Finski zvaničnici kažu da iznenadni porast broja tražilaca azila nije slučajnost. Optužuju Rusiju da tjera migrante na granicu kako bi sijala razdor kao nadoknada za članstvo Finske u NATO-u.
Evo pogleda na izazov migracije koji se odvija duž dijelova finske granice s Rusijom od 1.340 kilometara.
Šta se desilo?
Odavno se na graničnim prijelazima u Finskoj, koja je najistočnija članica Europske unije, pojavljuju tražioci azila. Ali ovaj mjesec je doživio nagli porast.
Prema službenim statistikama, više od 900 migranata stiglo je u Finsku do sada od augusta, više od 800 samo u novembru.
Finske vlasti kažu da ljudi potiču Sirije, Jemena, Somalije, Iraka i Afganistana, i da su im, za razliku od prošlosti, ruske vlasti dopuštale da dođu do granice iako nemaju dokumenta.
Stižu u patikama u surove zimske uslove u Finskoj, većina vozeći bicikle.
„Imamo dokaze koji pokazuju da, za razliku od ranije, ne samo da ruske granične vlasti puštaju ljude bez odgovarajuće dokumentacije na finsku granicu, već im također aktivno pomažu da dođu do granične zone”, rekla je finska ministrica vanjskih poslova Elina Valtonen za Asošijeted pres u srijedu.
Kako reaguje Finska
Finske vlasti su brzo zatvorile četiri kontrolna punkta, a zatim još tri, ostavljajući samo jedan arktički prelaz otvoren za tražioce azila. Poslali su finske vojnike da podignu bodljikavu žicu i betonske barijere duž granice.
Finska je također zatražila pomoć od granične agencije EU Frontex, koja je rekla da će poslati desetine oficira i opreme kao pojačanje na finsku granicu. Premijer Petteri Orpo rekao je da je došlo do „ozbiljnog poremećaja granične sigurnosti”, ali vlasti također kažu da situaciju drže pod kontrolom.
Kremlj poriče da je ohrabrivao migrante i kaže da žali zbog zatvaranja finske granice.
Hibridni rat
Zapadne zemlje godinama optužuju Rusiju i njenu saveznicu Bjelorusiju da koriste migrante koji traže sigurnost i ekonomske prilike u Evropi kao pijune za destabilizaciju zapadnih demokratija. Evropski lideri su to nazvali oblikom "hibridnog rata" koji Moskva vodi protiv njih, zajedno sa dezinformacijama, miješanjem u izbore i cyber napadima.
Finski ministar vanjskih poslova Valtonen rekao je za AP da nema sumnje da Rusija „instrumentalizira migrante” kao dio svog „hibridnog rata” protiv Finske nakon ulaska te nacije u NATO - odluke koju je potaknula ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu.
Slažu se i drugi zapadni stručnjaci.
„Finci su sasvim u pravu da Rusi već neko vrijeme koristi migraciju u kombinaciji s agresivnim dezinformacijama – ideja je bila da jednostavno proizvedu 'klinove' unutar društava za koja smatraju da su neprijateljska”, rekao je Klaus Dodds, profesor geopolitike na Univerzitetu Royal Holloway Londona.
„Sve se ovo radi destabilizacije Finske”, dodao je Dodds.
Deja vu
Komesarka EU za unutrašnje poslove Ylva Johansson rekla je ove sedmice da su joj izazovi na finskoj granici dali osjećaj „deja vua”.
Finski predsjednik Sauli Niinisto primijetio je ove sedmice da je Rusija 2015. i 2016. dozvolila tražiocima azila da priđu graničnim prelazima u sjevernoj Finskoj. To je viđeno kao odgovor na povećanje aktivnosti Finske na obuci sa NATO-om.
Podsjetio je na prethodno upozorenje da se Finska treba pripremiti za „izvjesnu zlobu” Rusije i rekao da nas „sada stalno svaki dan podsjećaju da je Finska ušla u NATO”.
Zemlje NATO-a Poljska, Litvanija i Letonija takođe su se suočavale sa migracionim pritiskom na svojim granicama sa Bjelorusijom – saveznicom Rusije – više od dvije godine.
Protok, a zatim i iznenadni nalet migranata iz Bjelorusije uslijedio je nakon što je EU uvela sankcije Bjelorusiji za izbore 2020. za koje je autoritarni lider Aleksandar Lukašenko tvrdio da su pobijedili, ali za koje se smatralo da su namješteni.
Letonska premijerka Evika Siliņa izjavila je za AP tokom posjete Finskoj ove sedmice da je ta baltička nacija zabilježila porast pokušaja migranata da pređu granicu Belorusije i Letonije u septembru, zbog čega je zatvorila sve kontrolne punktove na 173 kilometra granice osim jedne ostavljene otvorene za tražioce azila.
Siliņa kaže da je nemoguće znati razmišljanje Lukašenka i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
„To je loša stvar”, rekla je. „Ne možemo to predvidjeti. Moramo reagovati i biti proaktivni kao u vanrednoj situaciji.”
Zašto migracioni pritisak uzrokuje nestabilnost?
Migracijski pritisak tjera demokratije da napuste dio svoje demokratske posvećenosti davanju prava ljudima koji traže azil da traže zaštitu, čime se razotkriva krhkost demokratskih sistema.
Evropa je godinama bila pod velikim migracionim pritiskom, što je na mnogim mjestima izazvalo reakciju protiv migranata, što je također ojačalo krajnje desničarske stranke.
Posljednji slučaj je u Holandiji, gdje je ove sedmice na izborima pobijedio antiislamski političar Geert Wilders.
U Poljskoj je granična kriza produbila postojeće društvene podjele, suprotstavljajući onima koji traže oštar stav o migracijama protiv onih koji zagovaraju prihvatljiviji pristup migrantima i izbjeglicama. Vlada je optužila one koji su stali na stranu migranata da nesvjesno pomažu neprijateljskim stranim silama.
Poljska granična straža je ove godine otkrila 25.500 pokušaja ilegalnog prolaska granice iz Bjelorusije, gdje je prošle godine završen veliki čelični zid.
Debata u Finskoj i drugim arktičkim zemljama
Finci sada raspravljaju o tome da li nacionalna sigurnost — apsolutni prioritet bilo koje vlade u zemlji od 5,6 miliona stanovnika zbog njene blizine Rusiji — prevazilazi zabrinutost za ljudska prava.
Prema međunarodnim sporazumima i sporazumima koji su cijenjeni u nordijskim zemljama, najmanje jedan kontrolni punkt na granicama zemlje trebao bi ostati otvoren za tražioce azila.
Orpova vlada odlučila je da ispoštuje ovo ostavljajući otvoren kontrolni punkt Raja-Jooseppi na sjeveru Arktika. To je najsjevernija granična tačka između Finske i Rusije koja se nalazi usred divljine u regiji Laponije, oko 250 kilometara od ruskog arktičkog grada Murmanska.
Uprkos udaljenoj lokaciji, u subotu je na kontrolni punkt stiglo oko 55 migranata, više nego inače.
