Unatoč pooštrenoj suradnji s vojnim savezom otkako je Rusija anektirala Krim 2014., obje su nordijske zemlje odlučile ostati izvan. No, ruska invazija na Ukrajinu, natjerala je Švedsku i Finsku da ispitaju je li njihova dugogodišnja vojna neutralnost još uvijek najbolje sredstvo za osiguranje nacionalne sigurnosti.
Prema Iltalehtiju, čelnici Finske i Švedske planiraju se sastati u sedmici 16. maja i nakon toga javno objaviti svoje planove za podnošenje zahtjeva za pridruživanje savezu.
Finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto odbio je komentirati, ali je ponovio svoje dugogodišnje stajalište da bi više volio da Finska i Švedska naprave slične odluke.
Švedski dnevnik Aftonbladet zasebno je izvijestio, pozivajući se na izvore bliske uredima švedske vlade, da su Sjedinjene Države i Britanija obećale Švedskoj povećanu vojnu prisutnost, dublje vojne vježbe i 'snažnu političku' potporu zemalja NATO-a" tokom mogućeg procesa prijave za članstvo u NATO-u.
Švedsko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati izvještaje Expressena i Aftonbladeta.
Finska premijerka Sanna Marin rekla je prije dva tjedna, dok je bila u posjetu svojoj švedskoj kolegici Magdaleni Andersson, da očekuje da će Finska donijeti odluku hoće li podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u u roku od nekoliko sedmica.
Stockholm provodi reviziju sigurnosne politike, koja uključuje gledište o mogućem članstvu u NATO-u, s rezultatima do sredine maja.
Odvojeno, švedski vladajući socijaldemokrati također razmatraju svoj dugogodišnji otpor članstvu u NATO-u. To se očekuje najkasnije do 24. maja.
