Linkovi

Teme

Fabrika trolova (IRA) i privatna vojska (Wagner), dva krila Kremlja

FILE - A business center building known as the "troll factory", an Internet Research Agency, one of a web of companies allegedly controlled by Yevgeny Prigozhin, who has reported ties to Russian President Vladimir Putin, in St. Petersburg, Russia .

Novinar iz ruskog servisa RSE objašnjava funkcioniranje i odnose fabrike dezinformacija i privatne vojske u Rusiji.

Bez obzira na akcije koje protiv trolova preduzimaju socijalne mreže Facebook i Twitter i dalje se na njima nalazi veliki broj lažnih naloga ruske fabrike trolova poznate kao Internet istraživačka agencija (IRA), i veoma ih je teško zaustaviti, kaže Mark Krotov, iz ruskog sevisa RSE Radio Svobode, koji dobro poznaje kako funkcionišu IRA i Vagner, obje pod kontrolom Kremlju bliskog biznismena Jevgenija Prigožina, koji je u februru 2018. u SAD optužen za miješanje u američki politički i izborni proces 2016. godine.

Sa Krotovim smo razgovarali o Prigožinu, poznatom i kao "Putinov kuvar", te kako su i na koji način njegove kompanije povezne sa Kremljom i ruskom vojnom obavještajnom agencijom, poznatom po skraćenici GRU.

Frabrika trolova IRA je u posljednje vrijeme aktivnija na domaćem, nego međunarodnom planu, ali su zato pripadnici Vagner vojne grupe sada angažovani u Africi. Tu se, kaže Krotov, više radi o komercijalnim intersima samog Prigožina, za kojeg se pak spekuliše da nije više toliko uticajan u Kremlju.

IRA i Vagner su dva krila Kremlja za koje je Prigožin samo "novčanik".

RSE: Možete li nas molim Vas malo upoznati sa tim kako je gospodin Prigožin (Jevgenij), poznat i kao „Putinov kuvar“ postao čovjek na čelu čuvene ruske fabrike trolova u Sankt Petersburgu?

Krotov: Fabrika trolova je postala prilično poznata nakon nekoliko novinarskih istraga uključujući i jednu od strane Radio Svobode, ruskog servisa RSE, kada su neki novinari uspjeli da dobiju posao kod njih i kada su neki uspjeli da izađu iz fabrike i kažu da su bili loše tretirani tamo. I nakon konflikta sa njihovim šefovima ispričali su novinarima neke insajderske informacije o fabrici trolova. Prvo pojavljivanje fabrike trolova u medijima datira iz 2013. godine, i ubrzo nakon toga započeo je ukrajinsko-ruski konflikt, te su zahtjevi za fabrikom trolova naglo porasli. Ali u prvim danima kako je izašlo u dokumentima koji su procurili, fabrika trolova je bila izgrađena da odgovori na zahtjeve ruskih vlasti, pristalice i protivnike te vlade u inostranstvu, i na trku na internetu. Na internetu je situacija bila takva da je bilo oko 80 posto onih koji su protiv ruske politike, a samo 20 procenata za.

RSE: Dakle, oni su uspostavljeni zbog konflikta u Ukrajini?

Krotov: Ne, ne, oni su formirali tu fabriku trolova da bi se borila protiv Navaljnog (Aleksej, opozicioni lider), da donesu više podrške za agendu Kremlja, ali je ubrzo nakon toga započeo sukob. Tako da je Internet istraživačka agencija (IRA) zapravo ta fabrika trolova, ovo je samo njeno zvanično ime.

RSE: A grupa Vagner?

Krotov: Vagner grupa je potpuno druga stvar. Ne potpuno, ali to je drugačija struktura. IRA poznata i kao fabrika trolova je u vlasništvu Prigožinovih struktura, to je jasno iz dokumenata o iznajamljivanju zgrade, jasno je povezana sa Prigožinom iz telefonskih računa, po advokatima i drugim. Kada je riječ o Vagneru, tu je druga osoba, to je Dimitrij Utkin, bivši sovjetski i ruski vojni pukovnik. On je 2017. imenovan kao izvršni direktor jedne od Prigožinovih kompanija, prema zvaničnim informacijaima iz ruskog poslovnog registra. Kompanija se zove Konkord menadžment i savjetovanje (Concord Management and Consulting). Od tada, veza između Utkina takođe poznatog kao Vagner i Prigožina, poznatog kao Putinov kuvar je jasno vidljiva.

RSE: Dakle oni su saradnici?

Krotov: Apsolutno!

RSE: Na koji su način oni povezani sa ruskom državom, zapravo vojnom obavještajnom GRU?

Krotov: Prvi način na koji su povezani je preko Vagnera, takozvane privatne vojne kompanije. Kažem takozvane, jer to nije u potpunosti privatna kompanija, nije privatna kompanija uopšte, već je u vlasništvu države. Novinari je pak obično zovu privatna vojna kompanija, a Prigožinove kompanije predstavljaju ketering za Vagnerovu trening bazu, a ona je locirana odmah pored GRU baze u Krasnodar regionu Rusije. Takođe, ruski mediji, naročito Fontamka iz Sankt Petersburga je otkrila puno procurelih dokumenata koji su bili dodatni dokaz. Ali, ovih dana jedna od najpopularnijih teorija je da je Prigožin samo, da tako kažemo, “novčanik Kremlja” koji sponzoriše i fabriku trolova i Vagner, privatnu vojnu kompaniju.

RSE: I možete li nam govoriti malo više o profilu ljudi koji rade za njih. Rekli ste da nijesu u potpunosti privatna armija, da su povezani sa vladom, ali ko su ljudi koji tamo rade, oni su stručanjaci za šta?

Krotov: Mislite u Vagneru, privatnoj vojnoj kompaniji ili u fabrici trolova ?

RSE: U obje.

Krotov: U fabrici trolova, ako uzmete samo obične radnike, to su studentI, to su mladi ljudi iz Sankt Petersburga, uglavnom zato što su njihove kancelarije smještene tamo.

RSE: Stručnjaci za tehnologije?

Krotov: Ne, oni su samo mladi studenti. Ne moraš imati puno iskustva da sjediš iza kompjutera i pišeš tweetove i Facebook postove, ili da praviš grupe na mrežama. A kada je riječ o Vagneru, vojnoj grupi, obično se radi o ljudima nakon četrdesetih godina starosti, koji su se borili u Čečeniji, u nekim slučajevima i u Avganistanu, i koji ne mogu naći odgovarajuće poslove u svojim gradovima po ruskim regijama, i za koje je jedni način da dobiju pristojnu platu, da se ilegalno bore u nekim zemljama poput Sirije.

RSE: Da li mi suštinski možemo reći da je Vagner, vojno krilo Internet agencije za istraživanje (IRA) na neki način?

Krotov: Ne, ja to ne bih tako rekao. Oni su oba krila, jedan je vojno krilo, a fabrika trolova je fabrika trolova.

RSE: Ali Vagner je zapravo vojno krilo...

Krotov: Kremlja!

RSE: Kremlja?

Krotov: Kremlja! Oni rješavaju neki osjetljive probleme za Kremlj u inostranstvu, ali ne samo u inostranstvu. Trolovi pišu tweetove i Facebook postove, a plaćenici Vagnera se bore.

RSE: Možete li nam reći na koji način djeluju?

Krotov: Ako govorimo o fabrici trolova, to je počelo sa socijalnim medijima. Naravno Facebook i Twitter lažni nalozi koji šire rusku propaganda u podržavaju najradikalnije grupe sa svih strana političke scene, kao i najradikalnije predstavnike nekih socijalnih grupa. Potom podržavaju ili konfrontiraju se oko najspornijih pitanja u određenim društvima. Ako na primjer uzmemo SAD, pitanja popout abortusa ili vakcinacije itd...

Ali mislim da je njihov uspjeh veoma upitan. Ja ne bih rekao da su mnogo uspješni, ali naravno mi znamo dosta o njima zato što ih je sankcionisala američka vlada, i postali su subjekt veoma temeljene istrage američkih vlasti. Ali mi ne treba da precjenjujemo njihov uspjeh ili uticaj, koji su uspjeli da postignu tokom, primjera radi, predsjedničkih izbora u SAD ili nekim drugim zemljama.

RSE: Ako uzmemo u obzir, jedini javni istup specijalnog zastupnika (Roberta) Muellera, koji je rekao da je bilo „značajnih napada i miješanja zbog kojih svaki Amerikanac treba da bude zabrinut“, to ne zvuči tako upitno. Ali, osim tog miješanja u američke izbore, kao i optužbi za miješanje u neke političke procese širom Evrope, možete li nam govoriti o njihovim posljednjim aktivnostima. Imali smo u zapadnom medijima u posljednjih nekoliko mjeseci, naročito posljednjih nekoliko sedmica, priče o njihovom miješanju u Africi. Oni su umiješani u slične aktivnosti u 13 afričkih država ?

Krotov: Da, odgovoriću na ovo pitanje, ali ću prvo od zastupnika Muellera. Ne želim da se raspravljam sa njim, ali postoje i druga mišljenja, od kojih je jedno da je njihov uticaj bio vrlo, vrlo, ograničen. Odatle skačem na Afriku, gdje je čak i još više limitiran. Primjera radi primjećeni su u Sudanu nedavno.

RSE: I Centralnoafričkoj Republici.

Krotov: Da i u Centralnoafričkoj Republici, ali ne kao trolovi, već samo kao politički konsultanti. Dakle ljudi koji su fizički došli iz Rusije, koji su pomogli nekim predsjedničkim kandidatima, u Sudanu, ali zapravo nijesu bili uspješni.

RSE: Ali, mogli smo pročitati u zapadnim medijima da su u ustvari uspjeli da uklone ministra vanjskih poslova i da na to mjesto postave nekog proruski orjentisanog kandidata i da su takođe, na mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost, postavili ruskog državljanina u Centralnoafričkoj Republici ?

Krotov: U Centralnoafričkoj Republici da. Bio je sastanak u Sočiju između ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova i predsjednika Centralnoafričke Republike, i ima nekih, još uvijek nepotvrđenih informacija, da je Prigožin učestvovao u tim razgovorima zato što ima nekih sopstvenih interesa tamo u vezi sa rudnicima zlata i tome slično. Ovdje je sad više riječ o poslu, i to biznisu Prigožinovih kompanija, i plaćenici iz Vagnera ga u tome samo podržavaju da bi njegovi ljudi osjećali sigurnim tamo. Ne štite samo ruske radnike, već i lokalne.

I naravno postoji teorija da je Kremlj iza svega toga i da Kremlj dobija najviše koristi od toga, a da i Prigožin ima svoje prihode od svega.

RSE: Kada uporedimo to, uticaj na socijalnim mrežama, za ovo u Africi ste rekli da je više riječ o poslu, možete li procijeniti da li je njihova namjera samo da posiju pometnju na različitim mjestima, ili im je cilj da nakon toga „ponude pomoć sa nuđenjem rješenja“, na mjestima kao Sudan ?

Krotov: Da, kao što sam već rekao, kada je riječ o Africi tu možemo mnogo više govoriti o komercijalnom interesu kompanija koje su povezane sa Prigožinom, i naročito oko rudnika zlata i dijamanata, ali ja ne bih rekao da prave nered i nude rješenja. Oni samo slijede svoj komercijalni interes, jer su ove afričke države veoma bogate sa zlatom i dijamantima i to bi trebalo da bude vrlo profitabilno.

RSE: Ali oni su svi povezani i podržani od strane Kremlja, zar ne ?

Krotov: Zvanično Kremlj to ne priznaje, ali da, mi mislimo da, da.

RSE: Njihov rad i uticaj je sada manje više poznat. Kako smo rekli, postali su poznati zbog miješanja u američki izborni proces, istrazi koja je uslijedila, neki od njih su optuženi, uključujući i Prigožina. Socijalni mediji, Facebook, Twitter i drugi su bili prinuđeni da uvedu neke zaštitne mjere. Da li je to na bilo koji način uspjelo da utiče na njihove operacije sada? Da li mislite da rade na istom nivou kao prije nekoliko godina?

Krotov: Da, ja mislim da imaju neke probleme. Ponovo kažem da nikada nijesu bili previše jaki ali da, sada možda traže neki stražnji izlaz. Ja mogu reći na osnovu mog ličnog iskustva, da ima još uvijek mnogo naloga fabrike trolova, još uvijek, i na Twitteru i na Instagramu, iako je Twitter uklonio dosta, ne samo lažnih naloga IRA-e, već takođe i iranske i indijske trolove, ali vjerovatno ne toliko koliko recimo rade na Facebooku. Facebook je preduzeo neke ozbiljne mjere, kao i Twitter takođe, ali je lakše se vrati na Twitter nego na Facebook. Ja lično vidim još uvijek dosta takvih naloga na Instagramu, zato što vodim naš nalog Radio Svoboda.

Znamo sasvim sigurno da fabrika trolova još uvijek radi, postoji čak i anonimni Telegram, kanal popularan u Rusiji, koji vodi jedan od aktivnih radnika u fabrici trolova. Ne možemo potvrditi njegov identitet 100 posto, ali sve što piše možete vidjeti na socijalnim medijima.

Primjera radi sada su više fokusirani na lokalne probleme, recimo promovisanju ideje da je ruski novinar Ivan Golunov i njegov slučaj primjer savršenog rada ruskog sudskog sistema, zato što je bio vrlo brzo oslobođen. Ili je pisao jako puno o konfliktu u ruskom selu Čemodanovka, gdje je bio sukob između Roma i Rusa. Trolovi promovišu ideju da su ruski liberali učinili javnim to pitanje, što je loše. Tako da su se bavili lokalnim problemima, nekim antiliberalnim i pro-Kremlj narativima, ali ne vidim da pišu mnogo o nekim aktivnosti u vezi sa spoljnom politikom ili miješanjima u neka američka pitanja.

Da, mislim da je sada za njih teže da rade na zapadnim platformama, ali ipak ne možete učiniti ništa. Može im se samo s vremena na vrijeme sa Twittera ukloniti veliki broj naloga, desetine hiljada svake godine, ali vi uvijek možete formirati nove.

RSE: Ali uprkos pritisku kojem su izloženi jer su otkriveni, akcijama koje su preduzele zapadne vlade, uvijek izgleda kao da su koji korak ispred svih. Kako je to moguće, šta Vi mislite?

Krotov: To je zbog toga kako su socijalni mediji organizovani. Ne možete nekome zabraniti da kreira nalog na bilo kojem socijalnom mediju, osim ako branite cijeloj državi da koristi internet, što je nemoguće. Ako imate pametne telefone, možete unajmiti ljude i reći im da kreiraju hiljade naloga i da pišu o tome i tome.

Ja ne bih rekao da su dva koraka ispred svih. Ja bih rekao da oni samo nastavljaju svoj rad u vrijednosti koja odgovara sumi finansiranja koju dobijaju od Prigožina i njegovih nalogodavaca iz Kremlja. Međutim sada neki ljudi u Rusiji govore da uticaj Prigožina opada, da čak više nema podršku najviših zvaničnika Kremlja. Nemamo još uvijek nikakvih dokaza za to, ali da, neke stvari mogu ukazivati na to.

RSE: Da li mislite da oni imaju kapaciteta da ih zamijene sa nekom drugom novom fabrikom trolova? Da GRU može uspostaviti novu fabriku koja će biti tajna za ostatak svijeta?

Krotov: GRU nije uspostavila fabriku trolova već Prigožin.

RSE: Ali oni sarađuju sa njima, zar ne?

Krotov: Da, da, sestre i braća, rade zajedno. Ali da, to je način na koji socijalni mediji i internet funkcionišu. Ne možete ih u potpunosti eliminisati, ali možete raditi na nekom odvraćanju, da se se borite protiv te lažne propagande sa lažnih naloga.

See all News Updates of the Day

SAD: Glad i u bogatim predgrađima

Ni bogata predgrađa u Americi nisu imuna na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:36 0:00

Besplatni obroci za građane, osim u centru američke prijestonice Washingtonu u kojoj prema zvaničnoj statistici živi više od 22.000 beskućnika, dijele se i u područjima u kojima doskoro za to nije bilo potrebe.

Kriza, ponajviše izazvana pandemijom koronavirusa, uzdrmala je i zajednice poput gradića Betezde - koja važi za ekonomski razvijenije i skuplje američko predgrađe.

Dvije stotine paketa hrane za nedjeljne porodične potrebe podijeli se svakog petka građanima kojima su obroci najpotrebniji. Riječ je o humanitarnoj akciji čitave zajednice čiji su organizatori nevladina organizacija, lokalna crkva, privredna komora, a kao ispomoć angažovani su vatrogasci i policija.

Redovi se stvaraju mnogo prije zvaničnog početka podjele besplatnih obroka, bilo da je riječ o pešacima, ili pak, građanima koji do parkinga vatrogasne stanice pristižu svojim vozilima.

Kriza, ponajviše izazvana pandemijom koronavirusa, uzdrmala je i zajednice poput gradića Betezde
Kriza, ponajviše izazvana pandemijom koronavirusa, uzdrmala je i zajednice poput gradića Betezde

Došao sam jer sam izgubio posao. A kada nemate posao – teško je nabaviti hranu. Najveći problem je u tome što se ne zna koliko dugo bi kriza mogla trajati", rekao nam je jedan od mještana gradića Betezda koji je po donaciju u hrani došao vozilom.

Iza njega pristaje mještanka u automobilu sa svojom majkom. Gubitak radnog mjesta je kod nje prouzrokovao ozbiljnu besparicu.

Teško mi je da odem u nabavku namirnica jer sam trenutno nezaposlena. Potrebna mi je pomoć i zbog toga sam ovde", kaže nam stanovnica vašingtonskog predgrađa.

Jedna od majki iz kolone vozila požalila se da ima poteškoća da, kako ukazuje, prehrani svoju djecu.

Sjedinjene Države – zemlja su koja se zdravstveno i ekonomski našla na žestokom udaru pandemije koronavirusa. Brojke, koje nedeljno objavljuje Sekretarijat za rad, ukazuju da su razmjere krize premašile vremije globalne recesije sa kraja dvijehiljaditih godina.

Kolona vozila čeka na preuzimanje besplatnih obroka
Kolona vozila čeka na preuzimanje besplatnih obroka

Uprkos blagom ekonomskom oporavku poslednjih mjeseci – više stotina hiljada građana i dalje se nedjeljno prijavljuje za pomoć nezaposlenima.

Ispaštaju sve zajednice i društva, pa i merilendska Betezda, koja važi za jedan od ekonomski razvijenijih i skupljih predgrađa iliti gradića u Americi. Troškovi života u njoj bili su za oko 45 procenata veći u poređenju sa američkim prosjekom – dok je prosjek godišnje zarade približno jedan i po puta veći od prosječnog iznosa jednogodišnje plate u Sjedinjenim Državama.

Međutim, stvari su od marta počele da se pogoršavaju.

Cijene su znatno u porastu i jednostavno nema dovoljno novca za nabavku svih potrebnih namirnica“, kaže nam Aida Semedej - kojoj nije bilo teško da strpljivo sačeka svoj red do slobodnog volontera.

Dobila sam pahuljice, supu, pasulj, pirinač, pileće meso, špagete. Ima tu mnogo toga“, kaže nam osamdeset dvogodišnja penzionerka.

Cene su znatno u porastu i jednostavno nema dovoljno novca za nabavku svih potrebnih namirnica: Aida Semedej
Cene su znatno u porastu i jednostavno nema dovoljno novca za nabavku svih potrebnih namirnica: Aida Semedej

Lokalna crkva Svetog Džona nedjeljno dobija prijave građana koji procjenjuju da im je pomoć u hrani potrebna. Nakon toga pravi se selekcija prema prioritetima i pozivaju građani na raspodjelu besplatnih obroka koju organizuju sa nevladinom organizacijom „Nourish now“ ili „Nahrani se sada“ – specijalizovanom bankom hrane.

Ovo činimo jer smo shvatili da glad postoji i u našem kraju. Svaki paket je nedjeljna porodična zaliha hrane. Ovo je program koji bi se mogao označiti kao hrana sa dostojanstvom – osim obroka želimo da iskažemo toplinu i brigu zajednice. Do sada smo uvek ostajali bez hrane poslije jednog sata dijeljenja. Svake nedjelje primorani smo da odbijemo sedamdesetak porodica jer su potrebe velike. Što nas je zaista iznenadilo“, kaže nam En Dersi sveštenica i đakon crkve Sveti Džon, i jedna od volonterki devete uzastopne podjele besplatnih obroka.

To, kako ukazuje naša sagovornica na primjeru jedne male zajednice, prikazuje razmjere krize u celom svijetu.

U Okrugu smo prije pandemije imali 65.000 kojima je bila potrebna pomoć u hrani. Sada ih je 95.000. I taj broj je u porastu – što je veliki problem“, podvlači En Dersi.

Svake nedelje primorani smo da odbijemo sedamdesetak porodica jer su potrebe velike: En Dersi
Svake nedelje primorani smo da odbijemo sedamdesetak porodica jer su potrebe velike: En Dersi

Građani koji se opredijele da potraže pomoć – ulaze u polje oslobođeno predrasuda i kritizerstva.

Volonterima često govorim da bi ovo trebalo da bude zona bez osuda jer se ponekad dogodi da neko po pomoć priđe vozilom koje je bolje i ljepše od onih koja mi vozimo. Govorim im to jer smo svi zajedno u istoj situaciji. Ljudi su izgubili poslove i dotadašnju vodilju kroz život. Biti gladan je nešto što je univerzalno – što važi za sve“, podvlači Džon Ros, paroh crkve Sveti Džon.

Na tom tragu je i osvrt jedne od naših sagovornica Aide Semedej koja se nije libila da potraži pomoć.

Penzionerka sam i nisam više sposobna da radim. Tako da mi pružena pomoć mnogo znači – odlična je“, podvlači jedna od naših sagovornica Aida Semedej.

Kako, međutim, poboljšati trenutnu situaciju – koja prevashodno zavisi od poteškoće za koju još nije nađeno sistemsko rješenje za COVID19?

Bilo bi zaista potrebno da preispitamo načine funkcionisanja nekih od uspostavljenih sistema – koji se ne odnose samo na nemogućnost nabavke hrane. Odnosi se to na obezbjeđivanje koncepta pravičnosti, rasne jednakosti, smanjivanja podjela i razlika među građanima, prava na stanovanje. Sve je to međusobno povezano. To su pitanja kojima treba da se bavimo kao zajednica. Znamo da je ljudima stalo, želimo da ih povežemo, kako bismo zajedno nešto preduzeli“, zaključuje paroh Džon Ros.

Znamo da je ljudima stalo, želimo da ih povežemo, kako bismo zajedno nešto preduzeli: Džon Ros
Znamo da je ljudima stalo, želimo da ih povežemo, kako bismo zajedno nešto preduzeli: Džon Ros

Novih dvije stotine obroka stići će i sljedećeg petka do građana Betezde kojima su najpotrebniji, u vremenu kojem je jedina konstanta, neizvjesnost.

Američki senatori uveli rezoluciju u kojoj se navodi da Kina provodi genocid nad Ujgurima

Dvostranačka skupina američkih senatora uvela je rezoluciju kojim se navodi da Kina provodi genocid nad Ujgurima i drugim uglavnom muslimanskim etničkim skupinama u sjeverozapadnoj regiji Sinđijang (Xinjiang).

Rezolucijom se Kina smatra odgovornom prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine, rekao je senator Jeff Merkley (demokrat iz Oregona, prim. red.) u priopćenju za javnost 27. listopada.

"Kineski napad na Ujgure i druge muslimanske manjinske skupine - eskalacija nadzora, zatvaranje, mučenje i prisilni 'kampovi za preodgoj' - čisti je i jednostavan genocid", rekao je Merkley. "Amerika ne može šutjeti."

Rezoluciju su uveli Merkley sa senatorima Johnom Cornynom (republikanac iz Teksasa), Robertom Menendezom (demokrat iz New Jerseyja), Jamesom Rischom (republikanac iz Idaha), Marcom Rubioom (republikanac s Floride) i Benom Cardinom (demokrat iz Marylanda).

Rezolucija se pridružuje drugima koje su uvedene u američkom Senatu zbog postupanja s Ujgurima, uključujući onu koja treba zaustaviti ulazak robe stvorene prisilnim radom na američko tržište.

A group of Uyghurs who succeeded in escaping at the time of the communist Chinese invasion and who took refuge in Kashmir, India. (Summer, 1950)
A group of Uyghurs who succeeded in escaping at the time of the communist Chinese invasion and who took refuge in Kashmir, India. (Summer, 1950)

Nova rezolucija, kojom bi se također započeo postupak koordinacije međunarodnog odgovora za zaustavljanje zlostavljanja Ujgura, vjerojatno neće biti odmah pokrenuta, jer Senat ne zasjeda do predsjedničkih izbora sljedećeg tjedna.

U tekstu Rezolucije ističe se da kineska kampanja protiv Ujgura, etničkih Kazahstanaca, Kirgiza i pripadnika drugih muslimanskih manjinskih skupina u Ujgurskoj autonomnoj regiji Sinđjiang, "predstavlja genocid".

Cornyn je u izjavi rekao da kineska vlada predugo provodi "gnusnu kampanju genocida nad milijunima Ujgura i ostalih turskih muslimana".

Dodao je da Rezolucija "priznaje te zločine onakvima kakvi jesu i prvi je korak ka tome da Kina bude odgovorna za njezina monstruozna djela".

Ethnic Uyghurs play a horseback game called 'oghlak tartish' outside the city of Korla, in China's Xinjiang Uyghur Autonomous Region, on March 21, 2011.
Ethnic Uyghurs play a horseback game called 'oghlak tartish' outside the city of Korla, in China's Xinjiang Uyghur Autonomous Region, on March 21, 2011.

Peking je optužen da je više od milijun Ujgura i pripadnika drugih uglavnom muslimanskih etničkih skupina smjestio u internacijske logore i zatvore, u kojima su od početka 2017. fizički zlostavljani, podvrgavani ideološkoj disciplini i prisiljeni da se odreknu svoje vjere i jezika.

Kina kaže da su kampovi zapravo centri za odgoj i obrazovanje koji su potrebni za borbu protiv terorizma i ekstremizma.

Sjedinjene Države su u srpnju uvele sankcije kineskoj vladi, sadašnjim ili bivšim dužnosnicima Komunističke partije zbog njihove navodne umiješanosti u "ozbiljne povrede prava" nad Ujgurima, ali su zaustavljene ubrzo nakon proglašenja čina genocida.

Američki ministar financija Steven Mnuchin je tada obećao da će iskoristiti "punu širinu" američkih financijskih ovlasti kako bi prekršitelje ljudskih prava smatrao odgovornima u Sinđijangu.

Američki državni tajnik Mike Pompeo u intervjuu 27. listopada rekao je da ga postupci Kine "podsjećaju na ono što se dogodilo 1930-ih u Njemačkoj".

A demonstrator wearing a mask painted with the colours of the flag of East Turkestan and a hand bearing the colours of the Chinese flag attends a protest of supporters of the mostly Muslim Uighur minority and Turkish nationalists to denounce China's treat
A demonstrator wearing a mask painted with the colours of the flag of East Turkestan and a hand bearing the colours of the Chinese flag attends a protest of supporters of the mostly Muslim Uighur minority and Turkish nationalists to denounce China's treat

Kampanja demokratskog predsjedničkog kandidata Joea Bidena okarakretizirala je kinesku akciju nad Ujgurima genocidom i obećala da će dobiti oštriji odgovor od administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Konvencija UN-a o genocidu, izrađena nakon holokausta, obvezuje države da spriječe i kazne "odvratnu pošast".

Njome se definira genocid koji uključuje radnje poput ubijanja, kao i sprječavanje rađanja "s namjerom da se u cijelosti ili djelomično uništi nacionalna, etnička, rasna ili vjerska skupina".

U istraživanju objavljenom 29. lipnja, koje je provela kineska stručnjakinja Adriana Zenza, navodi se da Kina prisiljava žene na sterilizaciju ili upotrebu kontracepcijskih sredstava u pokušaju da ograniči populaciju Ujgura.

Okobarska iznenađenja: Trumpova kampanja bavi se Bidenovim sinom

Okobarska iznenađenja: Trumpova kampanja bavi se Bidenovim sinom
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:24 0:00

Sve više demokrata u republikanskom Teksasu - "crvena" država postaje "ljubičasta"

Stanovnici Teksasa čekaju u redu na ranom glasanju u Hjustonu, 13. oktobra 2020.

Teksas, druga po veličini američka država, bila je svojevremeno republikansko uporište, ali se to sada mijenja. 

U ruralnom mjestu Kejms u Teksasu rančeri i farmeri startuju traktore koje će voziti u karavanu u znak podrške Donaldu Traupu. Trejsi Džendruš, uzgajivač pamuka, vozi svoj stari traktor.

“Ovo je stari model vjerovatno iz 1978. ili 1980-te. Četrdeset godina star, ali još uvijek sjajno ide”, kaže za Glas Amerike.

Džendrušev pradeda se preselio u SAD iz Poljske. Njegova porodica se od tada bavi poljoprivredom. Uvijek je imao svoj biznis, baš kao Trump.

“Trump je nezavisni biznismen. Nije političar. I svidja mi se to što radi”, dodaje Džendruš.

Parada u znak proslave 4. jula na ulicama Galvestona u Teksasu ove godine je bila skromna zbog pandemije koronavirusa.
Parada u znak proslave 4. jula na ulicama Galvestona u Teksasu ove godine je bila skromna zbog pandemije koronavirusa.

Više od 380 kilometara južno na granici Teksasa sa Meksikom u gradu Braunsvilu, demokrate su za Joe Bidena. Dejvid Betankur, čiji baka i deda su Hispanci, kaže da ne odobrava način na koji Trump upravlja zemljom.

“Donald Trump je jednostavno egocentrična ličnost. To je očigledno i mislim da smo svi, na neki način, siti toga."

Obue stranke u predsuedničkoj trci su visoko mobilisane u državi koja je bila model republikanskog konzervativizma. Teksas je posljednji put podržao demokratskog predsjedničkog kandidata 1976. godine. Međutim, dinamika se mijenja u drugoj po veličini državi u zemlji, kaže profesor političkih nauka na Univerzitetu Teksasa Džim Henson

“Ove godine zapravo postoji vjerovatnoća da Biden pobijedi malim brojem glasova”, kaže Henson.

U američkoj politici crvena boja vezuje se za Republikansku partiju a plava za demokrate. Teksas je duboko podijeljen izmedju republikanskih, "crvenih" ruralnih regiona i demokratskih, odnosno "plavih" urbanih oblasti. Ali most medju njima, odnosno predgradja, mijenjaju teksašku politiku. Zajednice van urbanih centara su bile republikanska uporišta, ali one sada postaju "ljubičaste" zbog gotovo decenije rapidnog rasta populacije, ekonomskog razvoja i migracije.

“Pristižu ljudi iz Kalifornije i drugih dijelova Teksasa, iz gradova koji su blizu tih predgrađa. Oni su se preselili u potrazi za boljim školama i jeftinijim stambenim prostorom i veliki broj njih se izgleda naselio u tim izbornim okruzima i promijenio ih.”

Manjine poput Afroamerikanaca, Hispanaca i Azijata čine veliki broj stanovnika u brojnim predgradima, što vodi mješavini političkih uvjerenja. Pored glasova u predgrađima, glasovi Hispanaca su još jedan faktor. Većina njih se smatra demokratama, ali u nekim slučajevima republikanski kandidati u Teksasu su dobili više od 40 odsto njihovih glasova. Odziv hispanskih briača posebno u pograničnim gradovima je izazov za demokrate, jer bi oni mogli da izmijene ishod izbora.

Guverner Teksasa Greg Ebot ograničio je teksaške okruge na na jednu lokaciju za ostavljanje koverata sa glasačkim listićima.
Guverner Teksasa Greg Ebot ograničio je teksaške okruge na na jednu lokaciju za ostavljanje koverata sa glasačkim listićima.

“Ako Amerikanci meksičkog porijekla i ljudi koji žive duž granice mogu da se pokrenu da izađu da glasaju, to će imati ogroman uticaj na ishod izbora", kaže Džered Hokima, predsjednik Demokratskae partije u okrugu Kameron.

Medjutim, republikanci koji učestvuju u paradi traktora u znak podrške Trumpu ne vjeruju da će Teksas postati demokratska država.

Ne mislim da će Teksas ikada postati demokratska ili plava država, ali ljubičasta možda.”

Prosjek anketa ukazuje da su Trump i Biden u tijesnoj trci u Teksasu. Henson navodi da i republikanci i demokrate čine sve da mobilišu ljude da glasaju, u nadi da će to preokrenuti stvari u njihovu korist.

Kampanja u SAD: Ko je"podigao bijelu zastavu"

Predsjednik Donald Trump na predizbornom mitingu u Alentaunu u Pensilvaniji, 26. oktobra 2020.

Predsednik Donald Trump kaže da nije odustao u borbi protiv koronavirusa, odbacujući kritike svog demokratskog rivala Joe Bidena da je njegova administracija "podigla bijelu zastavu poraza."

Razgovarajući sa novinarima na pisti aerodroma u Alentaunu, prije prvog od tri mitinga koja je u ponedjeljak držao u važnoj državi Pensilvaniji, Trump je izjavio da "Biden maše bijelom zastavicom pred životom. Taj čovjek ne izlazl iz podruma".

Demokratski kandidat Džo Bajden na predizbornom mitingu u Bristolu u Pensilvaniji, u subotu 24. oktobra 2020.
Demokratski kandidat Džo Bajden na predizbornom mitingu u Bristolu u Pensilvaniji, u subotu 24. oktobra 2020.

Biden je u subotu održao dva predizborna skupa u Pensilvaniji, čiji su učesnici sjedili u svojim automobilima, pridržavajući se strogih restrikcija o socijalnoj distanci, ali ne vodi kampanju u ponedeljak.

Šef osoblja Bijele kuće Mark Medouz izjavio je u emisiji "Stanje unije" na CNN-u u nedelju da SAD "neće kontrolisati" pandemiju koronavirusa, braneći odluku Trumpove administracije i izbornog štaba da drže masovne predizborne mitinge na kojima veći dio publike ne nosi maske, kao i druge skupove, uprkos rastu broja slučajeva COVID19.

Medouz je dodao: "Kontrolišemo činjenicu da radimo na vakcinama, lijekovima i drugim načinima ublažavanja, jer je to zarazni virus - baš kao grip."

ARHIVA - Šef osoblja Bele kuće Mark Medouz razgovara sa novinarima u Vašingtonu 2. oktobra 2020.
ARHIVA - Šef osoblja Bele kuće Mark Medouz razgovara sa novinarima u Vašingtonu 2. oktobra 2020.

“To nije bio lapsus Medouza, to je bilo otvoreno priznanje nečega što je očigledno bila strategija predsjednika Trumpa od početka krize: da maše bijelom zastavicom poraza i nada se da će, ako ga ignoriše, virus jednostavno nestati. Nije, i neće", saopštio je u nedelju Biden.

On neće odustati dok svi Amerikanci ne budu bezbjedni i dok ne porazimo ovaj virus", pojasnio je svoj komentar Medouz reporterima u Bijeloj kući, navodeći da njegov komentar od prethodnog dana ne treba da se izvlači iz konteksta. Dodao je da će lijekovi za tretman Kovida, i na kraju vakcina, biti efikasni.

Pet najbližih saradnika američkog potpredsednika Majka Pensa, među kojima je i njegov šef kabineta Mark Šort, testirani su pozitivni na COVID19 proteklih dana.

Uprkos tome što je bio u bliskom kontaktu sa Šortom i drugim zaraženim saradnicima, potpredsjednik Pens je izjavio da planira da nastavi sa svojim rasporedom, uz ocjenu da je njegov rad "od esencijalnog značaja."

Pens se uputio u Minesotu gdje je održao kratki skup, a u utorak drži mitinge u Sjevernoj i Južnoj Karolini. Jedan Pensov saradnik kaže da više ne planira da predsjedava pretresom u Senatu na kome će biti potvrđena nominacija sudije Ejmi Koni Beret u ponedeljak uveče, "osim ukoliko njegov glas ne bude neophodan."

Demokratski lideri u Senatu, u pismu Pensu, naveli su da bi njegovo prisustvo bilo "jasno kršenje smjernica Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, kao i kršenje svih pravila pristojnosti i uviđavnosti prema drugima."

U SAD prijavljeno je više slučajeva COVID19 nego u bilo kojoj zemlji - više od 8,6 miliona, sa 225.000 smrtnih slučajeva, prema evidenciji Univerziteta Džons Hopkins.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG