Linkovi

Najnovije

Fauci: Ljudi se okupljaju za praznike uprkos upozorenjima

Anthony Fauci
Anthony Fauci

Doktor Anthony Fauci, stručnjak za infektivne bolesti, ocijenio je da je Amerika u „kritičnom trenutku” u borbi protiv koronavirusa. Broj oboljelih u SAD raste, a do sada je vakcinisano 1,9 miliona ljudi.

Fauci, koji je prošle nedjelje primio vakcinu, rekao je za CNN da je ljudima veoma teško da se ne viđaju tokom praznika, uprkos upozorenjima da to ne rade.

„Ljudi su u gužvama na aerodromima, miješaju se domaćinstva, bez obzira na to što smo protiv toga - to se dešava”, rekao je on.

Nadležni procjenjuju da je oko 85 miliona Amerikanaca otputovalo da posjeti porodicu ili prijatelje, što može da dovede do porasta broja oboljelih. U SAD se nedjeljama unazad bilježi i do 200 hiljada novozaraženih dnevno.

Fauci, koji je nominovan da postane glavni medicinski savjetnik u Bidenovoj administraciji, poziva Amerikance da se vakcinišu.

On se nada da će u narednim mjesecima biti vakcinisano oko 209 miliona Amerikanaca, odnosno 75-80 odsto stanovništva, što bi moglo da bude dovoljno za kolektivni imunitet.

Fauci očekuje da se taj broj ljudi vakcinište do kraja ljeta, i da će tada zemlja moći da se vrati u „nekakvu normalu”.

Vakcine su u SAD prvo dobili zdravstveni radnici i korisnici staračkih domova, a sljedeći na redu su pripadnici različitih službi i stariji od 75 godina.

Među radnicima koji će sljedeći dobiti vakcinu, prema definiciji Centara za prevenciju i kontrolu bolesti, su pripadnici hitnih službi, nastavnici i drugi zaposlenih u prosvjeti, zaposleni u oblasti kontrole hrane, osoblje u zatvorima, radnici pošte, zaposleni u javnom prevozu, prodavci i zanatlije.

Fauci kaže i da nadležni u SAD prate da li će se pojaviti novi soj, poput onog u Britaniji i Južnoafričkoj republici. SAD provjeravaju i da li su vakcine kompanija Pfizer/BioNTech i Moderna efikasne protiv novog soja.

U Americi je od COVID-19 umrlo više od 332 hiljade ljudi, a registrovano je 19 miliona inficiranih, što je više od bilo koje druge zemlje na svijetu.

See all News Updates of the Day

Mladi birači bi mogli da odluče ishod američkih izbora

Analitičari kažu da bi mladi birači mogli da budu ključni faktor na izborima.
Analitičari kažu da bi mladi birači mogli da budu ključni faktor na izborima.

Najmlađi birači koji će glasati na američkim predsjedničkim izborima pripadaju Generaciji Z i imaju između 18 i 27 godina. Mnogi od njih odlučili su da se uključe u izborni proces, neki kroz učenje kako se glasa, drugi kroz stranački aktivizam.

Studenti na Montgomeriy koledžu u državi Maryland nedavno su organizovali probno glasanje, sa kopijama glasačkih listića, a pozvali su i izborne zvaničnike da edukuju birače. To je pokušaj da se studenti pripreme za glasanje na američkim predsjedničkim izborima.

„Suština današnjeg događaja je obrazovanje birača i omogućavanje ljudima da vide izborno mjesto i vide kako izbori zapravo izgledaju”, kaže za Glas Amerike Britney Green, organizatorica izborne vježbe.

Učesnici su zahvalni za ovakvu inicijativu.

„Jednostavno sam htio da vidim kakav je osjećaj glasati prvi put. Ovo mi je prvi put da glasam na predsjedničkim izborima i htio sam da vidim proceduru”, kaže Akhyan Dmang, učesnik probnih izbora.

Ovi mladi birači su zainteresovani za niz tema.

„Finansijska pitanja o dugu zemlje. Zaista ne razumijem dobar dio toga, ali ako pogledam, to izgleda kao velika cifra. Ne razumijem zašto je toliko visoka“, navodi Namdi Ifejuka, takođe učesnik probnih izbora.

„Rekla bih da su važne klimatske promjene i reproduktivna prava”, navodi Libby McClayton, organizatorica vježbe.

Mhambi Musonda, studentski politički organizator dodaje „Mislim da je uloga Amerike u svijetu veoma važno pitanje za mnoge ljude, posebno za mlade birače.”

Većina studenata koji su govorili za Glas Amerike nisu željeli otkriti da li će da glasaju za potpredsjednicu Kamalu Harris ili za bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. Ipak, Maryland je uporište demokrata i očekuje se da će u toj državi pobijediti Harris.

Glas Amerike je razgovarao i sa liderkom mladih republikanaca u jednoj od neopredijeljenih država, Georgiji. Ona kaže da je ekonomija ključna za mnoge njene kolege.

„Između troškova stanovanja, inflacije, cijena namirnica i goriva koje stalno rastu, teško je u ovom trenutku priuštiti život ovdje i imati porodicu”, kaže Jacquelyn Harn, predsjednica Mladih republikanaca Georgije.

Na pitanje kako bi kampanje trebale da pristupaju mladim biračima Harn je odgovorila: „Nećete doći do glasača Generacije Z preko telefonskih poziva jer vjerovatno imaju uključenu blokadu takvih poziva ili se neće javiti na broj koji ne znaju. Mi smo generacija društvenih medija. Sve što posmatramo se nalazi na društvenim mrežama. Vijesti dobijamo sa društvenih mreža.”

Heri Sisson, influenser na društvenim medijima i demokrata, se slaže: „Rekao bih da je TikTok za mlađe ljude primarna aplikacija za dobijanje vijesti. To je moja glavna platforma. Mislim da je glavni razlog što se to može svariti. Mnogo vijesti koje vidite na TikToku traju 30 do 60 sekundi.”

U Herndonu, u susjednoj državi Virdžinija, simpatizerka Kamale Harris, Xamila Alfonzo Meza, ide od vrata do vrata pokušavajući da ohrabri ljude da glasaju za njenu kandidatkinju. Mnogi ne otvaraju, ali ona ne odustaje.

Ona kaže da je za mnoge mlade demokrate ključno bilo to što je Harris zamijenila Joea Bidena kao kandidatkinja: „Vidjela sam veliku promjenu u energiji i entuzijazmu otkako je potpredsjednica nominovana.”

Alfonzo Meza dodaje da bi mladi birači Generacije Z, kojih ima oko 40 miliona, mogli napraviti ključnu razliku na predsjedničkim izborima.

Bombarderi B-52 raspoređeni na Bliskom istoku, kaže američka vojska

Arhiv - Američki bombarederi B-52 Stratofortress
Arhiv - Američki bombarederi B-52 Stratofortress

Američki bombarderi B-52 nalaze se na Bliskom istoku, saopštila je američka vojska u subotu, dan nakon što je Washington najavio njihovo raspoređivanje u upozorenju Iranu.

"Strateški bombarderi B-52 Stratofortress iz 5. bombaškog krila baze Minot stigli su u zonu odgovornosti Centralne komande SAD-a", objavila je vojna komanda za Bliski istok i okolne zemlje.

SAD objavile su u petak navečer da šalju na Bliski istok bombardere, lovce, tankere i razarače za odbranu od balističkih projektila.

"Ukoliko Iran, njegovi partneri ili zastupnici iskoriste ovaj trenutak da ciljaju američko osoblje ili interese u regiji, Sjedinjene Države će poduzeti sve potrebne mjere da brane naš narod", rekao je glasnogovornik Pentagona general-major Pat Ryder u izjavi o raspoređivanju.

Izrael je pokrenuo napade na Iran 26. oktobra, pogađajući vojnu infrastrukturu, držeći se dalje od ključnih nuklearnih i naftnih lokacija, a vrhovni vođa zemlje obećao je da će Teheran uzvratiti za izraelske napade.

Iran je izveo dva velika napada na Izrael 2024, jedan u aprilu nakon napada na njegov konzulat u Damasku za koji je okrivljen Izrael, a drugi u oktobru za koji je Teheran rekao da je odgovor na ubistvo vođa naoružanih grupa koje podržava Bliskom istoku.

Moldavija u drugom krugu predsjedničkih izbora

Moldavnija, 30. oktobar 2024.
Moldavnija, 30. oktobar 2024.

Stanovnici Moldavije glasaju u nedjelju u drugom krugu predsjedničkih izbora, između trenutne, proevropske predjednice, te protukandidata koji se suočava s kritikama da je prijatelj Rusije.

U državi koja se nalazi na raskrsnici političke podjele između istoka i zapada, aktualna predsjednica Maia Sandu pobijedila je u prvom krugu izbora 20. oktobra s 42 posto glasova.

U prvom krugu je 26 posto glasova osvojio bivši glavni tužitelj Aleksandar Stoianoglo, koji je dobio podršku proruske Stranke socijalista Moldavije.

Izbori dolaze usred optužbi za rusko uplitanje u predsjedničku utrku i referenduma o potencijalnoj daljnjoj integraciji Moldavije u Evropsku uniju, što je smjer koji Sandu i njezini pristaše podržavaju.


Referendum za integraciju Moldavije u Evropsku uniju, održan istovremeno s predsjedničkim izborima, prošao je s malom razlikom-50,38 posto za proevropsku struju- usprkos tome što je tabor "ne" bio u vodstvu sve do ranih sati 21. oktobra.

No, Sandu je ubrzo ustvrdila da su "kriminalne grupe zajedno sa stranim snagama" pokušale "kupiti 300.000 glasova", što je značajno poboljšalo konačni rezultat bliže nego što su pokazale ankete prije glasovanja.


Ankete su također pokazale da će Sandu lako pobijediti u prvom krugu predsjedničkih izbora, ali socijalistički protukandidat Stoianoglo iznenadio je ukupnim rezultatom boljim od očekivanog, iznudivši drugi krug glasovanja.

Stoianoglo bi mogao dobiti dodatnu podršku nacionalističkih i proruskih grupa u drugom krugu, što bi moglo ugroziti nade Sandu u ponovni izbor.

Moldavija ima nešto više od tri miliona registriranih birača, uključujući i one u dijaspori.Predsjednik može obnašati dužnost u dva uzastopna četverogodišnja mandata.

Pedesetdvogodišnja Sandu diplomirala je na Harvardu i bivša je zaposlenica Svjetske banke. Postala je prva žena predsjednica Moldavije, s uvjerljivom pobjedom 2020. godine, u izbornoj utrci sa snažnom proevropskom porukom i obećavajući borbu protiv korupcije.

No, podrška joj je oslabila usred pandemije kororna virusa i opustošene ekonomije, kao i rastuće napetosti s Rusijom.

Kao predsjednica, Sandu je imala ključnu ulogu u osiguravanju kandidature Moldavije za buduće članstvo u EU, što je postalo posebno bitno nakon ruske invazije na Ukrajinu nekoliko mjeseci ranije.

Tokom predsjedničkog mandata, Sandu su kritizirale prokremaljske političke stranke koje su je optuživale za potpirivanje sukoba s Moskvom.

Pedesetsedmogodišnji Stoianoglo bio je glavni tužitelj Moldavije između 2019. i 2021. i njegova kampanja bila je posvećena zakonu i redu, iako je kritiziran zbog navodnog neuspjeha u rješavanju korupcije na visokoj razini.

Stoianoglo je tvrdio da nije politički opredijeljen i odbacio je optužbe da je "čovjek Moskve". Njegova reakcija na rat u Ukrajini bila je dvosmislena, jer se izjasnio da ima "negativan stav" prema sukobu, ali ne osuđujući izravno Rusiju za invaziju.

Moldavija je jedna od najsiromašnijih evropskih zemalja s značajnom ruskom manjinom i separatističkom regijom Transdnjestar koja se nalazi na lijevoj obali rijeke Dnjestar, a koju podržava Moskva.

Rusija, koja još uvijek ima oko 1.500 vojnika u moldavskom separatističkom Pridnjestarskom regionu, rekla je 1. novembra da prati drugi krug izbora, ali je negirala bilo kakvo uplitanje uprkos suprotnim optužbama Sandu i Zapada.

Odvojeno, Moldavski Nacionalni centar za borbu protiv korupcije (CNA) objavio je 1. novembra da su policija i tužioci proveli raciju na nekoliko lokacija u zemlji u okviru šest krivičnih istraga o korupciji na izborima.

Očekuje se da će preliminarni rezultati biti objavljeni u 22 sata, a prvi zvanični rezultati iza ponoći.

U napadu na centralni Izrael povrijeđeno 11 osoba

Izraelski policajac čuva stražu ispred oštećene zgrade nakon raketnog napada iz južnog Libanona koji je ciljao izraelsko-arapski grad Tira
Izraelski policajac čuva stražu ispred oštećene zgrade nakon raketnog napada iz južnog Libanona koji je ciljao izraelsko-arapski grad Tira

U napadu na grad Tira u centralnom Izraelu u subotu ranjeno je 11 osoba, a sirene za vazdušni napad bile su uključene u dijelovima zemlje tokom subote.

Udar pred zoru bio je jedan od nekoliko baraža ispaljenih iz Libana. Mnoge od projektila je presrela izraelska protivvazdušna odbrana dok su drugi pali u nenaseljena područja, piše AP.

Libanska grupa Hezbollah koju podržava Iran saopštila je u subotu da je koristila projektile i eksplozivne dronove za gađanje vojnih i obavještajnih objekata u sjevernom i centralnom Izraelu. Preuzela je odgovornost za ispaljivanje projektila prema bazi jedinice 8200 izraelske vojske u Glilotu, na rubu Tel Aviva, i za ispaljivanje raketa prema vojnim objektima u Zvulunu.

Hezbollah je također rekao da je eksplozivnim dronovima gađao centralnu izraelsku zračnu bazu Palmachim, rekavši da su "pogodili precizne mete".

Izraelska vojska nije potvrdila da li su bilo koja od tri cilja Hezbolaha pogođena i rekla je da nema komentar na tvrdnje te grupe.

Hezbollah je rekao da je raketni napad u subotu u zoru usmjeren na Glilot bio odmazda za "masakre" koje čini Izrael. Tira, je oko 20 kilometara udaljena od Glilota.

Hezbollah je također rekao da su njegovi borci ispalili salve raketa na gradove na sjeveru Izraela, uključujući Dalton, Yesud HaMa'ala i Bar Yohai.

U međuvremenu, izraelski zračni napad na južno predgrađe Bejruta u subotu popodne je ubio jednu osobu, a ranio 15 drugih, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja.

Ajatolah Ali Khamenei, iranski vrhovni vođa, u subotu je zaprijetio Izraelu i SAD zbog napada na Iran i njegove saveznike nakon izraelskih zračnih napada 26. oktobra koji su ciljali iranske vojne baze i druge lokacije.

"Neprijatelji, bio cionistički režim ili Sjedinjene Američke Države, definitivno će dobiti porazan odgovor na ono što rade Iranu i iranskoj naciji i frontu otpora", rekao je Khamenei u videu koji su objavili iranski državni medij.

Izrael se već bori protiv militantne grupe Hamas u Pojasu Gaze koju podržava Iran i Hezbollah u Libanu. Borba protiv Hezbollaha je oslabila grupu, ali je takođe uzela težak danak u južnom Libanu i drugim dijelovima zemlje.

Od izbijanja sukoba između Izraela i Hezbollaha 2023. godine, više od 2.897 ljudi je ubijeno, a 13.150 ranjeno u Libanu, navodi Ministarstvo zdravlja rano u petak. Agencije Ujedinjenih naroda procjenjuju da je izraelska kopnena invazija i bombardiranje Libana raselilo 1,4 miliona ljudi.

Hamas i Hezbollah su Sjedinjene Američke Države proglasile terorističkim grupama, dok je Evropska unija stavila Hamas, i samo vojno krilo Hezbollaha, na listu terorista.

U izraelskim udarima u Gazi u protekla 24 sata poginule su najmanje 42 osobe. Proteklih sedmica, Izrael je također pojačao svoju ofanzivu protiv preostalih Hamasovih boraca u Gazi, izazivajući zabrinutost zbog humanitarnih uslova za civile koji su još tamo.

Izraelski rat u Gazi ubio je više od 43.000 Palestinaca od 7. oktobra 2023. godine, kada su militanti Hamasa ubili otprilike 1.200 ljudi u Izraelu.

Kako su poplave u Španiji za nekoliko minuta ubile stotine ljudi

Vatrogasci tragaju za tijelima u vozilima poslije poplava u Valenciji, 1. novembar 2024. (REUTERS/Susana Vera)
Vatrogasci tragaju za tijelima u vozilima poslije poplava u Valenciji, 1. novembar 2024. (REUTERS/Susana Vera)

Za samo nekoliko minuta, bujične poplave uzrokovane obilnim pljuskovima u istočnoj Španiji, zbrisale su sve što im se našlo na putu. Vremena za reagovanje bilo je veoma malo, pa su ljudi ostali zarobljeni u svojim vozilima, domovima ili na poslu.

Stotine tijela pronađeno je u regionu istočne Valencije, Castille i La Manchi i Andaluziji, ali potraga za nestalima se nastavlja. Još nije utvrđen tačan broj onih koji se vode kao nestali.

U nekim automobilima, koje je voda podigla i udarila o zgrade, i dalje se nalaze ostaci ljudskih tijela koji čekaju da budu izvučeni i identifikovani.

Uz upozorenje na nove padavine, stanovnici poplavljenih područja pokušavaju da se probiju kroz guste slojeve blata koje je prekrilo kuće, ulice i puteve. Prijete nestanci struje, vode, kao i nekih osnovnih dobara.

Šta se dogodilo?

Oluje su bile koncentrisane iznad reka Magro, Turija i Poyo, pa su se zbog obilnih kiša reke izlile iz korita, poplavile gradove i ljude uhvatile nespremne dok su obavljali svakodnevne aktivnosti.

Za tren oka, blato je prekrilo puteve, pruge, ušlo u kuće, poslovne prostore u predgrađu Valencije. Vozači automobila, koji su se u to vrijeme našli u kolima, morali su da se popnu na krov kako se ne bi udavili.

Automobil ostao zaglavljen u blatu blizu Valencije, 1. novembar 2024. (REUTERS/Nacho Doce)
Automobil ostao zaglavljen u blatu blizu Valencije, 1. novembar 2024. (REUTERS/Nacho Doce)

Pljuskovi su bili bez presedana. Španska nacionalna meteorološka služba je saopštila da je u teško pogođenom mjestu Chiva, za 8 sati palo više kiše nego u proteklih 20 mjeseci ukupno.

Kada su vlasti poslale građanima upozorenje da je situacija ozbiljna, mnogi su u tom trenutku već bili na ulicama, putevima - i bili životno ugroženi.

Kako su se desile ovako masivne bujične poplave?

Naučnici se trude da razjasne šta se desilo i vide neke veze sa klimatskim promjenama.

Jedan faktor je sve topliji vazduh zbog kojeg pada sve više kiše. Drugi faktor su promjene u vazdušnim strujama koje uzrokuju esktremne vremenske prilike. Meteorolozi kažu da se, zbog tih promjena, nad Španijom nadvio sistem koji je doneo ekstremne kiše.

Faktor je i neobično visoka temperatura Mediterana - u augustu je temperatura vode bila čak 28,7 stepeni na površini, kaže Carola Koeing iz Centra za rizike i odbranu od poplava u Londonu.

Volonteri i lokalno stanovništvo čiste ulice mesta Paiporta u regionu Valencije, 1. novembar 2024. (Manaure Quintero / AFP)
Volonteri i lokalno stanovništvo čiste ulice mesta Paiporta u regionu Valencije, 1. novembar 2024. (Manaure Quintero / AFP)

Ekstremne kiše i poplave su u Španiju stigle poslije dugih perioda suše 2022. i 2023. Stručnjaci kažu da su ciklusi suša i poplava također sve češći zbog klimatskih promjena.

Da li se ovo ranije dešavalo?

Jesenje oluje i poplave dešavaju se na mediteranskoj obali Španije, ali ove sada su najjače.

Stariji stanovnici grada Paiporta, koji je teško pogođen, kažu da su ove poplave bile tri puta gore od onih iz 1957. u kojima je stradala 81 osoba i smatrale su se najsmtronosnijim u historiji istočne Španije.

Tada je preusmjeren tok reke Turije, što je sada i spasilo dio grada od poplava.

U Valenciji su se desile jake poplave 1980. i 1982, u kojima je poginulo oko 30 osoba. Pet godina kasnije, zabilježene su rekordne padavine.

Ove bujične poplave u Španiji smatraju se najkatastrofalnijom prirodnom katastrofom u skorijoj historiji zemlje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG