Linkovi

Ljekar hitne pomoći: Gušenje najvjerovatniji uzrok Floydove smrti


Doktor Brendrod Langefeld svjedoči na suđenju bivšem policajcu Dereku Chauvinu u Mineapolisu, 5. aprila 2021.
Doktor Brendrod Langefeld svjedoči na suđenju bivšem policajcu Dereku Chauvinu u Mineapolisu, 5. aprila 2021.

Ljekar službe hitne pomoći u bolnici u Minneapolisu svjedočio je u ponedjeljak da je George Floyd najvjerovatnije umro od manjka kiseonika, što je podržalo tezu tužilaštva, koje bivšeg policajca Dereka Chauvina tereti za ubistvo, pošto je više od devet minuta koljenom Floydu pritiskao vrat za vrijeme hapšenja prošlog maja. 

Doktor Bradford Langenfeld​, ljekar hitne pomoći koji je pokušao da oživi Floyda a kasnije ga proglasio mrtvim, svjedočio je da je zaključio da je Floyd, 46-godišnji crnac, najvjerovatnije preminuo od asfiksije.

Chauvin, koji je bijelac, radio je u policiji 19 godina, dok nije otpušten prošle godine posle Floydove smrti. Izjasnio se da nije kriv po optužnici za ubistvo drugog stepena. Slučaj se iznosi pred 12-članom porotom u kojoj su predstavnici različitih rasa. Chauvinov advokat iznio je tvrdnju da je Floyd preminuo zbog zdravstvenih problema od kojih je bolovao, i da je Chauvin tokom hapšenja slijedio pravila svoje policijske obuke.

Langenfeld, koji je svjedočio na početku druge nedjelje suđenja, rekao je da je Floydu srce prestalo da radi prije nego što je doveden u bolnicu. Ljekar je ispričao da su mu radnici službe hitne pomoći rekli da su, prethodno, oko 30 minuta pokušavali da ožive Floyda. Međutim, nije mu pomenuto da je policija uložila bilo kakav napor da Floyda povrati u život, nakon što je uhapšen pod sumnjom da je pokušao da u jednoj prodavnici plati falsifikovanom novčanicom od 20 dolara.

Langenfeld je izjavio da je, na osnovu podataka kojima je raspolagao, smrt asfiksijom, odnosno gušenjem, bila "najvjerovatniji slučaj".

Prvu nedjelju suđenja obilježila su emotivna svjedočenja očevidaca koji su gledali kako je Chauvin pritisnuo Floyda uz pločnik držeći mu koljeno na vratu iako je Floyd više puta rekao da ne može da diše.

Incident 25. maja je pokrenuo masovne proteste zbog policijskog tretmana manjina, u SAD i širom svijeta.

Eric Nelson, advokat Chauvina, pitao je doktora Langenfelda da li neke droge mogu da izazovu nedostatak kiseonika. Ljekar je potvrdio da fentanil i metamfetamin, koji su pronađeni u Floydovom organizmu, mogu da imaju takav efekat.

Kancelarija patologa u okrugu Hennepin saopštila je da je Floyd preminuo od "prekida rada srca i pluća, poslije pritiska na vrat". U izvještaju su navedeni opijenost fentanilom i nedavna upotreba metamfetamina u kategoriji "drugih značajnih zdravstvenih stanja" pacijenta, ali nisu zavedeni kao "uzrok smrti."

Medaria Arradondo
Medaria Arradondo

Porota je čula i svjedočenje šefa policija Minneapolisa Medarija Arradondoa, prvog crnačkog šefa policije tog grada, koji je otpustio Chauvina zajedno sa još trojicom policajaca dan poslije Floydove smrti. Arradondo je kasnije Floydovu smrt opisao kao "ubistvo".

Šef policije je rekao da je Chauvin prekršio praksu svoje policijske jedinice, te da klečanje na vratu Floyda, dok je bio u lisicama i ležao na stomaku, "ni na koji način" nije dio policijske obuke, "a svakako nije dio naše etike i vrijednosti."

Ubrzo poslije početka suđenja, grad Minneapolis platio je odštetu u iznosu od 27 miliona dolara Floydovim rođacima.

XS
SM
MD
LG