Linkovi

Najnovije

Florida, Texas i druge države obaraju rekorde po broju oboljelih od COVID-19

Health care workers work at a walk-up COVID-19 testing site during the coronavirus pandemic, Friday, July 17, 2020, in Miami Beach, Fla.
Health care workers work at a walk-up COVID-19 testing site during the coronavirus pandemic, Friday, July 17, 2020, in Miami Beach, Fla.

Američka država Florida prijavila je u nedjelju 12.000 novih slučajeva koronavirusa što je peti dan zaredom da je broj registrovanih novooboljelih građana premašio 10.000.

Do sada je u Sjedinjenim Državama od posljedica COVID-19 preminulo više od 140.000 ljudi.

Države Florida i Texas, ali i druge južne ili zapadne države, iz dana u dan obaraju rekorde po broju oboljelih, javlja agencija Reuters.

Donald Trump, predsednik Sjedinjenih Država, izjavio je u nedjelju da se država adekvatno nosi sa pandemijom virusa.

“Širom zemlje postoje manja i velika žarišta. Djeluje da Florida postaje žarište – ali stvar će biti pod kontrolom”, rekao je Trump u intervjuu televiziji Fox.

Američki predsjednik je ponovio svoju tvrdnju da će virus nestati.

“Na kraju ću biti u pravu. Virus će nestati i ja ću biti u pravu”, rekao je Trump.

President Donald Trump speaks during an event on regulatory reform on the South Lawn of the White House, Thursday, July 16, 2020, in Washington. (AP Photo/Evan Vucci)
President Donald Trump speaks during an event on regulatory reform on the South Lawn of the White House, Thursday, July 16, 2020, in Washington. (AP Photo/Evan Vucci)

Sjedinjene Države su, prema podacima Univerziteta Johns Hopkins, u nedjelju imale 3,7 miliona oboljelih građana – što približno odgovara zbiru oboljelih u tri najpogođenije države poslije SAD-a – Brazilu, Indiji i Rusiji.

Stručnjaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) upozoravaju da bi broj slučajeva, kako oboljelih tako i smrtnih, mogli biti u porastu tokom predstojeće jeseni i zime.

Gotovo svih dvadeset modela koje je ta ustanova razvila u namjeri da predvidi kretanje situacije sa pandemijom – predviđa porast broja smrtnih slučajeva u narednim nedjeljama.

Brojke zabilježene širom Sjedinjenih Država ukazuju da se pandemija razbuktava – bilo da je riječ o porastu broja oboljelih, smrtnih slučajeva, hospitalizacija ili testova čiji je ishod pozitivan.

Najmanje četrnaest država prijavilo je rekordne brojeve pacijenata koji su prebačeni na bolničko liječenje – uključujući i Alabamu, Arizonu, Georgiju, Floridu, Sjevernu Karolinu, Nevadu i Texas.

Međutim, američki predsjednik rekao je da nije saglasan sa mišljenjem Roberta Redfielda, direktorom Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, koji je rekao da će predstojeća jesen i zima biti jedan od najtežih perioda američkog sistema javnog zdravstva – pošto će se bolnice, osim SA COVID-19, baviti i slučajevima sezonskog gripa.

“Ja to ne znam i mislim da ne zna ni on”, rekao je TrUmp televiziji Fox.

In this Tuesday, June 30, 2020 file photo, Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, prepares to testify before a Senate Health, Education, Labor and Pensions Committee hearing on Capitol Hill…
In this Tuesday, June 30, 2020 file photo, Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, prepares to testify before a Senate Health, Education, Labor and Pensions Committee hearing on Capitol Hill…

Istovremeno, doktora Anthonyja Faucija, najviše rangiranog stručnjaka za zarazne bolesti, označio je osobom koja, kako se izrazio, malo više alarmira.

Fauci je prethodno upozorio da bi dnevni broj novoutvrđenih slučajeva koronavirusa u SAD-u mogao isnositi 100.000 ukoliko se ne preduzmu neophodni koraci za zaustavljanje virusa. U prosjeku broj dnevnih novootkrivenih slučajeva iznosi 60.000 – u četvrtak ih je bilo 77.299.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), drugi dan zaredom, izvijestila je o rekordnom porastu broja potvrđenih slučajeva koronavirusa u svijetu.

U posljednja 24 sata broj oboljelih je veći za 259.848, objavio je WHO.

Prethodni, rekordni broj novooboljelih, WHO je objavio u petak - iznosio je 237.743 registrovanih slučajeva koronavirusa.

See all News Updates of the Day

Netanyahu kaže da neće pristati na sporazum kojim se okončava rat u Gazi

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu

Održivost prijedloga koji podržavaju SAD za zaustavljanje 8-mjesečnog rata u Gazi dovedena je u pitanje u ponedjeljak nakon što je izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao da bi bio spreman pristati samo na "djelimični" sporazum o prekidu vatre koji neće okončati rat.

U intervjuu emitovanom u nedjelju kasno na izraelskom kanalu 14, konzervativnoj, pro-Netanyahu stanici, izraelski lider je rekao da je "spreman da napravi djelimičan dogovor - to nije tajna - koji će nam vratiti neke od ljudi", govoreći o otprilike 120 talaca koji se još drže u Pojasu Gaze.

"Ali mi smo posvećeni nastavku rata nakon pauze, kako bismo dovršili cilj eliminacije Hamasa. Nisam spreman da odustanem od toga", rekao je Netanyahu.

Netanyahuovi komentari nisu dramatično odstupili od onoga što je ranije rekao o svojim uslovima za dogovor. Ali oni dolaze u osjetljivom trenutku jer se čini da se Izrael i Hamas sve više razilaze oko najnovijeg prijedloga o prekidu vatre, i mogli bi predstavljati još jedan korak nazad za posrednike koji pokušavaju okončati rat.

Netanyahuovi komentari bili su u oštroj suprotnosti s obrisima dogovora koji je krajem prošlog mjeseca detaljno iznio američki predsjednik Joe Biden, koji je plan predstavio kao izraelski i koji neki u Izraelu nazivaju "Netanyahuovim dogovorom". Njegove primjedbe mogle bi dodatno zaoštriti veze Izraela sa SAD-om, njegovim glavnim saveznikom, koji je pokrenuo veliku diplomatsku akciju za najnoviji prijedlog o prekidu vatre.

Plan u tri faze bi doveo do oslobađanja preostalih talaca u zamjenu za stotine Palestinaca koje je zatvorio Izrael. Ali sporovi i nepovjerenje i dalje postoje između Izraela i Hamasa oko toga kako se dogovor odvija.

Hamas je insistirao da neće osloboditi preostale taoce osim ako ne dođe do trajnog prekida vatre i potpunog povlačenja izraelskih snaga iz Gaze.

Ali Netanyahu kaže da je Izrael i dalje posvećen uništavanju Hamasovih vojnih i upravljačkih sposobnosti i osiguravanju da nikada više ne može izvršiti napad u stilu 7. oktobra. Potpuno povlačenje izraelskih snaga iz Gaze, gdje su najviše vodstvo Hamasa i veliki dio njegovih snaga još netaknuti, gotovo sigurno bi ostavilo grupu da kontroliše teritoriju i da se može ponovo naoružati.

U intervjuu, Netanyahu je rekao da se trenutna faza borbi završava, postavljajući pozornicu za Izrael da pošalje još vojnika na svoju sjevernu granicu kako bi se suprotstavili libanonskoj militantnoj grupi Hezbolah, što bi moglo otvoriti novi ratni front. Ali on je rekao da to ne znači da je rat u Gazi gotov.

Tokom početne šestosedmične faze, strane bi trebalo da pregovaraju o sporazumu o drugoj fazi, za koju je Biden rekao da će uključiti oslobađanje svih preostalih živih talaca, uključujući muške vojnike, i potpuno povlačenje Izraela iz Gaze. Privremeni prekid vatre postao bi trajan.

Čini se da je Hamas zabrinut da će Izrael nastaviti rat nakon što se vrate njegovi najugroženiji taoci. A čak i ako to ne učini, Izrael bi u toj fazi pregovora mogao postaviti zahtjeve koji nisu bili dio početnog dogovora i neprihvatljivi su za Hamas - a zatim nastaviti rat kada ih Hamas odbije.

Netanyahuove primjedbe su pojačale tu zabrinutost. Hamas je rekao da predstavljaju "nepogrešivu potvrdu njegovog odbijanja" sporazuma koji podržavaju SAD, a koji je također dobio podršku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

U izjavi kasno u nedjelju nakon Netanyahuovog dugog TV intervjua, palestinska militantna grupa je rekla da je njegov stav "u suprotnosti" s onim što je američka administracija rekla da je Izrael odobrio. Grupa je rekla da je njeno insistiranje da bilo koji dogovor uključuje trajni prekid vatre i povlačenje svih izraelskih snaga iz cijelog Pojasa Gaze "bilo neizbježna potreba da se blokiraju Netanyahuovi pokušaji izbjegavanja, obmane i perpetuiranja agresije i rata istrebljenja našeg naroda."

Netanyahu je uzvratio i u saopćenju iz njegovog ureda rekao da se Hamas protivi dogovoru. Rekao je da se Izrael neće povući iz Gaze dok se svih 120 talaca ne vrati.

Hamas je pozdravio širok nacrt američkog plana, ali je predložio, kako se navodi, "amandmane". Američki državni sekretar Antony Blinken, tokom posjete regiji ranije ovog mjeseca, rekao je da su neki od Hamasovih zahtjeva "izvodivi", a neki nisu, bez detaljnijeg objašnjenja.

I Netanyahu i Hamas imaju poticaje da nastave sa razornim ratom uprkos katastrofalnom datku koji je imao po civile u Gazi i rastućem bijesu u Izraelu što nakon toliko mjeseci Izrael nije postigao svoje ciljeve povratka talaca i poraza Hamasa.

Porodice talaca postale su sve nestrpljivije prema Netanyahuu, videći njegovu očiglednu nevoljkost da krene naprijed u sporazumu ukaljanu političkim razlozima. Grupa koja predstavlja porodice osudila je Netanyahuove izjave, koje je smatrala izraelskim odbacivanjem najnovijeg prijedloga o prekidu vatre.

"Ovo je napuštanje 120 talaca i kršenje moralne dužnosti države prema svojim građanima", navodi se, ističući da je Netanyahu odgovoran za povratak svih zarobljenika.

U svom prekograničnom napadu 7. oktobra, militanti predvođeni Hamasom ubili su 1.200 ljudi i zarobili 250 ljudi, uključujući žene, djecu i starije ljude. Desetine su oslobođene u okviru privremenog sporazuma o prekidu vatre krajem novembra, a od 120 preostalih talaca, izraelske vlasti kažu da je oko trećina mrtva.

Izraelski rat odmazde ubio je više od 37.000 Palestinaca, prema podacima Ministarstva zdravlja na teritoriji kojom upravlja Hamas. To je izazvalo humanitarnu krizu i raselilo većinu od 2,3 miliona stanovnika teritorije.

EU uvela 14. paket sankcija Rusiji

Kremlj
Kremlj

Evropska unija odobrila je u ponedjeljak 14. rundu sankcija Rusiji uvedenih kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Evropska unija odobrila je u ponedjeljak 14. rundu sankcija Rusiji uvedenih kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Paket uključuje zabranu prakse pretovara ruskog tečnog prirodnog gasa u zemljama EU koji se zatim šalje u treće zemlje.

Uvedene su sankcije koje se odnose na 116 ljudi i subjekata i pojačane mjere kako bi se osiguralo da kompanije ne zaobilaze postojeće sankcije.

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba, obraćajući se na sastanku Savjeta za spoljne poslove EU u ponedjeljak, istakao je važnost novih sankcija "da bi se dodatno ugušila Putinova ratna ekonomija".

"Naglasio sam potrebu da se ubrza isporuka vojne pomoći, posebno protivvazdušne odbrane i da se proširi odbrambena industrijska proizvodnja", rekao je Kuleba na X-u. "Možemo i moramo da pobijedimo rusku agresiju na ukrajinskom tlu kako bismo obezbijedili dugoročni mir i stabilnost širom Evrope."

Uoči sastanka Savjeta u ponedeljak, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borrell rekao je novinarima u Luksemburgu: "Ukrajini treba više pomoći i to sada".

Borrell je govorio o mirovnoj konferenciji u Ukrajini u Švajcarskoj ranije ovog mjeseca, nasuprot onome za šta je rekao da je diplomatski proces otvoren posjetom ruskog predsjednika Vladimira Putina Sjevernoj Koreji kako bi pokušao da obezbijedi više oružja za ruske ratne napore.

Borrell je rekao da se Putin "očigledno sprema za dug rat".

Ukrajinski zvaničnici izvijestili su o ruskom raketnom napadu u ponedjeljak na grad Odesu na jugu Ukrajine u kojem su povrijeđene najmanje tri osobe.

Vatrogasci gase požar nakon ruskog raketnog napada, u Odesi, Ukrajina, 24. juna 2024.
Vatrogasci gase požar nakon ruskog raketnog napada, u Odesi, Ukrajina, 24. juna 2024.

Ukrajinska vojska je saopštila da je Rusija upotrijebila dvije krstareće rakete u napadu, a ukrajinska protivvazdušna odbrana je spriječila da jedna od raketa stigne do cilja.

Oleh Kiper, regionalni guverner Odese, rekao je na Telegramu da je u napadu pogođena civilna infrastruktura i da je izazvan požar.

Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je u ponedjeljak da je njena protivvazdušna odbrana uništila četiri ukrajinska drona iznad Rostovske oblasti.

Vasilij Golubev, regionalni guverner, rekao je na Telegramu da su krhotine koje su padale iz oborenog drona udarile u industrijsku lokaciju, ali da nema izvještaja o povrijeđenima.

U izvještaju su korištene neke informacije agecnije Reuters.

Borrell: EU pronašla način da zaobiđe Mađarsku u blokiranju slanja pomoći Ukrajini od ruske imovine

Josep Borrell
Josep Borrell

Evropska unija je pronašla način da iskoristi prihode od zamrznute ruske imovine za kupovinu oružja za Ukrajinu uprkos protivljenju Mađarske, izjavio je u ponedjeljak visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.

Vlade EU su se u maju složile da koriste profit od imovine zamrznute unutar bloka za pomoć Ukrajini, pri čemu je 90% sredstava namijenjeno za vojnu pomoć. Ali Mađarska odugovlači s odobravanjem potrebnih zakonskih mjera, kažu diplomati.

Mađarska održava toplije odnose sa Moskvom od bilo koje druge zemlje EU. Ne daje oružje Ukrajini, a mađarski premijer Viktor Orban kritizirao je druge članice EU i NATO-a zbog toga, rekavši da potpiruju rat.

Zvaničnici EU su tragali za načinom da dozvole da se sredstva odmah koriste za pomoć Ukrajini u odbrani od ruske invazije.

Borrell je rekao da su zvaničnici EU sada pronašli način da odobre mjere bez potrebe za pristankom bilo koje zemlje članice koja je bila uzdržana od prvobitne odluke.

"Imamo zakonsku proceduru kako bismo izbjegli bilo kakvu vrstu blokade", rekao je Borrell prije sastanka ministara vanjskih poslova EU u Luksemburgu.

"Pošto Mađarska nije učestvovala u odluci, nije neophodno da oni... učestvuju u implementaciji", rekao je novinarima.

"Sada moramo da implementiramo ovu odluku. Novac će stići sljedeće nedelje."

Borrell je rekao da se nada da će ministri podržati plan na sastanku.

Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto nije razgovarao s novinarima uoči sastanka.

Plan EU za trenutno korištenje dobiti od zamrznute ruske imovine odvojen je od odluke lidera G7 ovog mjeseca da buduća sredstva iskoriste za finansiranje 50 milijardi dolara zajmova Ukrajini.

Sankcioniranim firmama "povezanim s Dodikom" prijete raskidi ugovora

Milorad Dodik
Milorad Dodik

Četiri institucije i jedno javno poduzeće iz Bosne i Hercegovine potvrdili su za Radio Slobodna Evropa (RSE) da mogu raskinuti ugovore sa firmama u BiH koje su prošle sedmice sankcionirale Sjedinjene Američke Države.

RSE je tada poslao upit na više od 20 adresa na državnom, entitetskom i općinskom nivou u Bosni i Hercegovini koje imaju važeće ugovore sa sankcioniranim firmama iz RS-a.

Te firme su dio mreže, kako je navedeno u saopštenju OFAC od 18. juna, koja obezbjeđuje "značajne izvore prihoda" za Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske (RS) i njegovu porodicu.

Sankcionirane su Infinity International Group Banja Luka, Infinity Media, K-2 audio usluge, Kaldera Company, Prointer ITSS, Sirius 2010 i Una World Network.

Njima je u proteklih deset godina dodijeljen 1.801 posao vrijedan 240,4 miliona eura.

Milorad Dodik je od ranije pod američkim sankcijama, kao i njegov sin Igor i kćerka Gorica.

Sankcije koje su im, između ostalog izrečene, znače zamrzavanje imovine u SAD-u, te zabranu američkim državljanima i kompanijama da posluju s njima, što uključuje i računarske gigante kao što su Microsoft i Intel, ali i poslovanje preko stranih banaka.

Banke u Bosni i Hercegovini su proteklih mjeseci "ugasile" račune pojedincima i kompanijama koje su na američkoj "crnoj listi". Prema zakonima, ako firma nema otvoren račun po automatizmu se gasi.

Šta su odgovorili institucije i poduzeća?

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS-a su za Radio Slobodna Evropa kazali da s kompanijom ''Prointer'', koja se bavi prodajom i održavanjem softvera i hardvera, imaju "par ugovora koji su trenutno aktivni".

"Ugovorima su, inače, definisane i mjere koje se mogu primijeniti u slučaju da se ugovor ne poštuje", naveli su iz Fonda za RSE. Pojasnili su i da su ugovorima "definirani i rokovi i načini plaćanja".

Iz Ministarstva trgovine i turizma RS-a su za RSE naveli da sa Prointerom imaju ugovor o održavanju softvera za daljinski nadzor i kontrolu naftnih derivata na benzinskim pumpama u Republici Srpskoj.

"Ako sankcije dovedu do problema ili prekida u isporuci ugovorene usluge, Ministarstvo će postupiti u skladu sa važećim zakonskim okvirom i stavkama potpisanog ugovora o nabavljenoj usluzi", naveli su za RSE, ne precizirajući detalje.

Kompanija Kaldera, koja se bavi građevinskim radovima, bila je dio konzorcija kojem je 11. aprila ove godine dodijeljen tender koji je raspisao grad Prnjavor u sjevernoj Bosni.

"Predstavnik grupe ponuđača 'Gradip' iz Prnjavora nas je 18. juna obavijestio da će realizaciju ugovora nastaviti samostalno", naveo je gradonačelnik ovoga grada Darko Tomaš za RSE u pisanom odgovoru.

Iz Elektroprijenosa BiH, državne kompanije koja je u zajedničkom vlasništvu dva entiteta i koja upravlja sistemom dalekovoda, za RSE su naveli da su svi potpisani ugovori s kompanijom Kaldera realizirani. S Prointerom trenutno imaju dva ugovora vezana za održavanje i rad sistema.

Prvi je potpisan 16. aprila ove godine na iznos od oko 125.000 eura, a drugi 3. januara ove godine, u vrijednosti oko 127.000. Iz ove državne kompanije nisu odgovorili na pitanje da li su od Prointera obaviješteni o eventualnom problemu u realizaciji ugovora.

Iz Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH za RSE su kazali da trenutno imaju okvirni sporazum s Prointerom do 12. 8. 2026. godine za održavanje računarske i komunikacijske opreme.

Naveli su da da "do sad nije bilo problema" s realizacijom ugovora "ni potrebe za bilo kakvom vanrednom komunikacijom" s tom firmom.

"Direkcija će striktno poštovati sve svoje ugovorne kao i zakonske obaveze. U slučaju potrebe, zatražit ćemo instrukcije nadležnih institucija", kazali su iz Direkcije za RSE.

Prema Zakonu o sprječavanju pranja novca BiH, banke imaju obavezu procjenjivati koliko su klijenti rizični, te da prate njihove poslovne odnose i transakcije. U protivnom, moraju prekinuti već uspostavljeni ugovor. Banke ne mogu korisnicima blokirati sredstva koja imaju na računu, ali im mogu blokirati dotok novih sredstava.

Ko je na američkoj listi sankcija?

U prethodnom periodu, SAD je sankcionirao predsjednika RS-a Milorada Dodika, članove i firme njegove porodice, te gotovo cijeli vrh ovog entiteta, uključujući predsjednika Narodne Skupštine RS Nenada Stevandića, premijera Radovana Viškovića, ministra pravde tog bh. entiteta Miloša Bukejlovića, te Željku Cvijanović, članicu državnog tročlanog Predsjedništva BiH koja dolazi iz RS-a.

Sankcionirani su i bivši predsjednik Federacije BiH, danas državni zastupnik Marinko Čavara, bivši premijer Federacije BiH Fadil Novalić, bivši šef Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osman Mehmedagić i bivša glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, pored ostalih.

Sankcije su im izrečene, kako je obrazloženo, zbog podrivanjaDaytonskog mirovnog sporazuma, korupcije ili poslovanja s Rusijom u slučaju firme "BN Inženjering" i njenog vlasnika Save Cvijetinovića.

Listu sankcija održava OFAC, kancelarija u sklopu američkog Ministarstva financija, a na njoj se nalazi više stotina osoba i firmi iz Bosne i Hercegovine i zemalja regije. Većinu imena čine osuđeni ili optuženi za ratne zločine počinjene 1990-ih.

Ukrajinski san o EU postaje bliži: Pristupni pregovori počinju sutra

Općinski radnici ukrašavaju zid zgrade regionalne uprave ogromnom nacionalnom zastavom kako bi obilježili godinu dana otkako su ukrajinske trupe očistile grad od ruske vojske, u Khersonu, Ukrajina, 10. studenog 2023.
Općinski radnici ukrašavaju zid zgrade regionalne uprave ogromnom nacionalnom zastavom kako bi obilježili godinu dana otkako su ukrajinske trupe očistile grad od ruske vojske, u Khersonu, Ukrajina, 10. studenog 2023.

Yehor Sobolev, veteran ukrajinske revolucije 2014. koji se sada bori protiv ruskih snaga, zna cijenu decenijskog nastojanja Kijeva da se pridruži EU kao i svi drugi.

Pošto je kao zakonodavac podržao teške reforme nakon prodemokratske pobune prije 10 godina, on kaže da će s ponosom promatrati otvaranje pregovora o pristupanju u utorak.

"Mi Ukrajinci znamo kako da ispunimo svoje snove", rekao je 47-godišnji zamjenik komandanta specijalne jedinice vojske.

Pokretanje pregovora, iako uglavnom ceremonijalno, važan je korak za naciju koja je prolila krv i progurala reforme potrebne u njenoj težnji za članstvom u EU.

"Ukrajina se vraća u Evropu, gdje je pripadala vijekovima, kao punopravni član evropske zajednice", rekao je u petak predsjednik Volodimir Zelenski.

Kijev je podnio zahtjev za pridruživanje EU nekoliko dana nakon ruske invazije u februaru 2022.

Sada se Kijev suočava sa dugim putem do pristupanja i treba da revidira birokratiju koja je još uvijek prožeta ostacima sovjetskih dana.

Na mnogo načina, priča Soboleva je slika putanje Ukrajine tokom protekle decenije.

Bio je istaknuta figura u revoluciji na Majdanu koja je svrgnula lidera kojeg je podržavala Rusija nakon protesta izazvanih time što je prekršio obećanje da će razviti bliže veze s EU-om.

Sobolev je kasnije radio na zakonodavstvu koje je činilo temelj ukrajinske antikorupcijske infrastrukture, centralne za osiguravanje finansijske pomoći i podrške u integraciji Kijeva u EU.

Također je koautor zakona usmjerenog na brisanje tragova ukrajinskog sovjetskog nasljeđa i ruskog utjecaja utirući put preimenovanju hiljada ulica, mjesta i gradova te uklanjanju spomenika.

Godine 2021. Sobolev je obukao uniformu i od običnog ukrajinskog vojnika postao oficir, dok je Rusija širila rat za koji Kijev kaže da je počeo 2014. nakon što je Moskva zauzela poluostrvo Krim i podstakla pobunu na istoku.

"Glavni korumpirani zvaničnici s kojima smo imali posla na Majdanu ista su vrsta vođa 'ruskog svijeta' poput (predsjednika Vladimira) Putina", rekao je.

"Za mene je to jedan rat."

Očekuje se da će razgovori o pristupanju početi na ministarskom sastanku u Luksemburgu u utorak, nekoliko dana prije nego što Mađarska, koja ima tješnje veze s Rusijom od drugih zemalja članica, preuzme šestomjesečno rotirajuće predsjedavanje EU.

Ukrajina je u decembru otklonila početne prepreke za pristupanje pokazujući napredak u borbi protiv korupcije i obnovi pravosuđa.

Sada mora izraditi detaljniji plan za postizanje trajnih rezultata koji će se mjeriti nizom mjerila, rekao je Leonid Litra iz New Europe Centre, think tank u Kijevu.

Kasnije će prijeći na područja od poljoprivrede i oporezivanja do borbe protiv klimatskih promjena.

"Ako želite da imate proces zasnovan na zaslugama i predvidljiv, morate da dobijete veoma jasnu listu obaveza", rekao je on.

Sobolev, otac četvoro djece, zna da put neće biti lak, dok se osvrće na stari mentalitet koji je još uvek čvrsto ukorijenjen u nekim dijelovima vlade.

Ali Ukrajinci će vjerovatno postati "mnogo ozbiljniji studenti" dobrog upravljanja kako se perspektiva pridruživanja bloku od 27 zemalja sve više stavlja u fokus, rekao je on.

"U tom smislu rat tjera društvo na odrastanje", rekao je.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG