Linkovi

Aktuelno

Reeker za RSE: Funkcionalnija država je obaveza lidera u BiH

Philip Reeker

U pregovorima Kosova i Srbije nismo fokusirani na pitanje promjene granica, kaže za RSE Filip Riker.

Razočaravajuće je vidjeti određene lidere sa stavovima o Zapadnom Balkanu, sličnim onima iz 19. veka, kaže Filip Riker, pomoćnik američkog državnog sekretara, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE), osvrćući se na to što Evropski savjet nije postigao saglasnost o otvaranju pristupnih pregovara sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Odluka je izostala na sastanku održanom u Briselu 17. oktobra, poslije čega su uslijedile rasprave o posljedicama ovog poteza po čitav region Zapadnog Balkana, dok je u Sjevernoj Makedoniji donijeta odluka o vanrednim parlamentarnim izborima 12. aprila 2020. godine.

Navodeći da je ta država učinila ogroman napredak, te da je to potvrđeno i odlukom Senata SAD da u potpunosti ratifikuje protokol o pristupanju Sjeverne Makedonije NATO-u kao punopravne članice, Riker podvlači da će uskoro postati i trideseta saveznica Sjevernoatlantskog saveza.

„To je ogroman korak“, zaključuje Riker i nastavlja:

„Sjeverna Makedonija je sprovela velike reforme, postigla je dogovor sa svojim susjedima, što im je omogućilo napredak. Već smo vidjeli rezultate u Sjevernoj Makedoniji u smislu obnavljanja stabilnosti i bezbjednosti što je povećalo mogućnosti i interes stranih investitora. To je ono što je važno. Mi smo bili razočarani (odlukom Savjeta Evrope), državni sekretar Majk Pompeo je bio vrlo jasan oko toga da Savjet Evrope nije mogao da krene naprijed kako bi se otpočeli pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

Evropska perspektiva, ideja da građani ovih evropskih zemalja žele da uđu u Evropsku uniju, bila je ključni sastavni dio naše spoljne politike. Mi nismo članica EU, očigledno, ali podržavamo tu ideju kroz naše programe pomoći, naša diplomatija je takođe podržavala napor koji su ove zemlje uložile u sprovođenje reformi kako bi krenule naprijed, jer mi mislimo da je to u najboljem interesu za te zemlje, region i Evropu.

Razočaravajuće je vidjeti određene lidere sa stavovima o Zapadnom Balkanu, sličnim onima iz 19. veka. Nadamo se da je to samo privremena prepreka za koju će zemlje imati priliku na proljeće, kao što je rečeno, da donesu novu odluku koja će omogućiti otvaranje pristupnih pregovora. To je, naravno, samo početak jednog dugog procesa, čitav niz poglavlja kroz koja će te zemlje proći, baš kao što su prije njih kroz ta poglavlja prolazile nove zemlje članice, u primjeni neophodnih reformi kako bi ispunile kriterijume i zahtjeve za članstvo u EU.

Znam da Savjet nije tražio nove korake, već su samo odložili odluku i nadamo se da je to upravo samo odlaganje. U Sjevernoj Makedoniji su preduzeli veliki korak u tom smjeru, drago im je da je ostvaren napredak u procesu pristupanja NATO-u, mi ćemo to očigledno prepoznati kada se vođstvo sastane u decembru i nastavićemo da podržavamo napore i Sjeverne Makedonije i Albanije da nastave svoj put ka EU“.

Ipak nastaviti istim putem

RSE: Šta mislite, kakve bi negativne efekte odluka Brisela mogla imati na region, u smislu otvaranja vrata drugim državama?

Riker: Mislim da je važno da ovaj proces, koji EU i njene članice ohrabruju već decenijama ne bi trebalo odjednom da bude viđen kao nešto što je pod znakom pitanja. Riječ je o evropskim zemljama i SAD podržavaju ideju cjelovite Evrope u miru, slobodne i prosperitetne. To je dio naše spoljne politike još od Drugog svjetskog rata.

Slavimo 70. godišnjicu NATO-a, koji je jasno bio ključan akter u ostvarivanju stabilnosti, prvo u Zapadnoj Evropi u periodu Hladnog rata, a zatim kako se NATO adaptirao u periodu poslije Hladnog rata, primio je nove članice i one koji su težili članstvu u NATO-u, proširivao saradnju sa drugima u sklopu odbrambenog saveza.

To je bio važan faktor u postizanju nivoa bezbjednosti koji je dozvolio eru napretka širom Evrope. To je nešto čime se ponosimo, to je dobro za SAD, svakako je dobro za Evropljane i dok slavimo ove godišnjice i odajemo počast svemu što smo zajedno prošli, vjerujemo da treba da nastavimo istim putem.

Postoje oni koji se miješaju u države na Zapadnom Balkanu samo da bi izazvali nestabilnost, postoje i oni koji ne žele da vide stabilnost, jer to utiče na njihove negativnije interese, tako da – nastavićemo da podržavamo ljude na Zapadnom Balkanu na njihovom putu ka boljoj budućnosti.

Vjerujemo da Kosovo i Srbija žele dogovor

RSE: SAD pokazuje da povećava svoju ulogu i interesovanje za dijalog Kosova i Srbije. Koje nove dimenzije diplomate Metju Palmer i Ričard Grenel mogu dati ovom procesu?

Riker: Kao što znate, mi podržavamo dijalog Kosova i Srbije od samog početka. Podržavamo napore Evropske unije i pokušavamo da budemo partneri u tim naporima. Mislim da je državni sekretar SAD Majk Pompeo pokazao to unaprijedivši Metjua Palmera, jednog od mojih zamjenika u specijalnog predstavnika za Zapadni Balkan, i time direktno ukazao na fokus koji imamo u regionu. I predsjednik (SAD-a Donald) Trump podržao je to imenovanjem ambasadora SAD-a u Njemačkoj Ričarda Grenela u specijalnog predsjedničkog izaslanika za mirovne pregovore Srbije i Kosova kako bi dodao političku dimenziju koja ukazuje da mi vjerujemo da je ovo važan proces i da će SAD uraditi ono što može da pomogne taj proces.

RSE: Vi ste dugo bili uključeni u proces medijacije između Kosova i Srbije. Koliko su realne šanse da ove dvije države dođu do mirnog rješenja?

Riker: Mi vjerujemo da su šanse realne. Vjerujemo da postoji volja na obje strane, što je najvažnije, da postoji želja svih naroda u regionu da žive mirno i da nađu način da se idu naprijed i u pogledu potpunije integracije u evropske i transatlantske institucije (saveze), da nađu način da bolje osiguraju bezbjednost, stabilnost i prosperitet svim ljudima u regionu. Ja vjerujem da je to ono što lideri i Kosova i Srbije žele da se dogodi. To je pitanje nalaženja prave dinamike, mogućnosti da ide naprijed i to je ono što čini diplomatiju.

RSE: Više od godinu dana dosta se na Kosovu govori o ideji o razmjeni teritorije. Koliko je realistično očekivati da se Kosovo i Srbija dogovore oko novih granica?

Riker: Mislim da bi oni trebalo da razmotre šta mogu da urade da napreduju, prije nego da kreću sa unaprijed definisanim predstavama šta bi širi mirovni sporazum mogao biti, kako bi mogli da priznaju jedni druge, kako bi mogli da rade da nađu bolje šanse za svoje građane, to uključuje i ekonomske šanse koje bi došle nakon rješavanja spora, traženje načina da povećaju trgovinsku razmjenu i šanse i da privuku strane investicije u region i šire. To je ono što budućnost donosi za građane (regiona) i to je ono što SAD želi da podrži, što dvije države mogu da urade zajedno i da krenu napred bez preduslova.

Nismo fokusirani na promene granica

RSE: Da li SAD podržavaju ideju promjene granica?

Riker: SAD podržavaju da dvije zemlje rade zajedno kroz dijalog da nađu put napred iz ovog, što će ponuditi bolje mogućnosti ljudima u Srbiji, ljudima na Kosovu i celom regionu. Iskreno, to je dobro i za Evropu i to je dobro, po našem mišljenju, za širu transatlantsku porodicu naroda da mogu ići napred u stabilnoj, bezbjednijoj situaciji. I opet, riječ je o budućnosti svih ljudi u regionu i narednih generacija.

RSE: Da li ste zabrinuti zbog upozorenja da bi moguća promjena granice između Kosova i Srbije mogla imati domino efekat u regionu?

Riker: Opet, mislim da ste zaokupljeni idejom promene granice. To nije ono na šta smo fokusirani ovde. Fokusirani smo da dvije zemlje nađu put naprijed i unaprijed smišljene ideje kako bi moglo da se nađe rješenje, nije način da se to radi. Zaista mislim da je izgovor drugih da se ne napreduje kada se fokusiraju na stvari koje smišljaju unaprijed. Pregovori su pregovori i u dijalogu je riječ o tome. Sjesti i razgovarati o mogućnostima, stvaranju povjerenja između dvije zemlje. I zato smo ponudili naše diplomatske usluge, specijalnog predstavnika, specijalnog izaslanika predsjednika da se pomogne u premošćavanju i nadamo se saradnji s evropskim kolegama da pomjerimo napred cijeli proces i region za bolju budućnost svih koji tamo žive.

'Nudimo usluge i podršku'

RSE: Spekuliše se o nekoj vrsti mirovne konferencije za Kosovo i Srbiju koju bi organizovale SAD. Da li Vašington planira nešto tako?

Riker: Nisam upoznat sa specifičnim planovima. Opet, na dvjema stranama je da vide šta mogu da urade zajedno. Imali smo nedavno izbore na Kosovu, čekamo da se na kraju obrazuje vlada. To je očigledno važan korak u procesu. Proces dijaloga je bio veoma važan u prošlosti, pomogao je u rješavanju određenih pitanja i želimo da vidimo da se obje strane zajedno vrate za sto, da se vrate dijalogu.

RSE: Možemo li očekivati neki sastanak u Vašingtonu?

Riker: Nisam upoznat sa sastancima u Vašingtonu. Ono što dvije strane treba da urade jeste da odluče kako mogu ići napred i mi nudimo dobre usluge i podršku američke diplomatije, želimo da radimo s Evropskom unijom. I naravno da dvije strane napreduju u agendi koju su obje postavile kao prioritet.

Bez dogovora status quo

RSE: Djeluje hipotetički, ali ako dogovor bude blokiran, koje će biti posljedice nastavka statusa kvo u odnosima Kosova i Srbije?

Riker: Mislim, prije svega, kao što ste rekli, to je hipotetički. Zašto bismo trošili puno vremena pričajući o hipotetičkim stvarima. Ako nema dogovora, onda ostajete u statusu quo i ne idete naprijed, nastavljate da imate nestabilnost u

Reč je o tome da se nađe način da se ide napred
Filip Riker

regionu kojem je potrebno više stabilnosti, nastavljate da dopuštate da istorija predvodi budućnost, umesto da gledate u budućnost i pokušavate da uobličite novu istoriju regiona za koju mislimo da je veoma moguća. Mislim da je vrijeme da se ide dalje da se nađu načini da ljudi na Kosovu i u Srbiji, ljudi širom Zapadnog Balkana mogu imati više stabilnosti i time više mogućnosti za prosperitet. Da biste to uradili, morate imati bezbjednost. Važno je da ljudi u regionu shvate da je potrebno da žive zajedno. Geografija je realnost, susjedi su susjedi i to se neće promijeniti. Riječ je o tome da se nađe način da se ide naprijed i iskoristi ono što je ponuđeno u smislu međunarodne podrške da se nađe rješenje i napredak u ovom dugotrajnom sporu.

Zaboravlja se koliko je rat u BiH bio užasan

RSE: Pređimo na drugo pitanje, na Bosnu i Hercegovinu. Ova zemlja je potrošila godinu dana bez vlade. Kako Bosna može postati funkcionalna država?

Riker: Mislim da je važno da ljude u Bosni i Hercegovini slušaju njihovi lideri. Oni su izabrani da vladaju, da donesu funkcionalnost Bosni i Hercegovini. Znate, prošlo je skoro 25 godina od Dejtonskog sporazuma koji je donio mir u apsolutno strašnoj situaciji. Mislim da ljudi zaboravljaju koliko je rat u Bosni bio užasan. Tamo, zaista u srcu Evrope, imali ste užasan rat, imali ste toliko mnogo mrtvih, toliko mnogo zvjerstava, masovni egzodus i migracije. Našli smo put do mira preko dejtonskog procesa i sada 25 godina kasnije zaista je vrijeme da se ide napred i napravi funkcionalnija država. To je obaveza lidera u Bosni i Hercegovini, svih njih. Svakako je to ono što SAD podržavaju i želimo da radimo s našim evropskim partnerima u promovisanju te ideje.

RSE: Upravo ste spomenuli Dejtonski sporazum i, kao što ste rekli, to je bio veliki američki doprinos miru. Kako komentarišete pozive da se promijeni?

Riker: Dejtonski sporazum je sproveden kako bi donio mir, da se okonča taj užasan rat. On nikada nije bio zamišljen kao trajno rješenje. Ono što nam je potrebno jeste volja svih strana u Bosni i Hercegovini da se razmotri šta se može uraditi ne samo da zemlja bude funkcionalnija, već da ponudi više stabilnosti, više bezbjednosti, više prosperiteta. To je opet nešto što ljudi žele i mislimo da je napredovanje u reformama koje podstiče međunarodna zajednica, da se iskoriste dobra volja i podrška koje Bosna i Hercegovina ima od toliko mnogo prijatelja i partnera, odbacujući maligne uticaje koji bi voljeli da vide poremećaje u regionu. To je važan korak. I na to je fokusirana naša diplomatija.

Ruski uticaj zabrinjava

RSE: Gospodin Palmer je prošle nedjelje izjavio da bi izostanak odluke za Sjevernu Makedoniju i Albaniju mogao otvoriti vrata Rusiji. Da li ste zabrinuti?

Riker: Mislim da je upravo to razlog za zabrinutost. Vidjeli smo maligni uticaj i ranije u smislu kako je to uticalo na stvari u regionu. Znate kako, ove države su se jasno izjasnile da je pravac u kome žele da idu Zapad. Oni su dio Evrope i žele da budu dio institucija i organizacija koje čine Evropu i koje će im omogućiti veći napredak i veću koheziju. Ostvarili su veliki napredak u prevazilaženju razlika sa svojim susjedima. To je prvi korak u sprovođenju neophodnih reformi kako bi se pripremili za otvaranje pristupnih pregovora, za šta će svakako trebati vremena, kako se na kom poglavlju bude radilo. Ali, to je pozitivan proces i verujemo da zaslužuju pozitivan odgovor nakon što su učinili sve ono što se od njih tražilo u ispunjavanju kriterijuma neophodnih kako bi nastavili dalje.

RSE: Po vašem mišljenju, gdje je ruski uticaj najveći u regionu?

Riker: To je stvar toga kako drugi ljudi žele da gledaju na to. Rusija je država koja ima odnose u regionu, i mi to priznajemo. Naravno, i mi želimo da imamo bolje odnose sa Rusijom. Bio sam u Moskvi i probao da razgovaram sa kolegama tamo o načinima na koje možemo graditi naš odnos. Dosta je prepreka na tom putu, jedna od najočiglednijih prepreka, najšire gledano, jeste ruski maligni uticaj u Ukrajini, gde je Rusija izvršila invaziju na zemlju, okupirala je i nastavila sa žestokim ratom u istočnom dijelu Ukrajine. Poginulo je na hiljade ljudi, Rusija je u sklopu Minskog procesa preuzela svoje obaveze.

Ono što mi želimo da vidimo je da Rusija nađe način kako bi krenula dalje i ispunila te obaveze. Cijenu za postupke svoje Vlade plaćaju Rusi, ali svakako je Ukrajina ta vrsta malignog uticaja koji ne želimo da vidimo u drugim dijelovima Evrope, a svakako ne na Zapadnom Balkanu.

Jeftin novac i posebni kineski zahtjevi

RSE: Šta je sa kineskim uticajem na Balkanu?

Riker: Kina je takođe izazov, strateški konkurent koji dolazi u zemlje nudeći često jeftin novac, zajmove, a onda dolazi sa posebnim zahtjevima. Mi svim svojim prijateljima i partnerima kažemo da moraju biti oprezni sa tim gde ih to dovodi kada govorimo o tehnologiji, infrastrukturi, pitanju 5G tehnologije, kakvu budućnost žele da imaju kada govorimo o infrastrukturi njihove moderne tehnologije, mogućnosti da države prikupljaju podatke, šta to znači za budućnost.

Mi dijelimo sa prijateljima i partnerima zabrinutost koju smo imali u našoj zemlji i sugerisali da je važno da se o tome razmišlja vrlo pažljivo kako se ide naprijed. To je zato što mi vidimo da zemlje Zapadnog Balkana žele da budu dio Zapada, dio Evrope i da su preduzele korake da u periodu od mnogo godina, dekada zapravo, da se više integrišu, približe evropskim partnerima. Mi to želimo da podržimo.

RSE: Gospodine Riker, osim Balkana, koliko ste zabrinuti oko okolnosti pod kojima je ambasadorka [Ukrajine Mari] Jovanovič smijenjena?

Riker: To je nešto što se rješava u našoj zemlji. Mi imamo novog otpravnika poslova u ambasadi u Kijevu od kada je ambasadorka Jovanovič završila mandat. Ona je i dalje u našem Ministarstvu spoljnih poslova i aktivna diplomatkinja u službi. Mislim da bi to trebalo da bude jasnije. To je nešto o čemu je bilo diskutovano očigledno u Vašingtonu ovog puta. Mi ćemo nastaviti da se fokusiramo na našu politiku u Ukrajini i važnost našeg angažovanja tamo. Vidim da je generalni sekretar NATO-a danas u poseti Ukrajini, da je govorio pred ukrajinskim parlamentom. To je važno za ljude u Ukrajini koji su odabrali pravac u kom žele da idu. Mi stojimo uz Ukrajinu i podržavamo njen suverenitet i nezavisnost i pozivamo na povlačenje ruskih trupa koje su okupirale velike dijelove te zemlje i nastavljaju da potpiruju žestoki rat tamo.

See all News Updates of the Day

Holmes: Trumpa nije zanimala Ukrajina, samo "velike stvari" poput istrage o Bidenima

Fiona Hill i David Holmes polažu zakletvu u Kongresu

U Predstavničkom domu Kongresa se nastavljena su svjedočenja u istrazi o opozivu predsjednika Donalda Trumpa. Svoje iskaze su dali Fiona Hill, Trumpova bivša savjetnica za Rusiju i David Holmes, službenik State Departmenta koji je zaposlen u ambasadi u Kijevu.

Politički savjetnik u ambasadi SAD u Ukrajini David Holmes pričao je o svojim kontaktima sa zvaničnicima i čuvenom telefonskom razgovoru ambasdora Gordona Sondlanda i predsjednika Donalda Trumpa nakon kojeg je Sondland rekao da "Trumpa ne zanima Ukrajina, samo velike stvari poput istrage o Bidenima".

Holmes je ispričao da se situacija u Ukrajini "drastično promijenila" u martu 2019. kada je počela negativna kampanja protiv ambasadorice Mari Jovanovič.

"Svi spoljnopolitički ciljevi su bili u sjenci političke agende Rudyja Giulianija i ljudi koji su na direktnoj vezi sa Bijelom kućom".

Dipomata je govorio o tome koliko je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom značajan sastanak sa Donaldom Trumpom u Bijeloj kući kako bi "ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu pokazao da ima podršku SAD".

Ali, Holmes kaže da reforme koje Ukrajina sprovodi nisu bile dovoljne da se taj sastanak ugovori i da je "postalo jasno da će morati da rade sa "trojicom prijatelja" (ambasadorom Gordonom Sondlandom, izaslanikom za Ukrajinu Kurtom Volkerom i sekretarom za energetiku Rickom Perryjem) kako bi se ta posjeta organizovala.

Holmes je rekao da mu je otpravnik poslova u ambasadi u Kijevu Bill Taylor rekao da je "istraga o Bidenima preduslov za posjetu Zelenskog Bijeloj kući."

"Trumpa nije briga za Ukrajinu, samo za Bidenove"

Holmes je prepričao telefonski razgovor između ambasadora Gordona Sondlanda i predsjednika Donalda Trumpa koji se desio 26. jula, dan pošto je američki predsjednik razgovarao sa ukrajinskim kolegom.

"Sjedili smo u restoranu nas dvojica i dva stafera. Tokom ručka, Sondland je pozvao Trumpa mobilnim telefonom. Iako nije bio na spikerfonu, mogao sam da čujem glas predsjednika koji je govorio glasno.

Sondland je rekao Trumpu (vulgarnim riječima, prim.nov) da "ga Zelenski voli". Onda je Trump pitao da li će Zelenski sprovesti istragu, na šta je Sonland rekao da će Zelenski uraditi šta god treba".

Onda se razgovor nastavio o američkom reperu ASAP Rockyju koji je bio u zatvoru u Švedskoj....Poslije razgovora sam pitao Sondlanda (vulgarnim riječima, prim.nov) da li je Trumpa briga za Ukrajinu, na šta je Sondland odgovorio da Trumpa zanimaju samo 'velike stvari' poput istrage o Bidenima koju Giuliani pokušava da progura", svjedočio je Holmes.

Ovdje možete pratiti javno svjedočenje uživo:

Predsjedavajući Odbora za obavještajna pitanja Adam Schiff rekao je da će Predstavnički dom, nakon ovih svjedočenja, odlučiti o daljim koracima.

"Ako je predsjednik kršio zakon, ako je obustavio isplatu vojne pomoći zarad političke koristi, mi ćemo odlučiti da li su takvi akti u skladu sa funkcijom predsjednika".

Republikanac Devin Nunes rekao je su "demokrate uhvaćene u laži - od prevare o Rusiji do lažne priče o Ukrajini" i da se nada da će "prestati sa teorijama zavjere".

Fiona Hill je već svjedočila iza zatvorenih vrata da se snažno protivila smjeni bivše američke ambasadorice u Ukrajini Mari Jovanovič, a da joj je bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton dao instrukcije da pravnicima u Bijeloj kući prenese zabrinutost u vezi sa naporima da se izvrši pritisak na Ukrajinu.​

Do jula, kada je napustila položaj u bijeloj kući, Hill je bila direktorica za evropska i ruska pitanja u Trumpovom Savjetu za nacionalnu bezbjednost, tako da je imala saznanja o tome kako se iza scene kreira američka spoljna politika.

David Holmes, zvaničnik američke ambasade u Kijevu, takođe je svjedočio iza zatvorenih vrata i rekao da je čuo dijelove razgovora predsjednika SAD-a Trumpa i američkog ambasadora pri Evropskoj uniji Gordona Sondlanda u kom se, kako navodi Holmes, Trump interesovao za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

SAD negiraju da planiraju povlačenje dijela trupa iz Južne Koreje

Sekretar odbrane SAD Mark Esper, lijevo, rukuje se sa južnokorejskim ministrom odbrane Jeongom Kyeongom-doom pred fotoreporterioma u Ministarstvu odbrane Južne Koreje u Seulu, 15. novembra 2019.

Pentagon je u četvrtak demantovao vesti koje su objavljne u Južnoj Koreji, prema kojima Sjedinjene Države razmatraju značajno smanjenje broja svojih trupa u Južnoj Koreji, ukoliko Seul ne bude više učestvovao u plaćanju troškova njihovog raspoređivanja.

"Apsolutno nema istine u izveštajima Čosun Ilboa da Sekretarijat odbrane SAD trenutno razmatra povlačenje bilo kojih trupa sa Korejskog poluostrva", rekao je portparol Pentagona Jonathan Hoffman​, nadovezujući se na državng sekretara Marka Espera, koji je nešto ranije u četvrtak izjavio da ne zna za takve planove.

"Sekretar Esper bio je u Južnoj Koreji tokom protekle nedjelje gdje je više puta ponovio našu čvrstu predanost (Južnoj Koreji) i njenom narodu. Priče u novinama poput ove opasno su i neodgovorno plasiranje jednog anonimnog izvora. Zahtijevamo da Chosun Ilbo odmah povuče svoju priču".

U članku, Chosun Ilbo citirao je diplomatski izvor koji tvrdi da se SAD pripremaju da povuku jednu brigadu.

Tipična brigada američke vojske broji između 3.000 i 4.000 vojnika. Trenutno je u Južnoj Koreji stacionirano oko 28.500 američkih vojnika, koji tehnički ostaju u ratnom stanju sa susjedom naoružanim nuklearnim oružjem, Sjevernom Korejom, nakon konflikta 1950-1953.

Sekretar odbrane SAD Mark Esper rekao je da ne zna ni o kakvim planovima za povlačenje 4.000 vojnika iz Južne Koreje, ukoliko propadnu razgovori o dijeljenju troškova.

"Ne prijetimo saveznicima po tom pitanju. To su pregovori", rekao je on novinarima tokom puta u Vijetnam.

Južnokorejsko ministarstvo odbrane saopštilo je da ono što je u izvještaju Chosuna "nije zvanično stajalište vlade SAD".

Po američkom zakonu, vojno prisustvo u Južnoj Koreji ne smije da padne ispod 22.000, sve dok sekretar odbrane ne opravda dalje smanjenje pred Kongresom.

Izvještaj AP-a korišten je u ovom tekstu.

Završeni protesti pred Vladom FBiH. Građanima rečeno da je premijer Novalić na sastanku u SDA

Protesti pred zgradom Vlade FBiH u Sarajevu zbog stanja u Pazariću, 21. novembar 2019.

Epilog protesta pred Vladom FBiH završen je predajom zahtjeva i bez sastanka. Građanima je rečeno da premijer Fadil Novalić nije u Vladi već na sastanku u SDA i da ih ne može primiti.

Više stotina građana protestovalo je pred Vladom FBiH u Sarajevu. Povod su objavljene potresne fotografije štićenika u Zavodu u Pazariću na kojima su se vidjela djeca zavezana za krevete i radijatore.

Nekoliko građana, predstavnika okupljenjih, ušlo je u Vladu. I novinari traže ulazak, ali im se to onemogućava.

“Predali smo zahtjeve na protokol, čekamo sada premijera da razmotri zahtjeve i da nam se obrati”, kazao je jedan od predstavnika građana.

„Niko nas nije primio”
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:54 0:00

Kako su izjavili nakon izlaska iz zgrade Vlade FBiH, rečeno im je da je premijer Vlade FBiH na sastanku u SDA i da ih ne može primiti.

Građani su ponovo pozvali na proteste sutra, na istom mjestu, u 12 sati.

Protesti pred Vladom BiH zbog stanja u Zavodu u Pazariću, 21. novembar 2019.
Protesti pred Vladom BiH zbog stanja u Zavodu u Pazariću, 21. novembar 2019.

Građani su danas izričiti u svojim zahtjevima. Traže smjenu Nadzornog i Upravnog odbora Zavoda Pazarić, formiranje komisije zdravstvenih radnika koji će se boriti za prava djece i vršiti analizu, vršiti 24-satni nadzor u Zavodu Pazarić do trenutka podizanja krivične prijave protiv osoba za koje se ustanovi da su radili na štetu djece.

Također traže da se izvrši izrada plana rada Zavoda i implementiraju savremene metode koje će pomoći radu Zavoda, fizičku zaštitu zaposlenika ili zaposlenice koji je ustupio snimke iz Zavoda.

Zahtijeva se izmjena Pravilnika rada o sistematizaciji zavoda, izmjena Zakona o obrazovanju u cilju obezbjeđenja prava djece s poteškoćama u razvoju, uključivanje svih udruženja roditelja u BiH, Vijeća roditelja i sličnih organizacija.

Građani također traže obraćanje premijera FBiH Fadila Novalića kao i momentalni sastanak predstavnika građana i premijera.

Građani pozivaju funkcionere Vlade FBiH da izađu vani
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:53 0:00

Više stotina građana sada se nalazi na protestima, a i dalje pristižu. Građani prozivaju političare i vlast i traže njihovu smjenu zbog situacije iz Zavoda Pazarić koja je objavljena, a tiče se nehumanog odnosa prema štićenicima.

„Da što više njima ostane”
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:58 0:00

“Hoćemo i tražimo ostavke nadležnih. Naša djeca nisu socijalni slučajevi. Šta će biti s njima kada nas ne bude, da li će morati ići u Pazarić?”, pitaju se građani.

„Našu djecu više niko neće vezivati”
please wait

No media source currently available

0:00 0:00:34 0:00

Današnji protesti nastavak su jučerašnjih protesta pred Parlamentom FBiH koji su se dalje nastavili po gradu.

Jučeračnji dan

“Šta da su Vaša djeca u pitanju”, “Ko će vas svezati?”, “Ne damo našu djecu”, Narode, zar ćete i ovo prešutjeti-zašto niste na ulicama”, transparenti su koje su građani jučer nosili na protestima pred zgradom Federalnog parlamenta, a potom su prošetali i do Vijećnice gdje su zviždicima pozvali i ostale da im se pridruže. Također su tražili hitnu smjenu članova Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda u Pazariću.

Uznemirujuće fotografije i snimke s javnosti je podijelila zastupnica u Parlamentu FBiH Sabina Ćudić koja je tražila da se na dnevnom redu sjednice Federalnog parlamenta nađu i informacije o stanju u Pazariću, ali je ta njena inicijativa većinom glasova odbijena. Tražiča je također i da zlostavljanje djece, kako je navela, moderno ropstvo, prestane odmah, bez odgađanja.

Klubovi zastupnika Naše stranke, SDP-a, PDA i Naroda i pravde su glasali za ovu tačku dnevnog reda. Dio zastupnika Klubova HDZ-a, SDA i DF-a su bili protiv prijedloga, a dio je bio suzdržan. SBB također.

Potresni snimci odnosa prema štićenicima i protesti u Sarajevu
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Građani su nezadovoljni i ovim potezom odlučili ponovo izaći na proteste, a jučer su poručili kako su “svi djeca iz Zavoda Pazarić”.

“Za razliku od djece iz Zavoda Pazarić mi imamo mogućnost ustati i promijeniti stvari, ali ne radimo to. Ta sila koja se sprovodi nad tom djecom koja bi trebala biti pod zaštitom, sprovodi se također i na nama samo kroz drugačije načine i mehanizme. Stanje se mora riješiti odmah, ne za sedam dana. Grozno je da se ovako iživljavaju nad ljudskim bićima, posebno djecom”, poručili su građani.

Traže odgovornost i da se utvrdi kada su snimci nastali, dok s druge strane direktor Zavoda Pazarić Redžep Salić tvrdi da su snimci nastali prije njegovog dolaska na tu poziciju. O cijelom slučaju obaviješteno je i Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.

Prema posljednjim informacijama, predstavnici parlamentarnih stranaka sinoć su nakon završetka osme redovne sjednice dogovorili da će 4. decembra biti održana tematska sjednica Predstavničkog doma Federalnog parlamenta o stanju u Zavodu Pazarić i u drugim ustanovama sličnog tipa.

Predstavnički dom je zadužio radno tijelo da u roku od sedam dana provjeri sve navode o stanju u Zavodu za mentalno zbrinjavanje invalidne djece Pazarić, kao i da prikupi nalaze svih inspekcija koje su do sada odlazile u Zavod.

Također, Vlada Kantona Sarajevo je tražila hitno postupanje Tužilaštva KS-a, pod čijim nadzorom se, kako su naveli, poduzimaju neophodne radnje radi rasvjetljavanja ovog događaja, a premijer FBiH Fadil Novalić tražio je od glavne tužiteljie Kantonalnog tužilaštva Sarajevo Sabine Sarajlije da hitno postupi u skladu s nadležnostima, te da Tužilaštvo ispita činjenice koje se odnose na sveukupna dešavanja u Zavodu Pazarić.

Penzije na ‘tankom ledu’ – Vlada RS stimuliše budžetske korisnike na dodatnu štednju

Bosnia and Herzegovina -- Government of Republic of Srpska (RS) in Banja Luka (Banjaluka), October 25, 2017.

Penzijski sistem u Republici Srpskoj decenijama je na ‘tankom ledu’. Ekonomisti godinama upozoravaju da bez povećanja prosječne plate, novih investicija u privredi i borbe protiv rada na crno najstarija kategorija stanovništva teško može očekivati neko bolje vrijeme. Ovakve procjene značajno utiču i na odluku mladih ljudi da posao potraže u zemljama Zapadne Evrope.

Oni koji odluče da ostanu u RS, moraće da razmisle o dodatnoj štednji kako bi sebi u budućnosti obezbijedili pristojne prihode. Jedna od tih opcija odskora je i Evropski dobrovoljni penzijski fond (EPF) - prvi model trećeg stuba dobrovoljnog dopunskog penzijskog osiguranja u BiH, koji su osnovali Evropska banka za obnovu i razvoj, Skupna pokojninske družbe iz Slovenije, ENEF - Fond za razvoj preduzeća i Penzijski rezervni fond RS.

EPF je dobio ‘vjetar u leđa’ od Vlade RS, Saveza sindikata i poslodavaca, a od 1. januara 2020. godine svi radnici koji primaju platu iz budžeta RS imaju mogućnost da dobrovoljno štede, tako što će im Vlada RS dodatno uplatiti 20 KM mjesečno. Ova informacija do budžetskih korisnika stigla je preko noći. U veoma kratkom roku morali su da se odluče za dobrovoljni model štednje za koji prvi put čuju. Pitaju se i kako je moguće da im Vlada RS odjednom poklanja novac, a godina nema novca za povećanje plata, ali i kako će se doplata za dobrovoljnu štednju iz bruto plate odraziti na ionako malu obaveznu penziju. Stručnjaci ističu da je najveći problem nepovjerenje građana u nadležne institucije ističući da je u konkretnom slučaju sporno što Vlada RS budžetskim novcem ne stimuliše dodatnu štednju svih poreskih obveznika.

Kako funkcioniše Evropski dobrovoljni penzijski fond?

Osnivači EPF-a tvrde da će ovaj model štednje donijeti niz pozitivnih efekata, jer će zaposlenima omogućiti dodatne prihode za sigurniju starost, preduzećima jeftin sistem stimulacije radne snage, a državi smanjenje pritiska na budžet za isplatu penzija i kapital za ulaganje. Dobrovoljni sistem fukcioniše tako što će poslodavci koji na račun svojih radnika uplate 1.200 maraka godišnje, odnosno 100 maraka mjesečno, biti oslobođeni poreza i doprinosa na taj iznos.

Iz EPF-a ističu da je Vlada RS donijela ovakvu odluku kao odgovoran poslodavac, te da ne postoji nikakvo ograničenje ili zabrana da i ostali poslodavci formiraju planove na nivou svojih privrednih ili drugih društava, kao što i svaki punoljetni građanin mlađi od 70 godina može da štedi u EPF-u putem individualnog ugovora o članstvu.

“Penzijski plan Vlade ne dira stečena prava i ne smanjuje platu zaposlenima u javnoj upravi. Ovaj potez treba da motiviše sve zaposlene, a ne samo one koji primaju platu iz budžeta, da izdvajaju u štednju za penziju”, kaže za Glas Amerike Miloš Grujić, direktor Društva zа uprаvljаnje Penzijskim rezervnim fondom RS i član Upravnog odbora EPF-a.

On ističe da ovakvi planovi nisu nikakva novost u razvijenim zemljama i da je normalno da poslodavac jedan dio novca uplaćuje i u drugi i u treći stub penzijskog sistema, te da penzijski plan za sve zaposlene kojima se plata isplaćuje iz budžeta predstavlja iskorak u smislu razvoja i promovisanja dobrovoljnog penzijskog sistema.

“Poslodavcima je to zakonski najjeftinije zbog poreskih olakšica, a radnik može, uz to, dodavati i dio svoje bruto plate. Benefit je što je i dobrovoljno, nema obaveze redovnih uplata, niti ima ikakvih penala po tom osnovu. Najveći rizik je ne štedjeti, jer nam svi pokazatelji ukazuju na činjenicu da će se naša penzija kretati u visini trećine sadašnje plate”, objašnjava Gordana Drobnjak, izvršna direktorica Društva za upravljanje EPF-om.

Prema njenim riječima, u privatnim preduzećima već postoji interes i formirani planovi, a zakonski osnov za odluku Vlade RS nalazi u Zakonu o dobrovoljnim penzijskim fondovima i penzijskim planovima i on vrijedi, bez izuzetka, i za sve ostale poslodavce.

Budžetski korisnici skeptični

Iako ne gube ništa, jer imaju sigurnih 20KM koje će Vlada RS uplaćivati na njihove račune, mnogi budžetski korisnici kategorično su odbili da pristupe EPF-u. Prosvjetni radnici među prvima su reagovali, jer im je, kako kažu, bez ikakve najave iz Ministarstva prosvjete i kulture RS samo stigla odluka sa naznakom ‘hitno’.

“Odbila sam da potpišem zbog nedovoljne informisanosti i žurbe prilikom izjašnjavanja o tome da li želimo taj 'poklon' Vlade. Malo ko je uopšte čuo da postoji taj fond prije nego smo trebali da se izjasnimo pristajemo li da nam Vlada uplati 20 KM za neku dodatnu penziju. Uz potvrdan odgovor, trebao je i potpis kojim dajemo saglasnost da taj neki fond smije raspolagati našim ličnim podacima. I sve to u roku od danas do sutra”, kaže Milanka S. nastavnica u jednoj banjalučkoj osnovnoj školi.

Ona tvrdi da je tek kasnije iz medija saznala da su iz Ministarstva prosvjete i kulture i Generalnog sekretarijata Vlade RS pogriješili kada su stavili pomenutu oznaku ‘hitno’, ali joj takav rad ovako važnih institucija budi još veće nepovjerenje. Kako kaže, smeta joj i navodna dobrovoljnost koja se, kao i veliki broj drugih stvari tumači ‘na naš način’, jer taj ‘poklon’ Vlade RS može da se čuva samo u tom Fondu i dobra volja Vlade RS ne vrijedi ako biste željeli da štedite na nekom drugom mjestu. Pita se i zašto joj neko daje nešto što nije tražila.

„Poznato je da prosvjetni radnici godinama očekuju izjednačavanje platnih koeficijenata koji bi doveli do povećanja plate, ali to se ne dešava, jer valjda nema sredstava. Kako sada odjednom ima za neki Fond o kojem se tako malo zna. Krajnje je nejasno kako će se ovo izdvajanje odraziti na postojeći Fond PIO koji je odavno u veoma teškom stanju“, objašnjava ova nastavnica.

Naši sagovornici iz EPF-a, međutim, ne kriju da će dodatne uplate radnika zanemarivo uticati na iznos obavezne penzije.

„Iznos koji uplaćuje poslodavac ni na koji način ne utiče na redovnu, obaveznu, državnu penziju. Iznos koji bi dobrovoljno uplaćivao radnik (dio bruto plate), zavisno od visine pojedinačnih uplata i perioda uplata, sigurno bi zanemarivo uticao na iznos penzije“, objašnjava Gordana Drobnjak, ističući da su skeptičnost i nepovjerenje sasvim razumljivi.

“U pitanju je nešto novo i netestirano na našem prostoru. Motivacija može da bude u želji da budemo odgovorni prema sebi, da obezbijedimo dodatna sredstva za vrijeme kada nam najviše budu trebala. Sa stanovišta države, jedan od ciljeva je ulaganje u one koji se odluče za ovaj vid štednje i dugoročna relaksacija i smanjenje pritiska na Fond PIO”, ističe Gordana Drobnjak.

Novac se, prema njenim riječima, investira u najsigurnije dostupne finansijske instrumente, najviše u državne obveznice i depozite.

„Mogućnost gubitka, odnosno rizik EPF-a je rizik Republike Srpske. Po našim procjenama, on je prihvatljiv i nizak“, objašnjava Drobnjakova.

Rizik uvijek postoji

Ekonomista Damir Miljević za Glas Amerike objašnjava da su dobrovoljni penzijski fondovi jedan od uobičajenih instrumenata za ulaganje raspoloživih novčanih sredstava građana kojim oni sebi obezbjeđuju dodatni prihod tj. dodatnu penziju kada završe radni vijek.

“Ukoliko je fond uspješan ulagač će kada ode u penziju iz ovog fonda dobijati mjesečnu sumu novca koja bi, u realnim kategorijama, trebala biti veća od iznosa koji je mjesečno uplaćivao u fond. Ukoliko oni koji upravljaju fondom ne budu uspješni u ulaganju sredstava, bilo da ulažu u pogrešne instrumente ili da preuzimaju preveliki rizik, može se desiti da uloženi novac ostvari manji prinos nego da ste ga dali na običnu štednju u banci, a u pojedinim ekstremnim slučajevima čak i da ostanete bez uloženih sredstava”, ističe Miljević.

On smatra da je u konkretnom slučaju sporna odluka Vlade RS koja upravlja novcem građana tj. poreskih obveznika i dužna je da taj novac, koji nije njihov nego naš tj. javni, troši na transparentan i nediskriminirajući način.

„Odlučivši da našim novcem finansijski stimuliše samo budžetske korisnike Vlada RS diskriminira pravo svih drugih građana da i oni dobiju navedenu stimulaciju ukoliko ulažu u dobrovoljni penzijski fond. Po mom mišljenju Vlada RS ovom odlukom krši Ustav, jer diskriminira radnike po osnovu toga gdje su zaposleni. Ispravno je bilo da se sa po 20 KM iz budžeta stimulisao svako ko je uložio u dobrovoljni penzijski fond ili niko“, smatra Miljević, ističući da je veliki problem što građani generalno nemaju povjerenja u sistem, pa ni u investicione fondove.

„Samim tim što je fond dobrovoljni svako ima pravo da odbije da mu pristupi i da sam procijeni da li je to u njegovom interesu ili nije. Sve ono što se zadnjih dvadesetak godina ovdje dešavalo kada je u pitanju novac građana uložen u banke i privatizacione investicione fondove daje za pravo svakome ko nema povjerenje u institucije da izrazi svoju sumnju i u ovom slučaju“, kaže Miljević.

Za sada će procjenu da li na ovakav način dodatno da štede donositi poslodavci i građani u Republici Srpskoj, mada, prema riječima naših sagovornika iz EPF-a, postoje indicije da će i poslodavcima u FBiH biti uvedene poreske olakšice za ovaj vid uplata, te da će i oni biti motivisani da štede za svoje radnike na sličan način.

Rođen u godini Dejtona, i danas čeka funkcionalnu BiH

Nermin Mameledžija iz Travnika je bio tek dva mjeseca star kada je dogovoren Dejtonski sporazum. Danas student šeste godine stomatologije, Nermin ne poznaje drugi sistem van onog Dejtonskog zbog čije komplikovane strukture je srednju školu pohađao u takozvanoj "dvije škole pod jednim krovom". Njegovo iskustvo je da Dejtonski mirovni sporazum, odnosno struktura koju je on napravio opterećuje mlade ljude te da oni nemaju priliku da se iskažu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG