Najnovije
Fauci: Problem je što 50 posto Amerikanaca nije vakcinisano
Doktor Anthony Fauci, najpoznatiji stručnjak u SAD za zarazne bolesti, upozorio je da ponovo rastu brojevi oboljelih od koronavirusa, posebno u nim dijelovima zemlje gdje nema vakcinisanih i delta soj se brzo širi.
"Idemo u pogrešnom smjeru. 50 posto stanovnika ove zemlje nije vakcinsano i to je problem", kazao je Fauci za CNN.
"Dovodimo sami sebe u opasnost", upozorio je ljekar koji je i glavni medicinski savjetnik predsjednika Joea Bidena.
U Americi je daleko manje hospitalizovanih i umrlih od Covida-19 nego prošle zime, ali se broj novozaraženih povećava, pogotovo tamo gdje je veliki otpor prema vakcinaciji.
U SAD-u je u subotu zabilježena 51 hiljada novozaraženih, što je povećanje od 172 odsto u odnosu na protekle dvije nedjelje, a dnevno umire oko 250 ljudi.
Prema zvaničnim podacima, kompletno je vakcinisano više od 162 miliona Amerikanaca, što je oko 49 posto populacije i skoro 60 posto odraslih.
Ali, ankete pokazuju da skoro 80 posto onih koji nisu vakcinisani kažu da neće primiti vakcinu ni pod jednim uslovom.
Mnogi konzervativni političari, koji su ranije bili izričito protiv vakcinacije ili govorili da je to stvar ličnog izbora, sada govore u prilog vakcinama.
Republikaska guvernerka Alabame Kay Ivey rekla je da nevakcinisani "biraju loš način života", a republikanski guverner Arkansasa Asa Hutchinson sada poziva ljude da se vakcinišu, iako ta država ima jednu od najmanjih stopa vakcinisanih u SAD.
"To su crvene lampice. Ali, otpor vakcinaciji je sve tvrđi", kazao je za CNN, ali i dodao da misli da treba raditi na tome da se ljudi ubijede u suprotno.
Doktor Fauci kaže da vakcinsani imaju visok stepen zaštite od delta soja koronavirusa, ali tempo vakcinacije u SAD je, od aprila, opao za više od 80 psoto.
Neki gradovi, poput Los Angelesa i St. Louisa, uveli su ponovnu obavezu nošenja maski u zatvorenom prostoru - bez obzira na to da li je neko vakcinisan.
See all News Updates of the Day
Putin odlazi u posjetu Kini u maju, kažu izvori Reutersa
Ruski predsjednik Vladimir Putin otputovaće u Kinu u maju na razgovore sa Xi Jinpingom, što bi moglo biti prvo prekomorsko putovanje šefa Kremlja u njegovom novom predsjedničkom mandatu, kaže pet izvora koji su upoznati sa tim planovima.
Zapadne vlade su u ponedjeljak osudile Putinov reizbor kao nepravedan i nedemokratski. Ali Kina, Indija i Sjeverna Koreja čestitali su Putinu novom šestogodišnjem mandatu, ističući geopolitičke linije rascjepa koje su se proširile od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
„Putin će posetiti Kinu”, rekao je Reutersu jedan od izvora, koji je želio da ostane anoniman. Detalje su nezavisno potvrdila još četiri izvora, koji su također govorili pod uslovom da ostanu anonimni.
Drugi izvor je rekao da će Putinov put u Kinu vjerovatno biti u drugoj polovini maja. Dva izvora su rekla da će Putinova posjeta doći prije planiranog Xijevog puta u Evropu.
Kremlj je, na pitanje o izvještaju Reutersa, rekao da će informacije o Putinovim posjetama uoči posjeta.
"U ovom trenutku se priprema nekoliko predsjedničkih posjeta i nekoliko kontakata na visokom nivou", rekao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. "Obavijestit ćemo vas kada se približimo datumima posjeta."
Ministarstvo vanjskih poslova Kine nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentar.
Kina i Rusija proglasile su partnerstvo "bez ograničenja" u februaru 2022. kada je Putin posjetio Peking samo nekoliko dana prije nego što je poslao desetine hiljada vojnika u Ukrajinu, što je izazvalo najsmrtonosniji kopneni rat u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Sjedinjene Države smatraju Kinu svojim najvećim konkurentom i Rusiju svojom najvećom prijetnjom, dok američki predsjednik Joe Biden tvrdi da će ovo stoljeće biti definirano egzistencijalnim nadmetanjem između demokratija i autokratija.
Putin i Xi dijele širok pogled na svijet, koji Zapad vidi kao dekadentan i u opadanju, baš kao što Kina osporava američku nadmoć u svemu, od kvantnog računarstva i sintetičke biologije do špijunaže i teške vojne moći.
Kina je ojačala svoje trgovinske i vojne veze s Rusijom posljednjih godina jer su Sjedinjene Države i njeni saveznici uveli sankcije objema zemljama, posebno Moskvi zbog invazije na Ukrajinu.
Strane diplomate i posmatrači rekli su da očekuju da će Putin učiniti Kinu svojom prvom stanicom nakon ponovnog izbora. Putinova formalna predsjednička inauguracija trebala bi se održati oko 7. maja.
Putin je rekao novinarima u nedjelju da Rusija i Kina dijele slične globalne perspektive i da imaju otporne odnose dijelom zbog njegovih dobrih ličnih odnosa sa Xijem, te da će Moskva i Peking dalje razvijati veze u narednim godinama.
Xi je posjetio Rusiju u svom prvom putovanju u inostranstvo nakon pandemije u martu prošle godine, ubrzo nakon što je započeo svoj treći mandat kineskog predsjednika.
Dvojica lidera često su hvalili svoje blisko lično prijateljstvo i sreli su se preko 40 puta, poslednji put u oktobru kada je Putin bio počasni gost kineskog samita Pojas i put u Pekingu.
Blinken odlazi na Bliski istok radi razgovora o prekidu vatre i poslijeratnim planovima za Gazu
Američki državni sekretar Antony Blinken trebao bi ove sedmice posjetiti Saudijsku Arabiju i Egipat radi razgovora za koje je rekao da će se fokusirati na zalaganje za prekid vatre u Gazi, oslobađanje talaca koje drže palestinski militanti i planiranje poslijeratne Gaze.
Govoreći u utorak tokom posjete Filipinima, Blinken je rekao novinarima da će morati postojati aranžmani za pristup upravljanju, sigurnosti, humanitarnoj pomoći i ponovnom razvoju Gaze.
Blinken je rekao da su Sjedinjene Države Izraelu nametnule imperativ da ima plan i da ostaje nada da će sukob završiti što je prije moguće.
Veći dio infrastrukture i kuća u Pojasu Gaze sravnjen je s zemljom u izraleskoj kampanji eliminacije Hamasove militantne grupe nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra u kojem je ubijeno 1.200 ljudi prema izraelskim izvještajima i uzimanje oko 250 talaca.
Ministarstvo zdravlja Gaze kaže da je izraelska kontraofanziva ubila skoro 32.000 Palestinaca, većinom žena i djece. Više od polovine stanovništva Gaze je raseljeno.
Blinken je opisao, kako je rekao, "užasnu humanitarnu situaciju" u Gazi, pozivajući se na izvještaje Ujedinjenih naroda da je cjelokupnom stanovništvu potrebna humanitarna pomoć.
"Sto posto stanovništva Gaze je na ozbiljnom nivou akutne nesigurnosti hrane", rekao je Blinken. "To je prvi put da je čitava populacija tako klasifikovana."
Neke informacije su došle od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Moskva: Zapad preko Ukrajine vodi rat protiv Rusije; Stručnjaci: Stvarnost je mnogo komplikovanija
Dok SAD i njihovi zapadni saveznici šalju vojnu pomoć Ukrajini, Moskva optužuje Zapad da koristi Ukrajinu za vođenje posredničkog rata protiv Rusije. Ali, kako izvještava Maxim Adams, stvarnost je mnogo komplikovanija.
Ministar odbrane Letonije za Glas Amerike: Mi smo u hibridnom ratu sa Rusijom
Letonija među evropskim zemljama pruža najviše vojne pomoći Ukrajini u odnosu na veličinu njene ekonomije. Zajedno sa Ukrajinom i Velikom Britanijom, pokrenula je vojnu "Koaliciju za dronove" kako bi snabdijela Ukrajinu dronovima i pružila saradnju na tehnologiji.
Letonija među evropskim zemljama pruža najviše vojne pomoći Ukrajini u odnosu na veličinu njene ekonomije.
Zajedno sa Ukrajinom i Velikom Britanijom, pokrenula je vojnu "Koaliciju za dronove" kako bi snabdijela Ukrajinu dronovima i pružila saradnju na tehnologiji.
Letonski ministar odbrane Andris Spruds dao je intervju Glasu Amerike prošle nedjelje tokom posete Washingtonu gdje se sastao sa sekretarom za odbranu SAD Lloydon Austinom. On je istakao značaj kontinuirane podrške Ukrajini u ratu protiv ruske agresije.
"Ukrajinci se bore za našu slobodu, nezavisnost i suverenitet", rekao je Spruds za Glas Amerike.
Glas Amerike: Nakon prošlonedjeljne izjave francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o mogućem slanju trupa u Ukrajinu, vaše Ministarstvo odbrane je istaklo da Letonija ne isključuje taj scenario. Koji bi bili uslovi za to?
Spruds: Postoje različite inicijative i mi cijenimo visok nivo francuske inicijative. Oni također traže različita rješenja kako da održimo stalnu podršku Ukrajini. Stav Letonije je da podržavamo zemlje koje svaka ponaosob odlučuju kako će pružiti podršku, na primer, slanjem trupa. Istovremeno, ako govorimo o zajedničkom slanju trupa, kolektivna odluka NATO-a je od velike pomoći i veoma važna.
Glas Amerike: Ukrajina i Letonija dogovorile su se da stvore koaliciju dronova tokom vaše posjete Kijevu. Koji su strateški ciljevi ove koalicije za ratovanje?
Spruds: Dronovi su veoma važni za Ukrajinu. Oni su sada dio ratovanja. Glavni cilj je podrška Ukrajini, snabdijevanje Ukrajine neophodnom opremom, a dronovi su dio toga. Također se radi o razvoju sopstvene industrije dronova i vojne industrije, kako bismo imali kapaciteta da snabdijevamo Ukrajinu.
Glas Amerike: Sve se više na Zapadu govori o zastoju na frontu u Ukrajini i mogućnosti da Ukrajina pregovara sa Rusijom, ili da čak maše bijelom zastavom. Kako kao ministar jedne zemlje članice NATO odgovarate na to?
Spruds: Pa, moj odgovor je vrlo jasan. Prije svega, zastava mora biti žuta i plava. Ukrajina se bori za svoju slobodu. Ukrajinci su rekli, snažno poručili da će se Ukrajina boriti dok ne pobijedi i oslobodi svoje teritorije. Za nas, zapadne države, sve članice Alijanse, važno je da podržimo Ukrajinu koliko god je to potrebno i svim potrebnim sredstvima. Ukrajina će odlučitio tome kakav će biti mirovni sporazum kada sve teritorije budu oslobođene. Rusija mora da pretrpi strateški poraz u Ukrajini.
Glas Amerike: Letonija je ponovo uvela vojnu obavezu. Kao država članica NATO već 20 godina, da li se plašite direktnog vojnog sukoba sa Rusijom?
Spruds: Činimo mnogo u odnosu na naše vojne sposobnosti. I naravno, to je stalni rad na jačanju naših odbrambenih sposobnosti. Mi smo već sada u hibridnom ratu (sa Rusijom). Tu su cyber napadi, naoružavanje ilegalne imigracije, kampanje dezinformacija i napadi na ključnu infrastrukturu. U suštini, trenutno smo u sukobu sa Rusijom više u konceptualnom smislu. Naravno, treba da budemo spremni i na vojne prijetnje. Rusija je pretnja i sve te scenarije treba uzeti u obzir.
Glas Amerike: Napomenuli ste da će Ukrajina nakon Viljnusa, zatražiti članstvo u NATO. Koliko ste optimistični u vezi sa tim uoči samita u Washingtonu?
Spruds: Baltičke zemlje, uključujući Letoniju, snažno podržavaju Ukrajinu kao članicu NATO. Ali naravno, kao što je tokom samita u Viljnusu napomenuto, to će biti kada uslovi dozvole i kada se saveznici slože. Sada je važno imati konsenzus da podržimo Ukrajinu koliko god je to potrebno svim neophodnim sredstvima. U ovom slučaju, svi za jednog, jedan za sve, u podršci Ukrajini. Svakako, Ukrajina u budućnosti mora biti u EU, a takođe i u NATO.
Glas Amerike: Neki stručnjaci su napad dronom u Rusiji prošlog utorka nazvali sramotnim danom za ruskog predsjednika Vladimira Putina. Dok mnogi zapadni lideri oklevaju da daju Ukrajini rakete dugog dometa, šta mislite o tome da Ukrajina dobije ovo naoružanje da dosegne dublje u rusku teritoriju?
Spruds: Ukrajini treba dati sva prava i potrebna sredstva da se brani. Ukrajina može da odgovori odbranom svoje zemlje, uključujući i aktivnom odbranom. Zato je Letonija vrlo jasna. Ukrajini treba dati sva neophodna sredstva da se svim potrebnim načinima zaštiti od ruske agresije. (Napad dronom) je bio sramota za Rusiju i mislim da će imati dosta takvih sramota u budućnosti. Dakle, da ne precjenjujemo i rusku snagu. Mislim da Rusija ima dosta slabosti.
Najveći hakerski napad na američko zdravstvo: Neke bolnice i doktori ostaju bez novca
Ransomware hakerski napad na "Change Healthcare", kompaniju koja procesuira oko 15 milijardi transakcija iz zdravstvenog sektora godišnje i obrađuje svaki treći medicinski dosije pacijenata u SAD-u, izazvao je ogromne poremećaje koji traju gotovo četiri sedmice.
Između ostalog, ugroženi su sistemi za plaćanje i za verifikovanje da li pacijanti imaju pravo na određene zdravstvene ili farmaceutske usluge, kao i obrade zahtjeva između pacijenata, osiguravajućih kuća, apoteka i bolnica. Usporeni su izdavanje recepata i otpuštanje pacijenata iz zdravstvenih ustanova, a odgođene su isplate primanja medicinarima.
Američko udruženje bolnica nazvalo je incident, koji je počeo 21. februara, "najznačajnijim cyber napadom na američki zdravstveni sistem".
"Change Healthcare" u SAD obrađuje podatke za oko 900.000 doktora, 33.000 apoteka, 5.500 bolnica i 600 laboratorija.
Dok se pokušavaju utvrditi razmjere štete, te se pokreću istrage i podižu tužbe, kompanija je saopštila da je počela da vraća u funkciju sisteme za apoteke i plaćanja.
Eksperti za bezbjednost smatraju da će biti potrebni mjeseci prije potpunog oporavka.
Sekretarijat za zdravstvo SAD je otvorio istragu o tome da li su hakovanjem ugroženi povjerljivi zdravstveni podaci Amerikanaca i da li je kompanija postupala u skladu sa zakonima o zaštiti privatnosti pacijenata.
Iz kompanije "UnitedHealth Group", koja je vlasnica kompanije "Change Healthcare", najavili su da će sarađivati sa istragom, ali i da skupa sa policijskim i istražnim agencijama još pokušavaju da utvrde puni obim napada.
"Naš neposredni fokus je da obnovimo naše sisteme, zaštitimo podatke i podržimo one čiji podaci su možda bili pogođeni", saopšteno je iz kompanije.
Podignuto je i najmanje šest grupnih tužbi, koje navode da je "Change Healthcare" propustio da zaštiti milione ličnih podataka, uključujući imena, matične brojeve, finansije i zdravstvena stanja ljudi.
U SAD, verifikacije su veoma bitne i prije samog pregleda/intervencije, jer od zdravstvenog osiguranja osobe zavisi kakvu joj medicinsku uslugu mogu pružiti određeni doktor ili bolnica. Također, nakon pružanja usluge, ustanove i ljekari novac dobijaju na osnovu zahtjeva za naplatu – osiguranjima i pacijentima. Ukoliko ti sistemi ne funkcionišu, ostaju bez ključnog izvora prihoda.
Američki zvaničnici su upozorili "UnitedHealth Group" da se pobrine da nijedna zdravstvena ustanova ne dođe u finansijske probleme zbog hakovanja, a jedna federalna agencija za zdravstvo čak je sugerisala saveznim državama da proslijede privremene isplate pogođenim ustanovama.
Ipak, kompanija "Option Care Health", koja širom SAD pruža zdravstvene usluge u domovina pacijenata, saopštila je da bi zbog ovog cyber napada mogla imati finansijske probleme u skorijoj budućnosti. Oni su naveli da više od pola njihovih zahtjeva za isplate za obavljene usluge još nije obrađeno.
Privatna medicinska praksa koja zapošljava 30 ljudi i u gradiću Pittsfield u Massachusettsu liječi alergije, objavila je da od ove sedmice nema više novca za plate jer ne uspijevaju naplatiti svoj rad.
Reuters: Hakerima plaćeno 22 miliona dolara
U ransomware napadima hakeri zaključavaju podatke u računarskim sistemima žrtava, te im onemogućavaju funkcionisanje. Potom traže visoke iznose novca da bi podatke otključali i da ukradene informacije ne bi javno objavljivali ili prodavali.
Kompanija "Change Healthcare" je za napad okrivila hakersku grupu ALPHV, odnosno "Blackcat" (Crna mačka).
Prema objavi Sekretarijata za pravosuđe SAD iz decembra 2023, ova grupa je u prethodnih 18 mjeseci bila druga najprofitabilnija varijanta ransomwarea u svijetu, sa stotinama miliona dolara prikupljenih od žrtava.
U poruci na dan kada je javnost upoznata sa napadom na "Change Healthcare", hakerska grupa je na svojoj stranici na dark webu – dijelu interneta koji nije dostupan putem običnih pretraživača - objavila da su ukrali milione osjetljivih podataka. Ta poruka je ubrzo izbrisana bez objašnjenja.
Na upite američkih medijskih kuća o tome da li su pregovarali sa hakerima ili platili otkupninu, iz oštećene kompanije nisu odgovarali.
Ipak, Rojters je izvijestio da su iz "UnitedHealth Group" platili 22 miliona dolara da bi povratili pristup enkriptovanim podacima i sistemima, što su obje strane odbile da komentarišu.
Prema Reutersu, ta informacija je objavljena na popularnom hakerskom forumu, gdje je navedeno da je partner grupe "Blackcat" odgovoran za napad. U poruci je naveden i link koji pokazuje da je neko prebacio oko 350 bitkoina – što je u tom trenutku vrijedilo 22 miliona dolara – iz jednog u drugi digitalni kripto novčanik.
Reuters dalje piše, da vlasnici novčanika nisu javno poznati, ali da je kompanija koja se bavi tom tematikom - "TRM Labs" - objavila da je novčanik u kojeg je novac stigao ranije korišten za uplate otkupnina drugih žrtava grupe "Blackcat".
Plaćanje otkupnina rensomver grupama nije rijetkost, a to izaziva oštre debate u SAD.
Dio stručne javnosti, poput kompanije za cyber bezbjednost Emsisoft, smatra da je potrebno uvesti potpunu zabranu plaćanja. Prema njihovim analizama, žrtve iz SAD su kriminalcima 2023. godine u prosjeku plaćale 1,5 miliona dolara, što je ogroman porast u odnosu na 2018. kada su prosječne isplate rensomver napadačima iznosile oko 5.000 dolara.
Drugi eksperti se slažu da plaćanje nije preporučljivo, ali upozoravaju da postoje slučajevi koji su izuzeci, na primjer kada se mora brzo djelovati jer su ljudski životi ugroženi.
U nedavnom intervjuu za Glas Amerike, Meredith Griffanti , globalna direktorica za cyber bezbjednost i komunikacije njujorške konsultantske kompanije "FTI Consulting", kaže da je svaki slučaj drugačiji, te da je radila sa nekim od najvećih kompanija čije funkcionisanje zbog napada je bilo ozbiljno poremećeno, pa su pristajale na plaćanje.
"A radili smo i na slučajevima za male bolničke sisteme, sa nekoliko desetina kreveta, gdje se morala obaviti isplata kako ključne usluge, poput hitne pomoći, ne bi morale biti preusmjeravane u ruralni distrikt udaljen 100 milja", dodaje Grifanti.
Učestali napadi na zdravstveni sektor
Hakerski napad na "Change Healthcare" samo je jedan od najnovijih primjera sve učestalijeg trenda – u kojem su žrtve bolnice i drugi segmenti zdravstvenog sistema.
Krajem januara, dječija bolnica Lurie u Chicagu bila je prinuđena da ugasi svoje mreže, nakon cyber napada u kojem je ograničen pristup medicinskim podacima pacijenata, te je otežana telefonska i elektronska komunikacija. Problem je trajao duže od mjesec dana.
Iz bolnice – koja je prošle godine liječila 260.000 pacijenata - nikada nisu priznali da je riječ o ransomware napadu, iako je on imao sva obilježja rensomvera.
U petak, 15. marta, iz bolnice su saopštili da istražuju navode hakerske grupe "Rhysida" da su prodali podatke do kojih su došli tokom napada.
Iz Emsisofta navode da je u 2023. godini u SAD ransomwareom napadnuto 46 bolničkih sistema sa ukupno 141 bolnicom. U najmanje 32 sistema ukradene su informacije, uključujući i povjerljive zdravstvene podatke.
Prošle godine, jedna ruralna bolnica u državi Illinois, objavila je da prestaje sa radom jer se, između ostalog, nije mogla finansijski oporaviti od rensomver napada, zbog kojeg mjesecima nije uspijevala naplatiti račune.
U nedavnom intervjuu za Glas Amerike Gabriel Davis iz Agencije za cyber bezbjednost i bezbjednost infrastrukture SAD, rekao je da hakeri postaju sve smijeliji.
"Napadaju lagane mete, mete kao što su zdravstvene i obrazovne organizacije. Stvari koje su najvažnije za naše svakodnevne živote", kaže on.
U izjavi za novinsku agenciju AP, John Riggi, savjetnik za sajber bezbjednost Američkog udruženja bolnica, objasnio je da su se u proteklim godinama bolnice sve više okrenule ka upotrebi tehnologije i digitalizaciji podataka, što ih je izložilo riziku.
"Nažalost, neželjena posljedica korištenja svih tih mreža i tehnologije povezane sa internetom je proširenje naše digitalne površine za napade", rekao je Riggi. "Dakle, mnogo više prilika da loši akteri prodru u naše mreže."