Linkovi

Teme

Fabrika trolova (IRA) i privatna vojska (Wagner), dva krila Kremlja

FILE - A business center building known as the "troll factory", an Internet Research Agency, one of a web of companies allegedly controlled by Yevgeny Prigozhin, who has reported ties to Russian President Vladimir Putin, in St. Petersburg, Russia .

Novinar iz ruskog servisa RSE objašnjava funkcioniranje i odnose fabrike dezinformacija i privatne vojske u Rusiji.

Bez obzira na akcije koje protiv trolova preduzimaju socijalne mreže Facebook i Twitter i dalje se na njima nalazi veliki broj lažnih naloga ruske fabrike trolova poznate kao Internet istraživačka agencija (IRA), i veoma ih je teško zaustaviti, kaže Mark Krotov, iz ruskog sevisa RSE Radio Svobode, koji dobro poznaje kako funkcionišu IRA i Vagner, obje pod kontrolom Kremlju bliskog biznismena Jevgenija Prigožina, koji je u februru 2018. u SAD optužen za miješanje u američki politički i izborni proces 2016. godine.

Sa Krotovim smo razgovarali o Prigožinu, poznatom i kao "Putinov kuvar", te kako su i na koji način njegove kompanije povezne sa Kremljom i ruskom vojnom obavještajnom agencijom, poznatom po skraćenici GRU.

Frabrika trolova IRA je u posljednje vrijeme aktivnija na domaćem, nego međunarodnom planu, ali su zato pripadnici Vagner vojne grupe sada angažovani u Africi. Tu se, kaže Krotov, više radi o komercijalnim intersima samog Prigožina, za kojeg se pak spekuliše da nije više toliko uticajan u Kremlju.

IRA i Vagner su dva krila Kremlja za koje je Prigožin samo "novčanik".

RSE: Možete li nas molim Vas malo upoznati sa tim kako je gospodin Prigožin (Jevgenij), poznat i kao „Putinov kuvar“ postao čovjek na čelu čuvene ruske fabrike trolova u Sankt Petersburgu?

Krotov: Fabrika trolova je postala prilično poznata nakon nekoliko novinarskih istraga uključujući i jednu od strane Radio Svobode, ruskog servisa RSE, kada su neki novinari uspjeli da dobiju posao kod njih i kada su neki uspjeli da izađu iz fabrike i kažu da su bili loše tretirani tamo. I nakon konflikta sa njihovim šefovima ispričali su novinarima neke insajderske informacije o fabrici trolova. Prvo pojavljivanje fabrike trolova u medijima datira iz 2013. godine, i ubrzo nakon toga započeo je ukrajinsko-ruski konflikt, te su zahtjevi za fabrikom trolova naglo porasli. Ali u prvim danima kako je izašlo u dokumentima koji su procurili, fabrika trolova je bila izgrađena da odgovori na zahtjeve ruskih vlasti, pristalice i protivnike te vlade u inostranstvu, i na trku na internetu. Na internetu je situacija bila takva da je bilo oko 80 posto onih koji su protiv ruske politike, a samo 20 procenata za.

RSE: Dakle, oni su uspostavljeni zbog konflikta u Ukrajini?

Krotov: Ne, ne, oni su formirali tu fabriku trolova da bi se borila protiv Navaljnog (Aleksej, opozicioni lider), da donesu više podrške za agendu Kremlja, ali je ubrzo nakon toga započeo sukob. Tako da je Internet istraživačka agencija (IRA) zapravo ta fabrika trolova, ovo je samo njeno zvanično ime.

RSE: A grupa Vagner?

Krotov: Vagner grupa je potpuno druga stvar. Ne potpuno, ali to je drugačija struktura. IRA poznata i kao fabrika trolova je u vlasništvu Prigožinovih struktura, to je jasno iz dokumenata o iznajamljivanju zgrade, jasno je povezana sa Prigožinom iz telefonskih računa, po advokatima i drugim. Kada je riječ o Vagneru, tu je druga osoba, to je Dimitrij Utkin, bivši sovjetski i ruski vojni pukovnik. On je 2017. imenovan kao izvršni direktor jedne od Prigožinovih kompanija, prema zvaničnim informacijaima iz ruskog poslovnog registra. Kompanija se zove Konkord menadžment i savjetovanje (Concord Management and Consulting). Od tada, veza između Utkina takođe poznatog kao Vagner i Prigožina, poznatog kao Putinov kuvar je jasno vidljiva.

RSE: Dakle oni su saradnici?

Krotov: Apsolutno!

RSE: Na koji su način oni povezani sa ruskom državom, zapravo vojnom obavještajnom GRU?

Krotov: Prvi način na koji su povezani je preko Vagnera, takozvane privatne vojne kompanije. Kažem takozvane, jer to nije u potpunosti privatna kompanija, nije privatna kompanija uopšte, već je u vlasništvu države. Novinari je pak obično zovu privatna vojna kompanija, a Prigožinove kompanije predstavljaju ketering za Vagnerovu trening bazu, a ona je locirana odmah pored GRU baze u Krasnodar regionu Rusije. Takođe, ruski mediji, naročito Fontamka iz Sankt Petersburga je otkrila puno procurelih dokumenata koji su bili dodatni dokaz. Ali, ovih dana jedna od najpopularnijih teorija je da je Prigožin samo, da tako kažemo, “novčanik Kremlja” koji sponzoriše i fabriku trolova i Vagner, privatnu vojnu kompaniju.

RSE: I možete li nam govoriti malo više o profilu ljudi koji rade za njih. Rekli ste da nijesu u potpunosti privatna armija, da su povezani sa vladom, ali ko su ljudi koji tamo rade, oni su stručanjaci za šta?

Krotov: Mislite u Vagneru, privatnoj vojnoj kompaniji ili u fabrici trolova ?

RSE: U obje.

Krotov: U fabrici trolova, ako uzmete samo obične radnike, to su studentI, to su mladi ljudi iz Sankt Petersburga, uglavnom zato što su njihove kancelarije smještene tamo.

RSE: Stručnjaci za tehnologije?

Krotov: Ne, oni su samo mladi studenti. Ne moraš imati puno iskustva da sjediš iza kompjutera i pišeš tweetove i Facebook postove, ili da praviš grupe na mrežama. A kada je riječ o Vagneru, vojnoj grupi, obično se radi o ljudima nakon četrdesetih godina starosti, koji su se borili u Čečeniji, u nekim slučajevima i u Avganistanu, i koji ne mogu naći odgovarajuće poslove u svojim gradovima po ruskim regijama, i za koje je jedni način da dobiju pristojnu platu, da se ilegalno bore u nekim zemljama poput Sirije.

RSE: Da li mi suštinski možemo reći da je Vagner, vojno krilo Internet agencije za istraživanje (IRA) na neki način?

Krotov: Ne, ja to ne bih tako rekao. Oni su oba krila, jedan je vojno krilo, a fabrika trolova je fabrika trolova.

RSE: Ali Vagner je zapravo vojno krilo...

Krotov: Kremlja!

RSE: Kremlja?

Krotov: Kremlja! Oni rješavaju neki osjetljive probleme za Kremlj u inostranstvu, ali ne samo u inostranstvu. Trolovi pišu tweetove i Facebook postove, a plaćenici Vagnera se bore.

RSE: Možete li nam reći na koji način djeluju?

Krotov: Ako govorimo o fabrici trolova, to je počelo sa socijalnim medijima. Naravno Facebook i Twitter lažni nalozi koji šire rusku propaganda u podržavaju najradikalnije grupe sa svih strana političke scene, kao i najradikalnije predstavnike nekih socijalnih grupa. Potom podržavaju ili konfrontiraju se oko najspornijih pitanja u određenim društvima. Ako na primjer uzmemo SAD, pitanja popout abortusa ili vakcinacije itd...

Ali mislim da je njihov uspjeh veoma upitan. Ja ne bih rekao da su mnogo uspješni, ali naravno mi znamo dosta o njima zato što ih je sankcionisala američka vlada, i postali su subjekt veoma temeljene istrage američkih vlasti. Ali mi ne treba da precjenjujemo njihov uspjeh ili uticaj, koji su uspjeli da postignu tokom, primjera radi, predsjedničkih izbora u SAD ili nekim drugim zemljama.

RSE: Ako uzmemo u obzir, jedini javni istup specijalnog zastupnika (Roberta) Muellera, koji je rekao da je bilo „značajnih napada i miješanja zbog kojih svaki Amerikanac treba da bude zabrinut“, to ne zvuči tako upitno. Ali, osim tog miješanja u američke izbore, kao i optužbi za miješanje u neke političke procese širom Evrope, možete li nam govoriti o njihovim posljednjim aktivnostima. Imali smo u zapadnom medijima u posljednjih nekoliko mjeseci, naročito posljednjih nekoliko sedmica, priče o njihovom miješanju u Africi. Oni su umiješani u slične aktivnosti u 13 afričkih država ?

Krotov: Da, odgovoriću na ovo pitanje, ali ću prvo od zastupnika Muellera. Ne želim da se raspravljam sa njim, ali postoje i druga mišljenja, od kojih je jedno da je njihov uticaj bio vrlo, vrlo, ograničen. Odatle skačem na Afriku, gdje je čak i još više limitiran. Primjera radi primjećeni su u Sudanu nedavno.

RSE: I Centralnoafričkoj Republici.

Krotov: Da i u Centralnoafričkoj Republici, ali ne kao trolovi, već samo kao politički konsultanti. Dakle ljudi koji su fizički došli iz Rusije, koji su pomogli nekim predsjedničkim kandidatima, u Sudanu, ali zapravo nijesu bili uspješni.

RSE: Ali, mogli smo pročitati u zapadnim medijima da su u ustvari uspjeli da uklone ministra vanjskih poslova i da na to mjesto postave nekog proruski orjentisanog kandidata i da su takođe, na mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost, postavili ruskog državljanina u Centralnoafričkoj Republici ?

Krotov: U Centralnoafričkoj Republici da. Bio je sastanak u Sočiju između ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova i predsjednika Centralnoafričke Republike, i ima nekih, još uvijek nepotvrđenih informacija, da je Prigožin učestvovao u tim razgovorima zato što ima nekih sopstvenih interesa tamo u vezi sa rudnicima zlata i tome slično. Ovdje je sad više riječ o poslu, i to biznisu Prigožinovih kompanija, i plaćenici iz Vagnera ga u tome samo podržavaju da bi njegovi ljudi osjećali sigurnim tamo. Ne štite samo ruske radnike, već i lokalne.

I naravno postoji teorija da je Kremlj iza svega toga i da Kremlj dobija najviše koristi od toga, a da i Prigožin ima svoje prihode od svega.

RSE: Kada uporedimo to, uticaj na socijalnim mrežama, za ovo u Africi ste rekli da je više riječ o poslu, možete li procijeniti da li je njihova namjera samo da posiju pometnju na različitim mjestima, ili im je cilj da nakon toga „ponude pomoć sa nuđenjem rješenja“, na mjestima kao Sudan ?

Krotov: Da, kao što sam već rekao, kada je riječ o Africi tu možemo mnogo više govoriti o komercijalnom interesu kompanija koje su povezane sa Prigožinom, i naročito oko rudnika zlata i dijamanata, ali ja ne bih rekao da prave nered i nude rješenja. Oni samo slijede svoj komercijalni interes, jer su ove afričke države veoma bogate sa zlatom i dijamantima i to bi trebalo da bude vrlo profitabilno.

RSE: Ali oni su svi povezani i podržani od strane Kremlja, zar ne ?

Krotov: Zvanično Kremlj to ne priznaje, ali da, mi mislimo da, da.

RSE: Njihov rad i uticaj je sada manje više poznat. Kako smo rekli, postali su poznati zbog miješanja u američki izborni proces, istrazi koja je uslijedila, neki od njih su optuženi, uključujući i Prigožina. Socijalni mediji, Facebook, Twitter i drugi su bili prinuđeni da uvedu neke zaštitne mjere. Da li je to na bilo koji način uspjelo da utiče na njihove operacije sada? Da li mislite da rade na istom nivou kao prije nekoliko godina?

Krotov: Da, ja mislim da imaju neke probleme. Ponovo kažem da nikada nijesu bili previše jaki ali da, sada možda traže neki stražnji izlaz. Ja mogu reći na osnovu mog ličnog iskustva, da ima još uvijek mnogo naloga fabrike trolova, još uvijek, i na Twitteru i na Instagramu, iako je Twitter uklonio dosta, ne samo lažnih naloga IRA-e, već takođe i iranske i indijske trolove, ali vjerovatno ne toliko koliko recimo rade na Facebooku. Facebook je preduzeo neke ozbiljne mjere, kao i Twitter takođe, ali je lakše se vrati na Twitter nego na Facebook. Ja lično vidim još uvijek dosta takvih naloga na Instagramu, zato što vodim naš nalog Radio Svoboda.

Znamo sasvim sigurno da fabrika trolova još uvijek radi, postoji čak i anonimni Telegram, kanal popularan u Rusiji, koji vodi jedan od aktivnih radnika u fabrici trolova. Ne možemo potvrditi njegov identitet 100 posto, ali sve što piše možete vidjeti na socijalnim medijima.

Primjera radi sada su više fokusirani na lokalne probleme, recimo promovisanju ideje da je ruski novinar Ivan Golunov i njegov slučaj primjer savršenog rada ruskog sudskog sistema, zato što je bio vrlo brzo oslobođen. Ili je pisao jako puno o konfliktu u ruskom selu Čemodanovka, gdje je bio sukob između Roma i Rusa. Trolovi promovišu ideju da su ruski liberali učinili javnim to pitanje, što je loše. Tako da su se bavili lokalnim problemima, nekim antiliberalnim i pro-Kremlj narativima, ali ne vidim da pišu mnogo o nekim aktivnosti u vezi sa spoljnom politikom ili miješanjima u neka američka pitanja.

Da, mislim da je sada za njih teže da rade na zapadnim platformama, ali ipak ne možete učiniti ništa. Može im se samo s vremena na vrijeme sa Twittera ukloniti veliki broj naloga, desetine hiljada svake godine, ali vi uvijek možete formirati nove.

RSE: Ali uprkos pritisku kojem su izloženi jer su otkriveni, akcijama koje su preduzele zapadne vlade, uvijek izgleda kao da su koji korak ispred svih. Kako je to moguće, šta Vi mislite?

Krotov: To je zbog toga kako su socijalni mediji organizovani. Ne možete nekome zabraniti da kreira nalog na bilo kojem socijalnom mediju, osim ako branite cijeloj državi da koristi internet, što je nemoguće. Ako imate pametne telefone, možete unajmiti ljude i reći im da kreiraju hiljade naloga i da pišu o tome i tome.

Ja ne bih rekao da su dva koraka ispred svih. Ja bih rekao da oni samo nastavljaju svoj rad u vrijednosti koja odgovara sumi finansiranja koju dobijaju od Prigožina i njegovih nalogodavaca iz Kremlja. Međutim sada neki ljudi u Rusiji govore da uticaj Prigožina opada, da čak više nema podršku najviših zvaničnika Kremlja. Nemamo još uvijek nikakvih dokaza za to, ali da, neke stvari mogu ukazivati na to.

RSE: Da li mislite da oni imaju kapaciteta da ih zamijene sa nekom drugom novom fabrikom trolova? Da GRU može uspostaviti novu fabriku koja će biti tajna za ostatak svijeta?

Krotov: GRU nije uspostavila fabriku trolova već Prigožin.

RSE: Ali oni sarađuju sa njima, zar ne?

Krotov: Da, da, sestre i braća, rade zajedno. Ali da, to je način na koji socijalni mediji i internet funkcionišu. Ne možete ih u potpunosti eliminisati, ali možete raditi na nekom odvraćanju, da se se borite protiv te lažne propagande sa lažnih naloga.

See all News Updates of the Day

Rusija optužuje Ameriku za pokušaj uplitanja u izbore

Rusija optužuje Ameriku za pokušaj uplitanja u izbore
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:10 0:00

Iran predstavio raketni sistem Bavar-373

Iran says the Bavar-373 is a long-range surface-to-air missile system able to recognize up to 100 targets at a same time and confront them with six different weapons. (Iranian Presidency Office via AP)

Iranski predsjednik Hassan Rouhani je prisustvovao u četvrtak ceremoniji predstavljanja novog raketnog sistema Bavar-373, domaće proizvodnje.

Ceremonija je održana u Teheranu povodom Dana nacionalne odbrambene industrije 22. augusta.

In this photo released by the official website of the office of the Iranian Presidency, President Hassan Rouhani, left, reviews an honor guard as he is accompanied by his Defense Minister Gen. Amir Hatami during a ceremony to unveil Iran-made Bavar-373 air-defense missile system, Iran, Thursday, Aug. 22, 2019. (Iranian Presidency Office via AP)
In this photo released by the official website of the office of the Iranian Presidency, President Hassan Rouhani, left, reviews an honor guard as he is accompanied by his Defense Minister Gen. Amir Hatami during a ceremony to unveil Iran-made Bavar-373 air-defense missile system, Iran, Thursday, Aug. 22, 2019. (Iranian Presidency Office via AP)

Bavar-373, s dometom od 200 kilometara i visinom od 27 kilometara, je iranska verzija ruskog S-300, prenosi državna iranska agencija IRNA.

Prema predsjednikovom nalogu, Bavar-373 od danas je uključen u iranski sistem protuzračne odbrane.

In this photo released by the official website of the office of the Iranian Presidency, a part of Iran-made Bavar-373 air-defense missile system is seen in a ceremony to unveil by President Hassan Rouhani, Iran, Thursday, Aug. 22, 2019. (Iranian Presidency Office via AP)
In this photo released by the official website of the office of the Iranian Presidency, a part of Iran-made Bavar-373 air-defense missile system is seen in a ceremony to unveil by President Hassan Rouhani, Iran, Thursday, Aug. 22, 2019. (Iranian Presidency Office via AP)

Ranije su službenici iranskog Ministarstva odbrane objavili spremnost mobilnog raketnog sistema zemlja-zrak, nazvan Bavar-373, za predstavljanje na današnjoj ceremoniji, nakon što je ova raketa dugog dometa uspješno prošla testove.

Je li meso proizvedeno u laboratoriji sljedeća velika stvar?

Je li meso proizvedeno u laboratoriji sljedeća velika stvar?
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:29 0:00

Putin preko vojske želi poboljšati svoj rejting

Putin preko vojske želi poboljšati svoj rejting
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:16 0:00

Mediji: Šire posljedice slabljenja njemačke privrede

Angela Merkel

Slabljenje njemačke privrede koja ide u recesiju moglo bi imati šire posljedice po svjetsku privredu koja se već muči s trgovinskim ratovima i neizvjesnošću oko Brexita, ali i dovodi u pitanje ekonomski model najveće evropske privrede zasnovan na štednji, pišu svjetski mediji.

Upozorenje njemačke centralne banke

Njemačka privreda mogla bi nastaviti da slabi i preko ljeta jer industrijska proizvodnja opada uslijed smanjenja narudžbi, objavila je Bundesbanka sugerišući da je najveća evropska privreda sada u recesiji, piše agencija Reuters.

Njemački rast oslabio je u drugom tromjesečju ove godine zbog pada izvoza - na čemu je njena ekonomija uglavnom i usmjerena - a što je, prema tvrdnji savezne banke, posljedica globalnog trgovinskog rata, usporavanja Kine i nesigurnosti zbog predstojećeg Brexita, dodaje agencija.

Savezna banka je istakla kako i tržište radnih mjesta već pokazuje znakove slabosti te da povjerenje u uslužni sektor također opada.

Dok je Njemačka do sada odbacivala ideju povećanja javne potrošnje kako bi kompenzirala usporavanje, ministar finansija Olaf Scholz je rekao da Berlin ima fiskalnu snagu da se protiv buduće ekonomske krize "izbori punom snagom".

Scholz je kazao da je globalna financijska kriza u 2008./2009. koštala Njemačku otprilike 50 milijardi eura i da bi vlada, ukoliko bude potrebno, ponovo mogla prikupiti toliku svotu.

Savršena oluja

Njemačka se suočava s mnoštvom ekonomskih problema koje analitičari nazivaju "savršenom olujom", napisao je CNN.

Privreda zemlje ovisi o izvoznicima koji prodaju robu u Kinu i Sjedinjene Države koji su u oštrom trgovinskom ratu, a slaba globalna prodaja automobila pogodila je i njemačke proizvođače automobila.

Njemački BDP se za tri mjeseca koja su završila u junu smanjio se za 0,1 odsto u odnosu na prvi kvartal i ukoliko najveća evropska ekonomija neslavno prođe i u trećem tromjesečju, onda po definiciji, zemlja ide u recesiju.

Bundesbanka je saopštila da su njena sumorna predviđanja za BDP "posljedica uglavnom nastavljenog pada industrije". U prvom kvartalu industrijska proizvodnja je pala za više od pet odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Ekonomisti predviđaju da će Evropska centralna banka, čiji sastanak je najavljen za septembar, smanjiti kamatne stope koje su već na najnižim nivoima u istoriji. Očekuje se i da će ECB signalizirati da se ponovo pokrene program otkupa obveznica u milijardama eura, osmišljen da stimuliše ekonomski rast.

Njemačka je samo jedna od nekoliko glavnih svjetskih ekonomija koje se suočavaju potencijalnom recesijom, ističe američki televizijski kanal navodeći primjere slabljenja ekonomije Velike Britanije u drugom tromjesečju i usporenog rasta u Italiji. Također, dodaje CNN, Meksiko je upravo izbjegao recesiju, a očekuje se da će njegova ekonomija ostati slaba, dok podaci govore da je Brazil u drugom kvartalu skliznuo u recesiju.

Nema pobjednika u trgovinskim ratovima

Ukoliko Njemačka, kao evropska industrijska sila - s kompanijama poput Volkswagen, Siemensa i BASF-a - uđe u recesiju, to bi moglo imati posljedice na ostatak eurozone i Sjedinjene Države, ističe agencija Associated Press.

Izvještaj Bundesbanke u skladu je s konsenzusom ekonomista koji tvrde da je "rizik još jednog kvartala koji koketira sa recesijom visok“, izjavio je glavni ekonomist ING banke u Njemačkoj, Carsten Brzeski koji upozorava da će nastavak stagnacije njemačke ekonomije osjetiti ostatak svijeta.

"Pomislite samo na slabiju njemačku potražnju za stranom robom ili na njemačko usporavanje koje povlači ostatak eurozone - to bi moglo imati pomalo bumerang efekat za SAD, pokazujući da niko stvarno ne pobjeđuje u trgovinskim ratovima."

Iako je tržište rada u Njemačkoj i dalje snažno, s nezaposlenošću koja je historijski niska, ekonomska zabrinutost može potaknuti potrošače da prestanu kupovati – ili da barem odlože kupovinu - što bi moglo usporiti rast u zemljama koje računaju na Njemačku kao tržište za njihov izvoz, pojašnjava AP.

Osim problema oko izvoza, koji je otežan trgovinskim sukobom Vašingtona i Pekinga te zbog neizvjesnosti oko Brexita, njemačka autoindustrija s gigantima poput Volkswagena, Daimlera i BMW-a suočava se s izazovima prilagođavanja strožijim standardima emisija u Evropi i Kini i tehnološkim promjenama s obzirom na sve veću potražnju za električnim vozilima.

Opsesija javnim dugom

Evropska ekonomska politika i posebno njemačka nanosi štetu cijelom svijetu, ali je problem što Evropljani, naročito Nijemci, prije svega štete sami sebi destruktivnom opsesijom javnim dugom i onda se troškovi te opsesije prelivaju na ostatak svijeta, piše kolumnista New York Times Paul Krugman

Negdje oko 2010. političare i komentatore s obje strane Atlantika zahvatila je snažna groznica štednje, ističe dobitnik Nobelove nagrade iz ekonomije, ukazujući da je Njemačka tražila od prezaduženih država na jugu Evrope kazneno smanjene troškova, ali i da je sama sebi nametnula štednju. Iako ekonomski udžbenici kažu da vlada treba da prihvati deficit u vrijeme visoke nezaposlenosti, Njemačka je praktično eliminisala svoj deficit 2012. kada je nezaposlenost u eurozoni bila na više od 11 odsto i do tada je imala sve veće i veće budžetske viškove.

Problem je što Evropa pati od hroničnog manjka u privatnoj potražnji, protiv čega je Evropska centralna banka pokušala da se bori niskim kamatnim stopama - gurajući ih ispod nule, ukazuje Krugman i dodaje da investitori očekuju da će takve ekstremne mjere dugo trajati imajući u vidu da u Njemačkoj čak i dugoročne obveznice od 30 godina imaju negativne kamate.

Dok neki analitičari misle da negativne stope štete funkcionisanju finansijskog sektora, jasno je, ističe Krugman, da s takvom monetarnom politikom sada, Evropa nema odgovor kada se stvari pogoršaju - zapravo, većina Evrope je već možda u recesiji i centralna banka ne može puno toga uraditi.

Krugman ocjenjuje da postoji očigledno rješenje – da evropske vlade, a posebno Njemačka, podstiču svoje privrede pozajmljivanjem i povećanjem potrošnje, u čemu ih praktično preklinje tržište obveznica pozajmljivanjem novca s negativnom kamatom.

Kako riješiti problem Njemačke

S druge strane, Wall Street Jorunal ocjenjuje bi umjesto kejnzijanskih podsticaja privredi, smanjenje poreza u nametima opterećenoj privedi bio mnogi brži i efikasniji podsticaj.

Glavni podsticaj koji je potreban Njemačkoj je deregulacija, ocjenjuje konzervativni njujorški list u uredničkom komentaru. Prema Doing Businessu listi Svjetske banke, Njemačka je iza Francuske po vremenu u troškovima početka posla, kao i u zaštiti investitora ili olakšavanju povrata poreza.

Njemački ministar finansija je najavio paket podsticaja zbog moguće recesije, ali je, kako ocjenjuje Wall Street Journal, veći problem što sada svi misle da je kejnzijanska potrošnja nešto što će spasiti najveću privredu eurozone, čija vlada - jedina u tom regionu - živi odgovorno od onoga što privređuje.

Ipak, Njemačka ima lošu istoriju brzog izvođenja projekata a premalo je projekata koji bi brzo mogli biti ostvareni, zbog čega bi smanjenje poreza bilo bolje rješenje, ukazuje list.

Wall Sreet Journal navodi i da energetska politika kancelarke Angele Merkel također zaslužuje da se spomene u negativnom kontekstu, pošto ona podiže cijenu poslovanja zajedno s trgovinskim ratom, porezima i regulacijama. Dok je dobra vijest za fiskalne jastrebe u Njemačkoj što rješavanje problema neće zahtijevati 50 milijardi eura koje je spominjao ministar finansija, loša stvar za sve je da će Berlin vjerovatno htjeti brzo da riješi problem imaginarnim rješenjem i protraći 50 milijardi eura, piše Wall Street Journal.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG