Linkovi

Teme

Fabrika trolova (IRA) i privatna vojska (Wagner), dva krila Kremlja

FILE - A business center building known as the "troll factory", an Internet Research Agency, one of a web of companies allegedly controlled by Yevgeny Prigozhin, who has reported ties to Russian President Vladimir Putin, in St. Petersburg, Russia .

Novinar iz ruskog servisa RSE objašnjava funkcioniranje i odnose fabrike dezinformacija i privatne vojske u Rusiji.

Bez obzira na akcije koje protiv trolova preduzimaju socijalne mreže Facebook i Twitter i dalje se na njima nalazi veliki broj lažnih naloga ruske fabrike trolova poznate kao Internet istraživačka agencija (IRA), i veoma ih je teško zaustaviti, kaže Mark Krotov, iz ruskog sevisa RSE Radio Svobode, koji dobro poznaje kako funkcionišu IRA i Vagner, obje pod kontrolom Kremlju bliskog biznismena Jevgenija Prigožina, koji je u februru 2018. u SAD optužen za miješanje u američki politički i izborni proces 2016. godine.

Sa Krotovim smo razgovarali o Prigožinu, poznatom i kao "Putinov kuvar", te kako su i na koji način njegove kompanije povezne sa Kremljom i ruskom vojnom obavještajnom agencijom, poznatom po skraćenici GRU.

Frabrika trolova IRA je u posljednje vrijeme aktivnija na domaćem, nego međunarodnom planu, ali su zato pripadnici Vagner vojne grupe sada angažovani u Africi. Tu se, kaže Krotov, više radi o komercijalnim intersima samog Prigožina, za kojeg se pak spekuliše da nije više toliko uticajan u Kremlju.

IRA i Vagner su dva krila Kremlja za koje je Prigožin samo "novčanik".

RSE: Možete li nas molim Vas malo upoznati sa tim kako je gospodin Prigožin (Jevgenij), poznat i kao „Putinov kuvar“ postao čovjek na čelu čuvene ruske fabrike trolova u Sankt Petersburgu?

Krotov: Fabrika trolova je postala prilično poznata nakon nekoliko novinarskih istraga uključujući i jednu od strane Radio Svobode, ruskog servisa RSE, kada su neki novinari uspjeli da dobiju posao kod njih i kada su neki uspjeli da izađu iz fabrike i kažu da su bili loše tretirani tamo. I nakon konflikta sa njihovim šefovima ispričali su novinarima neke insajderske informacije o fabrici trolova. Prvo pojavljivanje fabrike trolova u medijima datira iz 2013. godine, i ubrzo nakon toga započeo je ukrajinsko-ruski konflikt, te su zahtjevi za fabrikom trolova naglo porasli. Ali u prvim danima kako je izašlo u dokumentima koji su procurili, fabrika trolova je bila izgrađena da odgovori na zahtjeve ruskih vlasti, pristalice i protivnike te vlade u inostranstvu, i na trku na internetu. Na internetu je situacija bila takva da je bilo oko 80 posto onih koji su protiv ruske politike, a samo 20 procenata za.

RSE: Dakle, oni su uspostavljeni zbog konflikta u Ukrajini?

Krotov: Ne, ne, oni su formirali tu fabriku trolova da bi se borila protiv Navaljnog (Aleksej, opozicioni lider), da donesu više podrške za agendu Kremlja, ali je ubrzo nakon toga započeo sukob. Tako da je Internet istraživačka agencija (IRA) zapravo ta fabrika trolova, ovo je samo njeno zvanično ime.

RSE: A grupa Vagner?

Krotov: Vagner grupa je potpuno druga stvar. Ne potpuno, ali to je drugačija struktura. IRA poznata i kao fabrika trolova je u vlasništvu Prigožinovih struktura, to je jasno iz dokumenata o iznajamljivanju zgrade, jasno je povezana sa Prigožinom iz telefonskih računa, po advokatima i drugim. Kada je riječ o Vagneru, tu je druga osoba, to je Dimitrij Utkin, bivši sovjetski i ruski vojni pukovnik. On je 2017. imenovan kao izvršni direktor jedne od Prigožinovih kompanija, prema zvaničnim informacijaima iz ruskog poslovnog registra. Kompanija se zove Konkord menadžment i savjetovanje (Concord Management and Consulting). Od tada, veza između Utkina takođe poznatog kao Vagner i Prigožina, poznatog kao Putinov kuvar je jasno vidljiva.

RSE: Dakle oni su saradnici?

Krotov: Apsolutno!

RSE: Na koji su način oni povezani sa ruskom državom, zapravo vojnom obavještajnom GRU?

Krotov: Prvi način na koji su povezani je preko Vagnera, takozvane privatne vojne kompanije. Kažem takozvane, jer to nije u potpunosti privatna kompanija, nije privatna kompanija uopšte, već je u vlasništvu države. Novinari je pak obično zovu privatna vojna kompanija, a Prigožinove kompanije predstavljaju ketering za Vagnerovu trening bazu, a ona je locirana odmah pored GRU baze u Krasnodar regionu Rusije. Takođe, ruski mediji, naročito Fontamka iz Sankt Petersburga je otkrila puno procurelih dokumenata koji su bili dodatni dokaz. Ali, ovih dana jedna od najpopularnijih teorija je da je Prigožin samo, da tako kažemo, “novčanik Kremlja” koji sponzoriše i fabriku trolova i Vagner, privatnu vojnu kompaniju.

RSE: I možete li nam govoriti malo više o profilu ljudi koji rade za njih. Rekli ste da nijesu u potpunosti privatna armija, da su povezani sa vladom, ali ko su ljudi koji tamo rade, oni su stručanjaci za šta?

Krotov: Mislite u Vagneru, privatnoj vojnoj kompaniji ili u fabrici trolova ?

RSE: U obje.

Krotov: U fabrici trolova, ako uzmete samo obične radnike, to su studentI, to su mladi ljudi iz Sankt Petersburga, uglavnom zato što su njihove kancelarije smještene tamo.

RSE: Stručnjaci za tehnologije?

Krotov: Ne, oni su samo mladi studenti. Ne moraš imati puno iskustva da sjediš iza kompjutera i pišeš tweetove i Facebook postove, ili da praviš grupe na mrežama. A kada je riječ o Vagneru, vojnoj grupi, obično se radi o ljudima nakon četrdesetih godina starosti, koji su se borili u Čečeniji, u nekim slučajevima i u Avganistanu, i koji ne mogu naći odgovarajuće poslove u svojim gradovima po ruskim regijama, i za koje je jedni način da dobiju pristojnu platu, da se ilegalno bore u nekim zemljama poput Sirije.

RSE: Da li mi suštinski možemo reći da je Vagner, vojno krilo Internet agencije za istraživanje (IRA) na neki način?

Krotov: Ne, ja to ne bih tako rekao. Oni su oba krila, jedan je vojno krilo, a fabrika trolova je fabrika trolova.

RSE: Ali Vagner je zapravo vojno krilo...

Krotov: Kremlja!

RSE: Kremlja?

Krotov: Kremlja! Oni rješavaju neki osjetljive probleme za Kremlj u inostranstvu, ali ne samo u inostranstvu. Trolovi pišu tweetove i Facebook postove, a plaćenici Vagnera se bore.

RSE: Možete li nam reći na koji način djeluju?

Krotov: Ako govorimo o fabrici trolova, to je počelo sa socijalnim medijima. Naravno Facebook i Twitter lažni nalozi koji šire rusku propaganda u podržavaju najradikalnije grupe sa svih strana političke scene, kao i najradikalnije predstavnike nekih socijalnih grupa. Potom podržavaju ili konfrontiraju se oko najspornijih pitanja u određenim društvima. Ako na primjer uzmemo SAD, pitanja popout abortusa ili vakcinacije itd...

Ali mislim da je njihov uspjeh veoma upitan. Ja ne bih rekao da su mnogo uspješni, ali naravno mi znamo dosta o njima zato što ih je sankcionisala američka vlada, i postali su subjekt veoma temeljene istrage američkih vlasti. Ali mi ne treba da precjenjujemo njihov uspjeh ili uticaj, koji su uspjeli da postignu tokom, primjera radi, predsjedničkih izbora u SAD ili nekim drugim zemljama.

RSE: Ako uzmemo u obzir, jedini javni istup specijalnog zastupnika (Roberta) Muellera, koji je rekao da je bilo „značajnih napada i miješanja zbog kojih svaki Amerikanac treba da bude zabrinut“, to ne zvuči tako upitno. Ali, osim tog miješanja u američke izbore, kao i optužbi za miješanje u neke političke procese širom Evrope, možete li nam govoriti o njihovim posljednjim aktivnostima. Imali smo u zapadnom medijima u posljednjih nekoliko mjeseci, naročito posljednjih nekoliko sedmica, priče o njihovom miješanju u Africi. Oni su umiješani u slične aktivnosti u 13 afričkih država ?

Krotov: Da, odgovoriću na ovo pitanje, ali ću prvo od zastupnika Muellera. Ne želim da se raspravljam sa njim, ali postoje i druga mišljenja, od kojih je jedno da je njihov uticaj bio vrlo, vrlo, ograničen. Odatle skačem na Afriku, gdje je čak i još više limitiran. Primjera radi primjećeni su u Sudanu nedavno.

RSE: I Centralnoafričkoj Republici.

Krotov: Da i u Centralnoafričkoj Republici, ali ne kao trolovi, već samo kao politički konsultanti. Dakle ljudi koji su fizički došli iz Rusije, koji su pomogli nekim predsjedničkim kandidatima, u Sudanu, ali zapravo nijesu bili uspješni.

RSE: Ali, mogli smo pročitati u zapadnim medijima da su u ustvari uspjeli da uklone ministra vanjskih poslova i da na to mjesto postave nekog proruski orjentisanog kandidata i da su takođe, na mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost, postavili ruskog državljanina u Centralnoafričkoj Republici ?

Krotov: U Centralnoafričkoj Republici da. Bio je sastanak u Sočiju između ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova i predsjednika Centralnoafričke Republike, i ima nekih, još uvijek nepotvrđenih informacija, da je Prigožin učestvovao u tim razgovorima zato što ima nekih sopstvenih interesa tamo u vezi sa rudnicima zlata i tome slično. Ovdje je sad više riječ o poslu, i to biznisu Prigožinovih kompanija, i plaćenici iz Vagnera ga u tome samo podržavaju da bi njegovi ljudi osjećali sigurnim tamo. Ne štite samo ruske radnike, već i lokalne.

I naravno postoji teorija da je Kremlj iza svega toga i da Kremlj dobija najviše koristi od toga, a da i Prigožin ima svoje prihode od svega.

RSE: Kada uporedimo to, uticaj na socijalnim mrežama, za ovo u Africi ste rekli da je više riječ o poslu, možete li procijeniti da li je njihova namjera samo da posiju pometnju na različitim mjestima, ili im je cilj da nakon toga „ponude pomoć sa nuđenjem rješenja“, na mjestima kao Sudan ?

Krotov: Da, kao što sam već rekao, kada je riječ o Africi tu možemo mnogo više govoriti o komercijalnom interesu kompanija koje su povezane sa Prigožinom, i naročito oko rudnika zlata i dijamanata, ali ja ne bih rekao da prave nered i nude rješenja. Oni samo slijede svoj komercijalni interes, jer su ove afričke države veoma bogate sa zlatom i dijamantima i to bi trebalo da bude vrlo profitabilno.

RSE: Ali oni su svi povezani i podržani od strane Kremlja, zar ne ?

Krotov: Zvanično Kremlj to ne priznaje, ali da, mi mislimo da, da.

RSE: Njihov rad i uticaj je sada manje više poznat. Kako smo rekli, postali su poznati zbog miješanja u američki izborni proces, istrazi koja je uslijedila, neki od njih su optuženi, uključujući i Prigožina. Socijalni mediji, Facebook, Twitter i drugi su bili prinuđeni da uvedu neke zaštitne mjere. Da li je to na bilo koji način uspjelo da utiče na njihove operacije sada? Da li mislite da rade na istom nivou kao prije nekoliko godina?

Krotov: Da, ja mislim da imaju neke probleme. Ponovo kažem da nikada nijesu bili previše jaki ali da, sada možda traže neki stražnji izlaz. Ja mogu reći na osnovu mog ličnog iskustva, da ima još uvijek mnogo naloga fabrike trolova, još uvijek, i na Twitteru i na Instagramu, iako je Twitter uklonio dosta, ne samo lažnih naloga IRA-e, već takođe i iranske i indijske trolove, ali vjerovatno ne toliko koliko recimo rade na Facebooku. Facebook je preduzeo neke ozbiljne mjere, kao i Twitter takođe, ali je lakše se vrati na Twitter nego na Facebook. Ja lično vidim još uvijek dosta takvih naloga na Instagramu, zato što vodim naš nalog Radio Svoboda.

Znamo sasvim sigurno da fabrika trolova još uvijek radi, postoji čak i anonimni Telegram, kanal popularan u Rusiji, koji vodi jedan od aktivnih radnika u fabrici trolova. Ne možemo potvrditi njegov identitet 100 posto, ali sve što piše možete vidjeti na socijalnim medijima.

Primjera radi sada su više fokusirani na lokalne probleme, recimo promovisanju ideje da je ruski novinar Ivan Golunov i njegov slučaj primjer savršenog rada ruskog sudskog sistema, zato što je bio vrlo brzo oslobođen. Ili je pisao jako puno o konfliktu u ruskom selu Čemodanovka, gdje je bio sukob između Roma i Rusa. Trolovi promovišu ideju da su ruski liberali učinili javnim to pitanje, što je loše. Tako da su se bavili lokalnim problemima, nekim antiliberalnim i pro-Kremlj narativima, ali ne vidim da pišu mnogo o nekim aktivnosti u vezi sa spoljnom politikom ili miješanjima u neka američka pitanja.

Da, mislim da je sada za njih teže da rade na zapadnim platformama, ali ipak ne možete učiniti ništa. Može im se samo s vremena na vrijeme sa Twittera ukloniti veliki broj naloga, desetine hiljada svake godine, ali vi uvijek možete formirati nove.

RSE: Ali uprkos pritisku kojem su izloženi jer su otkriveni, akcijama koje su preduzele zapadne vlade, uvijek izgleda kao da su koji korak ispred svih. Kako je to moguće, šta Vi mislite?

Krotov: To je zbog toga kako su socijalni mediji organizovani. Ne možete nekome zabraniti da kreira nalog na bilo kojem socijalnom mediju, osim ako branite cijeloj državi da koristi internet, što je nemoguće. Ako imate pametne telefone, možete unajmiti ljude i reći im da kreiraju hiljade naloga i da pišu o tome i tome.

Ja ne bih rekao da su dva koraka ispred svih. Ja bih rekao da oni samo nastavljaju svoj rad u vrijednosti koja odgovara sumi finansiranja koju dobijaju od Prigožina i njegovih nalogodavaca iz Kremlja. Međutim sada neki ljudi u Rusiji govore da uticaj Prigožina opada, da čak više nema podršku najviših zvaničnika Kremlja. Nemamo još uvijek nikakvih dokaza za to, ali da, neke stvari mogu ukazivati na to.

RSE: Da li mislite da oni imaju kapaciteta da ih zamijene sa nekom drugom novom fabrikom trolova? Da GRU može uspostaviti novu fabriku koja će biti tajna za ostatak svijeta?

Krotov: GRU nije uspostavila fabriku trolova već Prigožin.

RSE: Ali oni sarađuju sa njima, zar ne?

Krotov: Da, da, sestre i braća, rade zajedno. Ali da, to je način na koji socijalni mediji i internet funkcionišu. Ne možete ih u potpunosti eliminisati, ali možete raditi na nekom odvraćanju, da se se borite protiv te lažne propagande sa lažnih naloga.

See all News Updates of the Day

Većina birača protiv odlaganja izbora u SAD

Zvaničnici u okrugu Majami Dejd na Floridi provjeravaju potpise na biračke listiće koji su stigli poštom (Foto: AP/Lynne Sladky)

Dvije trećine registrovanih birača u SAD protivi se odlaganju predsjedničkih izbora zbog pandemije koronavirusa, a više od polovine smatra da je predsjednik Donald Trump iznio tu ideju da bi pomogao sebi politički, pokazuje istraživanje Reutersa i Ipsosa, koje je objavljeno u srijedu.

Anketa, u kojoj su učestvovala 882 registrovana birača, sprovedena je od 31. jula do 4. avgusta, nedugo nakon što je Trump bez dokaza ustvrdio da će povećano glasanje poštom dovesti do izborne prevare i sugerisao da se izbori, zakazani za 3. novembar, odlože. Tu ideju odmah su odbacili demokratski i republikanski članovi Kongresa, koji je jedini nadležan za utvrđivanje datuma izbora.

Većina Amerikanaca takođe je protiv Trumpovog prijedloga. Prema istraživanju, 66 odsto registrovanih birača protivi se odlaganju novembarskih izbora, među kojima je 80 odsto demokrata i 50 odsto republikanaca.

23 odsto registrovanih birača - od kojih su većina republikanci - podržava odlaganje izbora, dok je 11 odsto ispitanika navelo da nije sigurno.

Odvojena anketa Reutersa i Ipsosa, sprovedena od 3. do 4. avgusta među 964 učesnika, pokazuje da kandidat demokrata Joe Biden ima prednost nad Trampom od 10 odsto među registrovanim biračima, manje od 100 dana uoči održavanja predsjedničkih izbora. Većina, 44 odsto, vjeruje da bi Biden bolje odgovorio na pandemiju koronavirusa.

Na pitanje zašto misle da Trump želi da odloži izbore, 54 odsto registrovanih birača sugerisalo je u svom odgovoru da smatra da predsjednik pokušava da pomogne sebi politički, da bi bio ponovo izabran. Od tog procenta, 42 odsto smatra da "Trump misli da ima bolju šansu da pobijedi ako se izbori odlože", a 12 odsto misli da američki lider "želi da odvrati pažnju javnosti od pandemije i ekonomije".

Još 21 odsto ispitanika odgovorilo je da misli da je Trump zabrinut zbog izborne prevare, a 10 odsto smatra da predsjednik "želi da zaštiti Amerikance od širenja koronavirusa na biračkim mjestima".

Amerikanci su podijeljeni po partijskoj liniji kada je riječ o Trumpovim namjerama. Demokrate uglavnom smatraju da predsjednik pokušava da pomogne sebi politički, dok većina republikanaca vjeruje Trumpovim tvrdnjama da želi da zaštiti integritet američkih izbora.

Pojedini pravni eksperti upozoravaju da bi Trumpovi učestali napadi mogli da podriju vjeru njegovih pristalica u izborni proces zbog čega bi možda teže prihvatili ishod izbora, u slučaju da Trump izgubi, prenosi Reuters.

Pandemija koronavirusa, koja je zarazila milione Amerikanaca i odnijela više od 156.000 hiljada života, dramatično je promijenila političku situaciju u zemlji.

Mnogi glasači zabrinuti su zbog širenja virusa što je dovelo i do znatno povećanog obima glasanja poštom tokom ovogodišnjih stranačkih izbora na kojima su birani predsjednički kandidati. Pala je i Trumpova popularnost, zbog kritika načina na koji je odgovorio na pandemiju.

Oko 57 odsto Amerikanaca saopštilo je da ne podržava Trumpov odgovor na pandemiju, dok 38 odsto podržava, pokazuju rezultati ankete sprovedene od 3. do 4. avgusta. Istraživanje Reutersa i Ipsosa sprovedeno je na internetu širom SAD.

Liban: Prije eksplozije zemlju teško pogodili korupcija i siromaštvo

Liban: Prije eksplozije zemlju teško pogodili korupcija i siromaštvo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:20 0:00

SAD: Stotine istraga o domaćem terorizmu od početka George Floyd protesta

Social workers join Black Lives Matter members during a demonstration against racism and police brutality, outside City Hall in Los Angeles, California on June 13, 2020. - Demonstrations are being held across the US following the death of George Floyd on May 25, 2020, while being

WASHINGTON - FBI je otvorio više od 300 istraga o domaćem terorizmu od kraja maja i uhapsio gotovo 100 ljudi u Portlandu, Oregon, žarištu George Floyd protesta, izjavio je u utorak najviši savezni tužitelj.

Erin Nealy Cox, američka advokatica za Sjeverni Distrikt Texasa i jedna od čelnika nedavno oformljene radne grupe Ministarstva pravosuđa o "antivladinim ekstremistima", rekla je kongresnim zakonodavcima da su istrage otvorene poslije 28. maja, tri dana nakon što je Floyd, Afroamerikanac, preminuo u policijskom pritvoru u Minneapolisu, Minnesota. Njegova smrt izazvala je proteste širom zemlje.

"To ne uključuje nikakve potencijalne istrage građanskih prava ili nasilni zločin povezan sa građanskim nemirima", rekla je Cox tokom saslušanja Senatskog odbora za pravosuđe o protestima koji su ponekad obilježeni nasiljem.

Državni tužitelj William Barr najavio je stvaranje radne grupe Ministarstva pravosuđa krajem juna, rekavši da su se "antivladini ekstremisti" "uključili u neodbranjive nasilne radnje čiji je cilj narušavanje javnog reda".

Radna grupa, koju predvodi Craig Carpenito, američki advokat okruga New Jersey, a koja je sastavljena od tužitelja i agenata FBI-a, zadužena je za prikupljanje "detaljnih podataka o nasilnim antivladinim ekstremistima, mrežama i pokretima".

"Bilo koja skupina, bez obzira na njihove nazive, ako je nasilna i antivladina, mi ćemo ih sve posmatrati", rekla je Cox tokom saslušanja. "Ako je riječ o dominaciji bijelaca, povezanih sa bandama ili poslovima sa drogom, to ne bi spadalo u nadležnost naše radne grupe."

Osnivanje radne grupe fokusirane na antivladine ekstremiste izazvalo je zabrinutost da se Ministarstvo pravosuđa premalo bavi istraživanjima bijelih dominantnih grupa u trenutku kada prijetnja od krajnje desnih ekstremista raste. Prošle godine, direktor FBI-ja Christopher Wray rekao je da je većina slučajeva biroa kada je u pitanju domaći terorizam povezana sa bijelim dominantnim grupama.

Demokratski senator Dick Durbin iz Illinoisa pitao je Cox zašto je Ministarstvo pravosuđa „prestalo pratiti incidente bijelih dominantnih grupa kao posebnu kategoriju domaćeg terorizma“. Cox je rekla da ne zna.

Saslušanje je donijelo zaoštravanje partijskih strasti zbog povremeno nasilnih sukoba demonstranata i policije posljednjih sedmica.

Republikanski senator Ted Cruz rekao je da su proteste zbog policijske brutalnosti i rasizma preuzeli "pobunjenici i pljačkaši i oni koji cinično iskorištavaju proteste za svoje zle ciljeve."

"Mirni protesti moraju biti zaštićeni. Neredi se moraju zaustaviti", rekao je Cruz, optužujući demokrate da odbijaju osuditi nasilje.

Demokratska senatorka Mazie Hirono, rekla je da "niko ne odobrava nasilje", optužujući federalne policijske službenike da izazivaju nasilje protiv mirnih demonstranata.

"U Portlandu, federalni agenti koristili su pretjeranu i diskriminirajuću silu da rastjeraju ljude okupljene kako bi mirno protestirali", rekla je Hirono.

Prošlog mjeseca, Trumpova administracija poslala je u grad desetine federalnih agenata za provođenje zakona, a predsjednik Donald Trump optužio je gradsku vlast da je izgubila "kontrolu nad anarhistima i agitatorima" usmjerenim prema federalnom sudu.

Naknadni izvještaji da su agenti koristili pretjeranu silu protiv prosvjednika i grabili demonstrante na ulicama Portlanda tokom vožnje u neobilježenim vozilima izazvali su uzvratni udarac, što je u konačnici navelo federalno osoblje da pristane da se povuče iz grada.

Law enforcement officers stand watch and extinguish a fire set by protesters behind the Mark O. Hatfield United States Courthouse, Aug. 2, 2020, in Portland.
Law enforcement officers stand watch and extinguish a fire set by protesters behind the Mark O. Hatfield United States Courthouse, Aug. 2, 2020, in Portland.

Ken Cuccinelli, visoki dužnosnik Odjela za unutrašnju sigurnost, negirao je da je situacija mirnija od kada je odjel pristao da povuče svoje agente.

"Sinoć je lokalna policija proglasila nered", rekao je Cuccinelli. "Ne federalna, već lokalna policija."

"Otkako su protesti počeli u maju, 140 policajaca zadobilo je povrede u Portlandu", rekao je on.

SAD: Poslodavci radnicima olakšavaju glasanje

SAD: Poslodavci radnicima olakšavaju glasanje
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:27 0:00

SAD: Rok za TikTok do 15. septembra

SAD: Rok za TikTok do 15. septembra
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:51 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG