskom premijeru Rishiju Sunaku i danskoj premijerki Mette Frederiksen. Očekuje se da će lideri razmatriti proširenje NATO-a, uključujući i pitanje kako da se Ankara privoli da to podrži.

"To su dobri sagovornici za predsjednika", rekao je Jeffrey. "To su ljudi koji razumijeju geostratešku situaciju u Evropi."

Anita Powell je sarađivala u pisanju ovog teksta.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG