Linkovi

Teme SAD / SVIJET

Fabrika trolova (IRA) i privatna vojska (Wagner), dva krila Kremlja

FILE - A business center building known as the "troll factory", an Internet Research Agency, one of a web of companies allegedly controlled by Yevgeny Prigozhin, who has reported ties to Russian President Vladimir Putin, in St. Petersburg, Russia .

Novinar iz ruskog servisa RSE objašnjava funkcioniranje i odnose fabrike dezinformacija i privatne vojske u Rusiji.

Bez obzira na akcije koje protiv trolova preduzimaju socijalne mreže Facebook i Twitter i dalje se na njima nalazi veliki broj lažnih naloga ruske fabrike trolova poznate kao Internet istraživačka agencija (IRA), i veoma ih je teško zaustaviti, kaže Mark Krotov, iz ruskog sevisa RSE Radio Svobode, koji dobro poznaje kako funkcionišu IRA i Vagner, obje pod kontrolom Kremlju bliskog biznismena Jevgenija Prigožina, koji je u februru 2018. u SAD optužen za miješanje u američki politički i izborni proces 2016. godine.

Sa Krotovim smo razgovarali o Prigožinu, poznatom i kao "Putinov kuvar", te kako su i na koji način njegove kompanije povezne sa Kremljom i ruskom vojnom obavještajnom agencijom, poznatom po skraćenici GRU.

Frabrika trolova IRA je u posljednje vrijeme aktivnija na domaćem, nego međunarodnom planu, ali su zato pripadnici Vagner vojne grupe sada angažovani u Africi. Tu se, kaže Krotov, više radi o komercijalnim intersima samog Prigožina, za kojeg se pak spekuliše da nije više toliko uticajan u Kremlju.

IRA i Vagner su dva krila Kremlja za koje je Prigožin samo "novčanik".

RSE: Možete li nas molim Vas malo upoznati sa tim kako je gospodin Prigožin (Jevgenij), poznat i kao „Putinov kuvar“ postao čovjek na čelu čuvene ruske fabrike trolova u Sankt Petersburgu?

Krotov: Fabrika trolova je postala prilično poznata nakon nekoliko novinarskih istraga uključujući i jednu od strane Radio Svobode, ruskog servisa RSE, kada su neki novinari uspjeli da dobiju posao kod njih i kada su neki uspjeli da izađu iz fabrike i kažu da su bili loše tretirani tamo. I nakon konflikta sa njihovim šefovima ispričali su novinarima neke insajderske informacije o fabrici trolova. Prvo pojavljivanje fabrike trolova u medijima datira iz 2013. godine, i ubrzo nakon toga započeo je ukrajinsko-ruski konflikt, te su zahtjevi za fabrikom trolova naglo porasli. Ali u prvim danima kako je izašlo u dokumentima koji su procurili, fabrika trolova je bila izgrađena da odgovori na zahtjeve ruskih vlasti, pristalice i protivnike te vlade u inostranstvu, i na trku na internetu. Na internetu je situacija bila takva da je bilo oko 80 posto onih koji su protiv ruske politike, a samo 20 procenata za.

RSE: Dakle, oni su uspostavljeni zbog konflikta u Ukrajini?

Krotov: Ne, ne, oni su formirali tu fabriku trolova da bi se borila protiv Navaljnog (Aleksej, opozicioni lider), da donesu više podrške za agendu Kremlja, ali je ubrzo nakon toga započeo sukob. Tako da je Internet istraživačka agencija (IRA) zapravo ta fabrika trolova, ovo je samo njeno zvanično ime.

RSE: A grupa Vagner?

Krotov: Vagner grupa je potpuno druga stvar. Ne potpuno, ali to je drugačija struktura. IRA poznata i kao fabrika trolova je u vlasništvu Prigožinovih struktura, to je jasno iz dokumenata o iznajamljivanju zgrade, jasno je povezana sa Prigožinom iz telefonskih računa, po advokatima i drugim. Kada je riječ o Vagneru, tu je druga osoba, to je Dimitrij Utkin, bivši sovjetski i ruski vojni pukovnik. On je 2017. imenovan kao izvršni direktor jedne od Prigožinovih kompanija, prema zvaničnim informacijaima iz ruskog poslovnog registra. Kompanija se zove Konkord menadžment i savjetovanje (Concord Management and Consulting). Od tada, veza između Utkina takođe poznatog kao Vagner i Prigožina, poznatog kao Putinov kuvar je jasno vidljiva.

RSE: Dakle oni su saradnici?

Krotov: Apsolutno!

RSE: Na koji su način oni povezani sa ruskom državom, zapravo vojnom obavještajnom GRU?

Krotov: Prvi način na koji su povezani je preko Vagnera, takozvane privatne vojne kompanije. Kažem takozvane, jer to nije u potpunosti privatna kompanija, nije privatna kompanija uopšte, već je u vlasništvu države. Novinari je pak obično zovu privatna vojna kompanija, a Prigožinove kompanije predstavljaju ketering za Vagnerovu trening bazu, a ona je locirana odmah pored GRU baze u Krasnodar regionu Rusije. Takođe, ruski mediji, naročito Fontamka iz Sankt Petersburga je otkrila puno procurelih dokumenata koji su bili dodatni dokaz. Ali, ovih dana jedna od najpopularnijih teorija je da je Prigožin samo, da tako kažemo, “novčanik Kremlja” koji sponzoriše i fabriku trolova i Vagner, privatnu vojnu kompaniju.

RSE: I možete li nam govoriti malo više o profilu ljudi koji rade za njih. Rekli ste da nijesu u potpunosti privatna armija, da su povezani sa vladom, ali ko su ljudi koji tamo rade, oni su stručanjaci za šta?

Krotov: Mislite u Vagneru, privatnoj vojnoj kompaniji ili u fabrici trolova ?

RSE: U obje.

Krotov: U fabrici trolova, ako uzmete samo obične radnike, to su studentI, to su mladi ljudi iz Sankt Petersburga, uglavnom zato što su njihove kancelarije smještene tamo.

RSE: Stručnjaci za tehnologije?

Krotov: Ne, oni su samo mladi studenti. Ne moraš imati puno iskustva da sjediš iza kompjutera i pišeš tweetove i Facebook postove, ili da praviš grupe na mrežama. A kada je riječ o Vagneru, vojnoj grupi, obično se radi o ljudima nakon četrdesetih godina starosti, koji su se borili u Čečeniji, u nekim slučajevima i u Avganistanu, i koji ne mogu naći odgovarajuće poslove u svojim gradovima po ruskim regijama, i za koje je jedni način da dobiju pristojnu platu, da se ilegalno bore u nekim zemljama poput Sirije.

RSE: Da li mi suštinski možemo reći da je Vagner, vojno krilo Internet agencije za istraživanje (IRA) na neki način?

Krotov: Ne, ja to ne bih tako rekao. Oni su oba krila, jedan je vojno krilo, a fabrika trolova je fabrika trolova.

RSE: Ali Vagner je zapravo vojno krilo...

Krotov: Kremlja!

RSE: Kremlja?

Krotov: Kremlja! Oni rješavaju neki osjetljive probleme za Kremlj u inostranstvu, ali ne samo u inostranstvu. Trolovi pišu tweetove i Facebook postove, a plaćenici Vagnera se bore.

RSE: Možete li nam reći na koji način djeluju?

Krotov: Ako govorimo o fabrici trolova, to je počelo sa socijalnim medijima. Naravno Facebook i Twitter lažni nalozi koji šire rusku propaganda u podržavaju najradikalnije grupe sa svih strana političke scene, kao i najradikalnije predstavnike nekih socijalnih grupa. Potom podržavaju ili konfrontiraju se oko najspornijih pitanja u određenim društvima. Ako na primjer uzmemo SAD, pitanja popout abortusa ili vakcinacije itd...

Ali mislim da je njihov uspjeh veoma upitan. Ja ne bih rekao da su mnogo uspješni, ali naravno mi znamo dosta o njima zato što ih je sankcionisala američka vlada, i postali su subjekt veoma temeljene istrage američkih vlasti. Ali mi ne treba da precjenjujemo njihov uspjeh ili uticaj, koji su uspjeli da postignu tokom, primjera radi, predsjedničkih izbora u SAD ili nekim drugim zemljama.

RSE: Ako uzmemo u obzir, jedini javni istup specijalnog zastupnika (Roberta) Muellera, koji je rekao da je bilo „značajnih napada i miješanja zbog kojih svaki Amerikanac treba da bude zabrinut“, to ne zvuči tako upitno. Ali, osim tog miješanja u američke izbore, kao i optužbi za miješanje u neke političke procese širom Evrope, možete li nam govoriti o njihovim posljednjim aktivnostima. Imali smo u zapadnom medijima u posljednjih nekoliko mjeseci, naročito posljednjih nekoliko sedmica, priče o njihovom miješanju u Africi. Oni su umiješani u slične aktivnosti u 13 afričkih država ?

Krotov: Da, odgovoriću na ovo pitanje, ali ću prvo od zastupnika Muellera. Ne želim da se raspravljam sa njim, ali postoje i druga mišljenja, od kojih je jedno da je njihov uticaj bio vrlo, vrlo, ograničen. Odatle skačem na Afriku, gdje je čak i još više limitiran. Primjera radi primjećeni su u Sudanu nedavno.

RSE: I Centralnoafričkoj Republici.

Krotov: Da i u Centralnoafričkoj Republici, ali ne kao trolovi, već samo kao politički konsultanti. Dakle ljudi koji su fizički došli iz Rusije, koji su pomogli nekim predsjedničkim kandidatima, u Sudanu, ali zapravo nijesu bili uspješni.

RSE: Ali, mogli smo pročitati u zapadnim medijima da su u ustvari uspjeli da uklone ministra vanjskih poslova i da na to mjesto postave nekog proruski orjentisanog kandidata i da su takođe, na mjesto savjetnika za nacionalnu sigurnost, postavili ruskog državljanina u Centralnoafričkoj Republici ?

Krotov: U Centralnoafričkoj Republici da. Bio je sastanak u Sočiju između ruskog ministra vanjskih poslova Lavrova i predsjednika Centralnoafričke Republike, i ima nekih, još uvijek nepotvrđenih informacija, da je Prigožin učestvovao u tim razgovorima zato što ima nekih sopstvenih interesa tamo u vezi sa rudnicima zlata i tome slično. Ovdje je sad više riječ o poslu, i to biznisu Prigožinovih kompanija, i plaćenici iz Vagnera ga u tome samo podržavaju da bi njegovi ljudi osjećali sigurnim tamo. Ne štite samo ruske radnike, već i lokalne.

I naravno postoji teorija da je Kremlj iza svega toga i da Kremlj dobija najviše koristi od toga, a da i Prigožin ima svoje prihode od svega.

RSE: Kada uporedimo to, uticaj na socijalnim mrežama, za ovo u Africi ste rekli da je više riječ o poslu, možete li procijeniti da li je njihova namjera samo da posiju pometnju na različitim mjestima, ili im je cilj da nakon toga „ponude pomoć sa nuđenjem rješenja“, na mjestima kao Sudan ?

Krotov: Da, kao što sam već rekao, kada je riječ o Africi tu možemo mnogo više govoriti o komercijalnom interesu kompanija koje su povezane sa Prigožinom, i naročito oko rudnika zlata i dijamanata, ali ja ne bih rekao da prave nered i nude rješenja. Oni samo slijede svoj komercijalni interes, jer su ove afričke države veoma bogate sa zlatom i dijamantima i to bi trebalo da bude vrlo profitabilno.

RSE: Ali oni su svi povezani i podržani od strane Kremlja, zar ne ?

Krotov: Zvanično Kremlj to ne priznaje, ali da, mi mislimo da, da.

RSE: Njihov rad i uticaj je sada manje više poznat. Kako smo rekli, postali su poznati zbog miješanja u američki izborni proces, istrazi koja je uslijedila, neki od njih su optuženi, uključujući i Prigožina. Socijalni mediji, Facebook, Twitter i drugi su bili prinuđeni da uvedu neke zaštitne mjere. Da li je to na bilo koji način uspjelo da utiče na njihove operacije sada? Da li mislite da rade na istom nivou kao prije nekoliko godina?

Krotov: Da, ja mislim da imaju neke probleme. Ponovo kažem da nikada nijesu bili previše jaki ali da, sada možda traže neki stražnji izlaz. Ja mogu reći na osnovu mog ličnog iskustva, da ima još uvijek mnogo naloga fabrike trolova, još uvijek, i na Twitteru i na Instagramu, iako je Twitter uklonio dosta, ne samo lažnih naloga IRA-e, već takođe i iranske i indijske trolove, ali vjerovatno ne toliko koliko recimo rade na Facebooku. Facebook je preduzeo neke ozbiljne mjere, kao i Twitter takođe, ali je lakše se vrati na Twitter nego na Facebook. Ja lično vidim još uvijek dosta takvih naloga na Instagramu, zato što vodim naš nalog Radio Svoboda.

Znamo sasvim sigurno da fabrika trolova još uvijek radi, postoji čak i anonimni Telegram, kanal popularan u Rusiji, koji vodi jedan od aktivnih radnika u fabrici trolova. Ne možemo potvrditi njegov identitet 100 posto, ali sve što piše možete vidjeti na socijalnim medijima.

Primjera radi sada su više fokusirani na lokalne probleme, recimo promovisanju ideje da je ruski novinar Ivan Golunov i njegov slučaj primjer savršenog rada ruskog sudskog sistema, zato što je bio vrlo brzo oslobođen. Ili je pisao jako puno o konfliktu u ruskom selu Čemodanovka, gdje je bio sukob između Roma i Rusa. Trolovi promovišu ideju da su ruski liberali učinili javnim to pitanje, što je loše. Tako da su se bavili lokalnim problemima, nekim antiliberalnim i pro-Kremlj narativima, ali ne vidim da pišu mnogo o nekim aktivnosti u vezi sa spoljnom politikom ili miješanjima u neka američka pitanja.

Da, mislim da je sada za njih teže da rade na zapadnim platformama, ali ipak ne možete učiniti ništa. Može im se samo s vremena na vrijeme sa Twittera ukloniti veliki broj naloga, desetine hiljada svake godine, ali vi uvijek možete formirati nove.

RSE: Ali uprkos pritisku kojem su izloženi jer su otkriveni, akcijama koje su preduzele zapadne vlade, uvijek izgleda kao da su koji korak ispred svih. Kako je to moguće, šta Vi mislite?

Krotov: To je zbog toga kako su socijalni mediji organizovani. Ne možete nekome zabraniti da kreira nalog na bilo kojem socijalnom mediju, osim ako branite cijeloj državi da koristi internet, što je nemoguće. Ako imate pametne telefone, možete unajmiti ljude i reći im da kreiraju hiljade naloga i da pišu o tome i tome.

Ja ne bih rekao da su dva koraka ispred svih. Ja bih rekao da oni samo nastavljaju svoj rad u vrijednosti koja odgovara sumi finansiranja koju dobijaju od Prigožina i njegovih nalogodavaca iz Kremlja. Međutim sada neki ljudi u Rusiji govore da uticaj Prigožina opada, da čak više nema podršku najviših zvaničnika Kremlja. Nemamo još uvijek nikakvih dokaza za to, ali da, neke stvari mogu ukazivati na to.

RSE: Da li mislite da oni imaju kapaciteta da ih zamijene sa nekom drugom novom fabrikom trolova? Da GRU može uspostaviti novu fabriku koja će biti tajna za ostatak svijeta?

Krotov: GRU nije uspostavila fabriku trolova već Prigožin.

RSE: Ali oni sarađuju sa njima, zar ne?

Krotov: Da, da, sestre i braća, rade zajedno. Ali da, to je način na koji socijalni mediji i internet funkcionišu. Ne možete ih u potpunosti eliminisati, ali možete raditi na nekom odvraćanju, da se se borite protiv te lažne propagande sa lažnih naloga.

See all News Updates of the Day

Objašnjenje: Zbog čega je Gaza tako često u središtu sukoba

Plamen i dim uzdižu se tokom izraelskog vazdušnog napada, tokom izraelsko-palestinskog sukoba, u gradu Gazi, 14. maja 2021.

Pojas Gaze ove nedjelje našao se na udaru stotina izraelskih napada sa mora, kopna i vazduha, dok su militantni vladari Hamasa u enklavi ispalili na stotine raketa u Izrael.

To je četvrta runda velikog sukoba između Izraela i Hamasa od 2008. godine, a više od dva miliona palestinskih stanovnika male enklave snosi teret smrti i razaranja.

Najnovija erupcija nasilja podigla je bauk još jednog razarajućeg rata i još jednom privukla međunarodnu pažnju na osiromašeni, gusto naseljeni pojas.

Evo pogleda na Pojas Gaze i njegovo mjesto u bliskoistočnom sukobu.

Uski priobalni pojas

Gaza, smještena između Izraela i Egipta, duga je 40 kilometara, a široka 10 kilometara. Bila je dio mandata Palestine pod vladom Britanije prije rata 1948. godine vođenog zbog stvaranja Izraela, kada je prešla pod kontrolu Egipta.

Veliki broj Palestinaca koji su pobjegli ili su protjerani iz današnjeg Izraela završio je u Gazi, a izbjeglica i njihovih potomaka sada ima 1,4 miliona, što je više od polovine stanovnika Gaze.

Izrael je zauzeo Gazu, zajedno sa Zapadnom obalom i istočnim Jerusalimom, u Bliskoistočnom ratu 1967. godine. Palestinci žele da sve te tri teritorije formiraju svoju buduću državu.

Prva palestinska intifada, ili ustanak, izbila je u Gazi 1987. - iste godine kada je osnovan Hamas - i kasnije se proširila na druge okupirane teritorije. Mirovni proces u Oslu 1990-ih uspostavio je palestinsku upravu i dao joj ograničenu autonomiju u Gazi i dijelovima okupirane Zapadne obale.

Hamas preuzima

Izrael je povukao svoje trupe i jevrejska naselja iz Gaze 2005. godine, nakon druge i daleko žešće intifade.

Sljedeće godine Hamas je ubjedljivo pobijedio na palestinskim izborima. To je pokrenulo borbu za moć sa strankom Fatah palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa, koja je kulminiralo jednonedeljnim sukobom 2007. godine zbog kojih je rezultirao time da je Hamas preuzoeo kontrolu nad Gazom.

Hamas je učinio malo na nametanju islamskog zakona Gazi, koja je već bila vrlo konzervativna, ali nije pokazao toleranciju prema neslaganjima, hapseći političke protivnike i nasilno suzbijajući retke proteste protiv svoje vladavine.

Militantna grupa je ostala čvrsto na vlasti kroz tri rata i 14-godišnju blokadu.

Blokada

Izrael i Egipat uveli su osakaćujuću blokadu Gaze nakon što je u njom vlast preuzeo Hamas. Izrael tvrdi da je potrebno spriječiti Hamas i druge militantne grupe da uvoze oružje. Organizacije za zaštitu prava kažu da je blokada oblik kolektivnog kažnjavanja.

Zatvaranja, zajedno sa godinama loše vladavine i dugotrajnim sukobom Hamasa sa palestinskom vlašću, uništili su ekonomiju Gaze. Nezaposlenost se kreće oko 50 odsto, nestanci električne energije su česti, a voda iz slavine je jako zagađena.

Palestinci se suočavaju sa teškim ograničenjima kretanja koja otežavaju putovanje u inostranstvo zbog posla, studija ili posjete porodici, a Gazu često nazivaju najvećim zatvorom na otvorenom na svijetu.

Ratovi

Hamas i Izrael vodili su tri rata i nekoliko manjih bitaka. Najgori je do sada bio rat iz 2014. godine, koji je trajao 50 dana i u kome je ubijeno oko 2200 Palestinaca, od čega civili čine više od polovine. Na izraelskoj strani su ubijene sedamdeset i tri osobe.

Izraelski vazdušni napadi i upadi u Gazu izazvali su ogromna razaranja, čitave četvrti su pretvorene u ruševine, a hiljade ljudi prisiljeno je da se skloni u škole i druge objekte Ujedinjenih nacija. Izrael kaže da čini sve napore kako bi izbjegao civilne žrtve i optužuje Hamas da stanovnike Gaze koristi kao živi štit.

Palestinski militanti ispalili su na hiljade raketa na Izrael. Ogromnu većinu presreće izraelska protivraketna odbrane, a rakete padaju i na otvorene prostore. Međutim, rakteriranje sije široko rasprostranjeni strah i može blokirati normalno funkcionisanje. Domet raketa se neprekidno povećavao posljednjih godina, da bi neke stigle daleko čak do Telaviva i Jerusalima, glavnih gradskih područja.

Ranije ove godine Međunarodni krivični sud (ICC) pokrenuo je istragu o mogućim ratnim zločinima na palestinskim teritorijama. Očekuje se da će pažljivo proučiti akcije i Izraela i palestinskih militanata u ratu 2014. godine.

ICC je takođe izrazio zabrinutost zbog najnovijeg nasilja.

Nakon olakšavanja ograničenja zbog COVID19, nova upozorenja u vezi sa terorizmom

Arhiva - Zgrada američkog Kapitola, u Vašingtonu, 11. maja 2021.

Ublažavanje ograničenja koja se odnose na pandemiju koronavirusa čine da američkim zvaničnicima za borbu protiv terorizma zastaje dah, usljed zabrinutosti da bi sve opuštenije okruženje moglo da olakša raznim ekstremistima pokušaj pokretanja novih napada širom zemlje.

Američki Sekretarijat za unutrašnju bezbjednost (DHS) objavilo je u petak ažurirano upozorenje u kome se kaže da je priroda prijetnji postala "sve složenija i promjenljivija".

"Nasilni ekstremisti mogu da pokušaju da iskoriste ublažavanje ograničenja povezanih sa Covidom 19 širom Sjedinjenih Država kako bi izvršili napade na širi spektar ciljeva nakon što su prethodna ograničenja javnog kapaciteta smanjila mogućnosti za smrtonosne napade", navodi se u biltenu.

Upozorenje ne navodi specifične prijetnje, ali napominje da je niz ideološki motivisanih ekstremista - uključujući one koji su klasifikovani kao nasilni domaći ekstremisti (DVE) i rasno ili etnički motivisani nasilni ekstremisti (RMVE) - od ranije ciljali bogomolje, masovna okupljanja ljudi i vladine objekate.

Takođe se upozorava da je niz ekstremista nastavio da širi propagandu na raznim web lokacijama i po platformama društvenih mreža, kao i da sve veći broj narativa na mreži pokušava da iskoristi "pritužbe na rasnu pravdu i zabrinutost zbog policijske upotrebe sile".

Inostrani akteri

Dok neke od narativa promovišu domaći akteri, druge guraju iz inostranstva - kako terorističke grupe poput Islamske države i Al-Kaide, tako i zemlje poput Rusije i Kine.

"Savjetujemo javnost da bude na oprezu u vezi s tekućim prijetnjama Sjedinjenim Državama, uključujući one koje predstavlja domaći terorizam, nasilje zasnovano na nepravdama i one koje su inspirisani ili pod uticajem stranih terorista i drugih zlonamjernih stranih uticaja", rekao je sekretar za nacionalnu bezbjednost Alehandro Maiorkas u saopštenju: "U ovom okruženju koje se razvija, DHS udvostručuje napore da otkrije i poremeti sve oblike stranog i domaćeg terorizma i ciljanog nasilja, istovremeno poštujući zaštitu privatnosti, građanska prava i građanske slobode".

Ažurirano upozorenje na terorizam dolazi samo nekoliko dana nakon što je DHS objavio da je oformio novu jedinicu čiji je zadatak bio da se fokusira na domaći nasilni ekstremizam.

Jedinica, formirana u okviru Odeljenja za obaveštajne poslove i analize, ima za cilj da pojača "stručnost neophodnu za obezbjeđivanje ispitanih, pravovremenih obavještajnih podataka potrebnih za borbu protiv prijetnji koje predstavljaju domaći terorizam i ciljano nasilje", navodi se u saopštenju DHS-a prošlog utorka.

Izvještaj koji je početkom ove godine izdala Kancelarija direktora nacionalne obavještajne službe upozorava da su najveće one prijetnje sa kojima se zemlja suočava iznutra i da ekstremisti sa sjedištem u SAD mogu da pokušaju da izvrše napade na civilne i vladine ciljeve.

Strahovi da bi ublažavanje ograničenja uvedenih zbog covida 19 moglo da oslobodi prostor za novi niz terorističkih incidenata, što je nešto na šta neki stručnjaci i analitičari upozoravaju već mjesecima.

"Koliko god svi žele da se vratimo u normalan život, jednom kada to učinimo, postojaće ranjivosti povezane s tim", rekao je Kolin Klark, direktor za politiku i istraživanje u Sifan grupi, obavještajno-bezbjednosnoj konsultantskoj kući, na internet forumu u Februaru.

Očekuje se brz start

Prethodno upozorenje DHS-a u vezi terorizmom, izdato u januaru nakon opsade američkog Kapitola, upozoravalo je da bi ekstremisti motivisani "primijećenim nezadovoljstvom podgrijavanim lažnim narativima" mogli da se mobilišu da podstaknu ili počinu nasilje.

I dok su domaći teroristi u posljednje vreme privlače sve više pažnje, tek objavljena obavještajna procena FBI-a i DHS-a pokazuje da se ta prijetnja neprestano razvija.

U izvještaju​ (može se videti ovdje, na engleskom jeziku), objavljenom kasno u petak,​ kaže se da su između fiskalne 2015. i 2019. godine FBI i partnerske agencije uhapsile 846 osoba pod federalnim i državnim optužbama za domaći terorizam.

U fiskalnoj 2016. godini zabilježen je najveći broj hapšenja, 229, od kojih je 169 uključivalo federalne optužbe, iako je izvještaj upozorio da je fiskalna 2019. sa samo 107 uhapšenja bila najsmrtonosnija.

Tokom fiskalne 2019. godine bilo je pet odvojenih napada nasilnih ekstremista u porodici, što je rezultiralo sa 32 smrtna slučaja, od kojih se 24 dogodilo tokom napada ekstremista koji se zalažu za superiornost bijele rase, navodi se u izvještaju, što je tu godinu učinilo najsmrtonosnijom od 1995.

Takođe se upozorava da su i FBI i DHS još 2019. godine zaključili da će rasno ili etnički motivisani nasilni ekstremisti, "prije svega oni koji se zalažu za superiornost bijele rase, vjerovatno i dalje biti najsmrtonosnije prijetnje domaćeg terorizma u zemlji".

Kako je ubistvo George Floyda u SAD uticalo na francusko društvo

Kako je ubistvo George Floyda u SAD uticalo na francusko društvo
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Smanjen broj djece zadržane na američkoj granici

Smanjen broj djece zadržane na američkoj granici
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:06 0:00

"Pukotine" u američkoj političkoj podršci Izraelu

Skup podrške Izraelu na Times trgu u New Yorku

Decenijama unazad jedan od temelja spoljne politike SAD je konstantna politička podrška Izraelu. Ali, sukobi između palestinskih militanata i izraelske vojske, najozbiljniji od 2014, pokazuju da postoje pukotine u toj podršci.

Neke demokrate negoduju zbog izraelskih raketnih napada na Hamas u Gazi, dok su republikanci jedinstveni u podršci Izraelu.

Bijela kuća je saopštila da su američki zvaničnici prethodnih dana 25 puta razgovarali telefonom sa izraelskim, palestinskim i arapskim liderima, kako bi se riješio konflikt, a SAD su poslale i izaslanika na teren.

Predsjednik Joe Biden je razgovarao sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i rekao da "očekuje i nada se da će se konflikt okončati što prije".

"Izrael ima pravo da se brani kada se bombarduje njegova teritorija", kaže Biden.

Biden nije kritikovao poteze Izraela, ali je Bijela kuća saopštila da je prenio da "Jerusalim, koji je važan za vjernike širom sveta, treba da bude mjesto mira".

Ključni demokratski predstavnici u Kongresu podržavaju pravo Izraela da se odbrani od napada. Amerika je u protekle četiri godine poslala skoro 4 milijarde dolara pomoći Izraelu i obećala još 8 milijardi. SAD i njeni saveznici palestinski Hamas smatraju terorističkom organizacijom.

Predsjedavajući senatskog Odbora za spoljne poslove Robert Menendez tvitovao je da je "baražno raketiranje od strane Hamasa terorizam i da nijedna zemlja ne treba to da trpi".

Ali, ima i demokrata u Kongresu koje napadaju Izrael.

Kongresmen Mark Pokan iz Viskonsina je tvitovao da se "ne mogu samo osuđivati rakete koje je ispalio Hamas i ignorisati izraelsko policijsko nasilje nad Palestincima, kao i nezakonito iseljavanje Palestinaca iz domova, napadi i ubistva palestinske djece", kao i da "SAD ne treba da finansiraju to nasilje".

Predstavnica u Kongresu Aleksandrija Okasio Kortez, kao i njene dvije koleginice Ilhan Omar i Rašida Tlaib, fokusirale su se na izraelsku agresiju.

"Solidarno stojimo uz palestinske stanovnike naselja Šeik Džarah u Istočnom Jerusalimu. Izraelske snage primoravaju porodice da se isele iz svojih domova tokom Ramazana i tako provociraju nasilje", tvitovala je Okasio Kortez.

Aleksandrija Okasio Kortez
Aleksandrija Okasio Kortez

Predsjednik Arapsko-američkog instituta Džejms Zogbi rekao je za Washington post da "40 godina, koliko radi, nije vidio toliki nivo podrške Palestincima i njihovim pravima".

Za razliku od demokrata, republikanci su i dalje privrženi Izraelu.

Bivši predsjednik Donald Trump, koji je prebacio ambasadu SAD u Jerusalim i posredovao u dogovoru Izraela sa arapskim zemljama, kritikovao je Bidenov odgovor na sukob u Gazi.

"Bidenova slabost i nedostatak podrške Izraelu vode ka novim napadima", rekao je Trump.

"Republikanska stranka stoji uz Izrael, zemlju koja ima svako pravo da se brani od agresije Hamasa", saopštila je predsjedavajuća Republikanskog nacionalnog komiteta Rona Mekdenijel.

Skoro svi republikanci u Senatu, njih 44, u pismu su pozvali Bidena da "bezrezervno podrži pravo izraela da se brani i da odmah prekine pregovore sa Iranom o popuštanju ekonomskih sankcija i nuklearnom programu Teherana". Republikanci smatraju da Iran podržava Hamas.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG