Linkovi

Top priča

Florida, Texas i druge države obaraju rekorde po broju oboljelih od COVID-19

Health care workers work at a walk-up COVID-19 testing site during the coronavirus pandemic, Friday, July 17, 2020, in Miami Beach, Fla.

Američka država Florida prijavila je u nedjelju 12.000 novih slučajeva koronavirusa što je peti dan zaredom da je broj registrovanih novooboljelih građana premašio 10.000.

Do sada je u Sjedinjenim Državama od posljedica COVID-19 preminulo više od 140.000 ljudi.

Države Florida i Texas, ali i druge južne ili zapadne države, iz dana u dan obaraju rekorde po broju oboljelih, javlja agencija Reuters.

Donald Trump, predsednik Sjedinjenih Država, izjavio je u nedjelju da se država adekvatno nosi sa pandemijom virusa.

“Širom zemlje postoje manja i velika žarišta. Djeluje da Florida postaje žarište – ali stvar će biti pod kontrolom”, rekao je Trump u intervjuu televiziji Fox.

Američki predsjednik je ponovio svoju tvrdnju da će virus nestati.

“Na kraju ću biti u pravu. Virus će nestati i ja ću biti u pravu”, rekao je Trump.

President Donald Trump speaks during an event on regulatory reform on the South Lawn of the White House, Thursday, July 16, 2020, in Washington. (AP Photo/Evan Vucci)
President Donald Trump speaks during an event on regulatory reform on the South Lawn of the White House, Thursday, July 16, 2020, in Washington. (AP Photo/Evan Vucci)

Sjedinjene Države su, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, u nedjelju imale 3,7 miliona oboljelih građana – što približno odgovara zbiru oboljelih u tri najpogođenije države poslije SAD-a – Brazilu, Indiji i Rusiji.

Stručnjaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozoravaju da bi broj slučajeva, kako oboljelih tako i smrtnih, mogli biti u porastu tokom predstojeće jeseni i zime.

Gotovo svih dvadeset modela koje je ta ustanova razvila u namjeri da predvidi kretanje situacije sa pandemijom – predviđa porast broja smrtnih slučajeva u narednim nedjeljama.

Brojke zabilježene širom Sjedinjenih Država ukazuju da se pandemija razbuktava – bilo da je riječ o porastu broja oboljelih, smrtnih slučajeva, hospitalizacija ili testova čiji je ishod pozitivan.

Najmanje četrnaest država prijavilo je rekordne brojeve pacijenata koji su prebačeni na bolničko liječenje – uključujući i Alabamu, Arizonu, Georgiju, Floridu, Sjevernu Karolinu, Nevadu i Texas.

Međutim, američki predsjednik rekao je da nije saglasan sa mišljenjem Roberta Redfielda, direktorom Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, koji je rekao da će predstojeća jesen i zima biti jedan od najtežih perioda američkog sistema javnog zdravstva – pošto će se bolnice, osim SA COVID-19, baviti i slučajevima sezonskog gripa.

“Ja to ne znam i mislim da ne zna ni on”, rekao je TrUmp televiziji Fox.

In this Tuesday, June 30, 2020 file photo, Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, prepares to testify before a Senate Health, Education, Labor and Pensions Committee hearing on Capitol Hill…
In this Tuesday, June 30, 2020 file photo, Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, prepares to testify before a Senate Health, Education, Labor and Pensions Committee hearing on Capitol Hill…

Istovremeno, doktora Anthonyja Faucija, najviše rangiranog stručnjaka za zarazne bolesti, označio je osobom koja, kako se izrazio, malo više alarmira.

Fauci je prethodno upozorio da bi dnevni broj novoutvrđenih slučajeva koronavirusa u SAD-u mogao isnositi 100.000 ukoliko se ne preduzmu neophodni koraci za zaustavljanje virusa. U prosjeku broj dnevnih novootkrivenih slučajeva iznosi 60.000 – u četvrtak ih je bilo 77.299.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), drugi dan zaredom, izvijestila je o rekordnom porastu broja potvrđenih slučajeva koronavirusa u svijetu.

U posljednja 24 sata broj oboljelih je veći za 259.848, objavio je WHO.

Prethodni, rekordni broj novooboljelih, WHO je objavio u petak - iznosio je 237.743 registrovanih slučajeva koronavirusa.

See all News Updates of the Day

Biden u finalnom pokušaju da osigura prolaz zakona o socijalnoj sigurnosti

The US Capitol is seen in Washington, DC on October 24, 2021.

Američki predsjednik Joe Biden održao je u nedjelju ključni privatni sastanak s dva ključna senatora dok se utrkuje da dovrši detalje o zakonu socijalne sigurnosti i planu potrošnje za kontrolu klime koji će biti predstavljen u Kongresu već u ponedjeljak.

Predsjednik je ugostio lidera demokrata u Senatu Chucka Schumera u svom domu u (sjeveroistočnom gradu) Wilmingtonu, Delaware, zajedno sa senatorom Joeom Manchinom iz Zapadne Virdžinije, jednim od dva ključna poslanika u Bajdenovoj vlastitoj Demokratskoj stranci koji je pozvao na oštre rezove predsjednikovog originalnog plana od 3,5 triliona dolara kojim se predlaže najveće proširenje državnih beneficija američkim porodicama u posljednjih pet decenija.

U saopćenju ureda za štampu Bijele kuće kaže se da su trojica muškaraca vodili “produktivnu diskusiju o Agendi Build Back Better”, formalnom nazivu Bajdenovog takozvanog plana “ljudske infrastrukture”, “uključujući opremanje Amerikanaca da se vrate na posao i stvaranje naše ekonomije za srednju klasu – ne samo one na vrhu.”

U saopštenju se navodi da je trojac "nastavio da napreduje" i pristao da ostane "u bliskom kontaktu jedni s drugima i širokim spektrom članova koji su naporno radili na ovim pregovorima".

FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.
FILE - Sen. Joe Manchin, D-W.Va., talks to reporters as he arrives at the Capitol in Washington, Oct. 5, 2021.

S obzirom na to da je Senat od 100 članova podjednako podijeljen između republikanaca i demokrata, politički dogovor i glasovi Manchina i senatora Kyrsten Sinema iz Arizone, dva najumjerenija člana demokratskog kluba, ključni su za usvajanje zakona, zajedno sa glasom potpredsjednice Kamale Harris. Trenutno nijedan republikanac ne podržava zakon.

Bajden je izrazio nadu da će ove sedmice moći postići dogovor o onome što je priznao da će biti ograničeniji plan potrošnje od oko 2 biliona dolara ili manje, uz neke odredbe, kao što su dvije godine koledža bez školarine, izbačene iz konačnog paketa i drugi, poput plaćenog odsustva radnika i stomatološkog osiguranja za starije Amerikance, skraćeni ili odgođeni.

House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.
House Speaker Nancy Pelosi of Calif. speaks during her weekly press briefing on Capitol Hill, Sept. 30, 2021.

Predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi, liderka Predstavničkog doma koji kontrolišu demokrate, rekla je za CNN-ovu emisiju "State of the Union" da je 90% mjere "saglasno" i da se piše u nedelju, a konačni detalji tek treba da budu biti razrađen. Ona je rekla da će to biti predstavljeno u ponedjeljak.

„Sada smo skoro tamo“, rekla je.

Pelosi je rekla da će, uprkos vjerovatnoći da će originalni Bidenov prijedlog potrošnje biti približno prepolovljen, biti "veći od svega što smo do sada učinili u smislu pomoći porodicama", s produženim poreznim kreditima za sve osim za najbogatije roditelje i univerzalne predškolsko školovanje za trogodišnju i četverogodišnju djecu.

Kako se finaliziraju detalji plana mreže socijalne sigurnosti, čelnica Predstavničkog doma je rekla da je njen plan da Dom glasa kasnije ove sedmice o dvopartijskoj infrastrukturnoj mjeri vrijednoj trilione dolara koja je već odobrena od strane Senata za popravljanje propadajućih puteva i mostova u zemlji i proširenje širokopojasnog pristupa internet usluga širom Sjedinjenih Država.

"Optimistična sam da to možemo učiniti", rekla je.

Plan potrošnje na infrastrukturu privukao je podršku 19 republikanaca u Senatu, zajedno sa podrškom svih 50 demokrata, ali napredni demokrati u Domu blokirali su njen prolaz tamo dok se ne postigne dogovor o zakonodavstvu o mreži socijalne sigurnosti.

Predstavnik Ro Khanna iz Kalifornije, ključni član Progresivnog poslaničkog kluba Predstavničkog doma, rekao je za "Fox News Sunday" da je predsjednik nedavno rekao grupi zakonodavaca da mu je potrebno usvajanje zakona o mreži socijalne sigurnosti i odvojene mjere od 1,2 biliona dolara koja finansira ključnu nadogradi fizičku infrastrukturu nacije prije nego što sljedeće sedmice otputuje u Glascow u Škotskoj na klimatsku konferenciju pod pokroviteljstvom Ujedinjenih naroda COP26.

Bajden je predložio povećanje poreza za korporacije i bogate pojedince koji zarađuju više od 400.000 dolara godišnje kako bi platili svoju mjeru socijalne zaštite, ali Sinema se usprotivila i jednom i drugom. To je dovelo do toga da Bijela kuća i demokrate koji podržavaju Bidenov plan potrošnje pokušavaju pronaći druge načine da to plate.

Pelosi je rekla: "Imamo niz" drugih načina da platimo tu mjeru, uključujući takozvani "porez na bogatstvo" koji cilja na oko 700 američkih milijardera. "U potpunosti ćemo platiti račun."

Ministarka finansija Janet Yellen rekla je za CNN da će zakon imati za cilj "izuzetno bogate pojedince" i vjerovatno će oporezivati njihove nerealizovane kapitalne dobitke koji se sada oporezuju samo kada prodaju imovinu. Ona je rekla da će se također pojačati prinuda plaćanja poreza kako bi se prikupio veći prihod.

Nejasnoće u američkoj strategiji prema Tajvanu

Predsjednik Joe Biden učestvuje u razgovoru sa biračima u organizaciji mreže CNN, u Baltimoru, 21. oktobra 2021.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki u petak se, po svemu sudeći, distancirala od izjave predsjednika Joea Bidena dan ranije da su SAD riješene da brane Tajvan ukoliko ga napadne Kina.

"Predsjednik nije saopštavao bilo kakvu promjenu politike, niti je donio odluku o promjeni politike", izjavila je Psaki na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. "Naši vojni odnosi sa Tajvanom su zasnovani na Zakonu o odnosima sa Tajvanom."

U Zakonu o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine, navodi se da će SAD snabdijevati oružjem Tajvan kako bi imao dovoljne kapacitete za samoodbranu. Zakon ne kaže da će SAD vojno intervenisati da bi zaštitile Tajvan u slučaju kineskog napada.

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.
Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki na brifingu za novinare, 21. oktobra 2021.

Komentari Jen Psaki su suprotni onima koje je Biden iznio na skupu sa biračima u organizaciji CNN-a u četvrtak uveče. Kada je upitan da li bi SAD priskočile u odbranu Tajvana, Biden je rekao: "Da, to je naša obaveza."

Na pitanje Glasa Amerike da li se predsjednik samo pogrešno izrazio, ili, pak, šalje signal Pekingu, Psaki je odgovorila da se "njegova politika nije promijenila". Po svemu sudeći u pokušaju da smiri tenzije nastale posle predsednikovog komentara, ponovila je raniju izjavu sekretara za odbranu Lloyda Austina: "Niko ne želi da se zaoštri situacija između Kine i Tajvana, predsjednik Biden to svakako ne želi, i nema razloga da se to dogodi."

Kontradiktorne izjave su, zapravo, u skladu sa dugogodišnjom politikom "strateške neodređenosti" Washingtona u odnosu na odbranu Tajvana. Pa ipak, Peking, koji smatra Tajvan svojom otcjepljenom pokrajinom, upozorio je Washington da se uzdrži od ohrabrivanja tajvanske nezavisnosti.

"Pozivamo SAD da se iskreno pridržavaju principa jedne Kine, i odredbi iz tri zajednička saopštenja Kine i SAD, da budu mudre u svojim riječima i djelima u odnosu na pitanje Tajvana, i izbjegnu slanje pogrešnih signala separatističkim snagama za 'nezavisnost Tajvana', jer bi to nanijelo ozbiljnu štetu američko-kineskim odnosima, i miru i stabilnosti širom Tajvanskog moreuza", saopštio je u petak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Vang Venbin.

On je ponovio da "nema prostora za Kinu da pravi kompromise ili ustupke", kada je riječ o suverenitetu i teritorijalnom integritetu.

Američko-kineski odnosi su trenutno zategnuti zbog pojačanih vojnih aktivnosti Pekinga u Tajvanskom moreuzu i nedavne kinske probe hipersonične rakete.

Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.
Zastave Tajvana i SAD na mjestu sastanka američkih i tajvanskih zakonodavaca u Tajpeju, 27. marta 2018.

"Strateška neodređenost"

Ovo nije prvi put da je Biden rekao da će SAD braniti Tajvan ako bude potrebno. U intervjuu novinaru televizije ABC Georgeu Stephanopoulosu​ u augustu, Biden je izjavio da SAD imaju "svetu obavezu" da odgovore na akcije protiv NATO saveznica, "a isto važi za Japan, Južnu Koreju i Tajvan".

Odbrana Tajvana, za razliku od formalnih saveznika Japana i Južne Koreje, nije eksplicitna obaveza SAD. Poslije svake Bidenove izjave o odbrani ostrva, njegova administracija bi donekle povukla tu izjavu.

Dok Biden možda nije imao namjeru da nagovijesti promjenu američke politike strateške neodređenosti prema Tajvanu, njegove izjave pokazuju da se američka politika možda neformalno okrenula u smjeru čvršće posvećenosti bezbjednosti Tajvana.

Bidenovi komentari su možda bili spontani, ali nam oni nešto govore, kaže Matthew Kroenig​, zamjenik direktora Scowcroft centra za strategiju i bezbjednost, pri Atlantskom savjetu. "Ako Kina izvrši invaziju na Tajvan, na predsjedniku bi bila konačna odluka o tome šta treba da uradimo, a izgleda je Bidenov instinkt da brani Tajvan."

Cilj Bidenovih komentara je možda da se nagovijesti da je američka vojna opcija i dalje na stolu, kaže Max Bergmann​ iz Centra za američki progres.

"Mislim da je to predsjednikov jasan i pametan znak upozorenja Kini."

Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.
Posmatrači mašu kineskim zastavama za vrijeme vojne parade u čast 70 godina od osnivanja Komunističke Kine, 1. oktobra 2019.

Kineska hipersonična raketa

Financial Times je nedavno objavio da je krajem jula Kina izvršila probu hipersonične rakete sa nuklearnim kapacitetom, što je zapanjilo američke zvaničnike. Peking je demantovao taj izvještaj, navodeći da je izvršio rutinsku probu svemirskog vozila a ne projektila.

Hipersonični projektili "klize" prema meti brzinom pet puta većom od zvuka, oko 6.200 kilometara na sat. Sporiji su od balističke rakete ali podjednako opasni jer njihova brzina dozvoljava nižu, promjenjivu putanju zbog čega ih je teže locirati.

Na pitanje Glasa Amerike u srijedu da li ga brinu kineski hipersonični projektili, predsjednik Biden je odgovorio "da", a zabrinutost su izrazili i drugi američki zvaničnici. Sekretar Austin je nedavno izjavio da Washington pažljivo prati kineski razvoj ovog savremenog sistema.

Carla Baab je učestvovala u pisanju ovog izvještaja.

Biden: Amerika će stati u odbranu Tajvana

Arhiv - Tajvanski borbeni avioni Mirage 2000 lete u bliskoj formaciji tokom proslave Nacionalnog dana, u Tajpeju, 10. oktobar 2021.

Sjedinjene Države će stati u odbranu Tajvana i imaju obavezu da brane ostrvo koje Kina smatra za svoju teritoriju, izjavio je predsjednik SAD Joe Biden u četvrtak, što su komentari koji izgledaju kao raskid sa zvaničnom politikom.

"Da, imamo obavezu da to učinimo", rekao je Biden gostujući na CNN-u na pitanje da li će Sjedinjene Države stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve veći vojni i politički pritisak Pekinga da prihvati kineski suverenitet.

Iako je po zakonu Washington obavezan da Tajvanu obezbjedi sredstva za odbranu, on već dugo slijedi politiku "strateške dvosmislenosti" o tome da li će vojno intervenisati da zaštiti Tajvan u slučaju kineskog napada.

U augustu je zvaničnik Bidenove administracije rekao da se politika SAD prema Tajvanu nije promijenila nakon što je predsjednik ukazao da će Sjedinjene Države braniti ostrvo ako bude napadnuto.

Joe Biden
Joe Biden

Biden je rekao da ljudi ne treba da brinu o vojnoj snazi Washingtona jer "Kina, Rusija i ostatak svijeta znaju da smo najmoćnija vojska u historiji svijeta".

"Ono o čemu morate da brinete jeste da li će se oni upustiti u aktivnosti koje bi ih dovele u poziciju u kojoj bi mogli da naprave ozbiljnu grešku", rekao je Biden. "Ne želim hladni rat sa Kinom. Samo želim da Kina shvati da se nećemo povući, da nećemo promijeniti nijedan naš stav."

Vojne tenzije između Tajvana i Kine su najgore u posljednjih više od 40 godina, rekao je ovog mjeseca tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo-cheng, dodajući da će Kina biti sposobna da izvede invaziju "punih razmjera" do 2025. godine.

Tajvan poručuje da je nezavisna država i da će braniti svoje slobode i demokratiju.

Kina, pak, smatra da je Tajvan najosjetljivije i najvažnije pitanje u njenim vezama sa Sjedinjenim Državama i osuđuje je ono što naziva "dosluhom" između Washingtona i Tajpeja.

Obraćajući se novinarima ranije u četvrtak, kineski ambasador Ujedinjenih nacija Zhang Jun​ rekao je da njegova zemlja teži "mirnom ponovnom ujedinjenju" sa Tajvanom i da odgovara na "separatističke pokušaje" na ostrvu vladajuće Demokratske napredne stranke.

"Mi nismo izazivač nevolja. Naprotiv, neke zemlje, posebno SAD, preduzimaju opasne akcije, vodeći situaciju u Tajvanskom moreuzu u opasnom pravcu", rekao je on. "Mislim da u ovom trenutku treba da pozovemo Sjedinjene Države da prestanu sa takvom praksom. Uvlačenje Tajvana u rat definitivno nije nikome u interesu. Ne vidim da će Sjedinjene Države time nešto dobiti."

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije

Anketa: Američka globalna pozicija se oporavlja za vrijeme Bidenove administracije
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:22 0:00

Zajedničko saopštenje nakon sastanka Blinken-Borrell: SAD i EU pojačavaju zajednički angažman na Balkanu

Zastave Sjedinjenih Država i Evropske unije.

Nakon nedavnog sastanka između državnog sekretara SAD Antonyja Blinkena i visokog predstavnika Evropske unije (EU) Josepa Borrella, Sjedinjene Države i Evropska unija složile su se da dodatno ojačaju svoj zajednički angažman na Zapadnom Balkanu u podršci napretku regiona na njegovom evropskom putu, navodi se u zajedničkom saopštenju State Departmenta i EU.

"Naglašavamo našu punu podršku procesu proširenja EU. Pristupanje EU, koje je prioritet za čitav Zapadni Balkan, pomaže u konsolidaciji demokratskih institucija, zaštiti osnovnih prava i unapređenju vladavine prava. Ovaj region pripada Evropskoj uniji. Bliža integracija će poboljšati stabilnost i doprinijeti prosperitetu ljudi u regionu. U ovom kontekstu, naglašavamo da bi pristupni pregovori sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom trebali da počnu bez odlaganja", navodi se u saopštenju.

State Department dalje navodi da su Sjedinjene Države i EU ujedinjene u "čvrstoj podršci teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine kao i u zajedničkom radu na promociji izborne i ustavne reforme i održavanju funkcionalnosti njenih državnih institucija".

"Ozbiljno smo zabrinuti zbog sve veće retorike podjela u Bosni i Hercegovini. Pozivamo sve strane da poštuju i štite državne institucije, nastave konstruktivan dijalog i preduzmu korake za napredak na putu integracije u EU - uključujući i relevantne reforme. EU i Sjedinjene Države spremne su da olakšaju ove korake", navedeno je u zajedničkoj objavi.

Dalje se naglašava važnost dijaloga uz posredovanje EU, koji je "ključni mehanizam za rešavanje sveobuhvatne normalizacije odnosa između Srbije i Kosova".

"Nakon posljednjih nedjelja napetosti na sjeveru Kosova, ohrabrujemo obe strane da se uključe u kontinuiranu i održivu deeskalaciju i izbjegnu akcije koje ugrožavaju stabilnost. Pozdravljamo i podržavamo angažovanje Kosova u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i ponavljamo da je nasilje nad civilima, novinarima, policijom ili drugim vlastima neprihvatljivo", saopštava State Department.

Pozivaju se i sve političke snage u Crnoj Gori da rade zajedno na očuvanju strateške orijentacije koja odražava želju građana Crne Gore da postignu reforme neophodne kako bi njihove nade u budućnost EU postale stvarnost.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG