Linkovi

Analize i istraživanja

Fabrika trolova (IRA) i privatna vojska (Wagner), dva krila Kremlja

FILE - A business center building known as the "troll factory", an Internet Research Agency, one of a web of companies allegedly controlled by Yevgeny Prigozhin, who has reported ties to Russian President Vladimir Putin, in St. Petersburg, Russia .

Novinar iz ruskog servisa RSE objašnjava funkcioniranje i odnose fabrike dezinformacija i privatne vojske u Rusiji.

Bez obzira na akcije koje protiv trolova preduzimaju socijalne mreže Facebook i Twitter i dalje se na njima nalazi veliki broj lažnih naloga ruske fabrike trolova poznate kao Internet istraživačka agencija (IRA), i veoma ih je teško zaustaviti, kaže Mark Krotov, iz ruskog sevisa RSE Radio Svobode, koji dobro poznaje kako funkcionišu IRA i Vagner, obje pod kontrolom Kremlju bliskog biznismena Jevgenija Prigožina, koji je u februru 2018. u SAD optužen za miješanje u američki politički i izborni proces 2016. godine.

Sa Krotovim smo razgovarali o Prigožinu, poznatom i kao "Putinov kuvar", te kako su i na koji način njegove kompanije povezne sa Kremljom i ruskom vojnom obavještajnom agencijom, poznatom po skraćenici GRU.

Frabrika trolova IRA je u posljednje vrijeme aktivnija na domaćem, nego međunarodnom planu, ali su zato pripadnici Vagner vojne grupe sada angažovani u Africi. Tu se, kaže Krotov, više radi o komercijalnim intersima samog Prigožina, za kojeg se pak spekuliše da nije više toliko uticajan u Kremlju.

IRA i Vagner su dva krila Kremlja za koje je Prigožin samo "novčanik".

RSE: Možete li nas molim Vas malo upoznati sa tim kako je gospodin Prigožin (Jevgenij), poznat i kao „Putinov kuvar“ postao čovjek na čelu čuvene ruske fabrike trolova u Sankt Petersburgu?

Krotov: Fabrika trolova je postala prilično poznata nakon nekoliko novinarskih istraga uključujući i jednu od strane Radio Svobode, ruskog servisa RSE, kada su neki novinari uspjeli da dobiju posao kod njih i kada su neki uspjeli da izađu iz fabrike i kažu da su bili loše tretirani tamo. I nakon konflikta sa njihovim šefovima ispričali su novinarima neke insajderske informacije o fabrici trolova. Prvo pojavljivanje fabrike trolova u medijima datira iz 2013. godine, i ubrzo nakon toga započeo je ukrajinsko-ruski konflikt, te su zahtjevi za fabrikom trolova naglo porasli. Ali u prvim danima kako je izašlo u dokumentima koji su procurili, fabrika trolova je bila izgrađena da odgovori na zahtjeve ruskih vlasti, pristalice i protivnike te vlade u inostranstvu, i na trku na internetu. Na internetu je situacija bila takva da je bilo oko 80 posto onih koji su protiv ruske politike, a samo 20 procenata za.

RSE: Dakle, oni su uspostavljeni zbog konflikta u Ukrajini?

Krotov: Ne, ne, oni su formirali tu fabriku trolova da bi se borila protiv Navaljnog (Aleksej, opozicioni lider), da donesu više podrške za agendu Kremlja, ali je ubrzo nakon toga započeo sukob. Tako da je Internet istraživačka agencija (IRA) zapravo ta fabrika trolova, ovo je samo njeno zvanično ime.

RSE: A grupa Vagner?

Krotov: Vagner grupa je potpuno druga stvar. Ne potpuno, ali to je drugačija struktura. IRA poznata i kao fabrika trolova je u vlasništvu Prigožinovih struktura, to je jasno iz dokumenata o iznajamljivanju zgrade, jasno je povezana sa Prigožinom iz telefonskih računa, po advokatima i drugim. Kada je riječ o Vagneru, tu je druga osoba, to je Dimitrij Utkin, bivši sovjetski i ruski vojni pukovnik. On je 2017. imenovan kao izvršni direktor jedne od Prigožinovih kompanija, prema zvaničnim informacijaima iz ruskog poslovnog registra. Kompanija se zove Konkord menadžment i savjetovanje (Concord Management and Consulting). Od tada, veza između Utkina takođe poznatog kao Vagner i Prigožina, poznatog kao Putinov kuvar je jasno vidljiva.

RSE: Dakle oni su saradnici?

Krotov: Apsolutno!

RSE: Na koji su način oni povezani sa ruskom državom, zapravo vojnom obavještajnom GRU?

Krotov: Prvi način na koji su povezani je preko Vagnera, takozvane privatne vojne kompanije. Kažem takozvane, jer to nije u potpunosti privatna kompanija, nije privatna kompanija uopšte, već je u vlasništvu države. Novinari je pak obično zovu privatna vojna kompanija, a Prigožinove kompanije predstavljaju ketering za Vagnerovu trening bazu, a ona je locirana odmah pored GRU baze u Krasnodar regionu Rusije. Takođe, ruski mediji, naročito Fontamka iz Sankt Petersburga je otkrila puno procurelih dokumenata koji su bili dodatni dokaz. Ali, ovih dana jedna od najpopularnijih teorija je da je Prigožin samo, da tako kažemo, “novčanik Kremlja” koji sponzoriše i fabriku trolova i Vagner, privatnu vojnu kompaniju.

RSE: I možete li nam govoriti malo više o profilu ljudi koji rade za njih. Rekli ste da nijesu u potpunosti privatna armija, da su povezani sa vladom, ali ko su ljudi koji tamo rade, oni su stručanjaci za šta?

Krotov: Mislite u Vagneru, privatnoj vojnoj kompaniji ili u fabrici trolova ?

RSE: U obje.

Krotov: U fabrici trolova, ako uzmete samo obične radnike, to su studentI, to su mladi ljudi iz Sankt Petersburga, uglavnom zato što su njihove kancelarije smještene tamo.

RSE: Stručnjaci za tehnologije?

Krotov: Ne, oni su samo mladi studenti. Ne moraš imati puno iskustva da sjediš iza kompjutera i pišeš tweetove i Facebook postove, ili da praviš grupe na mrežama. A kada je riječ o Vagneru, vojnoj grupi, obično se radi o ljudima nakon četrdesetih godina starosti, koji su se borili u Čečeniji, u nekim slučajevima i u Avganistanu, i koji ne mogu naći odgovarajuće poslove u svojim gradovima po ruskim regijama, i za koje je jedni način da dobiju pristojnu platu, da se ilegalno bore u nekim zemljama poput Sirije.

RSE: Da li mi suštinski možemo reći da je Vagner, vojno krilo Internet agencije za istraživanje (IRA) na neki način?

Krotov: Ne, ja to ne bih tako rekao. Oni su oba krila, jedan je vojno krilo, a fabrika trolova je fabrika trolova.

RSE: Ali Vagner je zapravo vojno krilo...

Krotov: Kremlja!

RSE: Kremlja?

Krotov: Kremlja! Oni rješavaju neki osjetljive probleme za Kremlj u inostranstvu, ali ne samo u inostranstvu. Trolovi pišu tweetove i Facebook postove, a plaćenici Vagnera se bore.

RSE: Možete li nam reći na koji način djeluju?

Krotov: Ako govorimo o fabrici trolova, to je počelo sa socijalnim medijima. Naravno Facebook i Twitter lažni nalozi koji šire rusku propaganda u podržavaju najradikalnije grupe sa svih strana političke scene, kao i najradikalnije predstavnike nekih socijalnih grupa. Potom podržavaju ili konfrontiraju se oko najspornijih pitanja u određenim društvima. Ako na primjer uzmemo SAD, pitanja popout abortusa ili vakcinacije itd...

Ali mislim da je njihov uspjeh veoma upitan. Ja ne bih rekao da su mnogo uspješni, ali naravno mi znamo dosta o njima zato što ih je sankcionisala američka vlada, i postali su subjekt veoma temeljene istrage američkih vlasti. Ali mi ne treba da precjenjujemo njihov uspjeh ili uticaj, koji su uspjeli da postignu tokom, primjera radi, predsjedničkih izbora u SAD ili nekim drugim zemljama.

RSE: Ako uzmemo u obzir, jedini javni istup specijalnog zastupnika (Roberta) Muellera, koji je rekao da je bilo „značajnih napada i miješanja zbog kojih svaki Amerikanac treba da bude zabrinut“, to ne zvuči tako upitno. Ali, osim tog miješanja u američke izbore, kao i optužbi za miješanje u neke političke procese širom Evrope, možete li nam govoriti o njihovim posljednjim aktivnostima. Imali smo u zapadnom medijima u posljednjih nekoliko mjeseci, naročito posljednjih nekoliko sedmica, priče o njihovom miješanju u Africi. Oni su umiješani u slične aktivnosti u 13 afričkih država ?

Krotov: Da, odgovoriću na ovo pitanje, ali ću prvo od zastupnika Muellera. Ne želim da se raspravljam sa njim, ali postoje i druga mišljenja, od kojih je jedno da je njihov uticaj bio vrlo, vrlo, ograničen. Odatle skačem na Afriku, gdje je čak i još više limitiran. Primjera radi primjećeni su u Sudanu nedavno.

RSE: I Centralnoafričkoj Republici.

Krotov: Da i u Centralnoafričkoj Republici, ali ne kao trolovi, već samo kao politički konsultanti. Dakle ljudi koji su fizički došli iz Rusije, koji su pomogli nekim predsjedničkim kandidatima, u Sudanu, ali zapravo nijesu bili uspješni.

RSE: Ali, mogli smo pročitati u zapadnim medijima da su u ustvari uspjeli da uklone ministra vanjskih poslova i da na to mjesto postave nekog proruski orjentisanog kandidata i da su takođe, na mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost, postavili ruskog državljanina u Centralnoafričkoj Republici ?

Krotov: U Centralnoafričkoj Republici da. Bio je sastanak u Sočiju između ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova i predsjednika Centralnoafričke Republike, i ima nekih, još uvijek nepotvrđenih informacija, da je Prigožin učestvovao u tim razgovorima zato što ima nekih sopstvenih interesa tamo u vezi sa rudnicima zlata i tome slično. Ovdje je sad više riječ o poslu, i to biznisu Prigožinovih kompanija, i plaćenici iz Vagnera ga u tome samo podržavaju da bi njegovi ljudi osjećali sigurnim tamo. Ne štite samo ruske radnike, već i lokalne.

I naravno postoji teorija da je Kremlj iza svega toga i da Kremlj dobija najviše koristi od toga, a da i Prigožin ima svoje prihode od svega.

RSE: Kada uporedimo to, uticaj na socijalnim mrežama, za ovo u Africi ste rekli da je više riječ o poslu, možete li procijeniti da li je njihova namjera samo da posiju pometnju na različitim mjestima, ili im je cilj da nakon toga „ponude pomoć sa nuđenjem rješenja“, na mjestima kao Sudan ?

Krotov: Da, kao što sam već rekao, kada je riječ o Africi tu možemo mnogo više govoriti o komercijalnom interesu kompanija koje su povezane sa Prigožinom, i naročito oko rudnika zlata i dijamanata, ali ja ne bih rekao da prave nered i nude rješenja. Oni samo slijede svoj komercijalni interes, jer su ove afričke države veoma bogate sa zlatom i dijamantima i to bi trebalo da bude vrlo profitabilno.

RSE: Ali oni su svi povezani i podržani od strane Kremlja, zar ne ?

Krotov: Zvanično Kremlj to ne priznaje, ali da, mi mislimo da, da.

RSE: Njihov rad i uticaj je sada manje više poznat. Kako smo rekli, postali su poznati zbog miješanja u američki izborni proces, istrazi koja je uslijedila, neki od njih su optuženi, uključujući i Prigožina. Socijalni mediji, Facebook, Twitter i drugi su bili prinuđeni da uvedu neke zaštitne mjere. Da li je to na bilo koji način uspjelo da utiče na njihove operacije sada? Da li mislite da rade na istom nivou kao prije nekoliko godina?

Krotov: Da, ja mislim da imaju neke probleme. Ponovo kažem da nikada nijesu bili previše jaki ali da, sada možda traže neki stražnji izlaz. Ja mogu reći na osnovu mog ličnog iskustva, da ima još uvijek mnogo naloga fabrike trolova, još uvijek, i na Twitteru i na Instagramu, iako je Twitter uklonio dosta, ne samo lažnih naloga IRA-e, već takođe i iranske i indijske trolove, ali vjerovatno ne toliko koliko recimo rade na Facebooku. Facebook je preduzeo neke ozbiljne mjere, kao i Twitter takođe, ali je lakše se vrati na Twitter nego na Facebook. Ja lično vidim još uvijek dosta takvih naloga na Instagramu, zato što vodim naš nalog Radio Svoboda.

Znamo sasvim sigurno da fabrika trolova još uvijek radi, postoji čak i anonimni Telegram, kanal popularan u Rusiji, koji vodi jedan od aktivnih radnika u fabrici trolova. Ne možemo potvrditi njegov identitet 100 posto, ali sve što piše možete vidjeti na socijalnim medijima.

Primjera radi sada su više fokusirani na lokalne probleme, recimo promovisanju ideje da je ruski novinar Ivan Golunov i njegov slučaj primjer savršenog rada ruskog sudskog sistema, zato što je bio vrlo brzo oslobođen. Ili je pisao jako puno o konfliktu u ruskom selu Čemodanovka, gdje je bio sukob između Roma i Rusa. Trolovi promovišu ideju da su ruski liberali učinili javnim to pitanje, što je loše. Tako da su se bavili lokalnim problemima, nekim antiliberalnim i pro-Kremlj narativima, ali ne vidim da pišu mnogo o nekim aktivnosti u vezi sa spoljnom politikom ili miješanjima u neka američka pitanja.

Da, mislim da je sada za njih teže da rade na zapadnim platformama, ali ipak ne možete učiniti ništa. Može im se samo s vremena na vrijeme sa Twittera ukloniti veliki broj naloga, desetine hiljada svake godine, ali vi uvijek možete formirati nove.

RSE: Ali uprkos pritisku kojem su izloženi jer su otkriveni, akcijama koje su preduzele zapadne vlade, uvijek izgleda kao da su koji korak ispred svih. Kako je to moguće, šta Vi mislite?

Krotov: To je zbog toga kako su socijalni mediji organizovani. Ne možete nekome zabraniti da kreira nalog na bilo kojem socijalnom mediju, osim ako branite cijeloj državi da koristi internet, što je nemoguće. Ako imate pametne telefone, možete unajmiti ljude i reći im da kreiraju hiljade naloga i da pišu o tome i tome.

Ja ne bih rekao da su dva koraka ispred svih. Ja bih rekao da oni samo nastavljaju svoj rad u vrijednosti koja odgovara sumi finansiranja koju dobijaju od Prigožina i njegovih nalogodavaca iz Kremlja. Međutim sada neki ljudi u Rusiji govore da uticaj Prigožina opada, da čak više nema podršku najviših zvaničnika Kremlja. Nemamo još uvijek nikakvih dokaza za to, ali da, neke stvari mogu ukazivati na to.

RSE: Da li mislite da oni imaju kapaciteta da ih zamijene sa nekom drugom novom fabrikom trolova? Da GRU može uspostaviti novu fabriku koja će biti tajna za ostatak svijeta?

Krotov: GRU nije uspostavila fabriku trolova već Prigožin.

RSE: Ali oni sarađuju sa njima, zar ne?

Krotov: Da, da, sestre i braća, rade zajedno. Ali da, to je način na koji socijalni mediji i internet funkcionišu. Ne možete ih u potpunosti eliminisati, ali možete raditi na nekom odvraćanju, da se se borite protiv te lažne propagande sa lažnih naloga.

See all News Updates of the Day

Kako zapadni vojni pakt i nukelarne podmornice Australije utiču na Kinu

Arhiv, ilustracija - Podmornica klase Virginia, USS Illinois (SSN 786), vraća se kući u bazu u Pearl Harbor, 13. septembra 2021.

Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija objavile su u četvrtak ono što Kraljevska australijska mornarica na svojoj web stranici opisuje kao "pojačano trilateralno bezbjednosno partnerstvo" poznato kao AUKUS (Australija, Ujednjeno Kraljevstvo i SAD).

Kaže se da će Australija dobiti najmanje osam podmornica na nuklearni pogon, koje će se graditi u Australiji uz upotrebu američke tehnologije.

Upotreba australijskih podmornica na nuklearni pogon u Indo-Pacifiku naljutila je Kinu prijetnjom da će obuzdati njeno širenje na istim vodenim putevima, kažu stručnjaci.

Bezbjednosni dogovor tri zemlje uslijedio je nakon što je Australija odustala od ranijeg sporazuma sa Francuskom o dizel-električnim podmornicama, što je naljutilo Pariz. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Yves Le Drian​ čak je opisao odluku Australije da odustane od sporazuma kao "nož u leđa". Francuska je u petak povukla svoje ambasadore iz SAD i Australije.

Analitičari ističu partnerstvo kao posljednji pokušaj Zapada da se bori sa Kinom za kontrolu nad morima koja Peking naziva svojim, uprkos teritorijalnim sukobima sa drugim azijskim vladama, uključujući zapadne saveznike. Jedan od spornih plovnih puteva je i Južno kinesko more bogato resursima.

Podmornice na nuklearni pogon znače plovila koja su više nevidljiva i brza, dok britansko učešće sugeriše na širi program koji nije samo još jedan napor predvođen SAD usmjeren protiv Kine, kažu eksperti. Očekuje se da će podmornice biti spremne do 2035.

"Operativno, to bi Kinezima trebalo da smeta, jer ako Australija na kraju dobije nuklearne podmornice, onda može ostati na pozicijama na mjestima poput Južnog kineskog ili Istočnog kineskog mora radi manje ili više stalnog raspoređivanja", rekao je Gregory Poling​, direktor Azijske Inicijative za pomorsku transparentnost u okviru Centra za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu.

Podmornice neće odmah postati "online", rekao je on, ali u prvih pet do 10 godina važno je "ono što (partnerstvo) govori o držanju i volji Australije da se suprotstavi Kini i šta god da je promjena stava za SAD", rekao je Poling. Washington bi na kraju mogao da povećati vojne rotacije i vježbe sa Canberrom, rekao je on.

Kineski pomorski sukobi

Peking polaže pravo na oko 90 posto Južnog kineskog mora i razbjesnio je Bruneje, Maleziju, Tajvan, Vijetnam i Filipine izgradnjom vještačkih ostrvaca i prolaskom brodova kroz sporne vode. Sa Japanom se bori za suverenitet u dijelovima susjednog Istočnog kineskog mora.

Zapadne zemlje su ponovo primjetile svog bivšeg neprijatelja iz Hladnog rata jer kineska mornarica brzo raste i njeni brodovi se pojavljuju čak do Aljaske.

AUKUS poziva na dijeljenje vojne automatizacije, vještačke inteligencije i kvantne tehnologije. Kvantna tehnologija može pomoći u otkrivanju podmornica i nevidljivih aviona. Australija, Britanija i Sjedinjene Američke Države obavezale su se na "sveobuhvatan program rada" u narednih 18 mjeseci, kaže australska mornarica.

"Najgore moguće situacije"

Podmornice na nuklearni pogon sa sjedištem u Australiji mogle bi stići do Južnog kineskog mora za jedan dan i ostati tu neograničeno dugo, rekao je Malcolm Davis, viši analitičar odbrambene strategije i sposobnosti na Australijskom institutu za stratešku politiku u Canberri. Alternativno, mogli bi da uđu u Bengalski zaliv, Arapsko more ili jugozapadni Pacifik, dodao je on.

On je rekao da Australija, u oštrim političkim i trgovinskim borbama sa Kinom od 2015. godine, namjerava da pomogne Sjedinjenim Državama u odbrani svakog kineskog poteza koji je "neprijateljski" prema saveznicima Australije.

"Ove podmornice prvenstveno imaju za cilj jačanje australijske odbrane od rastuće Kine koja predstavlja izazov ne samo za SAD u regionu, već i za sve naše zemlje, uključujući Australiju, a postoji i sve veći vojni izazov iz Kine koji je vrlo stvaran, a mi se pripremamo za sve vrste najgorih mogućih nepredviđenih situacija, uključujući i izglede za veliki rat snaga između SAD i Kine oko Tajvana u ovoj deceniji", rekao je Davis.

Kina polaže pravo na suverenitet nad samoupravnim Tajvanom i redovno šalje vojne avione u njegov vazdušni prostor. Tajvanska vlada, koja se protivi ujedinjenju sa Kinom, nailazi na sve veću podršku Zapada.

"Tajvan će imati dio (svoje populacije) koja vapi: 'To je sjajno. Engleska, Amerika i Australija dolaze da uspostave ravnotežu protiv Kine'", rekao je Huang Kwei-bo, prodekan Fakulteta za međunarodne poslove u Nacionalni univerzitet Chengchi u Tajpeju.

Britanski zvaničnici pridružili su se sporazumu o razmjeni tehnologija u okviru svoje "ideje o globalnoj Britaniji" nakon njihovog odlaska iz Evropske unije, rekao je Poling. Njeno učešće kao zemlje koja nije indo-pacifička, posebno ljuti Kinu, rekao je Huang.

AUKUS prati druge napore predvođene Zapadom, poput 16-godišnjeg četvorostranog dijaloga o bezbjednosti između Indije, Japana, Australije i Sjedinjenih Država. Zemlje saveznice Zapada povremeno samostalno prolaze brodovima kroz Južnokinesko more. Kina se obično buni.

Oštre riječi, djela u Kini

Kina naziva sporazum AUKUS opasnim za indo-pacifički region. "Pokretanje saradnje Sjedinjenih Država, Velike Britanije i Australije u oblasti nuklearnih podmornica, ozbiljno narušava regionalni mir i stabilnost, povećava utrku u naoružanju i uništava naporan rad na međunarodnom razoružanju", rekao je u četvrtak portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova Zhao Lijian.

Azijska glavna supersila ne stoji skrštenih ruku. Kina je 1. septembra implementirala svoj Revidirani zakon o pomorskom saobraćaju za borbu protiv stranih brodova koji prolaze u blizini njenih obala. Zakon pooštrava kinesku kontrolu nad Istočnim i Južnim kineskim morem dajući Pekingu ovlaštenje da zaustavi niz stranih plovila.

"Mornarica Sjedinjenih Država, ako joj je naređeno da primjenjuje slobodu plovidbe, to samo postavlja sukob, jer kako ćete zaustaviti američki ratni brod?" rekao je Carl Thayer, emeritus profesor politike na Univerzitetu Novi Južni Vels u Australiji.

Kina bi mogla dalje da prati AUKUS ograničavanjem dodatnog australijskog uvoza, rekao je Davis. Canberra je, međutim, već pronašla nova inostrana tržišta za svoj najvažniji ugalj i vino zbog ranijih trvenja sa Kinom.

SAD: Sigurnosne agencije pod "eksplozijom" opterećenja zbog domaćeg terorizma

Direktor Federalnog istražnog biroa (FBI) Christopher Wray svjedoči pred Odborom za unutrašnju bezbjednost i vladine poslove tokom diskusije o bezbjednosnim prijetnjama 20 godina nakon terorističkog napada 11. septembra, 21. septembar 2021, na Capitol Hillu.

Nacionalne bezbjednosne agencije i agencije za sprovođenje zakona Sjedinjenih Država bore se protiv, kako opisuju, "značajnog skoka" prijetnji koje stižu od domaćih terorista, od kojih mnogi djeluju sami i motivisani rasnim animozitetom ili antivladinom ideologijom.

Zvaničnici su, svjedočeći pred zakonodavcima u utorak, ponovili upozorenja od ranije ove godine da su najsmrtonosnije pretnje Sjedinjenim Državama domaće, s ideologijom belih supremacionista i ličnim zamjerkama koje navode sve veći broj takozvanih usamljenih aktera na akciju.

"Svakako da je broj domaćih terorista eksplodirao", rekao je pred odborom Senata Christopher Wray​, direktor Federalnog istražnog biroa (FBI), nazvavši spriječavanje terorističkih napada glavnim prioritetom Biroa "sada i u doglednoj budućnosti".

"Više smo nego udvostručili broj domaćih slučajeva terorizma, sa oko 1.000 na oko 2.700 istraga", rekao je on o posljednjih 16 do 18 mjeseci. "Povećali smo broj zaposlenih da bi se udvostručio broj ljudi koji rade na toj prijetnji u odnosu na godinu dana ranije."

Dio tog skoka potiče od napada na Kongres SAD 6. januara, koji je rezultirao smrću pet ljudi i doveo do više od 600 hapšenja.

Međutim, u pripremljenom svjedočenju, Wray je upozorio da opsada Capitola "pokazuje spremnost nekih da primjene nasilje protiv vlade u cilju ostvarivanja svojih političkih i društvenih ciljeva".

Rekli su i da se mnogi usamljeni akteri, bilo motivisani domaćim primjedbama ili porukama stranih terorističkih grupa, uveliko oslanjaju na internet, pa im je teško pronaći nešto od onoga što dobijaju.

"Budući da deluju sami i brzo prelaze s radikalizacije na akciju, često koristeći lako dostupno oružje protiv ranjivih meta, ovi napadači ne ostavljaju mnogo tačaka za povezivanje", rekao je Wray zakonodavcima.

On je također upozorio da je u samo nekoliko godina FBI uspio da osujeti terorističke napade na veliki broj velikih SAD gradova, uključujući New York, Las Vegas i Miami.

Strane terorističke prijetnje

Uprkos rastućoj prijetnji od domaćih ekstremista, zvaničnici SAD upozoravaju da se prijetnja stranih terorističkih grupa, poput Islamske države (IS) i Al-Kaide, samo donekle smanjila.

Direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid svjedočila je pred Odborom za unutrašnju sigurnost i vladine poslove Senata na raspravi o sigurnosnim prijetnjama, 21. septembra 2021. na Capitol Hillu.
Direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma Christine Abizaid svjedočila je pred Odborom za unutrašnju sigurnost i vladine poslove Senata na raspravi o sigurnosnim prijetnjama, 21. septembra 2021. na Capitol Hillu.

"Strane terorističke grupe nastavljaju da stavljaju prioritet na napade na Sjedinjene Države", rekla je zakonodavcima Christine Abizaid​, direktorica Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, opisujući pretnju samo kao "manje akutnu" nego prije 20 godina, kada su teroristi Al Kaide izveli napade 11. septembra na njujorški Svjetski trgovinski centar i na Pentagon.

"Iako su godine (protivterorističkog) pritiska degradirale mrežu Al Kaide, grupa i njene podružnice i dalje imaju namjeru da koriste pojedince koji imaju pristup Sjedinjenim Državama za izvođenje napada", rekla je ona.

Iran

Pored grupa poput Al Kaide i IS, Abizaid je upozorila da su zvaničnici za borbu protiv terorizma zabrinuti zbog napora Irana i njemu bliskog Hezbolaha da napadnu SAD.

Konkretno, upozorila je da iranski lideri ostaju "u namjeri da se osvete u Sjedinjenim Državama" za ubistvo bivšeg komandanta jedinice Kuds Iranske revolucionarne nacionalne gardne Kasema Sulejmanija u januaru 2020.

Abizaid je dalje upozorila u pisanom svjedočenju na tekuće napore Teherana da "izgradi operativne kapacitete protiv američkih organizacija i ljudi".

Kina

Međutim, više od Irana - kako je direktor FBI-a Wray rekao zakonodavcima - ni jedna zemlja ne predstavlja ozbiljniju prijetnju po SAD kao Kina, koja je primorala Biro da otvara novu kontraobavještajnu istragu, u prosjeku, na svakih 12 sati.

"Mislim da ne postoji zemlja koja predstavlja veću prijetnju za naše inovacije, našu ekonomsku bezbjednost i naše demokratske ideje od Narodne Republike Kine, zbog čega imamo preko 2.000 aktivnih istraga u vezi sa vladom NR Kine u svih 56 kancelarija na terenu", rekao je on. "To je skoro povećanje istraga o ekonomskoj špijunaži u vezi sa Kinom od 1.300 posto u odnosu na ono od prije otprilike jedne decenije."

Zvaničnici SAD su takođe optužili Kinu da pokušava da iskoristi pandemiju koronavirusa kako bi "profitirala od proizvodnje lažne LZO (lične zaštitne opreme) i medicinskog materijala“.

Kina "nastavlja da se bavi krađom intelektualne svojine, eksploatacijom ranjivih lanaca snabdijevanja i upotrebom ekonomske prinude kako bi ugrozila našu ekonomsku bezbjednost" rekao je zakonodavcima sekretar za unutrašnju bezbjednost Alejandro Mayorkas.

Ransomware

I Wray i Mayorkas su također su naveli ransomware napade (zloćudne programe koji preotimaju kontrolu nad sistemima i datotekama i za čije uklanjanje napadači traže velike otkupnine), mnoge povezane sa Rusijom, kao stalnu prijetnju.

"Prošle godine su žrtve platile otkupnine u iznosu od 350 miliona dolara, što je povećanje od 311 posto u odnosu na prethodnu godinu, sa prosječnom isplatom većom od 300.000 dolara", rekao je Mayorkas.

"Sada istražujemo preko 100 različitih vrsta ransomwarea, od čega svaki ima mnoštvo žrtava", dodao je Wray iz FBI-a.

Ko će pobijediti na njemačkim izborima i naslijediti Angelu Merkel?

Ko će pobijediti na njemačkim izborima i naslijediti Angelu Merkel?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:31 0:00

Talibani tvrde da nema Al-Kaide i Islamske države u Afganistanu

Portparol Talibana Zabihula Mudžahid na konferenciji za novinare u Kabulu, 31. august 2021.

Talibani u Afganistanu odbacili su kao "neosnovanu propagandu" strahovanje Sjedinjenih Država da su Al-Kaida, ili ekstremisti povezani sa terorističkom grupom Islamska država, i dalje prisutni u toj zemlji. 

Portparol talibana Zabihula Mudžahid minimalizovao je tu prijetnju na konferenciji za novinare u Kabulu, samo nekoliko dana pošto je regionalna ispostava Islamske države - ISIS-K - preuzela odgovornost za seriju bombaških napada tokom vikenda, čija su meta bili talibanski borci u istočnoj pokrajini Nangarhar.

Američki obavještani zvaničnici su nedavno upozorili da se Al-Kaida i operativci Islamske države vraćaju u Afganistan, ohrabreni nakon što su talibani, islamisti, došli na vlast prije pet nedjelja.

Portparol Talibana osudio je bombaške napade u Nangarharu. Rekao je da je njegova vladajuća, islamistička grupa riješena da zaustavi nasilje i da ne vidi ISIS-K kao značajnu prijetnju.

“I sami ćete vidjeti da će to biti posljednji napadi koje su izvršili, i neće moći da ih sprovode u budućnosti", rekao je.

Mudžahid je iznio tvrdnju da ekstremisti koji operišu u Afganistanu u ime ISIS-K, nemaju veze sa borcima u Siriji i Iraku.

"Daeš (Islamska država) nema fizičko prisustvo ovdje, ali je moguće da su neki ljudi, koji su rođeni Afganistanci, usvojili ideologiju Daeša, koja nije popularna niti je podržavaju Afganistanci", rekao je.

ISIS-K je takođe preuzeo odgovornost za samoubilački bombaški napad na aerodromu u Kabulu prošlog mjeseca, u kome je ubijeno 13 američkih vojnika i skoro 170 afganistanskih civila.

Al-Kaida u Afganistanu

Zamjenik direktora Centralne obavještajne agencije (CIA), David Cohen, je prošle nedjelje izjavio da SAD "već počinju da vide nagovještaje potencijalnog kretanja Al-Kaide ka Afganistanu".

"Međutim, još je rano", rekao je Cohen na panel diskusiji na obavještajnom samitu nadomak Washingtona. Upozorio je da bi Al-Kaida mogla da se ponovo formira za manje od godinu dana. "Jasno, pomno ćemo motriti", rekao je.

Međutim, Mudžahid je odbacio te navode.

"Zabrinutost zbog prisustva stranih ekstremista i bilo koga povezanog sa Al-Kaidom je pogrešno i izražava se samo radi propagande. Ne vidimo nikoga u Afganistanu ko ima bilo kakve veze sa Al-Kaidom", rekao je portparol talibana.

"Dali smo obećanje svijetu i Americi da nećemo nikome dozvoliti da koristi tlo Afganistana da bi prijetilo ili naudilo bilo kojoj zemlji. To je principijelan stav i mi ga se striktno pridržavamo jer je također u interesu Afganistanaca", dodao je Mudžahid.

Talibanski borci u pokrajini Pandžšir, 8. septembra 2021.
Talibanski borci u pokrajini Pandžšir, 8. septembra 2021.

Muški kabinet Talibana

Mudžahid je održao konferenciju za novinare prije svega da bi saopštio proširenje sastava prelazne vlade talibana, koja je formirana prije dvije nedelje, ali nije imenovao nijednu ženu u kabinet koji ima oko 60 članova.

Iznio je tvrdnju da vlada Talibana predstavlja sve etničke zajednice u Afganistanu, navodeći da će žene biti dio kabineta u kasnijoj fazi, ali nije rekao kada. Portparol je ponovo pozvao Ujedinjene nacije, SAD, Evropsku uniju i druge zemlje, kao i susjede Afganistana, da priznaju vladu u Kabulu.

Nekoliko važnih članova talibanskog kabineta su, međutim, na "crnoj listi" SAD i UN kao članovi terorističkih organizacija, što ih spriječava da imaju direktne odnose sa Kabulom.

EU uz Macrona dok se spor Francuske, SAD i Britanije zaoštrava

Francuski predsjednik Emmanuel Marcon

Odluka Australije da otkaže kupovinu 12 francuskih podmornica na dizel-električni pogon, u vrijednosti od 66 milijardi dolara, i umjesto toga kupi najmanje osam tehnološki naprednijih, nuklearnih podmornica od Britanije i Amerike, i dalje ima veliki odjek u Evropi, gdje su francuski zvaničnici uzrujani zbog poteza koji su doživjeli kao izdaju od strane Londona i Washingtona.

Nema mnogo nagovještaja da će se spor skoro stišati.

Lideri Evropske unije podržali su Francusku u sporu zbog odluke Canberre da odustane od dogovora sa Francuzima i potpiše trilateralni Azijsko-pacifički bezbjednosni pakt, poznat kao AUKUS, sa Sjedinjenim Državama i Britanijom - što je savez koji upadljivo isključuje Pariz.

Predsjednik Joe Biden u društvu australijskog premijera Scotta Morrisona, sluša britanskog premijera Borisa Johnsona kako govori o novoj bezbjednosnoj inicijativi, 15. septembra 2021.
Predsjednik Joe Biden u društvu australijskog premijera Scotta Morrisona, sluša britanskog premijera Borisa Johnsona kako govori o novoj bezbjednosnoj inicijativi, 15. septembra 2021.

Govoreći poslije sastanka šefova diplomatije EU u New Yorku na marginama zasedanja Generalne skupštine UN-a, evropski komesar za spoljnu politiku Josep Borrell ​izjavio je da su ministri spoljnih poslova izrazili "jasnu solidarnost sa Francuskom".

Borrell je kritikovao Washington i London, navodeći da je "više saradnje, više koordinacije a manje fragmentacije" potrebno među zapadnim silama u indijsko-pacifičkom regionu, gdje je Kina velika sila u usponu i izaziva zabrinutost svojih susjeda. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen​ izjavila je za američku kablovsku mrežu CNN: "Jedna od naših članica je tretirana na neprihvatljiv način. Želimo da saznamo šta se dogodilo i zašto."

Bijes Francuza

Prošle nedjelje, Francuska je opozvala svoje ambasadore u Canberri i Washingtonu - što je bila dramatična demonstracija gnjeva Pariza. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Yves Le Drian​, koji je optužio američkog predsjednika Joea Bidena da nastavlja "unilateralizam, nepredvidljivost i brutalnost" svog prethodnika Donalda Trumpa, i dodao da nema namjeru da se sastane sa američkim kolegom Antonijem Blinkenom u New Yorku.

Šef francuske diplomatije Jean-Yves Le Drian
Šef francuske diplomatije Jean-Yves Le Drian

"Lično, ne namjeravam da se sastajem sa državnim sekretarom Blinkenom", rekao je novinarima Le Drian. Francuzi također izbjegavaju da preciziraju kada će predsjednik Emmanuel Macron telefonom razgovarati sa Bidenom.

Francuska tvrdi da je Australija nije konsultovala o planu da odustane od kupovine koju su Francuzi svojevremeno nazvali "dogovorom vijeka".

Australija odgovara da je mjesecima iznosila svoje primjedbe na sporazum sa Parizom, koji je postignut 2016. Australijski političari naglašavaju da su francuski podugovarači značajno kasnili u poslu.

"Ovo je od prvog dana bila farsa", rekao je Stephen Conroy​, bivši australijski senator, za australijsku stanicu Sky News. "Ovo je bio dogovor osuđen na propast."

Francuski zvaničnici navode da su tek prošle nedjelje informisani u pisanoj formi, samo nekoliko sati prije nego što su Britanija, SAD i Australija objavile sporazum poslije koga će Australija postati tek sedma država na svijetu sa flotom podmornica na nuklearni pogon.

Pitanje pouzdanosti Francuske

Dok odluka Australije suštinski počiva na vojnoj procjeni Canberre o njenim potrebama u indopacifičkom regionu, isključivanje Francuske iz trilateralnog odbrambenog pakta mnogo toga otkriva o anglo-američkim sumnjama u pouzdanost Francuske kao partnera, kažu neki bivši zapadni ministri spoljnih poslova i odbrane, kao i pojedine diplomate.

Američka podmornica prve klase USS Illinois (SSN 786) vraća se u bazu Pearl Harbor- Hickam, 13. septembra 2021.
Američka podmornica prve klase USS Illinois (SSN 786) vraća se u bazu Pearl Harbor- Hickam, 13. septembra 2021.

U vojnim krugovima u Washingtonu i Londonu, Francuska se često vidi kao prijatelj/neprijatelj, previše spreman da stekne komercijalnu i diplomatsku prednost u odnosu na SAD i Britaniju, kao i zemlja sa nezavisnim načinom razmišljanja zbog kojeg može da bude nepredvidljiva kao vojni saveznik, što datira još od odluke generala Charlesa De Gaullea​ iz 1966. da Francusku naglo povuče iz NATO-a.

Bivši britanski ministar spoljnih poslova Jeremy Hunt​ optužio je Francusku u utorak da pokušava da sjedi na dvije stolice - tako što učestvuje u savezu koji predvode SAD dok se, na drugoj strani, zalaže za alternativnu evropsku odbranu koju bi sama predvodila, i podržava investicioni dogovor EU sa Kinom koji Pekingu pruža bolji pristup jedinstvenom evropskom tržištu od onog koji je dobila Britanija poslije Brexita.

Drugi bivši britanski šef diplomatije Willam Hague​, iznio je tvrdnju da "sitničava francuska reakcija na gubitak velikog vojnog ugovora ne izaziva mnogo simpatija", dodajući da "Pariz ne bi oklijevao da učini isto da je bio na drugoj strani".

Međutim, Hague je dodao da, kako se inicijativa AUKUS razvija mimo podmornica i prelazi u oblasti kao što je vještačka inteligencija, treba da bude otvorena za druge zemlje kao što je Kanada, ili saveznike iz Evrope kao što je Francuska.

Međutim, analitičar Olivier Guitta​, direktor GlobalStrat, međunarodne bezbjednosne konsultantske firme u Londonu, vjeruje da je Washington i London trebalo da budu veće diplomate, i umjesto što su iznenadili Pariz, da je trebalo da konsultuju Francuze i ponude im udio u novom sporazumu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG