Izdvojeno
Federacija BiH nabavlja rusku Sputnik V vakcinu

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine jednog od dva entiteta u BiH, na sjednici u četvrtak 11. marta donijela je odluku o nabavci 350.000 hiljada ruskih vakcina Sputnik V protiv COVID-a 19, saopštio je premijer Fadil Novalić.
U ime Federacije BiH pregovore o nabavci vakcina vodio je ‘ad-hoc’ tim kojeg imenovala Vlada. Za nabavku vakcina su odabrane dvije kompanije 'MGM' iz Kaknja i Krajinagroup iz Banja Luke.
„Radna grupa je uradila svoj posao, zaprimila je ponude sedam kompanije od kojih je u uži izbor ušlo četiri, a izabrane su dvije. Kriteriji su bili po brzini isporuke i cijeni. Zanimljivo da su ponude svih kompanija imale isti cijenu oko 17 eura. Išli smo na sigurno. Za obje kompanije riječ je o vakcinama Sputnik V,“ kazao je Novalić.
Obzirom da je u ovu svrhu iz budžeta planirano 12 miliona konvertibilnih maraka (oko šest miliona eura), a cijena po dozi vakacine je oko 17 eura, ove će kompanije za potrebe Federacije BiH nabaviti „ne više od 350.000 vakcina“, izjavio je Novalić, iako je prethodnom odlukom Vlade u planu bila nabavka 400.000 vakcina.
Novalić je dodao da je za potpisivanje ugovora sa odabranim kompanijama zadužen Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH.
„U ovom poslu nema sigurnosti, ali smo u ugovoru naveli da plaćamo onog momenta kada Agencija za lijekove registrira taj lijek. Kao Vlada smo rekli da prvi kontigent ne smije biti manji od 100.00 vakcina”, rekao je Novalić.
Dodao je da nije važno o kojoj se vakcini radi.
„Bitno je koja dođe prva. Vidite ni da istočni ni zapadni svijet više ne kalkulira. S ovom dozom možemo vakacinisati 75.000 ljudi. Nadamo se i da će proraditi COVAX sistem,” kazao je Novalić.
U protekla 24 sata u BiH zabilježena su najmanje 1.338 slučaja zaraze korona virusom, a od posljedica infekcije je preminulo 28 osoba.
BiH i dalje čeka na prve isporuke vakcina koje su ugovorene u septembru 2020. godine sa COVAX mehanizmom u okviru Globalne alijanse za vakcine (GAVI), prema kojem u BiH treba stići 153.600 doza vakcine AstraZeneca i 23.000 doza cjepiva Pfizer-BioNtech. U tu svrhu su bosanskohercegovački entiteti, Federacija BiH i Republika Srpska, izdvojili skoro 13 miliona dolara.
Za sada, jedine vakcine koje su stigle u Federaciju BiH, jesu deset hiljada doza AstraZeneca vakcine koje je 2. februara donirala Srbija.
Istovremeno u drugi BiH entitet, Republiku Srpsku, 8. marta stigao je novi kontingent od 20 hiljada ruskih vakcina Sputnik V.
Vlasti Republike Srpske naručili su ukupno 100.000 doza ove vakcine.
Medicinski časopis The Lancet objavio je 2. februara 2021., da ruska vakcina Sputnik V protiv korona virusa pruža oko 92 posto zaštite protiv COVID-19.
Rusija je još u avgustu 2020. objavila da je državno zdravstveno regulatorno tijelo odobrilo vakcinu. Taj potez nije naišao na odobravanje izvan Rusije jer u tom periodu nisu bile završene ključne faze istraživanja.
Treća faza istraživanja počela je tek u septembru prošle godine, a Rusija je početkom decembra prošle godine počela sa vakcinacijom svog stanovništva.
Iako nije odobrena u Evopskoj uniji, Mađarska kao i Slovačka odobrile su upotrebu Sputnika V.
Početkom marta Evropska agencija za lijekove potvrdila je da razmatra odobravanje ruske vakcine, a prema navodima iz saopštenja koje je izdala ova institucija, podnosilac zahtjeva za ovu vakcinu je kompanija R-Pharm iz Nemačke.
See all News Updates of the Day
Trump ugostio indijskog lidera. Dogovorena trgovina u sektorima energije, odbrane

Predsjednik Donald Trump ugostio je indijskog lidera u četvrtak u Bijeloj kući, gdje su dvojica lidera potpisala niz energetskih i odbrambenih ugovora, uključujući put za Indiju da dobije željeni stealth lovac F-35.
Sve je to bilo zasjenjeno Trumpovom odlukom, istog dana, da preispita recipročne carine svih američkih trgovinskih partnera.
Trump je najavio sporazume o energetici, svemiru i odbrani – uključujući, prije svega, mogući ulazak Indije u program stealth borbenih aviona F-35, koji je trenutno ograničen na elitnu grupu bliskih saveznika.
"Sporazum između SAD-a i Indije za 21. vijek je istorijska inicijativa koja će produbiti svaki aspekt našeg partnerstva i našeg prijateljstva", rekao je Trump, stojeći pored premijera Narendre Modija nakon cijelih popodnevnih sastanaka u Bijeloj kući. "Počevši od ove godine, povećat ćemo vojnu prodaju Indiji za mnogo milijardi dolara. Također utiremo put na kraju da Indiji obezbijedimo F-35 stealth lovce."
Modi se našalio da ga je Trump inspirisao da iskuje novi slogan baziran na Trumpovom čuvenom "Učinite Ameriku ponovo velikom" - "Učinite Indiju ponovo velikom". Naglasio je saradnju u energetici, posebno na malim modularnim nuklearnim reaktorima, te na ugovorima o odbrani.
„Kada Amerika i Indija rade zajedno, tada MAGA plus MIGA postaje MEGA – to je mega partnerstvo za prosperitet“, rekao je on na hinduu.
Ipak, prijateljstvo ove dvojice muškaraca, za koje se zna da imaju topao odnos, bilo je napeto zbog Trumpove naredbe istog dana da se pokrene revizija recipročnih carina, koju je nazvao svojim nastojanjem da smanji dugoročni trgovinski deficit s Indijom.
Ranije tog dana, kada su ga direktno pitali o najvećoj zabrinutosti Nju Delhija – da bude uhvaćen u talasu recipročnih carina – zvaničnik administracije je novinarima rekao: „ono što ćete videti na današnjem sastanku je dalji zamah ka učvršćenom, poštenom – i naglašavam da je riječ pošteno – bilateralni trgovinski aranžman između naša dva dinamična i rastuća ekonomska godina će biti u skladu sa kalendarskom godinom 2025."
Kao što je običaj prilikom brifinga novinarima, zvaničnik je govorio o pozadini kako bi razgovarali o ovom pitanju.
Taj zvaničnik je takođe reklamirao najave o "poluprovodnicima, kritičnim mineralima, otpornosti lanca snabdijevanja i diversifikaciji" sa Indijom.
Analitičari kažu da je Kina također velika u pregovorima između Washingtona i New Delhija.
"Naglo pogoršanje odnosa Indije i Kine nakon incidenta u dolini Galwan 2020. godine nesumnjivo je ohrabrilo New Delhi da bude više entuzijastičan u pogledu svog strateškog partnerstva s Washingtonom", rekao je Daniel Markey iz američkog Instituta za mir.
Drugi analitičar sa istim think tankom rekao je da uzdizanje grupe Quad - SAD, Indije, Australije i Japana - može odigrati ulogu ovdje.
"Indija igra značajnu ulogu zajedno s Japanom, Australijom i SAD-om. Što se tiče razmišljanja o izgradnji partnera i saveznika širom Indo-Pacifika, to je nešto na što se prva Trumpova administracija zaista fokusirala", rekla je Tamanna Salikuddin, direktorica programa za Južnu Aziju na američkom Institutu za mir.
Posmatrači Indije kažu da, iako su ulozi za oboje visoki, New Delhi ima više za izgubiti.
"Dok predsjednik Trump na neki način pokreće trgovinski rat protiv svijeta, Indija ima veće uloge nego mnoge zemlje u tome, i moraju se pobrinuti da odnosi ostanu stabilni", rekao je Rick Rossow iz Centra za strateške i međunarodne studije.
"Dakle, oni žele da budu ovde", rekao je o Indiji. "Oni žele biti ispred. Žele razgovarati o stvarima koje mogu kupiti od Sjedinjenih Država. Žele razgovarati o politikama koje mogu riješiti i pokušati osigurati da stvari ostanu na ravnoj kobilici, jer je ovaj odnos važan za nas. Od vitalnog je značaja za Indiju."
Modi, strastveni politički akter koji vodio najveću svjetsku demokratiju više od decenije, jasno je svjestan toga, odvojio je vremena ne samo da se nedavno sastao s američkim potpredsjednikom u Francuskoj. Ali isto tako, dok je u Washingtonu, s južnoafričkim milijarderom koji preuzima aktivnu ulogu u preoblikovanju američke vlade, Elonom Muskom.
Trump pokreće diplomatski napad da okonča rat u Ukrajini

Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je u srijedu diplomatsku akciju s ciljem okončanja gotovo trogodišnjeg rata u Ukrajini i postavio ono što se čini da je njegov uvjet za nastavak podrške SAD-a.
"Podržavam Ukrajinu, ali želim sigurnost za naš novac", rekao je on u Ovalnom kabinetu, na pitanje novinara o njegovom stavu o sukobu izazvanom ruskom invazijom 2022. godine.
Trump je rekao da je bivšem predsjedniku Joeu Bidenu rekao o njegovoj podršci Kijevu: "'Trebalo bi da tražite zajam ili osiguranje, poput njihove nafte i plina ili nešto slično, za novac'."
Američki zakonodavci odobrili su skoro 183 milijarde dolara vojne i nevojne podrške Ukrajini od 2022. godine, prema izvještaju o nadzoru dostavljenom Kongresu u srijedu, u kojem se također navodi da je na raspolaganju nešto manje od 40 milijardi dolara.
Ovo je uslijedilo nakon burnog dana razvoja događaja između Washingtona i Moskve.
Predsjednik pozdravlja učitelja kod kuće
Događaji su počeli u utorak navečer, kada je predsjednik primio američkog učitelja Marca Fogela u Bijelu kuću nakon što je pušten iz ruskog pritvora.
Prije podneva u srijedu, Trump je objavio da su se on i ruski predsjednik Vladimir Putin telefonom dogovorili da "odmah" započnu pregovore s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim kako bi se okončao sukob.
Oko podneva, Trump je poslao potpredsjednika JD Vancea i državnog sekretara Marca Rubija na sastanak u petak u Minhen sa Zelenskim.
A onda, govoreći novinarima u Ovalnoj kancelariji dok je nebo postajalo sivo nad snježnim Washingtonom, on je najavljivao budući samit s Putinom u Saudijskoj Arabiji "u ne tako dalekoj budućnosti".
Razgovor sa Zelenskim prošao 'veoma dobro'
Ranije tog dana, Trump je u izjavi na društvenim mrežama koju je naglas pročitala sekretarica za štampu Karoline Leavitt rekao da je razgovor sa Zelenskim prošao "veoma dobro".
Isto tako, o sastanku u Minhenu, rekao je: "Nadam se da će rezultati tog sastanka biti pozitivni."
Zelenskyy je potvrdio da su njih dvojica razgovarali u srijedu. U videu koji je objavilo ukrajinsko predsjedništvo, on je opisao njihov razgovor kao dug.
„Razgovarali smo o mnogim nijansama, diplomatskim, vojnim, ekonomskim, a predsjednik Trump me je obavijestio o tome šta mu je Putin rekao“, rekao je. „Vjerujemo da je moć Amerike dovoljna da zajedno sa nama, zajedno sa svim partnerima, izvrši pritisak na Rusiju i Putina prema miru.
Ranije u srijedu, ministar odbrane Pete Hegseth, u Njemačkoj na sastanku Ukrajinske kontakt grupe za odbranu, odbacio je ključni zahtjev Ukrajine: konačno članstvo u NATO-u.
"Sjedinjene Države ne vjeruju da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovornog rješenja", rekao je Hegseth.
Na pitanje o Hegsethovoj izjavi, Trump je rekao da članstvo Ukrajine u NATO-u "nije praktično".
'Odlično prijateljstvo'
Glavni Trumpov izaslanik u srijedu je zaslužan za Trumpovo "veliko prijateljstvo" s Putinom i sa saudijskim prijestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom kao ključ za oslobađanje Fogela iz ruskog pritvora u utorak uveče. Fogel je bio u pritvoru od avgusta 2021. jer je u zemlju unosio medicinski propisanu marihuanu.
"Mislim da je oslobađanje Marca Fogela bilo kritično, a Rusi su bili od velike pomoći u tom nastojanju i vrlo susretljivi", rekao je Stiv Vitkof, Trampov specijalni izaslanik za Bliski istok, obraćajući se novinarima u Bijeloj kući. "I mislim da je to možda znak o tome kakav će radni odnos između predsjednika Trumpa i predsjednika Putina biti u budućnosti i šta to može predstavljati za svijet u cjelini za sukobe i tako dalje."
"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa u Bijeloj kući u utorak kasno.
Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela da ode kući, ali je odbio precizirati detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim, vrlo razumnim".
Bijela kuća je u srijedu saopćila da će SAD, zauzvrat, osloboditi ruskog kralja kriptovaluta Aleksandra Vinnika.
U srijedu je ruski portparol Dmitrij Peskov direktno povezao Fogelovu razmjenu sa širom slikom.
„U Washingtonu se Fogelov povratak smatra važnim korakom u ukrajinskoj krizi“, rekao je on.
I rekao je da takvi pregovori između Washingtona i Moskve grade međusobno povjerenje, za koje je rekao da je "sada na najnižoj tački".
Bijela kuća je također objavila oslobađanje trojice zatvorenika koje drži saveznik Kremlja Bjelorusija. Među njima, Andrey Kuznechyk, veteran novinar bjeloruskog servisa Radija Slobodna Evropa/Radio Liberty koji finansira SAD.
"Ovo je radostan dan za Andreya, njegovu suprugu i njihovo dvoje male djece. Nakon više od tri godine, ova porodica je ponovo na okupu zahvaljujući predsjedniku Trumpu", rekao je predsjednik RSE/RL Stephen Capus u izjavi.
Capus je dodao: "I dalje se nadamo da će naš novinar Ihar Losik također biti pušten i očekujemo od Trumpove administracije njeno kontinuirano vodstvo i smjernice."
Trump tvrdi da 'odmah' počinju pregovori o okončanju rata u Ukrajini

Predsjednik Donald Trump objavio je u srijedu da su se on i ruski lider u telefonskom razgovoru dogovorili da "odmah" počnu pregovore sa ukrajinskim liderom kako bi se okončao skoro trogodišnji sukob.
"Počećemo tako što ćemo nazvati ukrajinskog predsjednika Zelenskog da ga obavijestimo o razgovoru, što ću upravo sada raditi", rekao je Trump na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social. “Zamolio sam državnog sekretara Marca Rubia, direktora CIA-e Johna Ratcliffea, savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Waltz-a i ambasadora i specijalnog izaslanika Stevea Witkoffa da predvode pregovore koji će, snažno osjećam, biti uspješni.”
Trump nije precizirao koji bi uslovi mogli biti da se okonča sukob Rusije i Ukrajine. No, ministar odbrane Pete Hegseth, u Njemačkoj u srijedu na sastanku Ukrajinske kontakt grupe za odbranu, odbacio je ključni zahtjev Ukrajine: konačno članstvo u NATO-u.
"Sjedinjene Države ne vjeruju da je članstvo Ukrajine u NATO-u realan ishod dogovorenog rješenja", rekao je Hegseth.
Trumpov glavni pregovarač za taoce u srijedu je pripisao Trumpovo "veliko prijateljstvo" s ruskim liderom i princom Saudijske Arabije kao ključno za oslobađanje američkog učitelja Marca Fogela iz ruskog pritvora kasno u utorak.
"Mislim da je oslobađanje Marca Fogela bilo kritično i da su Rusi bili od velike pomoći u tom nastojanju i vrlo susretljivi", rekao je Witkoff, obraćajući se novinarima u Bijeloj kući. “I mislim da je to možda znak o tome kakav će radni odnos između predsjednika Trumpa i predsjednika Putina biti u budućnosti i šta to može predstavljati za svijet u cjelini za sukobe i tako dalje. Mislim da su imali veliko prijateljstvo. I mislim da će se to sada nastaviti i da je to zaista dobra stvar za svijet.”
Trump je poželio dobrodošlicu Fogelu u Bijelu kuću u utorak kasno. On je bio u pritvoru od avgusta 2021. jer je u zemlju unosio medicinski propisanu marihuanu.
"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa u Bijeloj kući u utorak kasno.
Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela kući, ali je odbio da precizira detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim" i vrlo razumnim.
Trump je također rekao da će u srijedu biti objavljeno još jedno oslobađanje talaca.
Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je ranije u utorak da su Sjedinjene Države i Rusija "pregovarale o razmjeni" za oslobađanje Fogela, ali nije iznio detalje o tome šta je američka strana sporazuma podrazumijevala. U takvim ugovorima posljednjih godina, SAD su često oslobađale ruske zatvorenike koje je Moskva željela u zamjenu.
Umjesto toga, Waltz je dao dogovor o Fogelovom oslobađanju u širem geopolitičkom smislu, rekavši da je to „pokaz dobre volje Rusa i znak da se krećemo u pravom smjeru za okončanje brutalnog i strašnog rata u Ukrajini“, invazije koju je Rusija pokrenula protiv svog susjeda u februaru 2022., sa stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.
Trump je obećao da će posredovati da će prekinuti ruski rat protiv Ukrajine prije nego što je preuzeo dužnost 20. januara, ali su njegovi pomoćnici nedavno rekli da se nada da će to učiniti u prvih 100 dana svoje nove administracije, otprilike do kraja aprila.
"Od polaganja zakletve predsjednika Trumpa, on je uspješno osigurao oslobađanje Amerikanaca zatočenih širom svijeta, a predsjednik Trump će nastaviti sve dok svi Amerikanci koji su u pritvoru ne budu vraćeni u Sjedinjene Države", rekao je Waltz. Nedavno puštanje na slobodu šest Amerikanaca zatočenih u Venecueli i Fogelovo oslobađanje jedini su javno poznati primjeri.
Fogel je putovao s malom količinom medicinski propisane marihuane za liječenje bolova u leđima. Nakon što ga je ruski sud osudio, počeo je služiti svoju 14-godišnju kaznu u junu 2022. godine, a odlazeća administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena krajem prošle godine ga je klasifikovala kao nezakonito pritvorenog.
Američki učitelj se vratio kući nakon što ga je Rusija oslobodila

Američki predsjednik Donald Trump poželio je dobrodošlicu američkom učitelju Marcu Fogelu u Bijelu kuću u utorak kasno nakon što je Fogel pušten iz Rusije u kojoj je bio zatočen od augusta 2021. godine jer je u zemlju unio marihuanu propisanu od ljekara.
"Osjećam se kao najsrećniji čovjek na Zemlji trenutno", rekao je Fogel dok je stajao pored Trumpa.
Fogel je pohvalio predsjednika, američke diplomate i zakonodavce za rad na njegovom oslobađanju.
"Zadivljen sam onim što su svi uradili", rekao je Fogel.
Trump je rekao da cijeni ono što je Rusija učinila puštajući Fogela kući, ali je odbio da precizira detalje bilo kakvog sporazuma s Rusijom osim što ga je nazvao "veoma poštenim" i vrlo razumnim.
Trump je također rekao da će u srijedu biti objavljeno još jedno oslobađanje talaca.
Mike Waltz, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, rekao je ranije u utorak da su Sjedinjene Države i Rusija "pregovarale o razmjeni" za oslobađanje Fogela, ali nije iznio detalje o tome šta je američka strana sporazuma podrazumijevala. U takvim ugovorima posljednjih godina, SAD su često oslobađale ruske zatvorenike koje je Moskva željela u zamjenu.
Umjesto toga, Waltz je dao dogovor o Fogelovom oslobađanju u širem geopolitičkom smislu, rekavši da je to „pokaz dobre volje Rusa i znak da se krećemo u pravom smjeru za okončanje brutalnog i strašnog rata u Ukrajini“, invazije koju je Rusija pokrenula protiv svog susjeda u februaru 2022., sa stotinama hiljada ubijenih ili ranjenih na obje strane.
Trump je obećao da će posredovati u prekidu ruskog rata protiv Ukrajine prije nego što je preuzeo dužnost 20. januara, ali su njegovi pomoćnici nedavno rekli da se nada da će to učiniti u prvih 100 dana svoje nove administracije, otprilike do kraja aprila.
"Od polaganja zakletve predsjednika Trumpa, on je uspješno osigurao oslobađanje Amerikanaca zatočenih širom svijeta, a predsjednik Trump će nastaviti sve dok svi Amerikanci koji su u pritvoru ne budu vraćeni u Sjedinjene Države", rekao je Waltz. Nedavno puštanje na slobodu šest Amerikanaca zatočenih u Venecueli i Fogelovo oslobađanje jedini su javno poznati primjeri.
Fogel je putovao s malom količinom medicinski propisane marihuane za liječenje bolova u leđima. Nakon što ga je ruski sud osudio, počeo je služiti svoju 14-godišnju kaznu u junu 2022. godine, a odlazeća administracija bivšeg predsjednika Joea Bidena krajem prošle godine ga je klasifikovala kao nezakonito pritvorenog.
Trump ponovio plan o preuzimanja Gaze jordanskom kralju Abdullahu
Kralj Abdullah II bio je u utorak u Bijeloj kući dok je američki predsjednik Donald Trump ponovio je svoj zahtjev da Jordan trajno prihvati Palestince i podrži Sjedinjene Države da preuzmu Gazu - plan za koji je Trump rekao da će biti "divan" za Bliski istok.
"Vidjet ćete veliki napredak", rekao je Trump jordanskom kralju pred novinarima u Ovalnoj sobi uoči njihovog sastanka. “Sve će doći. To nije složena stvar.”
Dodao je: „Prvi put ćete imati stabilnost na Bliskom istoku. A Palestinci, ili ljudi koji sada žive u Gazi, će lijepo živjeti na drugoj lokaciji. Oni će živjeti bezbjedno.”
Pod pritiskom novinara, Trump je rekao da će Palestinci živjeti "tamo gdje mi na kraju izaberemo kao grupa", što bi moglo biti "parcela zemlje u Jordanu ... parcela zemlje u Egiptu" i drugdje.
Abdullah i egipatski predsjednik Abdel-Fattah el-Sissi odbacili su Trumpove planove da nasilno preseli oko 1,9 miliona Palestinaca iz Gaze u susjedni Jordan i Egipat kako bi SAD mogle preuzeti i "posjedovati" teritoriju.
Kralj je odbio Trumpov poziv da svoju kontra ponudu podijeli s novinarima.
“Mislim da moramo imati na umu da postoji plan iz Egipta i arapskih zemalja. Pozvao nas je [saudijski prijestolonasljednik] Mohammed bin Salman na razgovore u Rijadu”, rekao je Abdullah, naglašavajući potrebu da se pronađe obostrano korisno rješenje.
“Danas ćemo imati zanimljive razgovore”, rekao je on, dodajući da je Jordan odmah spreman da primi 2.000 djece koja su bolesna od raka i drugih bolesti.
Trump je tvrdio da Sjedinjene Države neće kupiti Gazu, ali nije elaborirao svoj plan preuzimanja.
„Imaćemo to, i mi ćemo to zadržati, i postaraćemo se da bude mira, da neće biti nikakvih problema, i niko to neće dovoditi u pitanje“, rekao je.
To je sastanak sa visokim ulozima za Abdulaha koji dolazi u trenutku kada Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu upozoravaju da će, ako Hamas ne vrati izraelske taoce do subote podne, prekinuti primirje između Izraela i Hamasa koji je dogovoren 19. januara.
“Mislim da oni neće dati rok, lično. Mislim da žele da igraju čvrstog momka. Ali vidjećemo koliko će biti teški”, rekao je Trump u utorak, dodajući da odbacuje postepenu prirodu razmjene.
„Ili će ih vratiti do subote u 12 sati ili su svi dogovori isključeni“, rekao je.
Sporazum između Izraelaca i Hamasa o broju oslobođenih talaca za Palestince koji se drže u izraelskim zatvorima mjesecima je pregovarala Bidenova administracija zajedno s Katarom i Egiptom.
Hamas je u ponedjeljak zaprijetio da će odgoditi sljedeće planirano oslobađanje izraelskih talaca zbog, kako je rekao, izraelskog kršenja primirja. Netanyahu je u utorak rekao da je naredio izraelskoj vojsci da opkoli Gazu.
“Odluka koju sam jednoglasno donio u kabinetu je sljedeća: ako Hamas ne vrati naše taoce do subote u podne, prekid vatre će biti prekinut, a ID će se vratiti u intenzivne borbe dok Hamas konačno ne bude poražen”, rekao je on, misleći na Izraelske odbrambene snage.
Prijetnje pomoći
Uoči kraljeve posjete Washingtonu, Trump je upozorio da bi američka pomoć Jordanu i Egiptu mogla biti ugrožena ako ne ispune njegove zahtjeve za Gazu.
U utorak se činilo da se povukao, rekavši: „Ne moram da prijetim. ... Mislim da smo iznad toga.”
Jordan i Egipat su glavni primaoci američke vojne i ekonomske pomoći. Prema informacijama američke vlade, SAD su Amanu pružile gotovo 1,7 milijardi dolara strane pomoći u fiskalnoj 2023., najnovijem periodu sa potpunim podacima. To je Kairu dalo oko 1,5 milijardi dolara u istom periodu.
Trump je prvi put iznio ideju o razvoju Gaze u ono što on naziva "rivijerom Bliskog istoka" tokom Netanyahuove posjete Bijeloj kući prošle nedelje. Prijedlog je izazvao šokove širom Bliskog istoka i stavio Abdullaha u tešku poziciju između održavanja vojnih i diplomatskih veza s ključnim saveznikom i narodne podrške Palestincima kod kuće.
Jordanski kralj je pod ogromnim pritiskom da održi dobre odnose sa SAD-om tokom godina dok je apsorbirao šokove od politike Washingtona koja je odlutala prema izraelskim ultradesničarskim strankama, posebno od prve Trumpove administracije, rekla je Zaha Hassan, saradnik u Carnegie Endowmentu za međunarodni mir.
"Ne postoji niz okolnosti u kojima će kralj prihvatiti raseljavanje Palestinaca u Jordan", rekla je Hasan za Glas Amerike.
„Pitanje je egzistencijalno za kralja i njegovu stalnu vladavinu“, rekla je ona.
Prijetnja stabilnosti Jordana
Skoro 3 miliona Palestinaca je u Jordanu — izbjeglice i naturalizirani jordanski državljani palestinskog porijekla koji su došli kao izbjeglice tokom Al-Nakbe, masovnog raseljavanja Palestinaca tokom arapsko-izraelskog rata 1948. godine.
Priliv Palestinaca iz Gaze dramatično bi povećao pritisak na ionako posrnulu ekonomiju i mogao bi narušiti krhku demografsku ravnotežu u jordanskom društvu, koje uključuje stotine hiljada sirijskih izbjeglica.
Palestinci i oni koji podržavaju njihovu stvar u Jordanu neće prihvatiti više raseljavanja, rekao je Ghaith al-Omari, viši saradnik na Washington Institutu za bliskoistočnu politiku.
"Ovo će stvoriti domaće nemire", rekao je on za Glas Amerike, dodajući da će priliv uključiti članove i pristalice Hamasa, stvarajući terorističku prijetnju za kraljevinu koja bi Jordan pretvorila u teren za napade na Izrael.
"Sve ove stvari će stvoriti vrlo, vrlo ozbiljne prijetnje stabilnosti Jordana, a možda čak i opstanku", rekao je.
Jordanski zvaničnici odbacili su prisilno preseljenje Palestinaca kao moralno pogrešno. Palestinci su odlučni da neće napustiti zemlju koju smatraju svojom s pravom.
Trumpov plan bi također mogao poremetiti krhki mir između Izraela i Jordana prema mirovnom sporazumu iz 1994. godine.
"Taj bi sporazum bio u opasnosti, jer je zasnovan na određenim garancijama SAD-a i zasnovan na političkom rješenju za Palestince, koji su godinu dana ranije potpisali privremeni sporazum s Izraelom", rekla je Hassan.
Izraelski krajnje desničarski političari, uključujući ministra finansija Bezalela Smotriča, podržavaju Trumpov plan, kao i većina Izraelaca, prema anketi državnog medija Channel 12.
Specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih naroda Francesca Albanese rekla je da je Trumpov prijedlog "nezakonit, nemoralan i neodgovoran" i gori od etničkog čišćenja.
"To je podsticanje na prisilno raseljavanje, što je međunarodni zločin", rekla je prošle sedmice na konferenciji za novinare u Kopenhagenu.
Pod pritiskom novinara, Trump je rekao da će se držati svog plana za razvoj Gaze bez obzira na alternative koje arapske zemlje mogu ponuditi.
“Mislim da će to biti nešto što će biti veličanstveno za Palestince. Oni će biti zaljubljeni u to”, rekao je Trump. “S nekretninama sam prošao jako dobro. Mogu vam govoriti o nekretninama. Biće zaljubljeni u to.”
Margaret Basheer iz Glasa Amerike i Nataša Mozgovaja dale su svoj doprinos ovom izvještaju.